"O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Valić Nedeljković

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    1/195

    1

    NOVINARSKA BIBLIOTEKA

    Dubravka Vali Nedeljkovi

    O NOVINARSTVU I NOVINARIMA

    Novi Sad, 2007.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    2/195

    2

    Filozofski fakultetOdsek za medijske studije

    Redakcija: prof. dr Vera Vasi, koordinatorka Kolegijuma urednicaprof. dr Marija Kleutdoc. dr Dubravka Vali Nedeljkovi

    Sekretar: Ivana Simovljevi

    Recenzenti: dr Rade VeljanoviDimitrije Boarov

    Za izdavaa: prof. dr Ljiljana Suboti, dekanica

    Korektura: autorka

    Fotograjana koricama: Duanka Ljubojevi

    tampa: KriMel, Budisava

    Tira: 400

    ISBN 978-86-80271-76-7

    Novinarska biblioteka knj. 4

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    3/195

    3

    SADRAJ

    UvoD ..........................................................................................7NoviNARStvo......................................................................9

    TA JE NOVINARSTVO? .....................................................9OSOBENOSTI I PRINCIPI SAVREMENOGNOVINARSTVA...................................................................12

    Iz medijske prakse .............................................................17tA Je predmet novinArstvA? ...............................................20

    IME SE BAVE NOVINARI? .............................................20ODBIR DOGAAJA VREDNIH MEDIJSKE PANJE .....20KONTEKSTI KOJI UTIU NA NOVINARSTVO .............31

    KAKo do informAciJe? .........................................................35IZVORI INFORMACIJA ...................................................35PRINCIP DOSTUPNOSTI INFORMACIJA....................43KAKO IZBEI GREKU ..................................................46

    vrste novinArstvA u KonteKstu vrste mediJA....................50INFORMATIVNO NOVINARSTVO ...................................50

    Tok informacija u drutvu ................................................51ZABAVNO NOVINARSTVO ...............................................57KOMERCIJALNO NOVINARSTVO...................................61INFOTEJMENT NOVINARSTVO......................................63INFORMERAL NOVINARSTVO......................................65ISTRAIVAKO NOVINARSTVO .....................................66

    Iz medijske prakse...........................................................70NOVE TENDENCIJE .......................................................72

    osobine poJedinih vrstA mediJA.........................................78DISKURSNE OSOBENOSTI TEKSTA ..............................78OSOBINE AGENCIJSKOG NOVINARSTVA....................80

    Iz medijske prakse...........................................................82Zanimljivosti ...................................................................84

    OSOBINE TAMPE.............................................................86Iz medijske prakse...........................................................88Zanimljivosti ...................................................................89

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    4/195

    4

    OSOBINE RADIJA ..............................................................91Tipovi savremenog radija ..................................................92

    Iz medijske prakse...........................................................95

    Zanimljivosti ...................................................................95OSOBINE TELEVIZIJE ......................................................96

    Iz medijske prakse...........................................................99Zanimljivosti .................................................................102

    Tipovi medija ...................................................................104TIPOVI MEDIJA U KONTEKSTU FINANSIRANJA .....104

    Dravnocentrini mediji ..................................................105Trinocentrini mediji ...................................................107

    Javni servis ......................................................................111MEDIJSKI IMPERIJALIZAM ..........................................116

    unutrAnJA orgAnizAciJA mediJA.....................................123ORGANIZACIJA REDAKCIJE .........................................123

    Sistem deska ....................................................................123Sistem rubrika .................................................................124Meoviti sistem ................................................................127

    REDAKCIJSKA HIJERARHIJA .......................................128

    Iz medijske prakse.........................................................132mediJsKi seKtor/trite........................................................136

    MEDIJSKI SEKTOR TRITE ......................................137Tehnoloki faktori i dravna regulacija .........................138Konkurencija i globalizacija ............................................141Medijska koncentracija ...................................................142Mediji i lokalna samouprava ..........................................145Kulturni kod ....................................................................145

    tipovi mediJA u KonteKstu publiKe .....................................148MEDIJI MARGINALIZOVANIH GRUPA ........................151

    Opta pitanja ...................................................................151Mediji nacionalnih manjina:od ekspanzije do devastacije ...........................................155

    Iz medijske prakse.........................................................160IZVETAVANJE O MARGINALNIZOVANIMGRUPAMA .........................................................................161

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    5/195

    5

    Iz medijske prakse.........................................................162NoviNAR.................................................................................165

    NOVINAR JE ................................................................165

    Novinara odlikuje... .........................................................169Tipovi novinara ................................................................170

    snAgA, slobodA, odgovornosti ogrAnienJA novinArA i novinArstvA..........................181

    CENZURA ..........................................................................181Zanimljivosti .................................................................184

    Iskrivljavanje ...................................................................185Senzacionalizam ..............................................................185

    Dobar ukus .......................................................................185Privatnost ........................................................................186Unutranji pritisci na novinare ......................................187

    optA i citirAnA literAturA.................................................191

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    6/195

    6

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    7/195

    7

    UvoD1

    Knjiga O novinarstvu i novinarima ima dvostruku na-menu: ona treba da popuni prazninu u strunoj literaturiida poslui prirunik za predmet Uvod u novinarstvo. Knjiga

    je pisana ne samo sa namerom da odrazi sadraj predmeta skojim se studenti novinarstva kao jednim od prvih uestru-nih predmeta sreu na osnovnim akademskim studijama, vei sa namerom da prui vane, potrebne, ali i zanimljive in-formacije i drugima, zaniteresovanim za fenomen masovnog

    komuniciranja, bez kojeg je danas nezamisliva svakodnevnadrutvena praksa. Zahtevnijem itaocu se nudi i popis radovadomaih i stranih autora koji su o svakom ovde razmatranompitanju pisali daleko opirnije, a koji moe posluiti kao vodi-lja za produbljivanje saznanja iz osnova novinarstva.

    Uvod u novinarstvo je akademski dodiplomski jednose-mestralni predmet iji je cilj da studente upozna sa: osnovnim pojmovima, optim karakteristikama i vrstama

    novinarstva;

    novinarskom profesijom u savremenom pluralistikomdrutvu; osobinama i tipovima medijia (novine, radio, TV, novi me-

    diji); kratkom istorijom novinarstva.

    Najosnovniji zadatak je, ipak, da se studenti na samompoetku susretnu sa izazovom profesije, njenim mogunosti-ma, ali i ogranienjima, kako bi bili spremni za teorijsku ipraktinu nastavu iz uestrunih predmeta u semestrima koji

    slede.1 Zahvaljujem se na razumevanju i dobrim namerama svima koji su me podsticali,

    davali uputne primedbe i savete, pomogli mi u odabiru materijala, kao i nainu nje-gove prezentacije, da na osnovu predavanja i vebi sa studentima prvih generacijaurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, sainim, pre sve-ga informativno i nadam se korisno tivo. Posebno se zahvaljujemo koleginicamai kolegama iz profesije koje su ovom tekstu obezbedili tu neophodnu vezu izmeuteorije i prakse; kao i recenzentima Dimitriju Boarovu i Radetu Veljanovskom koji susvojim korisnim primedbama iskusnih novinara, ali i pedagoga, doprineli denisanjupojedinih pojmova i boljem sagledavanju itave matrije. Nadasve bogato iskustvo uureivanju naunih publikacija prof. dr Vere Vasi najvie je uticalo da ova knjiga,u obliku koji je pred itaocima, izae u ediciji Novinarske biblioteke Filozofskog

    fakulteta Univerziteta u Novom Sadu na emu sam joj posebno zahvalna.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    8/195

    8

    Na ovakvim akademskim dodiplomskim kursevima moguse dobiti odgovori na mnoga, ali ne i na sva, pitanja. Pre svih,na ona koja su podstakla na razmiljanje o izboru profesije,

    kao i na ona koja su doprinela da se profesija nerealno uzdieu odnosu na sve ostale. Takvi kursevi su ujedno i podsticajda se u daljim studijima traga za odgovorima koji su ostalinedoreeni.

    Meutim, ono to se smatra mnogo znaajnijim jeste toto se na ovakvim kursevima ui da je urnalistika interdisci-plinarni studij, kao to je i sama profesija interdisciplinarnoutemeljena. Takoe i to da je vano uvek tragati za vie mo-guih odgovora i da se tek potom, meu mnogobrojnim ponu-

    dama, izabere onaj koji najpriblinije, ako ne u potpunosti,reava dilemu. Ui se, naravno, i da je bitno svaki problemsagledati iz vie perspektiva, a informacije proveravati. To je,dakako, i dobra osnova za svakodnevnu novinarsku praksu.Stoga je u tekst uveden, kada je god to bilo mogue, i odeljakIz medijske prakse lini stav novinarke/novinara o odreenojtemi, ili neki dobar primer, koji bi ilustrovao pojedine navo-de. Ideja je da se pokae da je teorija utemeljena u medijskojsvakodnevici. U cilju ostvarenja osnovnih zadataka knjige nakraju svake obraene oblasti dodati su i zadaci Za razmilja-nje i delovanje.

    U ovom tekstu primenjuje se Kodeks neseksistike upo-trebe jezika, koji je formulisala prof. dr Svenke Savi kada godpriroda teksta to omoguuje.

    Novi Sad, decembar 2007.DVN

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    9/195

    9

    NoviNARStvo

    U Prvom poglavlju, e najpre biti denisan pojamnovinarstva, a potom obraene osobine savreme-nog novinarstva. To je ujedno i uvod u naredna po-glavlja u kojima sledi razmatranje profesije u uemsmislu u odnosu na kontekst medija uopte i po-jedinano, potom elemenata novinarstva, modela ipojavnih oblika.

    Preporuena literatura2

    Adam, St. (11-23); DeFleur, D. (469-472); Herman,E. R. Mekesni; Kova, B. T. Rozenstil (20-28);Korni, D. (97-99); Pavlik, V. J.; Rudin, R. T. Ibbot-son; Siklos, R. (8); Srdi, M.; Vikani, T. (186-189);Zakon o radiodifuziji Republike Srbije

    TA JE NOVINARSTVO?

    Odgovoriti na ovo, tako jednostavno, pita-nje nije lako. Sama injenica da se na internet-skom pretraivau za kljune rei denicijanovinarstava dobije 1.070.000 ponuda ukazu-

    je na svu problematinost poduhvata. Teoreti-ari i praktiari se ak ni ne slau u vezi sasamm nameriom da se novinarstvo denie.

    Protivnici kao osnovni kontraargumetnavode da je to delatnost od izuzetnog javnog

    znaaja i podlona veoma brzim promenama.Svako denisanje bi je zatvorilo i konzervira-lo, to je suprotno samoj sutini novinarstva.Denisanje e doprineti da ono postane ot-porno na promjene koje dolaze sa vremenom,2 U popisu preporuene literature navodi se ime autora ili naslov

    dela, a godina izdanja samo onda ako su dva ili vie dela istogautora objavljena iste godine, odnosno ukoliko se ne navodibroj stranica referentnih za poglavlje o kojem je re; broj strani-ca dela teksta navodi se ako je dati deo vaan za dato poglavlja.

    Potpuni bibliografski podaci daju se u spisku literature.

    Novinarstvoje profesijakoja podra-zumeva pri-kupljanje,proveravanjei oblikovanjeinformacija odogaajima,pojavama iljudima od jav-nog interesa i

    potom njihovo

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    10/195

    10

    zbog ega e vjerojatno ispasti iz igre (Kova/Rozenstil 2006: 24). Protiv denisanja onogato rade novinari bili su esto i advokati ve-

    likih medijskih kompanija koji su savetovalimedijskom menadmentu da ne denie jasnota je za njih novinarstvo, a posebno da to neodtampa u javnoj publikaciji, jer bi to moglokasnije da se koristi kao dokaz na sudu protivmedijske kompanije.

    Pristalice denisanja svoj stav argumentu-ju potrebom da se jedna tako vana drutvenadelatnost objasni, odnosno omei i tako naini

    okvir u kojem se teorijski promilja i razmatrana nivou svakodnevne medijske prakse.

    U domaoj medijskoj literaturi Leksikonnovinarstva, jo 1979. godine, navodi da je no-vinarstvo Drutvena delatnost proizala izodreenih istorijskih uslova kao nain, oblik,sredstvo komunicranja na velikim daljinamaizmeu velikih zajednica. Funkcija je obave-tavanje javnosti o svim bitnim injenicamastvarnosti neophodnim za saznavanje sveta ukojem ivimo, bez ega se ljudsko ponaanje nemoe ekasno ostvariti (Srdi, 1979, 184).

    Duan uri u Novinarskoj enciklopediji,publikaciji novijeg datuma, veoma kompleksnodenie novinarstvo navodei da ono podrazu-meva delatnost sakupljanja, selekcije, obliko-vanja, i objavljivanja informacija u medijskim ianrovskim oblicima, posredovanje izmeu do-gaaja na izvorima informacija i publike koja teinformacije oekuje. Za masovnu publiku to jeosnovni izvor informisanja (uri 1997: 464).

    U stranim publikacijama enciklopedijskogtipa insistira se da je novinarstvo, pre svega,prikupljanje, obrada i distribucija informa-cija.3 Dodatno svaka od citiranih publikacija

    3 Navedene denicije na http://www.answers.com/topic/journalism#top.

    distribuiranjedo auditorijumana veliku uda-ljenost putemmasovnih me-dija.

    Prva i najva-nija obavezanovinarstva je

    obaveza premaistini (Kova Rozenstil2006: 46).

    Medijska in-formacija morabiti istinita,kritina, tana,pravovreme-na, aktuelna,zasnovana nainjenicama.

    DezinformacijaInformacija sapotpuno la-nim ili krajnjedeformisanimsadrajem,

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    11/195

    11

    istie jo i neki od elemenata za koje smatra dasu kljuni za denisanje novinarstva. U Bri-tanici je to komentarisanje vesti. U Vikipediji

    je naglasak na proveravanju informacija, a uVordNetu istiu da je re o profesiji.Encikopedija Britanika (Britannica.com)

    pod odrednicom urnalizam navodi da je tosakupljanje, pripremanje, i distribucija vestii komentara tih vesti kao i drutvenih pojavau medijima, ali i u pametima, biltenima, no-vinama, magazinima, na radiju, u lmovima,na televiziji, i u knjigama. Pojam se izvorno

    odnosio na reportae o dnevnim dogaajima utampi, ali kasnije u 20. veku ukljuuje i elek-tronske medije. Nekada se ovaj termin koristida bi se ukazalo na to da su prezentovana fak-ta o nekom dogaaju ili da je on samo opisanbez interpretacije.

    Prema Vikipediji, elektronskoj otvorenojenciklopediji, novinarstvo je disciplina priku-pljanja, analize, provere i prezentovanja vestio dogaajima, pojavama, pitanjima i ljudima.Oni koji praktikuju novinarstvo (urnalizam),nazivaju se novinari (urnalisti).

    Jedan od najuglednijih elektronskih poj-movnika VordNet (WordNet) istie da je novi-narstvo profesija i to za izvetavanje i fotogra-sanje, odnosno ureivanje vesti za jedan odmedija.

    Stjuart Adam u knjizi koja se bavi pita-njima denisanja novinarstva (Notes Towardsa Denition of Journalism) smatra da postojinajmanje pet elemenata koji se moraju uklju-iti u objanjenje ovog pojma. To su a) nainizraavanja koji je u sutini obeleje poziva/profesije; b) izvetavanje o idejama i dogaaji-ma; ali i c) komentarisanje tih ideja i dogaaja;kao i d) njihova javna distribucija; i na kraju

    e) da se sve prethodno odnosi na sadanje vre-

    liena stvarne,injenike pod-loge, namernokrivotvorensadraj (Leksi-kon novinarstva1979: 32).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    12/195

    12

    me i odreeni geografski prostor/u najkraem,ovde i sada (Adam 1993: 11).

    U ovom sistematizovanju elemenata koji

    ine novinarstvo valja uoiti da je autor de-nisao osnove i sadraj pojma, ali i da je osta-vio prostora da se dodaju novi elementi ime

    je otklonio bojazan onih koji tvrde da bi svakodenisanje novinarstva doprinelo njegovoj ot-pornosti na promene.

    OSOBENOSTI I PRINCIPI

    SAVREMENOG NOVINARSTVA

    Novinarstvo je danas kompleksna profe-sija koja podrazumeva kvalikovanost za radkako u novinama, tako i na radiju i televiziji,kao i poznavanje principa internetskog novi-narstva. Postala je ve i naa dnevna praksada novine imaju internetsko izdanje koje nijesamo elektronska kopija primerka koji se pro-daje na kioscima. To podrazumeva da novinaridodatno proiruju/skrauju rubrike klasinetampe za internetsko izdanje.

    Isto vai i za elektronske medije. Vano jeukazati i na to da postavljanje audio i video in-serta na elektronsku stranicu radio- i tv-stani-ce zahteva drugaiji pristup u montai rubrikai relativizuje do sada uspostavljene tehnikestandarde. Veina radio-stanica u SAD, na pri-mer, ima ugraene kamere u studiju za emito-vanje programa koje belee sve to se deava iprenose na Veb-sajt te stanice tako da audito-rijum sada moe i vizuelno da komunicira saradijskim programom. Radio na internetu da-kle vie nije slep, jednodimenzionalni, ve ivizuelni medij ime je samo potvrena davnoizreena konstatacija teoretiara komunikaci-

    ja Marala Mekluana u knjizi Understanding

    Prema rezulta-tima istraiva-nja Republikogzavoda za sta-

    tistiku 26,5%domainstava uSrbiji posedujeraunar, a nainternet je pri-kljueno 18,5%.

    Vie od 1,3miliona graa-na, uglavnommukaraca,koristi raunarsvakodnevno.Poreenja radimobilni telefonkoristi 4 milio-na stanovnikaSrbije (Vreme,08.02.2007. str.7).Na primer rok

    stanicaBootleg

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    13/195

    13

    Media da je efekat radija vizuelni, to ukazujena to da su audio i video komponenta u radij-skoj prezentaciji medijskih sadraja u saglasju

    mnogo veem nego to se za radio uobiajenosmatra (Siklos 2007: 8).Internetski radio je medij koji ima sopstve-

    na pravila funkcionisanja i interakcije sa au-ditorijumom. Podkast korisnicima omoguujeskidanje na disk sopstvenog raunara pomouodgovarajueg softvera odreenih sadraja ra-dijskog i tv programa, ali ne u realnom vreme-nu. Naravno postoje i internetske radio- i tv-

    stanice koje emituju u strimingu/realnom vre-menu, koje se sluaju i gledaju onlajn pomouodreenog softvera.4 Od poetka treeg mileni-

    juma program emituju i satelitske radio- i tv-stanice. Korisnici plaaju inicijalno odreenusumu za prijem programa, a potom i mesenupretplatu.5 Za uzvrat mogu da primaju stotineradio- i tv-stanica koje emituju vesti, muzikiprogram, govorne emisije, deji program, radiodramu, dakle sve vrste radijskih i televizijskihsadraja i to bez prekidanja reklamnim bloko-vima. Zabeleeno je da su najrevnosniji slua-oci satelitskog radija oni koji prijemnik imajuu nekom prevoznom sredstvu.

    Telvizija ide ka potpunoj digitalizacijikako u pripremi tako i u emitovanju to u pot-punosti menja nain rada novinara, ali i krei-ranja programskih ema.

    Sve reeno to donose nove tehnologijedanas, a jo vie i drastinije to e doneti ubudunosti, namee novinarima potpuno dru-gaiji pristup u pripremanju i realizovanju ru-brika u svakodnevnoj medijskoj praksi. To svezahteva izmenu principa rada, to je direktno

    4 Najraireniji su Real audio format, Super Internet TV.5 Na primer, to je 2000. godine u SAD iznosilo 9.95 dolara na

    mesenom nivou i jo 200 dolara za prikljuak.

    Video, 94,7 FMu Portlandu,Oregon, prole

    jeseni je po-delila nekimsluaocimavideo kamereda snimaju lo-kalne koncerteza Veb sajt ovogmedija (Siklos,2007: 8).

    Podkast

    Skidanje odre-enih audio ivideo sadrajasa internetapomou odgova-rajueg softverana disk sopstve-nog raunara,ne u realnomvremenu. Imepotie od kova-nice nastale odengleskih reii POD (Eplovaudio plejer)i broadCAST(emitovanje au-dio i vizuelnihsadraja).Prema dru-gim autorima

    podkast je za-pravo skraeni-ca od PersonalOn DemandnarrowCA-STING AU-DIO NA ZAH-TEV.(Vikani 2007:186).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    14/195

    14

    povezano sa sticanjem novih znanja i zadovo-ljavanje novih profesionalnih standarda.

    Mediji su industrija koja tei da ostvari

    prot i tako to e maksimalno tedeti na pra-teem kadru. Montaeri,6 kamermani, tonci,rasvetljivai, vozai, postaju zanimanja pod-lona restrikcijama. a od novinara se trai dapreuzme sve te uloge.

    Principi na kojima se zasniva rad novina-ra danas, drugaiji su, dakle, od onih koji suvaili samo deceniju ranije. Naravno da odre-eni vrednosni sistemi utkani u novinarske

    profesionalne kodekse vae jednako danas,kao i u trenutku donoenja prvih etikih pra-vila ponaanja. Sve ostalo se moe menjati7.Jedan od velikih prekretnica u nainu rada ianrovskoj orijentaciji predstavlja digitalizaci-

    ja medija. Sve su sloenije anrovske strukturemedijskog teksta, tona i slike. Digitalna obra-da omoguila je doskora nezamisliva kreativ-na reenja, posebno u televizijskoj prezentacijimedijskih sadraja.

    Novinari nisu vie samo sakupljai vesti.Od njih se oekuje da istrauju, da budu kriti-ni prema svetu u kojem ive, ali i proaktivni,tanije da pokreu javnu debatu o temama odopteg interesa. Mediji danas moraju biti od-govorni8 jer se bave javnim poslom. Da bi za to6 Od novinara se ve danas trai da moe samostalno da snimi

    i na raunaru uradi predmontau, a za jednostavnije priloge inalnu montau.

    7 Moralna naela novinarstva: uvjek se boriti za napredak i prom-jene, nikada ne tolerirati nepravdu i korupciju, uvjek se boritiprotiv demagoga svih stranki, stalno oponirati privilegiranimai javnim pronevjeriteljima, uvjek suosjeati sa siromanima,uvjek podupirati javno dobro, nikada ne biti zadovoljan samoobjavljivanjem vjesti, uvjek biti posve neovisan, ne bojati senapasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ilicentri moi. Joseph Pulitzer (www.jetic-tempus.net).

    8 Nakon Drugog svetskog rata formirana je u SAD Hainsovakomisija za slobodu tampe (predsednik komisije je bio rek-tor Univerziteta u ikagu Robert Mejnarda Hains) kao od-

    govor drutva na sve veu samovolju medija koji su sve oz-

    StrimingDistribucijaaudio i videosadraja urealnom vre-menu krozInternet.

    Novinarskiprofesionalnikodeksskup etikihpravila kojimase novinari

    rukovode uprikupljanju,selekciji, obra-di i distribucijiinformacija pu-tem medija

    Prvi etiki ko-deksi novinar-stva:1918. Poveljafrancuskihnovinara, revi-dirana1938. godinevai idanas.1923. vedska1924. Finska1936. Norveka1938. Engleska

    1923. SAD Canons ofJournalism,revidiran 1973.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    15/195

    15

    bili spremni znaajno je da novinari imaju ra-zliita i mnoga znaja. Dakle, da se permanen-tno obrazuju i da budu ugledni u zajednici. To

    e postii samo potujui balansirani i toleran-tni pristup u obradi tema uz stalnu primenupravila etikog kodeksa novinarske profesije.

    Medijsko zakonodavstvo je danas veomasloeno. Zakonska regulativa titi novinare odsamovolje politikih, ekonomskih i korporacij-skih elita, ali ih i obavezuje prema auditori-

    jumu. Istovremeno, publika ve desetleimasvikla na medije postala je medijski pismena

    i od novinara oekuje da stalno rade na una-preivanju zanata eksperimentiu u oblastimedijskih anrova, iznalaze nove perspektiveu medijskom oblikovanju sadraja primenjuju-i sve mogunosti novih tehnologija.

    Zadatak novinara danas nije, dakle, viesamo traganje za vestima, ve i umee atrak-tivne prezentacije sadraja koji se nude svezahtevnijem auditorijumu. Istovremeno takavnain rada je skup i malo medija moe da -nansira sloene, kretivne, istraivake projek-

    biljnije krili profesionalni kodeks, naruavali privatnost i krilimoralne i etike norme. Komisija je 1947. podnela izvetaj ukojem se izmeu ostalog navode naela koje bi mediji trebaloda slede: 1. verodostojno izvetavanje ukljuuji i kontekstu-alne informacije koje izvetaju daju pravi smisao; 2. verno osli-kavanje svih drutvenih grupa; 3. predstavljanje i razjanjavanjeciljeva i vrednosti drutva; 4. potpun pristup svim informaci-jama. Izvetaj Hainsonove komisije bio je podsticaj i dru-

    gim zemljama da razmiljaju o modelima za ograniavanjeapsolutne slobode tampe, koju je podsticala liberalna misao,kako bi mediji poeli da potuju, pre svega, prava javnosti naslobodu izraavanja, primanja i davanja informacija. Slobodatampe je esto, do tada, a i danas, bila samo opravdanje zasenzacionalizam, prekoraivanje praga privatnosti poznatihlinosti, povrnost u tretiranju pojava, dogaaja i tome slino,kao i opravdanje za uticaj reklama na stvaranje monopola,koncentracije vlasnitva i ostalih manipulativnih mogunosti inegativnih uticaja medija na javno mnjenje. U Britaniji prvaKraljevska komisija osnovana je 1947. a potom je jo dva puta uprolom veku razmatrala pitanja drutvene odgovornosti medijabez obzira na to da li su u privatnom vlasnitvu ili funkcioniu

    na principu javnog servisa (Prema: Korni 1999: 97-99).

    Kilanaumetnost.Delo bez praveumetnike vred-nosti, tvorevinakoja se odlikujeodsustvom uku-sa, sladunja-vou, jeftinimelementima(Veliki renikstranih rei iizraza).

    Trivijalan 1.neva- an,beznaajan.2.obian, bana-lan. Trivijalnaknjiev-nost ablonska,zabavna knji-evnost koja jetematski i stil-ski prihvat-ljiva najiremkrugu italaca.(Veliki renikstranih rei).

    Isto vai i zamedijske sadr-aje.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    16/195

    16

    te. Stoga mnogi tee jednostavnom, jeftinom,trivijalnom, proizvodu koji zadovoljava komu-nikacione potrebe i primeren je optem ukusu

    najniih zahteva konzumenata sadraja popu-larne kulture kulture kia.Moni izvori ire takve informacije na na-

    in i u obimu koji njima odgovara. Mnogi me-diji, pre svega oni koji su programirani premamodelu miks medija kulture, objavljuju infor-maciju bez prethodne provere, barem iz jo dvarazliita izvora, nekritiki, ne vodei rauna otome da li je celovita, tana, balansirana. Na

    taj nain postaju vazali politikih i ekonom-skih elita, u stvari, ukrepljuju mo izvora nadmedijskom scenom. Istovremeno uvari kapi-

    ja, tanije ugledni urednici, koji bi trebalo daprovere svaku informaciju i svojim ugledomgarantuju njenu informativnu verodostojnost ivrednost, sve ee nisu vie deo upravljakogredakcijskog kolegijuma. U suprotnom, oni bibili samo smetnja medijima koji funkcioniupo modelu miks media kulture, tanije njiho-vim vlasnicima, politikim i ekonomskim eli-tama koji uglavnom zagovaraju kulturu kia itrivijalnosti.

    Prvi nudi visokoprofesionalne, kvalitetne,sadraje koji od novinara trae izuzetno obra-zovanje, spremnost na dugorono i komplek-sno istraivanje dogaaja i pojava od javnogznaaja, njihovih uzroka i moguih posledicaza drutvo; kao i kreativno eksperimentisanjesa medijskim anrovima i pridravanje normietikog profesionalnog kodeksa. Neguju, tako-e, tolerantan i nediskriminatoran odnos pre-ma drugom i drugaijem, odnosno prema mar-ginalizovanim drutvenim grupama.

    Drugi favorizuje miks medija kulturu kojaevazivnim sadrajima ne doprinosi stvaranju

    kritikog miljenja u drutvu, niti otvara jav-

    uvari kapija(engl. Gatekee-

    pers)Svaka vest

    mora da teeodreenimkanalima,pojedina me-sta du ovihkanala moguda slue kao

    prolazi krozkoje data vestmoe, ali nemora, da budeproputena. Otome odluujuuvari prolaza,najee ured-nici, koji su podviestrukimuticajem: vlastii poslodavaca,normi i etikeprofesije.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    17/195

    17

    nu debatu o pitanjima od opteg intersa. Ovimediji podravaju status quo u drutvu i nepredstavljaju savest zajednice. Istovremeno

    oni ostavruju najvei prot i belee visok pro-cenat gledanosti i sluanosti odnosno, visoketirae. Deluju globalno pokrivajui svojomprodukcijom celu planetu, okupljajui audito-rijum razliitih rasa, nacija, vera, jezika nudeunicirane sadraje koji pogoduju oglaivai-ma multinacionalnih kompanija.

    Razvoj globalnog komercijalnog medij-skog sistema koji korporativnu dominaciju

    smatra prirodnom i blagorodnom bio je i jestelogian rezultat politike slobodnog trita uoblasti komunikacija, koja je osamdesetih i de-vedesetih godina (20. veka, prim. autora) po-stala globalno dominantna. Globalni mediji sumisionari naeg doba koji glasno zagovarajuvrline komercijalizma i trita kroz svoje pro-tno orijentisane i marketinki podrane inici-

    jative i programe

    Iz medijske prakse

    Novinarstvo sveti pozivOd poetka formiranja civilizacija izdvojila su

    se tri sveta poziva: lekar, uitelj (profesor) i sudija.Prva dva su najstarija, a trei nastaje s pojavomprvih organizovanih zajednica i drava. Svi su po-zivi znaajni jer zadovoljavaju ljudske potrebe i in-terese. Ali ovi se izdvajaju jer pripadaju primarnimi najbitnijim za odranje ivota. Zdravlje, znanje iduh su najprimarnije potrebe, interesi i vrednostiza sigurnost, stabilnost, produenje i razvoj ivo-ta. Pravda je najznaajnija za drutveni i politikiivot. Zbog toga je sudijski poziv dobio znaaj sve-tosti. Ako su ljudi u drutvu i dravi obespravljeni,oni gube dva poslednja smisla i uporita zajedni-

    EvazivanMedijski obli-kovana infor-macija takoda namernobude nejasna,nedoreena,a poruka kojase upuujeauditorijumuzamagljena

    Herman Mekesni2004: 57

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    18/195

    18

    kog ivota: nadu i veru u njega. Poziv koji e vero-vatno postati u treem milenijumu sveti jeste novi-narski.

    ivimo u svetu informacija i informatikomdrutvu. Danas, ali i u budunosti, imati i posedova-ti informacije znai biti u toku razvoja. Informacijapostaje najznaajnija roba od nje zavisi odranje ikvalitet ivota. Oni koji se profesionalno bave infor-macijama i informisanjem postaju i znaajni i bitni.Zbog toga je novinarska profesija na putu da dobijenajveu ast i zaslugu da postane sveta. Svetostpoziva je neto to izuzetno obavezuje. Poziv zahte-

    va da dve moi s kojima profesionalac raspolae mo znanja (strunost) i mo savesti budu u skladui da jedna drugu proimaju. Mo znanja (strunost)bez moi savesti moe biti i najee jeste opasna.Jer, strunjaci bez savesti su na smiljen i organi-zovan nain pripremali i realizovali zlo. Zbog toganovinarski poziv zahteva intelektualne, strunei moralne kvalitete. Kod takvog profesionalca po-djednako su znaajni strast za obavljanje poziva,

    visok oseaj odgovornosti i mera u saoptavanju.Zato oni koji znaju i oseaju ta je misija poziva ne-dozvoljavaju da im bilo kakva naredba, zapovest,pretnja dovede u pitanje logiku poziva i savest. Onikoji to dovedu u pitanje doveli su i profesiju i sebe upitanje. Jer, kad jedanput to prekre i prepuste sezloupotrebama od strane drugih, vie sa sobom neraspolau.

    Novinari su javno oko i uho, koje sagledava

    i oslukuje javnost i javni duh. Oni su prenosioci,posrednici i kritiari u drutvu i dravi. Prenoseporuke, posreduju kao spoljni omota izmeu vla-sti i graana i kritiki prosuuju javne poruke ali idrutvene i ivotne probleme.

    Za novinarsku profesiju, kao slobodnu i otvo-renu, potreban je: literarni dar, radoznalost, voljai strast, znanje, zanatska umea i mo zapaanjai prosuivanja stvarnosti. Tom moi prodire se ustvarnost i onu vidljivu (realnost) i onu nevidljivu

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    19/195

    19

    (skrivenu od oka i uha) ali stvarnu. U toj nevidljivojstvarnosti najee se odigrava drama ivota ije suposledice kasnije vidljivo i javno ive.

    Preko poloaja i znaenja novinarske profesijeu jednom drutvu moe se proceniti njegova otvore-nost i demokratinost, odnosno potovanje i garan-tovanje slobodnog miljenja, izjanjavanja, udrui-vanja i uopte slobodnog ivota.

    Prof. dr edomir upi, Fakultet politikih nau-ka Univerziteta u Beogradu

    Za razmiljanje i delovanje

    Nainite listu medija koje ste do sada itali, sluali, gledali koje biste sada eleli da itate, sluate,

    gledatei odgovorite sebi na pitanje u oba sluajaZATO?

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    20/195

    20

    tA Je predmet novinArstvA?

    Mo medija nije u tome da kau ljudima TA damisle, ve o EMU da misle. (Bernard Cohen,1963)Drugo poglavlje se fokusira na to ta jeste predmetnovinarskog rada i na koji nain bi ga trebalo sagle-davati. U njemu se daju odgovari na pitanje ta jemedijski dogaaj, a ta pojava. Kada novinari izve-tavaju o dogaaju, a kada o akterima dogaaja kojiu odreenom trenutku postaju medijske linosti.

    U ovom poglavlju se posebno razmatra veza izmeunovinarstva i drutveno-politikog konteksta, kon-teksta kulturnog koda, konteksta teme, medijskoganra, kao i mesta dogaaja, odnosno mesta novi-narskog rada.

    Preporuena literaturaIzvetaj o humanom razvoju - Snaga razliitosti;Mati, J. (5-15); Mencher, M. (548-580); Ljubojev,P. (22-40); Galtung Ru (31-39); adson, M. (15-31); Vali Nedeljkovi, D. (2002b: 34-50), Vali Ne-deljkovi, D. (2005)

    IME SE BAVE NOVINARI?

    ODBIR DOGAAJA VREDNIHMEDIJSKE PANJE

    Novinare interesuju dogaaji, pojave i lju-di. Ugledni mediji se rukovode javnim inter-som, opredeljujui se za predmet svog zanima-nja. Postoje pitanja za koja e se veina sloitida jesu javni interes.

    U istraivanju Transparentnost Srbija srpskog ogranka meunarodne organizacije

    Transparensi Internenal (Transparency In-

    Javni interespredstavlja inte-res svih graanabez obzira na pol,etniko, versko ilisocijalno poreklo.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    21/195

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    22/195

    22

    aja. Odnos pozicije i opozicije takoe je izvormedijskih sadraja koji jesu javni interes kadautiu na funkcionisanje zajednice, a ne meu-

    sobni odnos partijskih lidera u borbi za glasa-ko telo.Pitanja od javnog interesa su i sigurnost

    zajednice, zatim dobre komunikacije (javni sa-obraaj, putna mrea i slino). Najznaajnijimse smatra stvaranje dobrih uslova za partici-piranje javnosti u politikim procesima. Oveaktivnosti prema Melvinu Mencheru (2003:548-580) podrazumevaju vie sfera delovanja.

    Politiki akteri se mogu grupisati na sledeinain: lideri politikih partija su u fokusu panje

    posebno u vreme nominacija za izbore,stvaranja koalicija i naravno nansiranjakampanje;

    izabrani gradonaelnik/gradonaelnica ilanovi gradske uprave, odnosno poslaniciu skuptini grada trebalo bi da se u uprav-ljanju gradom rukovode optim interesom,a ne partijskim, jer im funkcija nalae dabudu nezavisni u odluivanju;

    interesne grupe su veoma znaajne uupravljanju gradom, one su esto i grupeza pritisak koje se aktiviraju u vreme odlu-ivanja o velikim investicijama u lokalnojzajednici. Interesne grupe mogu lobirati i udrugim sferama od kojih je u naoj svakod-nevici izuzetno atraktivna oblast urbaniz-ma, poslovnog prostora, poreskih i inspek-cijskih nadlenosti, ekologije.

    birokratija je nezaobilazni sivi, tanije ne-vidljiv, a znaajan element koji, rukovoenkonkretnim povodom, moe lako da prera-ste u snanu grupu za pritisak.

    vlada (gradska uprava, pokrajinska, re-

    publika vlada) i njeni birokratski sistem

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    23/195

    23

    mogu, takoe, biti snana grupa za pritisakkada doe do primene odluka.Kako od ekonomske moi, u prvom redu

    od lokalne zajednice, ali i drugih drutveno-politikih entiteta, zavise sve ostale aktivno-sti, javni je interes da novinari prate nekolikobitnih oblasti, aktuelnih u prvoj deceniji ovogveka u tranzicionim sredinama, a to su: privatizacija odnos zaposlenih i nezaposlenih (statisti-

    ka) potroaka korpa (statistika) trite nekretninama i graevinarstvo poreski sistem poljoprivreda evropske integracije

    Javni interes se veoma dobro odslikavau elementima koji se uzimaju u obzir u izra-unavanju indeksa humanog razvoja. Prateiizvetaje UNDP o humanom razvoju, novinariu stvari izvetavaju o tri relevantne dimenzijesvakodnevice svakog graanina: kvalitet ivota, meren na osnovu oekivane

    duine ivota pri roenju; pismenost i obrazovanje; ivotni standard meren pomou BDP (bruto

    domaeg proizvoda) po stanovniku, zasno-vanom na PPP (paritetu kupovne moi).To i jesu proseni pokazatelji indeksa kon-

    cepta koji stavlja oveka u centar razvojnogprocesa, a svrhu razvoja denie kao kreira-nje pogodnog okruenja u kojem bi svi moglida vode dug, zdrav i kreativan ivot (UNDP2005: 5).

    Ima li veeg javnog interesa o kojem bi no-vinari trebalo da informiu?

    Kako se istie u publikaciji UNDP od 1994.

    u Evropi, pa tako i u naoj zemlji, poinju da se

    UNDP

    United NationsDevelopmentProgrammeProgram za ra-zvoj Ujedinjenihnacija.

    BDP bruto do-mai

    proizvod po sta-novniku.PPP paritetkupovne moi.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    24/195

    24

    izrauju ovakvi izvetaji koji su odigrali izu-zetno znaajnu ulogu ne samo u informisanjugraana o tome u kakvoj dravi ive, odnosno

    da li je to drava blagostanja ili siromatva,ve i o kojem stepenu jednog ili drugog je re.Stoga nije neobino to su ovi izvetaji izazi-vali polemike koje su esto dovodile do izmenapolitikih programa i nastajanja potpuno no-vih koncepata razvoja.

    Otkud ideja o konceptu humanog razvoja?Uoeno je, naime, da visoka stopa privrednograsta uz najvii mogui BDP nije nuno i uslov

    za blagostanje i visok ivotni standard svakoggraanina odreenog drutva.

    Tanije visok BDP ne znai nuno da jesmanjeno siromatvo, smanjen jaz izmeu bo-gatih i sirotinje, poveana zaposlenost i ivotnivek stanovnitva, da je ivotna sredina ou-vana. Istovremeno ako nemaju svi stanovniciodgovarajui pristup politikom ivotu i kul-turnim dobrima, tada visok BDP predstavljasamo dobrobit manjine, a veina nema velikemogunosti da razvije svoje potencijale i birana koji nain e iveti. Koncept humanog ra-zvoja stavlja, stoga, u sredite svakog pojedin-ca, smatrajui da istinski razvoj nije moguukoliko su uskraene drutvene, kulturne idruge potrebe svakog ponaosob.

    U redovnim izvetajima koje UNDP pripre-ma na globalnom, regionalnom i nacionalnomnivou tvrdi se da je kulturna razliitost osnovnakomponenta dananjeg sveta u kojem morajuda se potuju odreene norme ponaanja.

    Ti dokumenti, pre svega, tite oveka kaopojedinca time to predviaju minimalna pra-va koja se moraju nesmetano uivati i slobod-no razvijati.

    Otkud ideja okonceptu huma-

    nog razvoja?

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    25/195

    25

    Ovi izvetaji sadre i preporuke za povea-nje indeksa humanog razvoja za svaku zemljupojedinano, kao i dugorone ciljeve razvoja.

    U najkraem, sve to je javni interes sa-dri se u konceptu humanog razvoja, a indeksukazuje na to ta bi novinari trebalo da istra-uju u svojim lokalnim sredinama i o emu bitrebalo da informiu javnost.

    Najznaajnije pitanje je svakako nainformiranja i upravljanje budetom optine, re-giona, ire zajednice, drave. itajui budetmoe se mnogo saznati o iteljima, prioriteti-

    ma, raskoraku izmeu elja i mogunosti, poli-tikim odnosima i snagama, ekonomskoj moii potencijalima zajednice. Budet nisu bezlinebrojke i procenti, ve ih novinari moraju razu-meti kao informacije o konkretnim stanovnici-ma, njihovim potrebama i mogunostima da serealizuju. Stoga je budet javni interes i njimese novinari moraju ozbiljno baviti od procedu-re donoenja do usvajanja izvetaja o njegovojrealizaciji.

    Pitanja troenja budeta su veoma osetlji-va i ukljuuju i ona vezana za korupciju, kor-poracijski kriminal, neodgovornu administra-ciju, javne slube koje, kao da su u slubi samisebi, a ne graanima.

    Na Globalnoj konferenciji istraivakognovinarstva u Amsterdamu (2005) istaknuto

    je da je za novinare koji se bave istraivakimnovinarstvom jedna od najznaajnijih temadananjice u svetu podruje socijalnog osigu-ranja, i to stoga to je, prema mnogim istrai-vanjima, ta oblast najpogodnija za korupciju,zbog postupaka neodgovorne administracije.Istovremeno u zdravstveno i socijalno osigu-ranje se slivaju izuzetno obimna sredstva izdravnog budeta. Ima li, dakle, veeg javnog

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    26/195

    26

    interesa od praenja troenja sredstava zaobezbeivanje zdravlja stanovnitva.

    Koje kriterijume dogaaj mora da zadovo-

    lji da bi uvari kapija (urednici, vlasnici medi-ja, oglaivai), dozvolili da se o njemu u medi-jima izvetava?

    Da li vesti odraavju zaista ono to se usvakodnevici i deava? U kojoj meri mediji re-dizajniraju stvarne dogaaje i time utiu nadizajniranje svesti auditorijuma?

    Tragajui za odgovorima Galtung i Ru(1993: 32-34) sainili su na osnovu terenskih

    istraivanja skalu faktora na osnovu kojihurednici odabiraju dogaaje vredne medijskepanje.

    Prvi faktor frekvencija dogaaja podu-dara se sa frekvencijom medija.

    Naa medijska praksa je da se udarneinformativno-politike emisije elektronskihmedija emituju u ranim popodnevnim (izme-u 15.00 i 16.00) i veernjim satima, (izmeu19.00 i 20.00 asova). To znai da dogaaji kojisu se zbili u toku prepodneva, do 14.00 asova,ili u toku celog dana, do 18.30 asova, mogudobiti svoje mesto i vreme u medijima. Do tadase, obino, zaokruuju emisije pred emitovanje,a novine dobijaju (osim deurne strane) gotovouoblien sadraj i formu.

    O navedenim vremenskim ogranienji-ma bilo da im je znaajno da dogaaj budemedijski praen ili ne vode rauna birokra-tizovani i institucionalizovani izvori informa-cija (sekretarijati za informacije pri najviimorganima vlasti, partijski portparoli, referentiza informisanje u drutvenim organizacijama,informativni centri vojnih i policijskih formaci-

    ja) koji redovno snabdevaju mas-medije infor-macijama, ali i sami organizuju dogaaje (na

    primer, konferencije za novinare, zasedanja

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    27/195

    27

    vlade i skuptine, pojedinih odbora, partijskihkonferencija i kongresa, obeleavanje godinji-ca, otvaranje izlobi i festivala i tome slino).

    Drugi faktor informativni pragkoji do-gaaj treba da zadovolji da bi bio emitovanodnosno da bi izvetaj o njemu bio objavljen unovinama. Ovaj faktor je kontekstualno uslov-ljen, to znai da zavisi od tipa medija, dru-tveno-politikog trenutka, kulturnog odnosnocivilizacijskog koda.

    Trei faktor nedvosmislenost dogaaja.Mediji, u bilo kom smislu zavisni, jasno proli-

    sane ureivake politike uvek e saekati zva-nino tumaenje kontroverznih dogaaja pa etek onda zauzeti sopstveni stav i eventualnoobjaviti informaciju.

    etvrti faktor postojanje kulturne blisko-sti. Dogaaji u zemljama slinog kulturno-isto-rijskog razvoja, jezika, belee se sa posebnompanjom. Posebno se izvetava o dogaajimaukoliko su mogue paralele sa zbivanjima nasopstvenim prostorima.

    Peti faktor prieljkivanje i najavljivanjedogaaja koji se oekuju. U ovom smislu, no-vine su starine, budui da odgovaraju onometo pojedinac oekuje da se desi i ukoliko su

    jako udaljene od oekivanja, sudei prema hi-potezi o saglasnosti, nee ni biti registrovane(Galtung i Ru 1993: 33). Mediji ovakve doga-aje unose u svoje radne kalendare. To su sa-draji za koje se zna da e najverovatnije bitiobjavljeni i na njih urednici unapred raunajukao sa sigurnim rubrikama.

    esti faktor ono to se najmanje oekujeima najvie anse da postane vest, posebno ako

    je u pitanju katastrofa.Informacije o dogaajima u kojima su

    ugroeni ljudski ivoti uvek imaju prednost u

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    28/195

    28

    informativnim emisijama, odnosno smetajuse na naslovne strane novina.

    Sedmi faktor ono to jejednom promovi-

    sano kao vest nastavie to da budejo neko vre-me bez obzira na to to nije sasvim aktuelno.U informativni program elektronskih medijai u dnevne novine dogaaj e ui u obliku ve-sti (esto u vrhu emisije, odnosno na naslovnustranu kao vrua informacija), a najverovatni-

    je je da e kroz izvesno vreme iz informativnogprograma, odnosno novina izai u obliku ko-mentara ili razgovora sa strunjacima iz date

    oblasti plasirano na neku od unutranjih stra-na novina, odnosno na kraju emisije u prostorurezervisanom za teme, a ne aktuelnosti.

    Osmi faktor prioritet imaju dogaaji ublokovima koji su toga dana nedovoljno popu-njeni.

    Dobrom praksom elektronskih informativ-no-politikih emisija, odnosno dnevnih novinasmatra se balansirana podeljenost informacijau blokove: unutranja politika, odnos sopstve-ne drave sa svetom, spoljna politika, ekono-mija, socijalna politika, obrazovanje, kultura,sport. Specinost pojedinim radio-stanicama,TV kanalima, odnosno dnevnim novinama,daju inovacije u odnosu na navedeni standardili otkloni od tog standarda. No kada se jed-nom usvoji programski koncept tada urednikikolegijum tei da odnos izmeu blokova budeuvek priblino jednak. To znai da ukoliko imamnogo informacija iz ekonomije, a gotovo nitaiz kulture, tada e i neka nedovoljno atraktiv-na vest iz kulture imati prioritet u odnosu navest iz ekonomije koja je, generalno posmatra-no, ak i znaajnija.

    Deveti faktor dogaaj e postati vestukoliko se vie tie elitnih nacija ili nacija sa

    kojima je odreena drava u nekom posebnom

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    29/195

    29

    odnosu. Prioritet imaju informacije iz SAD,Rusije, lanica Evropske unije, susednih ze-malja.

    Deseti faktor ukoliko se dogaaj vie tiedelatnosti elitne linosti iz politike, pre svega,a potom i drugih oblasti javnog ivota, verovat-nije je da e biti objavljena vest o tome.

    Linosti poput predsednika vodeih svet-skih sila, zatim lanova kraljevskih porodica,verski poglavari, vodee linosti sa estradeuvek su interesantne za izvetavanje.

    Osim deset faktora Galtunga i Rua po-

    stoji jo jedan, po adsonu najznaajniji fak-tor -lter kulturne i ideoloke klime. Dogaaj,pojava, ili linost nee biti predmet medijskepanje, iako je veoma znaajno o tome informi-sati javnost, ukoliko objavljivanje informacijenije ideoloki podobno (adson 1993: 25).

    U analizama sadraja informativnih emi-sija elektronskih medija koje su raene 1995.uoena su tri tipa ponaanja medija u odabirudogaaja uz upotrebu ltera kulturne i ideo-loke klime:10

    Dogaaji koji su objavljeni iskljuivo uemisijama jedne radio stanice ili TV kanala uzavisnosti od njihovog politikog kulturnog,anrovskog predloka. To znai da ono to jevano, na primer, za dravnu televiziju ili jav-ni servis ne mora biti i za komercijalnu sklonuopoziciji i obrnuto.

    Dogaaji o kojima se izvetava obaveznobez obzira na ideoloke, politike i kulturne ra-zlike: zemljotresi, poplave, nesree, tanije oniu kojima su ugroeni ljudski ivoti.

    Dogaaji o kojima se izvetava, ali im sene daje odgovarajui medijski tretman. Tu spa-daju oni dogaaji o kojima svi moraju da izve-tavaju bez obzira na programsku orijentaciju.

    10Opirnije u Vali Nedeljkovi, D. (1996).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    30/195

    30

    Ureivaka politika medija e se ipak impli-citno ogledati u tretmanu koji e dogaaju bitidat (mesto u emisiji, duina izvetaja, broj citi-

    ranih uesnika u dogaaju, pokrivenost slikomi reju).Mogue su i druge podele, na primer, u-

    rieva koja insistira samo na dve varijable:(a) planirane i (b) iznenadne dogaaje (uri2000: 50). Meutim kriterijum predvidljivostine pomae mnogo pri odreivanju kojem e do-gaaju biti posveena medijska panja, jer sena osnovu njega ne moe utvrditi znaaj do-

    gaaja. Katkad je unapred najavljen dogaajbeznaajan i obrnuto. Odnosno iznenadan do-gaaj moe se samo na prvi pogled moe uini-ti medijski atraktivnim, a posle pokazati infor-mativno beznaajnim.

    Postoje jo i klasikacija na pseudodoga-aje i medijski inicirane dogaaje.

    Pseudodogaaji se svrsishodno kreirajusamo da bi se obezbedio publicitet za organiza-ciju, partiju, javnu linost iz svih oblasti javnogivota. esto se kao sinonim za pseudodogaajupotrebljava sintagma medijski dogaaj jerse ti dogaaji i organizuju samo zato da bi ihmediji zabeleili. Stoga su kreirani tako da bibili medijski atraktivni. Istovremeno novinarimoraju oceniti njihov istinski znaaj za javnosti dati im odgovarajui, a ne prevelik znaaj.

    Medijski inicirani dogaaji su oni kojesami mediji izdvoje i postave na drutvenuagendu prioriteta kao izuzetno vane za ostva-rivanje javnog interesa. Posebno obimnim no-vinarskim angamanom, istraivanjima dru-tvene prakse takvi dogaaji se sa marginadrutvenog interesovanja postavljaju u sredtepanje. Uglavnom su to ona deavanja za kojapojedini centri moi nikako ne bi eleli da se

    nau u medijima.

    PseudodogaajiDogaaji kojekreiraju akteridrutvene prak-se kako bi pri-vukli medijskupanju.

    Medijski inici-rani dogaajisu oni koje samimediji izdvojei postave nadrutvenu agen-du prioritetakao izuzetnovane za ostva-rivanje javnoginteresa.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    31/195

    31

    KONTEKSTI KOJI UTIU NANOVINARSTVO

    Najosnovniji konteksti koji utiu na obli-kovanje medijske rubrike su:(a) drutveno-politiki kontekst;(b) ideoloki kontekst;(c) kulturni kontekst;(d) kontekst mesta gde se rubrika pripre-

    ma (na terenu ili u redakciji/studiju);(e) kontekst samog anra odreenog medi-

    ja (radija, TV, agencije ili tampe);

    (f) kontekst teme koja se medijski obrau-je.

    Drutveno-politiki kontekst je za svakupojedinanu rubriku, statian. Rubrika se pri-prema u odreenom vremenu, oznaenom po-litikom situacijom uslovljenom dominantnomideologijom. Osim toga na pripemu rubrikeutie i geografski prostor, kulturna istorija togpodruja kao i tradicija. Sve reeno moe bitnoda utie na nain na koji e se odreena temamedijski obraditi. Drutveno-politiki kontekstmoe da bude snaan ograniavajui inilac zarealizaciju rubrike. Pitanja cenzure i autocen-zure su veoma relevantna za njeno planiranjei realizovanje. Autocenzura je posebno opasna

    jer pod njenim unutranjim pritiskom novinarinapiu mnogo manje nego to im prilike dopu-taju. Nesigurni u pogledu posla, nedovoljnoosposobljeni za poverene novinarske zadatke,slabo pripremljeni za dogaaj, loi poznavao-ci oblasti iz koje bi trebalo da piu o novona-stalim problemima, optereeni grekom kojusu moda ranije napravili, sindikalno ili poli-tiki obeleeni, mnogi novinari se priklanjajuuvreenim obrascima bez volje da ita menjajuu drutvu svojim tekstovima koji, budui po-

    sveeni pitanjima od javnog interesa, mogu da

    AutocenzuraSamoinicijativ-no ograniava-nje u saoptava-nju relevantnihinjenica iz

    bojazni da,uprkos tome tosu tane, mogunovinara dove-sti u nezavidanpoloaj.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    32/195

    32

    utiu na promene upravo u drutveno-politi-koj oblasti javnog ivota.

    U navedenim sluajevima autocenzura je

    mnogo jaa nego to su zahtevi politikih, i/iliekonomskih centara moi prema medijima.Cenzura je vidna (zakon, uredbe, saoptenja)i protiv nje se moe boriti. Autocenzura se nevidi jasno, ona je implicitna, i stoga je mno-go pogubnija za slobodu javnog informisanjai novinarstvo. Namee je direktno nedovoljnodemokratian drutveno-politiki kontekst ukojem se novinari oseaju nesigurno.

    Ideoloki kontekst je takoe za svaku po-jedinanu rubriku, statian. Ideoloki obrazacpolitikog sistema, u kojem medij deluje i novi-nari svakodnevno rade, ne menja se lako, brzoi esto. ak i kada se promeni politiki sistem,stari ideoloki obrasci jo dugo optereuju ra-zliite oblasti javnog ivota, a najvidljiviji suupravo u medijskoj.

    Kulturni kontekst je isto tako statian. Onunapred odreuje vie implicitno, nego eksplicit-no, konstrukciju medijske rubrike i njenu temu.Kulturni kontekst poseduju novinari i medijskapublika. Ovo posebno treba imati na umu kadase izvetava sa dogaaja iz druge kulture. Da biizvetaj bio istinit, potrebno je uiveti se (empa-tisati) u datu kulturu i izvetavati sa stanovitate kulture, a ne iz okvira sopstvene.

    Istovremeno novinari bi trebalo da imajudistancu prema sopstvenim i tuim mitovima isimbolima, posebno onima koji su politiki in-strumentalizovani za proizvodnju ksenofobije,mizoginije i netolerantnog govora o drugom.

    Kontekst mesta gde se rubrika radi je sta-tian sem u izuzetnim okolnostima. Ukolikose zapone u jednom prostoru (studio, radniprostor uesnika u dogaaju, mesto medijskog

    dogaaja, redakcija, radni prostor novinara), u

    MizoginijaMrnja premaenama.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    33/195

    33

    tom prostoru e se uglavnom odvijati do kraja itaj e prostor bitno uticati na kreiranje rubrike.Izvetaji koji se piu na dogaaju u toku tra-

    janja dogaaja su krai, koncizniji, manje stu-diozni. Sa dogaaja se ne piu komentari, vevesti i izvetaji. Za elektronske medije novinariesto izvetavaju direktno u program i vie putau toku trajanja dogaaja, ukljuujui, ukolikoim tehniko-tehnoloki uslovi to dozvoljavaju, iaudio i video citate u izvetaj sa terena.

    Kontekst anra odreenog medija (radija,TV ili tampe) je dinamian i statian.

    Dinamina je na primer kod intervjua jerse u toku intervjuisanja neprestano menja.Uesnici u intervjuu stalno su u dinamikoj in-terakciji koja podrazumeva zajedniko kreira-nje intervjua, menjanje teme, promenu stajali-ta, ruenja ili graenja imida sagovornika.

    Statian je kada je re o kontekstu medi-ja u kojem je intervju ostvaren. Tada osobinemedija unapred odreuju karakteristike inter-vjua kao to su: duina intervjua (TV i novina-ma ne odgovaraju dugi intervjui);predstavlja-nje sagovornika (u TV intervjuu ime sagovor-nika moe biti ispisano u dnu ekrana, a u radiointervjuu novinar s vremena na vreme moraponoviti u okviru pitanja i ime sagovornika; unovinama nije obavezno da se u toku intervjuaponavlja ime sagovornika); duina pitanja iodgovora (radio i TV prezentaciji ne odgovara-

    ju duga, sintaksiki i semantiki komplikova-na pitanja i predugi odgovori; u novinama tonije ograniavajua okolnost jer italac moei nekoliko puta da proita pitanje odnosno od-govor); izraajno i lepo govorenje (veoma zna-ajno za radio prezentaciju, a za novine pot-puno irelevantno);jezik intervjua (u novinamaintervju voen na stranom jeziku biva potpuno

    preveden i italac ne zna na kojem je jeziku

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    34/195

    34

    komunicirano; u toku radijskog intervjua ilise pitanja i odgovori odmah konsekutivno pre-vode, ako se intervju emituje u ivo, ili se u

    montai nasnimi glas spikera koji ita prevodpreko sasvim utianog originala; u TV prezen-taciji gledaoci imaju priliku da sluaju intervjuna stranom jeziku, a prevod je titlovan u dnuekrana); spoljni izgled, ponaanje pred mikro-

    fonom i kamerom (izuzetno vano u TV inter-vju, a za novine potpuno irelevantno).

    Kontekst teme je dinamian. Kontekst temeutie bitno na jezike izbore. Novinari moraju

    svaku uskostrunu oblast o kojoj izvetavajuu svojim rubrikama jeziki pojednostaviti takoda sve reeno moe da razume prosena publi-ka njihovih medija.

    Na posao je da oistimo tekst od ar-gona, kliea, stereotipa tako da sve bude ja-sno, jednostavno i saeto. (BBC Bush HouseNewsroom Guide).

    Konteksti su kljuna odrednica svake ru-brike, sve druge bitne odlike medijskih anro-va direktno su zavisne od konteksta. Dinami-ki konteksti su promenljivi i na njih novinarine mogu bitno uticati, za statine kontekste(drutveno-politiki/ideoloki kontekst, kul-turni kontekst, kontekst mesta dogaaja i kon-tekst teme) mogu da se pripreme unapred, toim moe olakati i ubrzati posao.

    Za razmiljanje i delovanje

    Jedan novinski lanak analizirajte sa stano-vita primene faktora Galtunga i Rua.Isti tekst, zatim, analizirajte u odnosu nakontekste za koje smatrate da su direktnouticali na novinara.Uoite jezike strategije koje na to ukazuju.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    35/195

    35

    KAKo do informAciJe?

    Tree poglavlje sadri tri teme koje su u sutini veza-ne zajednikim imeniteljem kako novinari uoptemogu doi do bilo kakve informacije? Koje su to adre-se interesantne za kontaktiranje da bi se dolo dorubrike od javnog interesa? Kako novinari poetnicida se snau u okruenju koje svakodnevno nudi in-formacije, ali ne i njima? Kako da izbegnu greku?

    Preporuena literatura:

    Anderson, D.A. B.D. Itjul; Izvetaj o humanomrazvoju Srbija 2000-2005. (2005); Kova, B. T.Rozenstil T. (20-28); Slavujevi, Z.; Vali Nedeljko-vi, D. (2002: 42-63); Viner, N.; Zakon o slobodnompristupu informacijama od javnog znaaja (2004);Zakon o javnom informisanju (2003)

    IZVORI INFORMACIJA

    Pre svega ne treba zaboraviti da dobra me-dijska pria moe nastati uvek onda kada jei na koji god nain ugtoen ljudski ivot. Hit-na pomo, deurna hirurka klinika, vatro-gasna sluba, spasilake ekipe, deurna sta-nica milicije, saobraajna patrola, toplana,elektrana, vodovod i kanalizacija i pogreb-na sluba najvaniji su izvori informacija u

    sluajevima prirodnih katastrofa, ali i onihizazvanih ljudskom nepanjom, odnosno na-merom da se izazove pozornost i pri tomeiskae politiki stav (teroristiki napadi).

    Odeljenje za kriminologiju u Sekretarijatu zaunutranje poslove i Odeljenje za narkotike suvredni panje u sluajevima krenja zakona.

    Iskustvo nas ui da sve to je izrazito drama-tino medijski je atraktivno, posebno ukoli-

    ko lii na zaplet kriminalistikih romana.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    36/195

    36

    Lokalna, regionalna i savezna administraci-ja odgovorne su graanima. Funkcija medijaje da prati njihov rad i na taj nain omogui

    graanima da utiu na one koje su birali. Sekretarijati za informisanje ili ministarstva

    za informacije su mesta gde novinari dobija-ju obavetenja o sednicama (vlade, skupti-ne ili odbora), dnevnom redu i materijalima,ali tu se dobijaju i saoptenja sa zatvorenihzasedanja (ukoliko redakcija automatskinije obavetena faksom ili je preuzela saop-tenje od agencije). Birokratija predstavlja

    stalni i veoma pouzdan izvor vesti. Privredne institucije i organizacije kao to

    je privredna komora (pokrajinska, repu-blika), statistiki zavodi (cena potroakekorpe, porast cena na malo, prosene pla-te, porast/pad uvoza/izvoza i dr.); fabrike,kombinati, trgovinske kue jubileji, ino-vacije, godinji planovi i realizacije, potpi-sivanje ugovora sa stranim rmama neis-crpni su izvor informacija za novinare kojiprate ekonomska kretanja.

    Pregled dogaaja (Najava dogaaja) svevee medijske kue imaju prateu slubuzaduenu za prikupljanje i selekciju infor-macija o zbivanjima na lokalnom, regio-nalnom i dravnom nivou. Informacije timslubama alju organizatori raznih doga-aja barem nekoliko dana unapred. Najavedogaaja se uglavnom dostavljaju uredni-cima jedan dan unapred da bi mogli da na-prave raspored dogaaja na koje e sutra-dan poslati novinare. Najave dogaaja e-sto redakcijama alju i novinske agencije.

    Udruenja graana, drutvene organizaci-je, kulturno-obrazovne institucije, sindika-ti (najznaajniji), profesionalna udruenja,

    kulturno-prosvetne zajednice, humanitarne

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    37/195

    37

    slube (EHS), udruenja slepih, udruenjeinvalida rada i rata, udruenje zanatlija,Grupa za enska prava evropskog pokreta

    u Srbiji, Centar za enske studije, Savetova-lite za ene rtve nasilja, Ekoloki pokret,otvoreni univerziteti izrauju godinji ka-lendar dogaaja koje organizuju.Trba imati na umu da su mnoge manifesta-cije tradicionalne i da se uvek odravaju uisto vreme. Meu njima su, na primer, fe-stivali i sajmovi nacionalnog i meunarod-nog znaaja (Sterijino pozorje, Mokranje-

    vi dani, EXIT, NOMUS, BEMUS, BITEF;FEST; Poljoprivredni sajam u Novom Sadu,Niki lmski festival).Neprotne, nevladine organizacije veoma suesto, na alost, potpuno neinteresantne me-dijima kao uglavnom nekoniktna udruenja.One imaju tekoa da animiraju medije kakobi o njihovoj raznovrsnoj, bogatoj i veoma kre-ativnoj delatnosti barem neto napisali. Isto-vremeno kako one zadovoljavaju najosnovnijepotrebe graana u lokalnim zajednicama nji-hova delatnost bi trebalo da bude na medijskojagendi dogaaja od javnog interesa.

    Partijski portparoli i konferencije za novi-nare veoma su koristan izvor informacija,ali ne bi trebalo da ih novinari, osim u izu-zetnim okolnostima, prate kao dogaaje.Politiko komunicirenje, prema Slavujevi-u (1999), deli se na (a) politiko informisa-nje; (b) politiku edukaciju i socijalizaciju;(c) politiko ubeivanje.

    Politiko ubeivanje, kao i ostale vrste politi-kog komuniciranja, moe biti besplatno i pla-eno. Podrazumeva spontano i neorganizovanoubeivanje, zatim politiku propagandu i PR(public relations/odnosi sa javnou). Odnose

    sa javnou kreira takozvani PR menader.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    38/195

    38

    Funkcija portparola je da daje informaci-je o organizaciji/partiji u ije ime govori, a ciljda stvara stalno dobar utisak u javnosti. To su

    osobe od najveeg poverenja i visoko su situ-irane u hijerarhiji odreene organizacije/par-tije. Njihov najneposredniji zadatak je da or-ganizuju konferncije za novinare, da kreirajupromotivne dogaaje, obezbede to vie uealidera njihove organizacija/partije na javnimskupovima, ali i da kooptiraju novinara kojie obezbediti prohodnost poeljnih informacijau medijima i to posebno u informativnom me-

    dijskom prostoru, a ne onom rezervisanom zaplaenu propagandu. PR se pri tom trudi daima to veu kontrolu nad prostorom, slikom,sadrajem i vremenom u medijima.Pre negoto novinari dou u kontakt sa portparolima,trebalo bi da znaju odgovor na sledea pitanja:ta portparoli moraju da znaju; kako moraju daizgledaju; kako moraju da komuniciraju; kakomoraju da govore; kako moraju da informiu.

    Tek tada e biti sposobni da postave pravapitanja i dou do informacija koju portparoliele da sakriju. Bez obzira na to da li portpa-roli predstavljaju politiku stranku, dravniorgan, vladinu ili nevladinu organizaciju, pri-vrednu ili neprivrednu organizaciju, udrue-nje ili instituciju, novinari osim potpune pret-hodne obavetenosti moraju u komunikacijisa portparolom da ocene osobu na osnovu sop-stvenih odgovora na gore navedena pitanja, dabi mogli da naprave objektivan izvetaj.

    Konferencije za novinare (pseudodogaa-ji): postoje redovne i vanredne konferencije zanovinare. Redovne konferencije za novinare or-ganizuju uglavnom politike stranke, lokalna,regionalna, republika i savezna vlada, poje-dina ministarstva (najee jednom sedmino

    uvek istog dana, u isto vreme i u istom prosto-

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    39/195

    39

    ru da bi novinari stekli naviku da ih poseuju).Najznaajnije su, naravno, one koje organizujepredsednik drave. Ovu praksu uveo je ameri-

    ki predsednik Teodor Ruzvelt. Veoma poseenesu bile Harija Trumana na koje je dolazilo vieod 300 novinara. U vreme Dvajta Ajzenhaueraradio i TV su poeli da ih prenose u celini. Ovajameriki predsednik je uveo praksu da novi-nari pre no to postave pitanje moraju da sepredstave (prema Anderson Itjul 2001).

    Vanredne konferencije za novinare se or-ganizuju sa povodom (npr. povratak reprezen-

    tacije sa meunarodnog takmienja, odnosnojavne linosti sa vanog skupa u svetu, ili or-ganizacija odnosno institucija, veliki privrednisubjekt obeleava godinjicu rada, ili su dobi-

    jeni znaajni krediti, ili se jednostavno reagu-je na znaajan dogaaj pa organizator eli daiznese svoje miljenje o tome).

    Uobiajeno je da se uz poziv za veinu iredovnih i vanrednih konferencija za novinaredobije saoptenje za javnost kojim se najavlju-

    je ovaj pseudodogaaj. Izostae, to se podra-zumeva, kada se konferencija organizuje izne-nada povodom nekog neoekivanog dogaaja. Grupe za pritisak sindikati, ekoloki lobi-

    ji, enski lobiji veoma rado kontaktiraju sanovinarima jer su mediji jedno od osnovnihsredstava javnog zagovaranja ideja kojeele da plasiraju.

    Javne linosti izvetavati o njihovim po-tezima u javnosti je vano jer su oni osobekoje imaju mo da donose odluke od opteginteresa, ali pri tome treba izbegavati bli-skost sa politikim i sindikalnim liderimaili liderima grupa za pritisak. U suprotnomgubi se kritinost ili se gube prijatelji.

    Praznici Nova godina, Boi, Uskrs vre-

    me su porodinog okupljanja, puni su sim-

    Dobar primer izmedijske prak-se: novosadskiGraanski list

    je pred praznik

    (30.12.2006, 3strana) obja-vio reportauilustrovanu sadobroodabranim foto-grajamaMesta gdeNova godina nezalazi. Repor-taa sadri 4

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    40/195

    40

    bolike i stoga medijski uvek atraktivni. Odkomercijalnih informacija (gde se ta moenabaviti za praznik), preko etnoloko, ra-

    dicionalno, mitolokih rubrika o praznikudo toplih ljudskih pria iz svakodnevniogivota, ili veoma efektnih crtica za novine(setite se Andersenove bajke Devojice saibicama). U praznino vreme sve ideje sudobrodole u redakcije, za praznike tradici-onalno poluprazne.Ovakve prie iz ivota podseaju na to da

    je vreme praznika i vreme za razmiljanje

    o ljudskim vrednostima, a ne samo vremepotronje.

    Protesti i saoptenja tragom ovih infor-macija moe se doi do veoma atraktivnihrubrika ukoliko novinari imaju hrabrosti,volje i vremena za istraivaki poduhvat.Sama forma iskazivanja nezadovoljstvaprotestom i saoptenjem ukazuje na to da

    je problem kontroverzan, teko reiv, da sedonekle izbegava direktno komuniciranjekroz dijalog sa drugom stranom iz bilo ko-

    jih razloga te razloge treba otkriti. Isto-vremeno sve reeno viestruko proveriti dabi se izbegla jednostranost.

    Stalni vezani honorarni saradnici, dopi-snici sa strane i novinari bez stalnog anga-mana (slobodni novinari, free lancer) mogubiti koristan izvor informacija jer dobro po-znaju svoje lokalne prilike. Treba meutimbiti oprezan i voditi rauna da novinari bezstalnog angamana ne prodaju istu priuvie puta razliitim medijima. Tako medijgubi na aktuelnosti.

    Informacije medijske publike pratei pi-sma italaca ili telefonske ankete novinarimogu naii na veoma zanimljive informaci-

    prie o besku-nicima, osoba-ma koje su, iakosu teko radileu mladosti,doekale zrelodoba i starostbez stana i sred-stava za ivot.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    41/195

    41

    je. Ove informacije je potrebno proveriti izvie razliitih izvora.

    Podvale kada redakciji nepoznata osoba

    dojavi vruu i ekskluzivnu vest bez vie-struke provere (najpre identitet osobe kojaje informaciju dala) ne bi je trebalo objavi-ti uz rizik da konkurentski medij to uinipre vas. Medijski kredibilitet se lako gubi,ali mukotrpno i dugotrajno stie. Za ovajmedijski fenomen postoji i poseban izraznovinarska patka (hoax). Ova sintagma jenastala jo u vreme Fridriha Velikog. U to

    vreme novine su morale sve neproverene ve-sti da obelee skraenicom n.t. (non testam= nije ispitano). Urbana legenda kae da suurednici u novinskom argonu to izgovaralikao ente. Uobiajeno je bilo da su uredniciod saradnika traili da neki preostali maliprostor na strani ispune sa takvim vestima(ad hoc napisanim i ne do kraja provere-nim). Kako se na nemakompatka kae dieEnte, leksika veza je jasna, ali pojmovnaostaje nedoumica (uri 1997: 461).

    Agencije su od informacije stvorile robu ito visokoprotabilnu. One predstavljaju fa-briku sa pokretnom trakom za proizvodnjuvesti.

    Praenje drugih medija svakodnevna oba-veza svakog novinara/novinarke jeste daprati to vie razliitih medija od jutarnjihvesti na vie radio-stanica razliite pro-gramske politike; zatim nekoliko dnevnihnovina (informativno-politikih, tabloida,lokalnih, nacionalnih) i na kraju centralnihinformativno-politikih emisija na TV (po-sebno veernjih). Na taj nain se dobijajuideje o moguem istraivanju teme od jav-nog intersa, uoavaju razliita tumaenja i

    prezentacije istog dogaaja (mesto u emisi-

    Novinarska

    patkaNekad: nepro-verena vest;danas: izmiljo-tina, la.

    Sutina novi-narstva je disci-plina provjera-vanja(Kova Rozen-stal 2006: 88).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    42/195

    42

    jama i novinama, obim izvetaja, citiranelinosti).

    Programska razmena novinarska solidar-

    nost i ispomo je veoma znaajan segmentu to irem rasprostiranju informacija. Ovoje posebno znaajno kada je re o lokalnimmedijima ija snaga signala nije velika patako ni teritorijalna pokrivenost.

    Internet (WWW: World Wide Web) danasje jedan od neiscrpnih izvora informacija.11Ovaj informativni servis omoguava ko-risnicima da istovremeno vide tekst, foto-

    graju, ilustraciju, video i audio snimke ianimaciju. Danas ima na stotine milionastranica informacija, a da se i ne govori oenormnom broju dokumenata koje su pri-kupili prodavci komercijalnih baza poda-taka. Pretraivanje Interneta nije jedno-stavno, ali kada se shvati logika to postajeposeban izazov. Postoje pretraivai koji utome pomau. Prvi i stoga veoma poznat

    je www.yahoo.com, zatim veoma informa-tivan je i www.altavista.com, a danas seuglavnom koristi www.google.com jer jeostao nekomercijalizovan (korisnika ne za-trpava reklamama) i pomae da se veomabrzo stignete pomou kljunih rei do cilja(prosena pretraga traje manje od sekun-de). Problem sa velikim pretraivaima je-ste to to se veina podataka koje imaju naraspolaganju odnosi na Ameriku i Evropu.Za specijalizovane pretrage treba koristitilokalne pretraivae. U Srbiji je to www.kr-starica.co.yu i www.pretraga.co.yu . Zani-mljiv je i program za pretraivanje Coper-nic koji eljene podatke trai istovremenona vie od 20 specijalizovanih pretraiva-

    11Razvijen je u Evropskoj laboratoriji za ziku estica (the Europe-an Laboratory for Particle Physics CERN) u vajcarskoj 1989.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    43/195

    43

    a. Sa Internetom treba biti veoma oprezanjer podaci mogu biti nepouzdani, tanije nepostoji, za sada, nikakva kontrola podata-

    ka. Stoga bi uvek trebalo konsultovati vierazliitih izvora i uporeivati ih. Problema-tian je i model citiranja izvora za podat-ke skinute sa Interneta, za sada ne postojistandard za to, niti jasno denisana pravaintelektualne svojine

    Anonimni izvorzatita izvora informisa-nja je po profesionalnom etikom kodeksudunost novinara. Postoji nekoliko modela

    ponaanja. Ukoliko izvor insistira da nitaod reenog nije za objavljivanje (off the re-cord), novinari moraju to da potuju. Tada

    je informacija samo za njihovu orijentacijuu odnosu na dalje praenje teme ili dogaa-

    ja. Izvor eli da ostane anoniman (on bac-kground) ali dozvoljava da se informacijaobjavi uz opisno navoenje izvora (viskokiinovnik blizak vladi, iz najueg rukovod-stva stranke saznajemo).Puna anonimnostizvora (on deep background) nalae novi-narima da objave infoirmaciju ali nikada uobliku citata, ve u pasivu ili bezlino beznagovetaja o izvoru informacije (oekujese da e bankarski slubenici ipak odustatiod daljeg protesta ve u sredu). Ime ano-nimnog izvora mora biti poznato redakciji,a ne samo novinaru. Informacija se moeobjaviti iskljuivo onda ako novinar moeda jami pouzdanost izvora.

    PRINCIP DOSTUPNOSTIINFORMACIJA

    Pravo javnosti da zna je osnovno ljudsko

    pravo denisano u svim znaajnim meuna-

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    44/195

    44

    rodnim dokumentima i preporukama te dobrimobiajima, odnosno modelima dobre prakse.

    Srbija je potpisnica Meunarodnog pakta

    o graanskim i politikim pravima, Evropskekonvencije o ljudskim pravima, dokumenata ukojima se jasno denie (lan 10 Pakta i lan 19Konvencije) da svako ima pravo na slobodu izra-avanja. To pravo obuhvata slobodu da se trae,dobijaju i prenose informacije ili ideje bilo kojevrste, bez obzira na granice i to usmenim, pisme-nim ili tampanim putem u umetnikom oblikuili putem medija po slobodnom nahoenju.

    Evropski sud za ljudska prava naglaa-va da sloboda izraavanja predstavlja jedanod osnovnih temelja demokratskog drutva iuslov za njegov napredak i razvoj svakog ove-ka. Tanije, drutvo koje nije dobro informisa-no nije istinski slobodno, jer, kako istie Nor-bert Viner, iveti delotvorno znai biti uvekdobro informisan (Viner 1973: 32).

    U novembru 1999. specijalni izvestilac oslobodi miljenja i izraavanja, predstavnikOEBS-a za slobodu medija i specijalni izvesti-lac OAS o slobodi izraavanja usvojili su za-

    jednikuDeklaraciju u kojoj se izmeu ostalognavodi da sloboda izraavanja obuhvata pra-vo graana na slobodan pristup informacijamai pravo da znaju ta vlasti u njihovo ime rade,bez ega bi istina nestala i uee naroda uvlasti bilo nepotpuno (usvojeno 26.novembra1999, UN Doc. E/CN. 4/2000/63, Annex 1).

    Sloboda izraavanja nije apsolutno pravostoga se svako ogranienje mora jasno deni-sati. Tako na primer Evropska konvencija oljudskim pravima u lanu 10 navodi da ui-vanje prava i sloboda na javno informisanje,poto podrazumeva i prava i dunosti, moebiti ogranieno, ali samo na osnovu zakona, i

    to ukoliko se time tite demokratske tekovine

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    45/195

    45

    drutva, nacionalna bezbednost, teritorijalniintegritet ili doprinosi spreavanju nereda ilikriminala, te ukoliko se time tite zdravlje i

    moral, ugled i prava drugih, spreava objavlji-vanje informacija dobijenih u poverenju. Pravojavnog informisanja moe biti ogranieno i radiouvanja autoriteta i nezavisnosti pravosua.

    Komitet ministara Saveta Evrope 2002.usvojio jePreporuku o pristupu zvaninim do-kumentima u kojoj se denie, izmeu ostalog,da sve drave lanice garantuju da svako nasopstveni zahtev ima pristup zvaninim doku-

    mentima koje poseduju dravni organi. Narav-no ogranienja su identina onima koja je de-nisala Evropska konvencija lanom 10.

    U Srbiji je 2004. donesen Zakon o slobod-nom pristupu informacijama od javnog znaa-

    ja. Dokument denie ta podrazumeva podinformacijom od javnog znaaja i suava su-bjekte koji imaju takve informacije na organe

    javne vlasti.Ono to je posebno interesantno je to se

    prvi put u naoj praksi uspostavlja samostalnidravni organ nezavisan u obavljanju svojihnadlenosti poverenik za informacije od jav-nog znaaja, koji mora u roku od mesec dana dareaguje na albe graana koji smatraju da im jeuskraena informacija od javnog znaaja. Pravai dunosti poverenika su Zakonom denisane.

    Zakonom se posebno zabranjuje diskri-minacija novinara i javnih glasila u lanu 7:Organ vlasti ne sme stavljati u bolji poloaj ni

    jednog novinara ili javno glasilo, kada je vienjih uputilo zahtev, tako to e samo njemu ilinjemu pre nego drugim novinarima ili javnimglasilima omoguiti ostvarivanje prava na pri-stup informacijama od javnog znaaja.

    U Zakonu se precizira i put kojim se dolazi

    do informacija od javnog znaaja te su tako iz-

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    46/195

    46

    begnute mogue manipulacije koje bi bile prav-dane nepotovanjem procedure, na primer.

    Predviene su i kaznene odredbe za prekr-

    aje ovlaenih lica u organima vlasti ukolikosu postupali protiv naela jednakosti, diskri-minisali novinare ili javno glasilo, nisu oznai-li nosaa informacije, saoptili istinu i potpunuinformaciju, stavili tuiocu na uvid dokumentili ako su odbili da prime zahtev.

    Ovaj dokument je znaajno orue demo-kratije i vaan je ne samo za novinare ve igraane uopte. Novinarima omoguuje da do-

    biju svaku informaciju osim onih predvienihlanom 9 koje su nedostupne. Meutim i samopostojanje pravila ve znaajno olakava novi-narski rad i daje im osnovu da se bore za pravo

    javnosti da zna.

    KAKO IZBEI GREKU

    Novinari gotovo da nemaju pravo na gre-ku. Greke mogu bitno da utiu na dnevnupraksu auditorijuma ali i samog medija, patime i na poverenje koje urednici i redakcijaimaju u novinara/novinarku. U Zakonu o jav-nom informisanju predvien je institucijaispravke, meutim medijska praksa je poka-zala da ispravka nikada nije jednako uinkovi-ta kao prethodno objavljena informcija. Stogase sa velikom panjom proveravaju sve, a po-sebno kontroverzne informacije. Postoji listauputstava koje novinari treba da slede kako bimogunost greke sveli na minimun.1. Treba biti skeptian prema informaciji,

    posebno ukoliko je izuzetno kontroverzna.Sve proveriti barem dva puta i to iz dva ilivie razliitih izvora.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    47/195

    47

    2. Imena i pozicije uesnika u dogaaju, nazi-ve institucija i geografskih pojmova prove-riti i vie od dva puta.12 Korisno je sluati

    na stranim elektronskim medijima kako seizgovara dotino ime ili re. Ukoliko je tonemogue, treba konsultovati strunjakaza jezik, ukoliko i to nije mogue bolje je naneki nain izbei spominjanje imena negopogreiti. Najea i neoprostiva greka jepogreiti ime uesnika u dogaaju i nazivmesta gde se on odigrao. To ukazuje na ne-ozbiljnost novinara i medija za koji radi.

    3. Ne bi trebalo nita objaviti pre nego totekst pogledaju barem neko do kolega,urednik i lektor. Dobronameran savet ko-lega, koji pre nego to su proitali va tekstnisu bili upueni u problematiku kojom sebavite, moe ukazati na nedoreenosti inejasnoe u vaem tekstu koje bi otkrili iitaoci/sluaoci/gledaoci; urednici bi trebaloda tekst opreme na odgovarajui nain i daga uravnotee u odnosu na ostale rubrikekoje su pripremljene toga dana, a lektori dadaju sud o jeziku (pravopis, gramatika, stil)i sugeriu bolja jezika reenja ukoliko je topotrebno.

    4. Posebnu panju trebalo bi posvetiti pouz-danosti izvora informacije. Koliko im semoe verovati? Znaju li zaista o emu govo-re? Koliko su jednostrani i upleteni u ita-vu stvar? Da li su u poziciji da znaju pravuistinu? Koji je njihov lini interes da infor-macija bude raspoloiva na uvid javnosti?Razmislite da li biste mogli od jo nekogada traite informaciju o tome. Valjana in-formacija je samo ona koju potvrde barem

    12Pravila transkripcija za klasine jezike vie od 20 ivih jezikav. u Pravopisu srpskog jezika (174-252); transkripciju engleskihlinih imena i geografskih pojmova v. u T. Pri (1998) i T.

    Pri (2004).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    48/195

    48

    dva izvora. Kada su teme veoma osetljive,bitno je imati potvrdu iz mnogo vie razli-itih izvora. Zakon o javnom informisanju

    predvia lanom 32 i zatitu izvora ukoli-ko je to neophodno radi bezbednosti kakoizvora tako i novinara, a u javnom interesu

    je da se informacija objavi. Identitet izvora,iako zatien, od uvida interesnih centaramoi i irokog auditorijuma, trebalo bi, pre-ma modelima dobre prakse, da bude poznatnajuem krugu onih u redakciji koji proce-njuju da li je informacija dovoljno pouzdana

    za objavljivanje. lan 32 dodatno precizirai ogranienja primene ovog prava osim akose podaci odnose na krivino delo, odnosnouinioce krivinog dela za koje je zapreenakazna zatvora najmanje pet godina.

    5. Na licu mesta bi trebalo proveriti da li stedobro razumeli i zabeleili izjavu izvora in-formacije. Ukoliko ste sve snimali, odmahproverite da li je snimak razumljiv i upo-trebljiv.

    6. Ne dozvolite sebi da nagaate. Ne zapit-kujte druge novinare za podatke koji vamnedostaju moda ni oni ne znaju tano, atoga nisu svesni.

    7. Oprezno sa novinskom dokumentacijom.Lako se moe dogoditi da su i novinari kojisu ranije pisali o istom problemu napravilimaterijalne greke.

    8. Ne treba smetnuti s uma da je uvek vamakoji piete za medije potrebna dobra tema(dogaaj), ali isto tako i da je onima kojiproizvode dogaaje (teme) potreban publi-citet. Oprezno, da se neosetno ne pretvoriteu glasnogovornike svojih izvora informaci-

    ja.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    49/195

    49

    Za razmiljanje i delovanje

    Pretpostavite da ste se nali u situacijida ste u vreme vikenda jedini deurni no-vinar/novinarka u informativnoj redak-ciji lokalnog radija i da se dogodio poaru oblinjem turistikom centru u jekuzimske sezone, a da su svi prilazni putevislabo raieni. Morate da reagujete od-mah, pre nego to u redakciju dou isku-snije kolege/koleginice i urednici. Sainite listu primarnih i sekundar-

    nih izvora informacija.

    Rasporedite kolege i koleginice koji suse zatekli u redakciji na drugim poslo-vima da prikupljaju informacije.

    Razmotrite ponuena reenja zadatkasa ostalim studentima iz vae grupe.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    50/195

    50

    vrste novinArstvA u KonteKstu vrstemediJA

    U etvrtom poglavlju razmatraju se naini na kojese ostvaruje predmet novinarstva. Odgovor je u vr-stama novinarstva. Informativno novinarstvo Zabavno novinarstvo Komercijalno novinarstvo Infotejment novinarstvo Informeral novinarstvo Istraivako novinarstvo Internetsko novinarstvo - nove tendencije

    Preporuena literatura:Atanackovi, P. M. Belin (33-39); Brigs, K. (395-414); Cohen, S.; DeFleur Dennis (470-472); Etni-citet i mediji (2006); Hall, J.; Pavlik, J.; Ramone, I.(72-73); Vali Nedeljkovi, D. (1987); Tomi, Z. (2003:209-211); Tomi, Z. (2004: 190-199); Tomson, K.

    INFORMATIVNO NOVINARSTVO

    Samo uvek dobro informisan ovek ivi delotvorno najuinkovitija je denicija potrebe za informa-cijama tvorca kibernetike Norberta Vinera (1973:32).

    Danas primamo najvei broj informacija

    pomou sredstava masovnog komuniciranja medija. To je u skladu sa jednom od osnovnihfunkcija medija oni su kontrolori javne sfere.Tanije, zadatak im je da informiu zajednicuo tome ta se deava u svim sferama javnogivota od interesa za graane.

    Pravo na primanje i davanje informacija jeosnovno ljudsko pravo na osnovu kojeg je u gru-pi medijskih zakona i Zakon o slobodnom pri-

    stupu informacijama od javnog znaaja (2004).

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    51/195

    51

    Ovim dokumentom su obezbeene sutinskenormativne pretpostavke kojima se titi pravograana da na delotvoran nain kontroliu rad

    dravnog aparata. Mediji su osnovno sredstvokojim se informacije posreduju ka graanimaomoguujui im tako kvalitetnu i aktivnu par-ticipaciju u odluivanju o javnim poslovima.

    Tok informacija u drutvu

    Novinari sakupljaju, proveravaju iz vie

    izvora, selektuju i obrauju informacije. Za-tim urednici ili medijska vlasnika strukturaodobre da se one objave. Objavljujui ih medi-

    ji utiu na auditorijum, a potom auditorijumutie svojim odlukama, najvidljivije u vremeizbora, na politiku elitu da deluje u javnominteresu. To delovanje politikih elita opet me-diji preispituju. Rezultat tog preispitivanjapretau u informacije. Objavljui informacijeine ih javno dostupnim publici kojoj one slueda bi jasnije prosuivala da li politiari delujuu javnom interesu, kao i o tome da li e im nanarednim izborima opet dati glas.

    Najznaajniji je poslednji segment u kre-iranju medijski relevantnih vesti odabir(agenda setting).

    To podrazumeva: odabir nekoliko dogaaja koje e novinari

    pratiti tokom dana; selekciju vesti prispelih u redakciju posred-

    stvom agencija; izdvajanje vesti za naslovnu stranu, odno-

    sno generalnu najavu u elektronskim me-dijima;

    odluivanje o prostoru, odnosno vremenu,koje e biti dato;

    Formiranje hi-

    jerarhizovaneliste prioritetnihtemaOdabir dogaa-

    ja za koje medijismatraju damogu biti vesti time postativredni panje

    javnosti.

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    52/195

    52

    odluivanje o tome da li e akteri i na kojinain biti citirani (direktno ili indirektno,tonom, slikom, samo tonom ili samo sli-

    kom). Na kraju oni koji donose odluke daju i odre-

    enu perspektivu svakoj vesti. Tanije,istiu jedan od segmenata vesti i daju muprimat u odnosu na ostale u zavisnosti odureivakog koncepta medija, ideolokogfaktora, ali i odnosa prema medijskim za-konima, kao i etikom kodeksu profesije.Dakle, sve vesti koje su objavljene prolaze

    kroz jedan veoma sloen proces koji nudi jav-nosti vrednovanje dogaaja. Istraivanja supokazala da e auditorijum znaaj dogaajadenisati isto onako kako su to uinili medijikoje prati. To znai da oni koji selektuju vesti,donosioci konanih odluka, imaju i najvei uti-caj na javnost, dakle, na ono ta auditorijumveruje da je znaajno.

    Drugim reima, mediji ne upuuju svakogpojedinog itaoca, sluaoca/gledaoca kako damisli ve o emu da razmilja i motiviu ga dapokua o tome da stvori sopstveni sud. To jeupravo ono to uoavaju politiari koji ele daostanu na vlasti ili osvoje vlast. Pitanja kojapromoviu mediji, a javnost ih usvoji kao zaistaznaajna za savkodnevicu odreene zajednice,postaju ujedno i osnova za kreiranje odreenogtipa zakonodavstva i politike koju formuliupolitika i ekonomska elita, kako na lokalnomtako i globalnom planu. U tome je mo medija.Stoga pitanje osvajanja uticaja na medije jestenajznaajnije drutveno pitanje.

    U najkraem: tampani, elektronski i digitalni/novi me-

    diji selektuju odreen broj pitanja, dogaa-ja, pojava iz bogate dnevne ponude drutve-

    no-politikog okruenja da ih procesuiraju i

  • 7/30/2019 "O novinarstvu i novinarima" - Dubravka Vali Nedeljkovi

    53/195

    53

    izvetavaju o njima kao o vestima znaaj-nim za javnost toga dana.

    Zbog ogranienog prostora i vremena i zbog

    novinarskog ubeenja ta je to vredno vesti,mnoge pojave, dogaaji i pitanja iz dnevneponude se zanemaruju i nikada ne buduodabrani kao dnevna vest.

    Svaka selektovana vest dobija odreeni sta-tus tokom obrade (mesto u emisiji, poloaj iprostor na odreenoj stranici u tampanimmedijima, vreme u elektronskim medijima,citatnost, anrovska obrada, broj ponavlja-

    nja tokom dana u elektronskim medijima),to se nazivaformiranje hijerarhizovane li-ste prioritetnih tema u javnoj sferi jednogdrutva (drutvene agende).

    Kada publika konzumira medije, ona pri-hvata njihov odabir dogaaja i znaaj kojiim se daje u vestima.

    Dakle, kada politiari postanu svesni pri-mata koji auditorij daje odreenim dogaa-

    jima, pojavama i ljudima, taj znaaj moeuticati na utvrivanje politikih prioritetakako u dnevnopolitikoj praksi tako i u za-konodavstvu.

    Moderna drutva u kojima su mediji glavniizvor informacija o politici, a predizbornekampanje fokusirane na medijsku prezen-taciju politikih aktera i njihovih progra-ma, nazivaju se popularno teledemokratijeili medijske demokratije.Informativno novinarstvo je osnova profe-

    sije i ono to je ini etvrtim staleom, etvrtomodnosno sedmom silom. Sve ee je informa-tivno novinarstvo i protabilno jer komercijal-ni mediji vest tretiraju kao robu, prilagoava-

    jui sadraje i nain prezentacije vesti onometo, prema istraivanjima trita, auditorijum

    eli da nae u medijskim vestima. Politika me-

    Teledemokratije

    Moderna dru-tva u kojima sumediji glavniizvor informa-cija.

  • 7/30/2019 "O novinars