2.1 TO SU BAZE PODATAKA?

Svaka baza podataka sastoji se od zapisa koje moemousporediti s katalokim karticama u biblioteci. Svaka knjigaopisana je na katalokoj kartici prema odreenim pravilima,a slina pravila slijedi struktura raunalnih zapisa u bazamapodataka. Svaki zapis sadri odreena polja koja sadrepodatke. Svako polje ima:

nepromjenjiv naziv

promjenjiv sadraj (polje Author u bazi nosit e stalnotaj naziv, ali sadraj e jednom biti npr. Kolari M., adrugi put npr. Wolfart A.).

Prikaz nekih polja unutar zapisa u bazi podataka CurrentContents:

Odreena polja zajednika su svim bazama podataka i usvim bazama nose isti naziv, npr.: autor (Author)

naslov (Title) ili

asopis (Journal Name).

Neka polja nose razliite nazive u razliitim bazamapodataka, ali opisuju isti sadraj, npr.:

godina objavljivanja (u svim se bazama podataka zoveYear of Publication, dok se u PsycInfo bazi zove Year)

polje za opis stranica (u nekim bazama podataka zove sePages, a u nekima Pagination)

polje koje sadri mrenu adresu dokumenta (u nekim sebazama podataka zove Electronic Location, a u drugimaURL)

Dio polja karakteristian je samo za odreene baze po -datake, npr.:

astronomski objekt (Astronomical Object) Inspec

populacija (Population) - PsycInfo

kod za zemljopisno podruje (Geographic Area Code) AGRICOLA

informacija o patentu (Patent Information) Inspec

simbol gena (Gene Symbol) Medline

U bazama podataka o kojima emo govoriti veina se zapisaodnosi na lanke objavljene u asopisima. U ma njem brojusluajeva zapisi se odnose na radove iz zbornika skupova,kao i na druge vrste publikacija (knjige, disertacije, tehnikeizvjetaje, patente i sl.). U daljnjem emo tekstu pojedno -stavljeno govoriti da se svaki zapis odnosi na jedan rad,odnosno dokument.

Svaka baza podataka obrauje radove iz asopisa, zbornikaskupova i drugih publikacija popularno se kae da bazapodataka indeksira odreenu publikaciju. Neke bazepodataka, npr. Current Contents, obuhvaaju sve radoveunutar publikacija koje indeksiraju, druge vre odabir iukljuuju samo neke radove, kao npr. Medline, dok nekebaze podataka najvanije asopise indeksiraju od korica dokorica, dok za ostale vre odabir radova (npr. MathSciNet).

Iako su izvorni radovi koje ukljuuje odreena baza podatakapisani na razliitim svjetskim jezicima, bibliografski zapisi(ukljuujui i saetak) u svim su bazama podataka naengleskom jeziku, pa se i pretraivanje mora provoditi naengleskom jeziku2.

11

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

O bazamapodataka 21 Dvoslovne kratice polja koriste se za pretraivanje iz naredbenog retka (vie o tome proitajte u 13. poglavlju na 98. stranici )2 Oko 90% svjetske znanstvene literature u prirodnim, tehnikim i biomedicinskim znanostima objavljeno je na engleskom jeziku, a svega 10% na svim drugimsvjetskim jezicima.

Detaljan usporedni popis polja i njihovih dvoslovnihkratica1 u dostupnim bazama podataka nalazi se u sredinibroure. Koritenje kratica moe znaajno ubrzatipretraivanje.

Baza podataka je organizirana zbirka podataka.

O bazamapodataka

2.2 KAKO NASTAJU BAZEPODATAKA?Baze podataka dostupne putem Centra izrauju strukovnadrutva, biblioteke te profitne i neprofitne ustanove.

U izradu baze podataka ukljueno je neposredno, ovisno obazi, ak nekoliko stotina strunjaka. Strunjaci koji rade nastvaranju baze podataka razliitih su profila i obavljajurazliite poslove:

bibliotekari definiraju strukturu baze podataka kako bibili ukljueni svi potrebni elementi koji opisuju rad,

raunalni strunjaci izrauju bazu i suelja te brinu otehnikoj podrci,

indekseri opisuju radove pridajui im kljune rijei(indekseri su uvijek vrsni strunjaci iz znanstvenogpodruja koje pokriva baza podataka, a posjeduju idodatnu izobrazbu vezanu uz indeksiranje).

Korisnici baze podataka najee pretrauju prema temamakoje su predmet njihovih znanstvenih interesa. No, esto sedogaa da razliiti autori istu temu u svojim radovimaobrauju na razliite naine, koristei razliitu terminologijuili ak razliite jezike. Pretraivanje takvih radova poodreenoj temi (tematsko ili predmetno pretraivanje)znatno je oteano.

Mobitel?

Mobilni telefon?

GSM?Na primjer, zanima li vas neto o utjecaju mobilnih telefonana zdravlje, morate imati na umu da su autori za mobilnitelefon koristili izraze poput:

cellphone

cell phone

cellular phone

cellular telephone

mobile phone

GSM-based mobile, itd.Za kvalitetno i sveobuhvatno pretraivanje baze u kojoj

radovi nisu dodatno predmetno oznaeni trebali bistekoristiti SVE gore navedene izraze za mobilni telefon.Pretraivanje je znatno unaprijeeno kod baza podataka ukojima su indekseri radove dodatno predmetno oznailikoristei rjenike termina odreenog znanstvenog podruja.Vie o namjeni i nainima predmetnog pretraivanjaproitajte u poglavlju 3.8. na 39. stranici.

2.3 VRSTE BAZA PODATAKAU Centru za online baze podataka sve baze podatakapripadaju u jednu od sljedee tri skupine:

bibliografske baze podataka

citatne baze podataka

baze podataka s cjelovitim tekstom.Zbirke elektronikih asopisa kao to su npr. ScienceDirect(Elsevier) ili Blackwell Synergy (Blackwell Publ.) prema ovojkategorizaciji pripadaju bazama podataka s cjelovitimtekstom. No, zbog specifinosti koju ta grupacija ima,pretraivanje zbirki elektronikih asopisa opisat emozasebno u 11. poglavlju.

Postoje i druge vrste baza podataka, no one ovdje nee bitiopisane.

2.3.1 Bibliografske baze podatakaBibliografske baze podataka sadre podatke o radovimaobjavljenim u razliitim publikacijama. Opisi radova u pravilusu vrlo detaljni, a struktura zapisa ujednaena je unutarpojedine baze podataka.

Bibliografski zapisi radova sadre podatke kao to su:

autor

naslov rada

izvornik

saetak

godina objavljivanja

ustanova iz koje autor dolazi

vrsta publikacije

izvorni jezik rada i dr. Ovisno o bazi podataka i vrsti publikacije, bibliografski zapisimogu sadravati i dodatne elemente, npr. naziv skupa (akose radi o zborniku radova s neke konferencije, seminara i sl.),broj ugovora, informaciju o patentu, predmetnicu, elektro -niku adresu autora, URL adresu dokumenta, nosiocavlasnikih prava (copyright) i dr.

Bibliografske baze meusobno se razlikuju u znanstvenimpodrujima koja obuhvaaju, opsegu (broju asopisa, knjigai drugih publikacija koje obrauju), strukturi i opsegubibliografskog zapisa (neke baze opisuju rad s desetak polja,a neke s tridesetak i vie), te dodatnoj obradi (sloenapredmetna obrada koja kasnije korisnicima olakavapretraivanje).

12

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

13

2.3.2 Citatne baze podatakaIako su u svojoj osnovi citatne baze takoer bibliografske,njihova je posebnost u tome to, pored samih radova,obrauju i popise koritene literature /referenci /citata, kojeautori navode na kraju radova. Na takvim su listama obinonavedeni radovi koji su autorima posebno znaajni i koji suim koristili vie od ostalih, stoga se citatne baze esto koristeu svrhu prosudbe kvalitete citiranog rada.

Citatne baze daju odgovor na pitanje: Koji su radovinajpopularniji, najitaniji ili najvie citirani unutar nekogznanstvenog podruja? Za znanstvenika koji svojim radovimanastoji doprinijeti ukupnom znanju unutar odreenogznanstvenog podruja, ta su pitanja od kljunog znaenja.Iako su mogunosti citatnih baza podataka sloene iraznolike, kod nas se one uglavnom koriste kako bi sesaznalo koje je radove citirao odreeni autor, te koliko sudrugi autori citirali neki rad ili nekog autora. Vrlo znaajnumogunost citatnog indeksiranja, pomou koje moemootkriti koje su se grupacije znanstvenika bavile odreenomtematikom u nekom vremenskom razdoblju, nai korisnicitek trebaju otkriti. Vano je napomenuti da citatne baze nebiljee razliku izmeu pozitivnih i negativnih citata, a tek jeu posljednje vrijeme kod nekih citatnih baza podatakamogue iskljuiti samocitate (npr. Scopus).

2.3.3 Baze podataka s cjelovitimtekstom

Najee se pojam baza podataka cjelovitog teksta odnosina zbirke elektronikih asopisa veeg ili manjeg opsega,jednog ili vie izdavaa. Cjeloviti su tekstovi u pravilupopraeni bibliografskim opisom svakog rada (kao i kodbibliografskih baza podataka), no sadre i brojna dodatnapolja te nude vie mogunosti pretraivanja, npr. Byline Text,Caption Text, Outline Heading, References i dr.

Potrebno je razlikovati baze podataka s cjelovitim tekstomod onih bibliografskih koje sadre samo poveznicu nacjeloviti tekst rada.

Cjeloviti tekst rada najee je ponuen u HTML (ita se webpreglednikom kao to je npr. Mozilla Firefox, Opera iliInternet Explorer) i/ili PDF formatu (ita se programomAcrobat Reader). Prednost HTML formata su lakoanavigacije, hipertekstualne veze izmeu dijelova rada,

nekoliko razina kvalitete slika i veze izmeu popisa koriteneliterature i njihovih navoda u samom tekstu. PDF formatnajee preslikava izgled rada u tiskanoj inaici publikacijete je stoga popularan kod korisnika. Pogodan je za tiskanjerada, ali ne omoguava jednostavnu manipulaciju samimtekstom i slikama.

Svaka vrsta baze podataka koristi se u razliite svrhe:

bibliografske baze za stjecanje uvida u odreenoznanstveno podruje

citatne baze za stjecanje uvida u odreeno znan stvenopodruje i za praenje odjeka odreenog rada iliznanstvenika/autora unutar znanstvenog podruja

baze cjelovitog teksta za pronalaenje radova tonoodreenih asopisa ili autora.

Korisniku je vano nakon pretraivanja, pregleda i odabiraskraenih bibliografskih zapisa o radovima relativnojednostavno doi do njihovih cjelovitih tekstova ili do nekihdodatnih informacija. Tome e najbolje posluiti poveznice(linkovi) izmeu bibliografskih baza podataka i elektronikihasopisa te izmeu razliitih baza podataka.

Osnovna znaajka baza podataka s cjelovitim tekstom jemogunost uvida u cjeloviti tekst pojedinog rada.

Skraeni prikaz rada unutar bibliografske baze podatakapogodan je za brzi pregled velikoga broja radova. Danasje uestala pojava da se zapisi unutar pojedinihbibliografskih baza podataka povezuju sa zapisima izdrugih baza poda taka i cjelovitim verzijama radova koje senalaze na web-u.

2.4 KAKO DO CJELOVITIHRADOVA?Nakon uvida u znanstvenu publicistiku pojedinog podruja,autora, asopisa i sl., do cjelovitih radova moete doikoritenjem podataka iz bibliografskog zapisa na sljedeenaine:

1. poveznicama na cjelovite tekstove radova iz samihbibliografskih zapisa

2. pretraivanjem baza podataka cjelovitog teksta, tj.dostupnih elektronikih dokumenata

3. uz pomo biblioteke u vaoj ustanovi (tiskane zbirkebiblioteke, pristup elektronikim izvorima, meu biblio -tena posudba i dr.)

4. kontaktiranjem autora uz pomo potanske ili e-mailadrese koja je navedena u bibliografskom zapisu

5. koritenjem komercijalnih usluga dostave dokumena ta.

2.4.1 Bibliografske baze podatakaNajjednostavniji nain pristupa cjelovitom tekstu rada jepreko poveznice Full text, Full text Available ili View atPublisher iz same bibliografske baze podataka. Tu mogu -nost, npr. kod Ovidovih baza podataka, osigurava alatLinkSolver. Poveznica e korisnika odvesti na posluiteljizdavaa, a nakon validacije IP raspona otvorit e se rad,najee u zasebnom prozoru. Ako se na zaslonu pojavi upito korisnikom imenu i lozinki, to najee znai da jeautentifikacijski sustav izdavaa zakljuio da raunalo s kojegkorisnik pristupa Internetu nije unutar raspona ovlatenih zapristup. U tom se sluaju korisnik treba obratiti podrciCentra za online baze podataka na help@baze.szi.hr ili svojojbiblioteci.

2.4.2 Baze podataka cjelovitogateksta/elektroniki asopisiBaze podataka cjelovitoga teksta poeli smo nuditi kori -snicima u Hrvatskoj preko Centra za online baze podataka2000. g. Tim bazama podataka posljednjih su se godinapridruile zbirke elektronikih asopisa najveih svjetskihizdavaa. Danas je cijeloj akademskoj i znanstvenoj zajedniciu Hrvatskoj na raspolaganju vie od 20000 asopisa sljedeihizdavaa i agregatora:

Elsevier (ScienceDirect) gotovo 2000 naslova aso pisa

Springer Verlag (SpringerLink), ukljuuje i Kluwer 1300 naslova asopisa

John Wiley & Sons (WileyInterscience) 220 naslovaasopisa

Blackwell Publishing (Blackwell Synergy) 800 naslo vaasopisa (nedavno kupljen od John Wiley & Sons)

Emerald - 155 naslova asopisa

Cambridge University Press (Cambridge Journals Online) 130 naslova asopisa

Oxford University Press (Oxford Journals) 180 naslovaasopisa

Lippincot Williams & Wilkins (kroz Ovid suelje) 100naslova asopisa

EBSCO Publishing oko 6000 naslova asopisa

vie tisua naslova asopisa u otvorenom pristupu.Osim na stranicama Centra za online baze podataka(http://www.online-baze.hr), o elektronikim asopisimamoete doznati i na web stranicama hrvatskih biblioteka,npr. http://knjiznica.irb.hr/hrv/o_ecasopisima.html. Samopretraivanje elektronikih asopisa bit e opisano kasnije u11. poglavlju na 83. stranici.

2.4.3 BibliotekeAko do cjelovitoga teksta rada niste u mogunosti doi nagorenavedene naine, obratite se biblioteci u vaoj ustanovi.Struni zaposlenici biblioteke pobrinut e se da vamosiguraju traene informacije.

Biblioteke uz tiskanu pretplatu uglavnom osiguravaju ipristup elektronikim inaicama asopisa za korisnike svojeustanove, te elektronikim asopisima koje izravno nabavljaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Biblioteketakoer posjeduju i bogate zbirke tiskane grae, kao i graena drugim medijima.

Biblioteke surauju s ostalim bibliotekama u Hrvatskoj isvijetu, pa radove koji nisu dostupni na drugi nain svojimkorisnicima mogu nabaviti po najpovoljnijim cijenamakoristei meubibliotenu posudbu. Cijena jednog radakree se izmeu 25 i 100 kn, ovisno o ustanovi iz koje se radnabavlja, broju stranica rada i sl., a vrijeme dobave kree seizmeu jednog i tri dana.

14

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

Poveznice na sve hrvatske biblioteke prisutne na Internetui njihove online kataloge moete pronai na adresi:http://knjiznica.irb.hr/hrv/crolibs.html

2.4.4 AutoriAko bibliografski zapis sadri potansku ili elektronikuadresu autora, moete mu se obratiti i izravno. Veina autorarado e vam, bez ikakve naknade, poslati svoj rad.

2.4.5 Komercijalne usluge dostavedokumenataPostoje i brojne komercijalne usluge koje osiguravajudostavu radova u tiskanom ili elektronikom obliku, veinaunutar 24 sata. Neke od najpoznatijih usluga za dostavudokumenata uz naplatu (Document Delivery Center) su:

SUBITO Document Delivery Servicehttp://www.subito-doc.com/

BLDSC - British Library Document Supply Servicehttp://www.bl.uk/services/document/dsc.html

Chemical Abstracts (CAS) Document Detective Service http://info.cas.org/Support/detect.html

CISTI - Canada Institute for Scientific & TechnicalInformation http://www.cisti.nrc.ca/cisti/docdel/docdel_e.shtml

ERIC Document Document Delivery https://www.minitex.umn.edu/docdel/borrowing/eric.asp

GeoRef Document Delivery Servicehttp://www.agiweb.org/georef/dds/index.html

INFOTRIEVE - The Article Storehttp://www4.infotrieve.com/default.asp

Institute of Electrical Engineers Document SupplyServicehttp://www.iee.org.uk/Library

ISI Document Solution http://ids.isinet.com

OCLC Full Text Option Programhttp://www.oclc.org/firstsearch

University Library Heidelberghttp://www.ub.uni-heidelberg.de/helios/ssgs/Welcomeengl.html

Cijena jednog dokumenta najee se kree izmeu 20 i 50eura, to ovisi o broju stranica, brzini dostave, formatudokumenta i sl.

2.5 DOSTUPNE BAZE PODATAKACentar za online baze podataka trenutano osiguravapristup oko ezdeset baza podataka, ukljuujui bazepodataka koje se nabavljaju preko Nacionalne i sveuilineknjinice u Zagrebu, kao i besplatne baze podataka uotvorenom pristupu. Centar pretplatom osigurava pristupnajvanijim bazama podataka kao to su:

15

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

16

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

BAZA PODATAKA ZNANSTVENO PODRUJE

Academic Search Premier raunalne znanosti, inenjerstvo, fizika, kemija, jezikoslovlje i lingvistika, umjetnost,knjievnost, medicina, etnologija i dr.

AGRICOLA agronomija, ukljuujui i agronomske aspekte drugih znanosti (veterina, ento -mologija, botanika, umarstvo, oceanologija i ribarstvo, zemljoradnja, stoarstvo,ekonomija, nutricionizam, ekologija)

Books@Ovid zdravstvo, ukljuujui medicinu, medicinsku njegu i farmaciju

Business Source Premier sve discipline poslovanja, ukljuujui marketing, upravljanje, MIS, POM, rauno -vodstvo, financije i ekonomiju.

Clinical Pharmacology farmacija

Core Biomedical Collection (CBC) biomedicina

Current Contents (CC) sva podruja znanosti

EconLit sva podruja ekonomije, ukljuujui kapitalna trita, dravne studije, ekonometriju,ekonomsku prognozu, okolinu ekonomiju, dravne regulative, radnu ekonomiju,monetarnu teoriju, urbanu ekonomiju, i dr.

Ei Village 2 inenjerstvo

ERIC obrazovanje, bibliotekarstvo, informacijske znanosti, raunarstvo

Evidence Based Medicine Reviews(EBMR)

biomedicina

Food Science and TechnologyAbstract (FSTA)

znanstveni i tehnoloki aspekti prouavanja i proizvodnje hrane

GeoRef geologija, geokemija, geofizika, hidrogeologija, hidrologija, oceanografija,ukljuujui i podpodruja kao to su mineralogija, kristalografija, paleontologija,petrologija, seizmologija

Health Source: Nursing/AcademicEdition

medicina

INIS nuklearna energetika, nuklearna medicina, fizika i tehnologija

Inspec fizika, elektrotehnika, elektronika, raunarstvo, komunikacije i informacijskatehnologija

Library, Information Science &Technology Abstracts (LISTA)

knjiniarstvo, klasifikacija, katalogizacija, bibliometrija, online pretraivanje,upravljanje informacijama i dr.

MathSciNet matematika

Medline biomedicina, populacijska i reproduktivna biologija te druga podruja vezana uzmedicinu i brigu o zdravlju

PsycInfo psihologija, psiholoki aspekti disciplina drugih znanosti (medicina, psihijatrija,farmakologija, fiziologija, sociologija, obrazovanje, lingvistika, antropologija,upravljanje i pravo)

Scopus sva podruja znanosti

Web of Science (WoS) sva podruja znanosti"Baze podatak

su lijepo sistematizirane i

smatram da je

popratni tekst saet i info

rmativan."

2.5.1 Academic Search Premier BAZU PODATAKA ODRAVA:EBSCO Publishing, od 1975. dodanas. VRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitog teksta

Academic Search Premier jedna je odnajveih svjetskih znanstvenih, multi -

disciplinarnih baza podataka cjelovitog teksta, na mijenjenaprven stveno akademskim ustanovama. Sadri cjeloviti tekstoko 4650 aso pisa, od kojih je 3600 asopisa sa znan -stvenom recenzijom. Dodatnih 8200 asopisa dostupno jedo razine saetka.

2.5.2 AGRICOLA BAZU PODATAKA ODRAVA:National Agricultural Library, od1970. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

AGRICOLA (AGRICultural OnLineAccess) pokriva publikacije u svim

formatima. Uz gotovo 2000 aso pisa, ukljuene su i drugevrste publikacija, kao to su knjige, pamfleti, zborniciskupova, izvjetaji, monografije, diser tacije, patenti, softver,audio vizualni sadraji, mikro filmovi, vladini dokumenti paak i tis ka na djela iz 15. sto ljea! Iako AGRICOLA ne sadricjelovite tekstove, tisue zapisa u bazi povezano je scjelovitim teks tovima doku menata, a stalno se dodaju i noveveze. Baza podataka sadri oko 4000000 zapisa.

Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatnoindeksirani.

2.5.3 Core Biomedical Collection(CBC) - ukljuen u Journals@OvidFull Text

BAZU PODATAKA ODRAVA:OvidTechnologies, Inc., od 1995. dodanas. VRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitoga teksta

Core Biomedical Collection sadriradove objavljene u 15 asopisa iz

podruja biomedicine, kao to su:

JAMA

BMJ: British Medical Journal

Science i dr.Ovid programi nude vrlo napredne mogunosti pretraivanjaradova, kao to su:

mogunost pretraivanja specifinih polja, npr. potpi saispod slika

kvalitetan prikaz slika, uz mogunost njihovoga uvea -vanja, ispisa, pohrane i sl.

Unutar hipertekstualnog prikaza dokumenta osigurana jekvalitetna navigacija, a reference/citati u popisu literaturerada poveznice su na bibliografske zapise u bazi Medline ilina cjelovite tekstove u drugim bazama podataka.

2.5.4 Books@OvidBAZU PODATAKA ODRAVA: OvidTechnologies, Inc., od 1993. dodanasVRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitog teksta

Books@Ovid je kolekcija elektro ni -kih knjiga mnotva razlii tih izda -

vaa o temama iz podruja zdravstva, ukljuu jui medicinu,medicinsku njegu i farmaciju. Books@Ovid nudi cjelovitetekstove iz ovih podruja i pritom prua brz pristup veomabitnim dijagnostikim, istraivakim i ostalim infor ma cijama.Osim cjelovitih tekstova knjiga, nudi i visoku razi nu meu -sobne povezanosti s drugim izvorima, kao i grafiko sueljes laganom navigacijom. Hrvatskoj su akademskoj zajednicina raspolaganju 43 knjige.

2.5.5 Business Source PremierBAZU PODATAKA ODRAVA:EBSCO Publishing, od 1886. dodanasVRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitog teksta

Baza podataka poslovnih istraivanjakoju najvie koriste gospodarstvenici.

Osigurava cjeloviti tekst iz oko 8800 asopisa od kojih je vieod 1100 s recenzijom. Studije vrednovanja asopisa svrsta -vaju BSP u sam vrh baza podataka cjelovitog teksta iz svihdisciplina poslovanja, ukljuujui marketing, upravljanje,MIS, POM, rauno vodstvo, financije i ekonomiju.

2.5.6 Clinical Pharmacology BAZU PODATAKA ODRAVA:EBSCO PublishingVRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitog teksta

Baza podataka Clinical Pharmacologynudi pristup suvre menim, konciznimi kliniki relevantnim monografijama

lijekova za sve (U.S.) lijekove na recept, teko nabavljivebiljne i prehrambene dodatke, lijekove bez recepta i lijekoveu fazi testiranja. Sastoji se od monografija lijekova i podatakaza edukaciju pacijenata. Podrava pretraivanje po gene -rikom nazivu lijeka, indikacijama, kontraindikacijama, nus -po javama i terapeutskim klasifikacijama. Monografijeuklju uju opis, princip djelovanja, farmakokinetiku, indika -cije, doziranje po indikacijama, pedijatrijsko i gerijatrijsko

17

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

doziranje, kontraindikacije, nuspojave, klasifikacije i cijene.Podaci za edukaciju pacijenata dostupni su na engleskom ipanjolskom.

2.5.7 Current Contents (CC) BAZU PODATAKA ODRAVA:Thomson Scientific, od 1993. dodanasVRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

Current Contents u Hrvatskoj jenajpopularnija baza po dataka.

Razlozi njezine popularnosti relativno su visoki kriterijiodabira asopisa, pokrivenost svih podruja znanosti,uestalost auriranja, saetak autora, adrese autora, nazivi iadrese izdavaa, mogunost pregleda sadraja pojedinogbroja (sveia) asopisa, te dodatne kljune rijei kojeunapreuju pretraivanje.

Baza podataka sastoji se od:

1. sadraja pojedinih brojeva (sveia) asopisa2. vie od 6000000 bibliografskih zapisa radova iz oko 7600vodeih svjetskih asopisa iz svih podruja znanosti te vie od2000 knjiga i zbornika skupova.

Preko svojih sedam sekcija, Current Contents pokriva svapodruja znanosti:

1. Agriculture, Biology and Environmental Sciences(AGRI) pokriva vie od 1000 vodeih svjetskih asopisa izdisciplina kao to su agronomija, biotehnologija, botanika,ekologija, entomologija, hidrologija, nutricionizam i vete -rinarska medicina

2. Clinical Medicine (CLIN) pokriva vie od 1100 vodeihsvjetskih asopisa iz klinike medicine, ukljuujui podrujakao to su anatomija, anesteziologija, kirurgija, klinikapsihijatrija i fiziologija, nuklearna medicina, onkologija ipedijatrija

3. Engineering, Technology and Applied Sciences (TECH) pokriva vie od 1100 vodeih svjetskih asopisa izinenjerstva, tehnologija i primijenjenih znanosti, ukljuujuiaeronautiku, automatizaciju, elektrotehniku, energetiku,optiku, raunalne znanosti i tehnologiju te telekomunikacije

4. Life Sciences (LIFE) pokriva vie od 1300 vodeihsvjetskih asopisa iz bio-znanosti, ukljuujui podruja kaoto su biokemija, biofizika, farmakologija, fiziologija itoksikologija

5. Physical, Chemical and Earth Sciences (PHYS) pokrivavie od 1000 vodeih svjetskih asopisa iz prirodnih znanosti,ukljuujui podruja kao to su astronomija, fizika, kemija,matematika, meteorologija, paleontologija, statistika ivjerojatnost

6. Social and Behavioral Sciences (BEHA) pokriva vie od

1600 vodeih svjetskih asopisa iz drutvenih znanostiukljuujui podruja kao to su antropologija, ekonomija,informacijske znanosti, bibliotekarstvo, komunikacije,lingvistika, meunarodni odnosi, obrazovanje, planiranje irazvoj, politike znanosti, poslovanje, povijest, pravo,socijalna medicina, sociologija, upravljanje te zemljopis

7. Arts and Humanities (ARTS) pokriva oko 1100 vodeihsvjetskih asopisa iz humanistikih znanosti, ukljuujuipodruja kao to su arhitektura, izvedbena umjetnost,filozofija, lingvistika, knjievnost, povijest, religija i teologijate vizualna umjetnost.

Kriteriji odabira asopisa ukljuuju odvojiti zarezima odostatka reenice i redovitost izlaenja, naslove i saetak naengleskom jeziku, uestalost citiranja, citate autora i ure -dnika, uredniki integritet i recenziju, te ukljuivanje toveeg broja meu narodnih asopisa kako bi se uravnoteilazastuplje nost autora razliitih nacionalnosti.

2.5.8 EconLitBAZU PODATAKA ODRAVA:EBSCO Publishing, od 1969. dodanas. VRSTA BAZE PODATAKA: djelo -mice baza podataka cjelo vitogteksta

EconLit, baza podataka AmerikogEkonomskog Drutva (AEA), jedan je od istaknutijih svjetskihizvora iz ekonomije. EconLit je pouzdan izvor citata isaetaka ekonomskih istraivanja iz razdoblja od 1969.godine do danas. Sadri linkove na lanke iz svih podrujaekonomije, ukljuujui kapitalna tri ta, dravne studije,ekonometriju, ekonomsku prognozu, okolinu ekonomiju,dravne regulative, radnu ekonomiju, monetarnu teoriju,urbanu ekonomiju, itd.

2.5.9 Ei Village 2BAZU PODATAKA ODRAVA:Elsevier Engineering Information,od 1970. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA: bibli o -gra fska

Engineering Village 2 jedna je odnajvanijih ishodinih toa ka u

potrazi za informacijama inenjerske zajednice (istra ivai,studenti, informacijski strunjaci i dr.). Objedi njuje kvalitetnealate za pretraivanje i intuitivno suelje, osigu ravajuijedinstveni pristup danas najvanijim sadra jima iz podrujainenjerstva.

Engineering Village 2 ukljuuje sedam nezavisnih bazapodataka:1. Compendex2. Referex3. CRC ENGnetBASE

18

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

4. IHS Standards5. US Patent Office6. Esp@cenet7. LexisNexis News

2.5.9.1 CompendexVRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska

Compendex je najvanija baza podataka iz inenjerskihpodruja i pokriva ukupno 175 disciplina, kao to su rau -narstvo, graevinarstvo, energetika, prehrambena industrija,robotika, industrija nafte, plastike, tekstila, inenjerstvo ubiologiji, zatita okolia, geologija, kemija, metalurgija,rudarstvo i dr.

Bibliografski zapisi sadre poveznice na radove s cjelovitimtekstom u ScienceDirect elektronikim asopisima.

Baza podataka nastala je iz tiskanih sekundarnih publikacija

Applied Science and Technology Index i

Engineering Indexpokrivajui inenjerske asopise, zbornike s konferencija itehnike izvjetaje.Danas baza podataka Compendex obuhvaa vie od 5000asopisa i 1000 zbornika skupova (22% baze podataka ineindeksirani radovi sa skupova).

Godinje se dodaje vie od 250000 novih zapisa.

Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatno inde -ksirani.

2.5.9.2 ReferexVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog teksta Referex daje pristup vie od 300 knjiga s podruja ine -njerstva, u PDF formatu.

2.5.9.3 CRC ENGnetBASEVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitoga tekstaCRC ENGnetBASE ukljuuje cjelovite tekstove CRC priru ni -ka, kao to su:

Digital Signal Processing Handbook

Electrical Engineering Handbook

Electronic Packaging Handbook

Environmental Engineers Handbook

Mechanical Engineering Handbook

Telecommunications Handbook i dr.

Prikaz rezultata dostupan je u PDF formatu.

2.5.9.4 IHS Standards

VRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog tekstaIHS Standards je baza podataka koja pokriva vie od 500000standarda s podruja tehnike.

2.5.9.5 US Patent OfficeVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog tekstaUS Patent Office sadri cjelovite tekstove preko 6000000patenata. Pretraivi su zapisi od 1976. godine.

2.5.9.6 Esp@cenetVRSTA BAZE PODATAKA: bibliografska/baza podatakacjelovitog tekstaEsp@cenet omoguava pretraivanje sljedeih baza poda -taka:

EP Database patenti Europskog patentnog uredaizdani u posljednja 24 mjeseca

WIPO patenti Svjetske organizacije za intelektualnovlasnitvo izdani u posljednja 24 mjeseca

Patent Abstracts of Japan japanske patentne prijaveevidentirane od japanskih predlagatelja od listopada1976. Takoer sadri sve patentne prijave evidentiraneod 1998. koje nemaju japanski prioritet.

Worldwide patenti objavljeni u vie od 70 drava iregija

2.5.9.7 LexisNexis NewsVRSTA BAZE PODATAKA: baza podataka cjelovitog tekstaLexisNexis News daje listu najnovijih vijesti iz podrujainenjerstva koje prikuplja LexisNexis, tvrtka koja sekomercijalno bavi ciljanim prikupljanjem provjerenih infor -macija i novosti iz najrazliitijih podruja.

2.5.10 ERICBAZU PODATAKA ODRAVA: U.S.Department of Education, od1979. do danas. VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska/baza podatakacjelovitog teksta

ERIC (Educational Resources Infor ma -ti on Center) je vrlo popularna baza podataka u SAD-u, anamijenjena je istrai vaima, nastavnicima, politiarima, bi -blio tekarima, novinari ma, studentima, ali i roditeljima.ERIC baza podataka kombinira informacije iz dvaju tiskanihizvora:

Resources in Education (RIE)

Current Index to Journals in Education (CIJE).

Baza podataka ERIC sadri 1100000 zapisa, a svake se go -di ne dodaje otprilike 25000 novih. U ovu je bazu ukljuenoi vie od 2000 naslova asopisa.

19

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

Od 2004., ERIC nudi besplatan pristup za oko 100000 cjelo -vitih tekstova lanaka u PDF obliku.

2.5.11 Evidence Based MedicineReviews (EBMR)

BAZU PODATAKA ODRAVA: OvidTechnologies i American Collegeof Physicians & CochraneCollaboration, od 1991. do danasVRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitoga teksta

Baza podataka Evidence BasedMedicine Reviews (EBMR) namijenjena je prvenstvenolijenicima i istraivaima.Dva glavna izvora sadraja su:

1. baza podataka The Cochrane Database of SystemicReviews (izdaje ga The Cochrane Collaboration, meuna -rodna organizacija koja se bavi primjenom dokazanihmedicinskih principa i prikazima vanih klinikih tema)

2. baza podataka Best Evidence koja sadri:a. The ACP Journal Club

(publikacija koju izdaje The American College of Physicians- American Society of Internal Medicine)

b. asopis Evidence-Based Medicine (pridruena publikacijaThe ACP i The British Medical Journal Group).

Posebnosti baze su: cjeloviti uvid u pregled klinikih istraivanja gotova, unaprijed pripremljena Expert Topic pretraivanja (pripremaju ih strunjaci organizacije The CochraneCollaboration), pomou kojih je mogue dobiti najnovijeinformacije o nekoj temi. Povezanost s bazom podatakaMedline, iz koje je mogue pretraivanje ograniiti na EBMR,a isto su tako radovi u popisu literature u bazi EBMR po -veznica na Medline zapise.

2.5.12 Food Science and TechnologyAbstracts (FSTA)

BAZU PODATAKA ODRAVA:International Food InformationService, od 1969. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

FSTA pokriva znanstvene i tehnolo -ke aspekte prerade i proizvodnje

prehrambenih proizvoda. Obuhvaa prehram bene znanosti,biotehnologiju, higijenu i toksikologiju, naine pakiranja i sveprehrambene proizvode.

Baza podataka pokriva vie od 2200 asopisa, knjiga,izvjetaja, konferencijskog materijala, patenata i standarda.

Baza podataka sadri vie od 650000 zapisa, a mjeseno sedodaje vie od 2000 novih.

2.5.13 GeoRefBAZU PODATAKA ODRAVA:American Geological Institute, od1693. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

GeoRef pokriva sva podruja geozna -nosti kao to su: geologija, geokemi -

ja, geofizika, hidrogeologija, hidrologija, oce ano gra fi ja,ukljuujui i podpodruja kao to su minera logija, krista -lografija, paleontologija, petrologija, seizmo logija. GeoRefukljuuje geoloke radove o Sjevernoj Americi od 1693. g.,kao i geoloke radove iz cijelog svijeta od 1933. g. do danas.Baza podataka ukljuuje 3500 asopisa objavljenih na 40jezika, kao i knjige, karte, radove iz zbornika skupova, izvje -taje i magistarske i doktorske radove sa sveuilita SAD-a iKanade.Baza podataka sadri vie od 2600000 zapisa, a godinje sedodaje vie od 80000 novih.

Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatnoindeksirani.

2.5.14 Health Source:Nursing/Academic Edition

BAZU PODATAKA ODRAVA:EBSCO Publishing, od 1975. dodanas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska/baza podatakacjelovitog teksta

Health Source: Nursing/AcademicEditi on sadri gotovo 550 znanstvenih asopisa s cjelovitimtekstovima, ukljuujui priblino 450 asopisa fokusiranih narazliite medicinske discipline. Takoer sadri i saetke iindekse iz gotovo 850 drugih asopisa. Posebno je dobropokrivena njega pacijenata, i to cjelovitim tekstovima izasopisa Creative Nursing, Issues in Comprehensive Pedria -tric Nursing, Issues in Mental Health Nursing, Journal ofAdvan ced Nursing, Journal of Child & Adolescent PsychiatricNursing, Journal of Clinical Nursing, Journal of CommunityHealth Nursing, Journal of Nursing Menagement, NursingEthics, Nursing Forum, Nursing Inquiry, i mnogih drugih. Ovabaza podataka ukljuuje i bazu podataka Clinical Pharma -cology.

20

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

2.5.15 INISBAZU PODATAKA ODRAVA:International Atomic EnergyAgency (IAEA), od 1970. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska/baza podatakacjelovitoga teksta

INIS je meunarodni sustav kojimkoordinira International Atomic Energy Agency u suradnji sa113 zemalja lanica i 19 meunarodnih organizacija.Baza podataka INIS pokriva literaturu iz podruja nuklearneenergetike, fizike i tehnologije. Kad se radi o miroljubivojprimjeni nuklearne znanosti i tehnologije, INIS je vodeasvjetska baza podataka.Baza podataka ukljuuje vie od 13000 asopisa, tehnikeizvjetaje, zbornike skupova, knjige, patente i drugu tzv. sivuliteraturu3.

Baza sadri 2700000 zapisa, kao i zbirku s vie od 650000cjelovitih tekstova INIS publikacija koje najee nisudostupne uobiajenim komercijalnim kanalima.Korisnicima je dostupnost baze INIS osiguralo Ministarstvogospodarstva u suradnji s Centrom za online baze podataka.Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatnoindeksirani.

2.5.16 InspecBAZU PODATAKA ODRAVA:Institute of Electrical Engineers(IEE), od 1969. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

Inspec baza podataka namijenjena jefiziarima, inenje rima i informacij -

skim strunjacima, te predstavlja online ekvivalent tiskanihprethodnika kao to su:

Physics Abstracts (series A, 1898- .)

Electrical and Electronics Abstracts (series B, 1898- .)

Computer and Control Abstracts (series C, 1966- .)

Information Technology (series D, 1989- .)Inspec ukljuuje 3850 asopisa te oko 2200 knjiga, zbor nikaskupova i izvjetaja. Baza sadri 8000000 zapisa, a otprilike450000 zapisa dodaje se svake godine.Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatnoindeksirani.

2.5.17 Library, Information Science &Technology Abstracts (LISTA)

BAZU PODATAKA ODRAVA: EBSCO Publishing, od 1965 do danasVRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

LISTA je bibliografska baza podatakakoja pokriva sljedea podruja:

Knjiniarstvo

Klasifikaciju

Katalogizaciju

Bibliometriju

Online pretraivanje

Upravljanje informacijama i dr.Baza sadri vie od 600 asopisa, te knjige, izvjetaje oistraivanjima i znanstvene radove. Neki od asopisa u bazidatiraju od 1960. godine, to LISTA-u ini najstarijom bazomiz podruja informacijskih znanosti.

2.5.18 MathSciNetBAZU PODATAKA ODRAVA:American Mathematical Society,od 1940. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

MathSciNet pokriva literaturu iz po -druja matematike. Indeksirano je

oko 1800 asopisa.Baza podataka ukljuuje informacije iz tri izvora:

Mathematical Reviews Database bibliografska bazapodataka koja pokriva matematike asopise, zbornikeradova i knjige

Mathematical Reviews asopis

Current Mathematical Publications sadri bibliografskeinformacije i klasifikaciju publikacija ukljuenih uMathematical Reviews Database

2.5.19 MedlineBAZU PODATAKA ODRAVA: USNational Library of Medicine, od1966. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

Baza podataka Medline prvorazre danje putokaz do vrije dnih informa ci ja iz

podruja biomedicine, populacijske i reproduktivne biologijete drugih podruja vezanih uz medicinu i brigu o zdravlju.

21

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A

3 Siva literatura popularni je izraz za publikacije namijenjene relativno uskom krugu ljudi, te stoga nedovoljno standardizirane. U sivu literaturu ubrajaju se razniizvjetaji, elaborati, neki zbornici skupova i sl. Kako se malo informacijskih izvora bavi obradom sive literature, podaci o toj literaturi su rijetki, stoga i dragocjeni.

Baza podataka ekvivalent je nekoliko tiskanih prethodnika:

Index Medicus

Index to Dental Literature

International Nursing Index.

Medline indeksira oko 7300 asopisa objavljenih u vie od70 zemalja. Baza podataka sadri 11000000 zapisa, a u bazuse godinje dodaje oko 400000 novih zapisa.

2.5.20 PsycInfoBAZU PODATAKA ODRAVA:American PsychologicalAssociation (APA), od 1887. dodanas.VRSTA BAZE PODATAKA:bibliografska

PsycInfo sadri zapise radova izasopisa, poglavlja knjiga, knjiga, disertacija i dr. s podrujapsihologije, kao i psiholokih aspekata drugih disciplina. Baza podataka pokriva oko 2000 asopisa na vie od 25jezika.Baza podataka sadri vie od 2000000 zapisa.Baza podataka ukljuuje tezaurus, a radovi su dodatnoindeksirani.

2.5.21 ScopusBAZU PODATAKA ODRAVA:Elsevier, od 1966. (citatni dio od1996.) do danas.VRSTA BAZE PODATAKA:citatna/bibliografska

Scopus je najvea multidisciplinarnabaza podataka koja osigurava pristup

milijunima saetaka iz recenziranih znanstvenih asopisameunarodnih izdavaa. Scopus uklju uje radove iz 15000asopisa, 535 asopisa u otvorenom pristupu, 750 zbornikaskupova, 600 publikacija tvrtki, 200 milijuna kvalitetnih webizvora i 12,7 milijuna patenata. Scopus pokriva sljedeaznanstvena podruja:

kemija, fizika, matematika i inenjerstvo 4500 aso pi -sa

biomedicinske znanosti 5900 asopisa (100%Medline, 100% Embase)

drutvene znanosti, psihologija, ekonomija 2700asopisa

biologija, agronomija i ekologija 2500 asopisa

opa znanost 50 asopisaScopus ukljuuje 27000000 zapisa i 245000000referenci/citata, pa tako predstavlja izvrstan izvor za uvid uglobalnu znanstvenu publicistiku.

2.5.22 Web of Science (WoS)BAZU PODATAKA ODRAVA:Thomson Scientific, od 1991. dodanas. VRSTA BAZE PODATAKA:citatna/bibliografska

Web of Science obuhvaa oko 8700,prema ocjeni meu narodne istra -ivake zajednice, vodeih svjetskih

asopisa iz svih podruja znanosti.Uz uobiajene bibliografske podatke, ova baza podatakaukljuuje i reference/citate koji korisnicima:

pruaju pristup podacima o radovima koje je autorcitirao (Cited References)

omoguuju pregled autora koji su se bavili odreenomvrstom istraivanja tijekom duljega razdoblja (RelatedReferences).

Web of Science objedinjuje citatne baze koje proizvodiInstitute for Scientific Information (ISI) - Thomson:

Science Citation Index Expanded (SCIE)

Social Sciences Citation Index (SSCI)

Arts & Humanities Citation Index (AHCI).

2.5.23 EmeraldInsightBAZU PODATAKA ODRAVA:Emerald Group Publishing Limited,od 2006. do danas.VRSTA BAZE PODATAKA: bazapodataka cjelovitog teksta

EmeraldInsight je zbirka elektronikihasopisa koje izdaje Emerald Publi -

shing (MCB University Press). Baza podataka EmeraldInsightsadri vie od 50000 lanaka iz ukupno 155 asopisa izpodruja ekonomije, menadmenta, bibliotekarstva, kao iznaajan broj asopisa iz tehnikih disciplina.Uglavnom supokrivene sve vane menaderske discipline, kao to surazvoj strategija, rukovoenje, informacijski menadment,marketing i menadment ljudskih potencijala.

2.5.24 Journal Citation ReportsBAZU PODATAKA ODRAVA:Thomson Scientific, od 2005. dodanas.Journal Citation Reports jedinstvenaje baza podataka za prosudbu znan -stvenih asopisa koja osiguravasustav no i objektivno odreivanje va -nosti asopisa unutar nekog znan -

stvenog podruja koristei citiranost objavljenih radova. Naraspolaganju su podaci o tzv. faktorima utjecaja asopisa(impact factor). Baza podaka objedinjuje podatke o oko6100 asopisa iz podruja prirodnih znanosti, tehnikihznanosti i biomedicine te 1800 asopisa iz podrujadrutvenih znanosti.

22

O B

AZ

AM

A P

OD

AT

AK

A