Nacionalno vijee za konkurentnostsijeanj 2004.

55 P

REPO

RUKA

ZA

PO

VEA

NJE

KO

NKU

REN

TNO

STI H

RVA

TSKE

PREPORUKA ZA POVEANJEKONKURENTNOSTI HRVATSKE 55

Nacionalno vijee za konkurentnost djeluje kao savjetodavno tijelo koje

okuplja predstavnike gospodarstva, Vlade, sindikata, znanosti i obrazo-

vanja. Osnovano je u veljai 2002. godine na inicijativu privatnog

poslovnog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca, a temeljem Rjeenja

Vlade RH. Vijee potie dijalog privatnog i javnog sektora, podie razinu

svijesti i znanja o vanosti konkurentnosti, razvija konsenzus o glavnim

ekonomskim pitanjima s kojima se Hrvatska suoava, uoava jake i slabe

strane hrvatskoga gospodarstva, te preporuuje i prati politike i mjere

koje e pridonijeti dugorono odrivom poboljanju produktivnosti -

konkurentnosti Hrvatske.

U rujnu 2003. godine Vijee je objavilo Godinje izvjee o konkurent-

nosti Hrvatske 2002.. Nalazi prvoga izvjea o konkurentnosti Hrvatske

upozorili su na ozbiljnost problema konkurentskog napredovanja

Hrvatske, prepoznajui pritom cijeli niz podruja u kojima treba provesti

promjene.

Pri objavljivanju Izvjea Vijee je najavilo da e u sljedeem koraku

donijeti preporuke za poveanje konkurentnosti Hrvatske, tj. mjere i poli-

tike kojima se Hrvatska treba okrenuti kako bi se transformirala u

meunarodno konkurentno gospodarstvo. Na tim osnovama Vijee je

konsenzusom utvrdilo sedam kljunih, prioritetnih, podruja: obrazova-

nje, pravna drava, trokovna i cjenovna konkurentnost, inovativnost i

tehnologija, razvoj malih i srednjih poduzea, regionalni razvoj i razvoj

klastera te razvoj pozitivnog stava i liderstva.Za izradu osnova preporuka

osnovano je sedam strunih skupina, koje su okupile vie od pedeset

uglednih domaih i stranih strunjaka. Rezultat njihova viemjesenog

rada saet je u ovom dokumentu, dok su pojedinani radni dokumenti

strunih skupina objavljeni na web stranici Vijea.

Nacionalno vijee za konkurentnost

Ulica Pavla Hatza 1210 000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: (01) 4897 594, 4897 593, 4897 555Faks: (01) 4897 580

www.konkurentnost.hr/nvk

Zagreb, sijeanj 2004.

1

PREPORUKA ZA

POVEANJE KONKURENTNOSTI

HRVATSKE

55

mr. eljko oviPLIVA, predsjednik Uprave

ime KlariUdruga vlasnika obiteljskih pansionaSplitsko-dalmatinske upanije, predsjednik

Franjo LukoviZagrebaka banka, predsjednik Uprave

Darko MarinacPodravka, predsjednik Uprave

mr. sc. Boo PrkaPrivredna banka Zagreb, predsjednik Uprave

Goran RadmanMicrosoft Adriatics, General Manager

dr. sc. Mladen VedriSonder, predsjednik Uprave

Ivan VidakoviIBM Hrvatska, glavni direktor

Boris KunstUdruga radnikih sindikata Hrvatske, predsjednik

Zdenko MunjakHrvatska udruga sindikata, predsjednik

Kreimir SeverNezavisni hrvatski sindikati, predsjednik

Marinko VrsaljkoSavez samostalnih sindikata Hrvatske, predstavnik

prof. dr. sc. Slavko KrajcarFakultet elektrotehnike i raunarstva, redovitiprofesor

prof. dr. sc. Helena Jasna MencerSveuilite u Zagrebu, rektorica

prof. dr. sc. Stipe Orekovikola narodnog zdravlja Andrija tampar, direktor

akademik Daniel RukavinaSveuilite u Rijeci, rektor

Slavko Linipotpredsjednik Vlade

dr. sc. Gvozden Flegoministar znanosti i tehnologije

dr. sc. Ljubo Juriministar gospodarstva

Zdenko Miizamjenik ministrice turizma

mr. sc. Miroslav Boipomonik ministra poljoprivrede i umarstva

Rjeenjem Vlade RH od 22. sijenja 2004. imenovani su novi lanovi Vijea - predstavniciVlade Republike Hrvatske:

prof. dr. sc. Andrija Hebrangpotpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi

Ivan ukerministar financija

doc. dr. sc. Dragan Primoracministar znanosti, obrazovanja i porta

Branko Vukeliministar gospodarstva, rada i poduzetnitva

Zdenko Miidravni tajnik za turizam

2

lanovi Nacionalnoga vijea za konkurentnost

Gos

poda

rstv

oSi

ndik

ati

Zna

nost

i ob

razo

vanj

eVl

ada

STRATEKI CILJEVI

Voditelji:1. Franjo LukoviZagrebaka banka, Zagreb

2. dr. sc. Mira LenardiNacionalno vijee za konkurentnost, Zagreb

lanovi:dr. sc. Kreimir JurlinInstitut za meunarodneodnose, Zagreb

dr. sc. Damir NovotnyCap Gemini Ernst & Young,T&MC, Zagreb

prof. dr. sc. Slavica SingerEkonomski fakultet u Osijeku;CEPOR, Zagreb

mr. sc. Velimir onjeArhivanalitika, Zagreb

OBRAZOVANJE ZA RAST IRAZVOJ

Voditelji:1. dr. sc. Gvozden FlegoMinistarstvo znanosti itehnologije, Zagreb

2. Ivan VidakoviIBM Hrvatska, Zagreb

lanovi: dr. sc. Branka BaranoviInstitut za drutvena istraiva-nja u Zagrebu, Centar za istrai-vanje i razvoj obrazovanja,Zagreb

mr. sc. Sanja Crnkovi Pozai Hrvatski zavod za zapoljavanje,Zagreb

Mladen DomazetInstitut za drutvena istraiva-nja u Zagrebu, Centar za istrai-vanje i razvoj obrazovanja,Zagreb

dr. sc. Kreimir JurlinInstitut za meunarodneodnose, Zagreb

Boris KunstUdruga radnikih sindikataHrvatske, Zagreb

akademik Daniel Rukavina Sveuilite u Rijeci, Rijeka

Zlatko eeljPrivatna klasina gimnazija, Zagreb

PRAVNA DRAVA SUKLADNA EU

Voditelji: 1. mr. sc. Boo Prka Privredna banka Zagreb, Zagreb

2. prof. dr. sc. Ivan KopriPravni fakultet, Zagreb

lanovi: mr. sc. Miroslav BoiMinistarstvo poljoprivrede i umarstva, Zagreb

dr. sc. Jadranko Crni Hrvatski crveni kri, Zagreb

mr. sc. Hrvoje Mominovi sudac Ustavnoga suda u mirovini, Zagreb

dr. sc. Vinja Samardija, Ministarstvo za europskeintegracije, Zagreb

mr. sc. Ivan prajc Pravni fakultet, Zagreb

Igor Tepi Zagrebaka banka, Zagreb

Vanjski suradnici: prof. dr. sc. Igor Gliha Pravni fakultet, Zagreb

prof. dr. sc. Dea Mlikotin Tomi Ekonomski fakultet, Zagreb

prof. dr. sc. Alan Uzelac Pravni fakultet, Zagreb

TROKOVNA I CJENOVNAKONKURENTNOST

Voditelji:1. Franjo LukoviZagrebaka banka, Zagreb

2. dr.sc. Daniel Nesti Ekonomski institut, Zagreb

lanovi:Jurica Boi Institut za meunarodneodnose, Zagreb

dr. sc. Kreimir Jurlin Institut za meunarodneodnose, Zagreb

dr. sc. Mira Lenardi Nacionalno vijee za konkurentnost, Zagreb

RAZVOJ INOVATIVNOSTI ITEHNOLOGIJE

Voditelji:1. Goran Radman Microsoft Adriatics, Zagreb

2. Marinko Vrsaljko Savez samostalnih sindikataHrvatske, Zagreb

lanovi:mr. sc. Ivan Drpi Specijalna bolnica za kardio-vaskularnu kirurgiju i kardi-ologiju Magdalena, KrapinskeToplice

prof. dr. sc. Slavko Krajcar Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

prof. dr. sc. Vjera KrsteljFakultet strojarstva i brodogradnje; Centar za transfertehnologije, Zagreb

dr. sc. Slavo Radoevi University College London,Center for SEE Studies, London

dr. sc. Jadranka varc Ministarstvo znanosti i tehnologije, Zagreb

JAANJE MALIH I SREDNJIHPODUZEA

Voditelji: 1. prof. dr. sc. Slavica Singer Ekonomski fakultet, Osijek,CEPOR, Zagreb

2. prof. dr. sc. Slavko Krajcar Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

lanovi:dr. sc. Drago engiInstitut drutvenih znanosti IvoPilar, Zagreb

dr. sc. Nevenka ukovi Institut za meunarodneodnose, Zagreb

Zdenko MiiMinistarstvo turizma, Zagreb

Sanja elinski - Matunec Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo, Zagreb

Alan epec, MBA Parting d.o.o., Zagreb

35

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

lanovi strunih skupina

REGIONALNI RAZVOJ IRAZVOJ KLASTERA

Voditelji: 1. dr. sc. Mladen VedriSONDER, Zagreb

2. Kreimir Sever Nezavisni hrvatski sindikati,Zagreb

lanovi: Vicencije BijukSplitsko-dalmatinska zonad.o.o., Split

mr. sc. Miroslav BoiMinistarstvo poljoprivrede iumarstva RepublikeHrvatske, Zagreb

mr. sc. Miljenko Cimea Sapientia d.o.o., Zagreb

prof. dr. sc. Mladen rnjar upanijski zavod za odrivirazvoj i prostorno planiranje,Rijeka

dr. sc. Zlatan Froehlich, HGK - Komora Zagreb,Zagreb

ime KlariUdruga vlasnika obiteljskih pansiona Splitsko-dal-matinske upanije, Split

dr. sc. Sanja MalekoviInstitut za meunarodneodnose, Zagreb

Marjan Novak Meimurski poduzetniki centar, akovec

mr. sc. Boo Prka Privredna banka Zagreb,Zagreb

prof. dr. sc. Ivo imunoviEkonomski fakultet, Split

Vanjski suradnik: dr. sc. Nenad StarcEkonomski institut, Zagreb

STVARANJE POZITIVNOGSTAVA I LIDERSTVA

Voditelji: 1. mr. eljko ovi PLIVA, Zagreb

2. prof. dr. sc. Stipe Orekovi kola narodnog zdravljaAndrija tampar, Zagreb

lanovi:Darko MarinacPodravka, Koprivnica

prof.dr.sc. Helena JasnaMencer Sveuilite u Zagrebu,Zagreb

Zdenko Munjak Hrvatska udruga sindikata,Zagreb

Damir Serti PLIVA, Zagreb

prof. dr. sc. Predrag ZarevskiFilozofski fakultet, Zagreb

Vanjski suradnik: dr. sc. Goran Milas Target, Zagreb

U izradi Preporuka sudjelo-vali su sljedei strunjacii institucije:

dr. sc. Peter Kraljilan Savjetodavnog vijeaMcKinsey & Company, Inc.

mr. Howard Rosen bivi izvrni direktor Vijeaza konkurentnost SAD-a,konzultant sponzoriran odUSAID-a

4

Potovani,

Godinjim izvjeem o konkurentnosti Hrvatske 2002. u rujnu 2003. godineNacionalno je vijee za konkurentnost temeljito i objektivno ukazalo na dubinuproblema nae konkurentnosti, na relativno zaostajanje Hrvatske za namausporednim zemljama, kao i na nunost modernizacije zemlje kako bi se osigu-rao gospodarski napredak te ubrzalo prikljuenje EU. Izvjee je vrlo povoljno oci-jenjeno u strunoj i iroj javnosti. Ono je takoer stvorilo uvjerenje da je Hrvatskojnuan program mjera koji bi djelovao kao osnova za mobilizaciju svih zainteresi-ranih drutvenih skupina i institucija koje svoj interes nalaze u modernizacijizemlje i njezinu gospodarskom napredovanju.

Nacionalno vijee za konkurentnost je tijelo za dijalog etiriju strana: Vlade ijavnog sektora, gospodarstva, sindikata, obrazovanja i znanosti. Takva strukturaVijea, kao i uvjerenost da je u Hrvatskoj nuno mobilizirati te interesne strane najaanju konkurentnosti, doveli su do stvaranja dokumenta 55 preporuka zapoveanje konkurentnosti Hrvatske.

55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske rezultat su rada sedam rad-nih skupina u kojima su sudjelovali nai strunjaci iz raznih podruja, vodeigospodarstvenici i drutveno angairane osobe. U tom smislu dokument zasluu-je punu panju svih korisnika: Vlade, poslovnog sektora, sindikata, znanosti iobrazovanja, te ire javnosti.

Predloene Preporuke nisu popis mjera ija se provedba predaje samo u rukeVlade RH. One su skup prijedloga i smjerova aktivnosti koje Vijee nudi najirojjavnosti i Vladi na razmatranje.

Preporuke predstavljaju skup prioriteta i mjera koje se mogu uvoditi premaraspoloivim sredstvima i prema jednostavnosti odnosno sloenosti njihoveizvodljivosti. One nisu potpuno operativno razraene jer to u ovoj fazi i nije biokonani cilj rada Vijea. Miljenje je Vijea da bi odgaanje njihova uvoenja i nji-hovo zanemarivanje samo produbilo nae relativno zaostajanje i jo nas vieudaljilo od EU i svijeta.

Svjesni smo da znatno ogranienje za provedbu ovih Preporuka nije toliko politi-ka volja koliko ogranieni administrativni kapacitet u dravnoj upravi za nji-hovu provedbu. Stoga je jedini nain da se to ogranienje premosti uska suradnjaVlade RH sa svim interesnim grupama (poslodavcima, sindikatima, znanosti iobrazovanjem, profesionalnim udruenjima itd). U tom smislu se nadamo da esve institucije i pojedinci koji smatraju da su ukupni ciljevi kao i pojedine mjerePreporuka upravo ono u emu vide svoj interes nai naina da se ukljue u surad-nju s Vladom na njihovoj daljnjoj razradi i provedbi.

elimo zahvaliti svim lanovima Nacionalnoga vijea za konkurentnost, lanovi-ma strunih skupina i drugim suradnicima i institucijama koji su dali svoj dopri-nos izradi dokumenta i koji su pritom pokazali velik entuzijazam.

S potovanjem,

mr. eljko oviPredsjednik Nacionalnoga vijea za konkurentnost

55

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

6

Potovani,

preobrazba hrvatskoga gospodarstva predstavlja cilj pun izazova. S obziromna trenutanu situaciju koja je jasnim injenicama opisana u ovom izvjeuNacionalnoga vijea za konkurentnost, javlja se potreba za njegovomtemeljnom preobrazbom u uinkovito gospodarstvo koje je okrenuto izvozu itemeljeno na znanju. Ukupni cilj vanih buduih nastojanja predstavljapodizanje kvalitete ivota.

U bliskoj budunosti pokazat e se potreba za velikim promjenama, meukojima su brza i odluna liberalizacija trita, optimizacija i modernizacijajavne uprave, restrukturiranje i privatizacija velikih poduzea u javnom sek-toru te poveanje kvalitete u svim vidovima gospodarstva. Nakon toga doi ei do napretka u meunarodnim pogledima i u nainu razmiljanja.

Sve se to moe postii potpunim obvezivanjem svih relevantnih ukljuenihstrana poevi od Vlade i javnog sektora, poslovnog sektora, sindikata,znanosti i obrazovanja. Iznimno je vano usmjereno i zajednikim snagamaraditi na provedbi tih ciljeva.

Jedan od segmenata koji se esto zanemaruje sastoji se u otvorenom informi-ranju o polazitu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te posti-zanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnostiputem ciljanog informiranja i promidbe ostvarenog napretka, kako uHrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest e do motivacijskih uinaka uzemlji te e poveati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu.

S obzirom na sve to, iznimno cijenimo inicijativu i rad Nacionalnoga vijea zakonkurentnost te s profesionalnog stajalita odano podupiremo sljedee pre-poruke vezane uz njegovu politiku.

dr. sc. Roland Falb dr. sc. Vladimir PrevedenRoland Berger Strategy Consultants Roland Berger Strategy ConsultantsManaging Partner Managing Director

75

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

AmsterdamBarcelonaBeijingBerlinBrusselsBucharestBudapestBuenos AiresDetroitDsseldorfFrankfurtHamburgKievLisbonLondonMadridMilanMoscowMunichNew YorkParisPragueRigaRomeSan FranciscoSantiago de ChileSo PauloShanghaiStuttgartTokyoViennaWarsawZagrebZurich

Sadraj

UVOD 9

Nacionalno vijee za konkurentnost i ocjena hrvatske

konkurentnosti 10

Postavljanje nacionalnih stratekih ciljeva 13

Ulaganja i proizvodnost 15

Od pitanja k odgovorima: od to initi prema kako initi 17

55 PREPORUKA ZA POVEANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE 19

I. Obrazovanje za rast i razvoj 19

II. Pravna drava sukladna EU 26

III. Trokovna i cjenovna konkurentnost 33

IV. Razvoj inovativnosti i tehnologije 37

V. Jaanje malih i srednjih poduzea 41

VI. Regionalni razvoj i razvoj klastera 45

VII. Stvaranje pozitivnog stava i liderstva 48

ZAKLJUAK 50

8

UVOD

Svjetsko gospodarstvo postalo je pod utjecajem globalizacijskih procesa flek-sibilno, otvoreno i integrirano. Tehnoloki napredak, znanje, obrazovanje,struno osposobljavanje, slobodno kretanje rada i kapitala i drugi imbenicikvalitete postali su generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na puturazvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti.

Prilika za prikljuenje razvijenima nikada u povijesti nije bila dohvatljivija. Ali,ni opasnost od proputanja takve prilike nikada nije bila tako velika. Neodgovoriti na povijesni izazov, znai dugorono stagnirati ili ak nazadovati.

Shvatili su to i najrazvijeniji. Kreatori politike u EU svjesni su prednosti to jetrenutano uiva najdinaminije svjetsko gospodarstvo - SAD. Unato visokojpolitikoj cijeni, EU pokree reforme trita rada, financijskog trita, mirovin-skog i poreznog sustava, te niza drugih gospodarskih podsustava, stvarajuinov globalni centar gospodarskog rasta i razvoja, koji e moi odgovoritikonkurentskom izazovu Amerike i Azije.

Istodobno, Nacionalno vijee za konkurentnost ocjenjuje da se Hrvatskanalazi pred ozbiljnim problemima. Dosadanji rast je generiran visokom osob-nom i javnom potronjom, te upitnom kvalitetom investicija u gospodarstvu.To se odrazilo u visokom deficitu vanjske trgovine i javnog sektora, te u rastuvanjskog i javnog duga. Hrvatska ne uspijeva razviti konkurentsko okruenjeza gospodarstvo koje bi moglo ostvariti onu razinu dohotka na kojoj se zem-lja navikla ivjeti i troiti.

Stoga se izazov koji stoji pred Hrvatskom vie ne moe svoditi na prijelaz utrino gospodarstvo i prikljuenje EU. lanstvo u Uniji i trino gospodarstvosamo su nuni uvjeti za postizanje konkurentnog nacionalnog gospodarstvakoje e biti sposobno uklopiti se u globalno trino natjecanje uz postizanjemaksimalno ostvarivog, stabilnog rasta ivotnog standarda za sve graane.Tako ulazak u EU i trino gospodarstvo ne treba promatrati kao ciljeve, vekao sredstva za postizanje konanoga cilja - stvaranja konkurentnog gospo-darskog sustava u kojem sudjeluju bogati i zadovoljni ljudi.

Na taj velik, povijesni izazov i teke zadatke ne moe se odgovoriti ponudomlakih i brzih rjeenja. Hrvatska je preskupo platila dosadanje velike zablude.Njima je proteklih godina i desetljea pothranjivan razarajui osjeaj da po-stoje laka rjeenja koja lee na dohvat ruke. Sedam je velikih hrvatskih iluzija:

1. Ulazak u EU e rijeiti sve nae ekonomske probleme.2. Imamo visokoobrazovanu i kvalitetnu radnu snagu.3. Lako emo smanjiti poreze i poveati prava.4. Hrvatska je atraktivna za strana ulaganja, ali ulagai samo zbog politike

situacije ekaju na granicama.5. Moe se voditi ekonomska politika bez otvorene rasprave o teajnoj poli-

tici.6. Radna mjesta e otvoriti drava.7. Vlada u jednom mandatu moe rijeiti veinu problema.

95

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

U ovom dokumentu polazi se od toga da rjeenja ima, ali ona nisu laka jerzahtijevaju kompromise i odlunost svih drutvenih skupina.

Nacionalno vijee za konkurentnost i ocjena hrvatskekonkurentnosti

Shvaajui opasnost pogrene dijagnoze stanja, jo veu opasnost upitnihpreporuka i rjeenja, te uvaavajui potrebu za osmiljavanjem cjelovitograzvojnog programa, predstavnici poslovnog sektora, sindikata, Vlade,znanosti i obrazovanja utemeljili su 2002. godine Nacionalno vijee zakonkurentnost. Cilj Vijea je promicati dijalog glavnih drutvenih aktera, teanalizirati razvoj drutva i predlagati rjeenja za njegovo unapreenje krozprizmu konkurentnosti. Pri tom Vijee ne zamjenjuje niti tei zamijeniti bilokoju postojeu instituciju.

Na poticaj Nacionalnoga vijea za konkurentnost Hrvatska je 2002. godineprvi put ukljuena u Izvjee o globalnoj konkurentnosti, koje od 1979.godine objavljuje Svjetski gospodarski forum. To je izvjee openito prihva-eno kao mjerodavna usporedba podataka o konkurentnosti i rastu gospo-darstva drava koje predstavljaju oko 97 % svjetskog BDP-a.

Ocjena hrvatske konkurentnosti pokazuje da je Hrvatska u 2002. godini, meu80 zemalja u svijetu, zauzela 58. mjesto prema indeksu mogunosti rastakonkurentnosti, odnosno 52. mjesto prema indeksu mikroekonomskekonkurentnosti. Zajedno s Bugarskom i Rumunjskom ostala je i u 2003. godi-ni u skupini tranzicijskih zemalja regije. Zemlje poput Poljske, Maarske,Estonije ili Slovenije nalaze se desno i iznad nas (vidi sliku 1):

Slika 1: Odnos izmeu mikroekonomske konkurentnosti i BDP-a po glavi stanovnika

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti 2003.-2004., Svjetski gospodarski forum

U rujnu 2003. Vijee je objavilo svoje prvo godinje izvjee, koje sadri iscrp-nu analizu jakih i slabih strana hrvatskoga gospodarstva. Premda je Hrvatskapercipirana uspjenom na nekim podrujima, kao to su temeljne postavkeporeznoga sustava, bankarstvo, kapacitet prometne infrastrukture, rairenostinformacijske tehnologije i zatita okolia, utvren je i niz slabosti:

10

Portugal

Norveka SAD

Danskavicarska

Finska

IslandAustrija

Irska

Tajvan vedska

Novi ZelandIzrael

S Koreja

panjolskaekaGrka

Rumunjska

Vijetnam

35.000

30.000

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0Indeks mikroekonomske konkurentnosti

Singapur

SlovenijaMalta

Italija

Paragvaj

Bugarska

Vel. BritanijaNjemaka

EstonijaJuzna Afrika

MalezijaLatvijaTajland

Brazil

Kanada

KinaJordan

IndijaTanzanijaKenijaSrbijaUkrajina

MaarskaSlovaka

PoljskaHrvatska

Rusija

UrugvajArgentina

2002. BDP po glavistanovnika(paritetkupovnemoi)

Usprkos injenici da je Hrvatska biljeila rast BDP-a, on dijelom nije odrivjer je generiran pretjeranim poveanjem javne i osobne potronje ime jedostignut stupanj javne i vanjske zaduenosti koji se ne smije dalje bitnopoveavati (vidi okvir).

Strana i domaa privatna ulaganja u gospodarstvo bila su nedostatna inedovoljno usmjerena u izvozni sektor.

Izvoz je usredotoen na snano subvencioniranu brodogradnju i turizam,koji obiljeava niska dodana vrijednost. Hrvatski izvoz roba gubi trineudjele na tritima EU, izravna strana ulaganja u izvozni sektor izostaju, aizvozna je struktura statina.

Visoke cijene, plae i ostali trokovi ine hrvatske proizvode i uslugenekonkurentnima.

Posljedica niskih ulaganja poslovnog sektora u istraivanje i razvoj praenaniskim ulaganjima u nereformirano obrazovanje je slaba sposobnosthrvatskih poduzea za usvajanje i razvijanje inovacija.

Obrazovni sustav ne priprema hrvatske graane za izazove drutva uteme-ljenog na znanju.

Neuinkovita javna uprava i optereujui upravni propisi te mala uinkovi-tost i neovisnost sudstva predstavljaju najveu zapreku razvoju poslovnogsektora.

Konkurencija domaih poduzea je ograniena i konkurencija uglavnompotjee iz uvoza.

Niska je stopa novoosnovanih (start-up) poduzea, a u strukturipoduzea malen je udio poduzea s potencijalom rasta; zbog toga seotvara i malo radnih mjesta.

GDJE JE GRANICA PREZADUENOSTI?

U hrvatskoj javnosti i strunim krugovima raireno je miljenje o visokojzaduenosti, no nema jedinstvene ocjene o tome gdje se u ovom trenutkunalaze granice zaduivanja za Hrvatsku. Ipak, kada je rije o javnom (tj.Vladinom unutarnjem i vanjskom) dugu, moemo zakljuiti da je brzina pri-bliavanja pragu od 60%, koliko doputa sporazum iz Maastrichta, takva dase tempo zaduivanja mora usporiti putem smanjivanja fiskalnog deficita.Kada je rije o ukupnom vanjskom dugu svih sektora nacionalnoga gospo-darstva, nema tako jasnih formalnih meunarodnih kriterija. Teoretski,zaduivanje je mogue sve dok postoje meunarodni kreditori koji su spremnifinancirati vanjsku neravnoteu. Ipak, ekonomske analize pokazuju da omjervanjskog duga i izvoza (roba i usluga) u zoni izmeu 150% i 200% moe poetinegativno djelovati na gospodarski rast. Hrvatska se pribliila vrijednostiomjera od 150% i nije u zoni prezaduenosti, ali joj prijeti ulazak u zonu u kojojbi rast zaduenosti dosadanjim tempom mogao donijeti vie drutvenihtrokova nego koristi. Tono je da postoje zaduenije zemlje koje su lanice EU,no njihovi omjeri zaduenosti nisu usporedivi s naim zbog lanstva u mone-tarnoj uniji, pristupa stabilizacijskim i razvojnim fondovima, te dublje integri-ranosti s meunarodnim financijskim tritem. Stoga moemo zakljuiti da sedaljnji rast vanjske zaduenosti ne smije nastaviti dosadanjim tempom.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.*Javni dug/ BDP u % 37,6 46,4 51,1 51,6 51,6 51,5Vanjski dug/ izvoz u % 111,2 131,8 125,6 117,8 134,3 153,0

Izvor: Bilten HNB, izrauni; izvoz obuhvaa izvoz roba i usluga; omjeri izraunati u domaoj valuti; * oekivana vrijednost.

115

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

Sline zakljuke nalazimo i u dokumentima drugih institucija, primjericeCountry Economic Memorandum (2003) Svjetske banke.

Najnovije Izvjee o globalnoj konkurentnosti 2003.-2004. Svjetskogagospodarskog foruma pokazuje da se u protekloj godini hrvatska konkurent-nost nije poboljala. Naprotiv, dolo je do pogoranja mogunosti gospo-darskog rasta i konkurentnosti na mikrorazini gospodarstva.Najproblematiniji imbenici poslovanja u Hrvatskoj nisu se promijenili. To su:neefikasna birokracija, porezni propisi, korupcija i visina poreznih stopa (vidisliku 2).

Slika 2: Najproblematiniji imbenici poslovanja u Hrvatskoj

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti 2003.-2004., Svjetski gospodarski forum

Nakon prvog godinjeg izvjea, Vijee je utvrdilo sedam prioritetnih podru-ja za poboljanje hrvatske konkurentnosti te je osnovalo sedam strunihskupina sa zadaom razrade iscrpnih preporuka za buduu politiku. Svaka jeradna skupina bila sastavljena od strunjaka za pojedino podruje, kao i odlanova Vijea. Strune su skupine osnovane za sljedea podruja:

Obrazovanje za rast i razvoj

Pravna drava sukladna EU

Trokovna i cjenovna konkurentnost

Razvoj inovativnosti i tehnologije

Jaanje malih i srednjih poduzea

Regionalni razvoj i razvoj klastera

Stvaranje pozitivnog stava i liderstva

Radne skupine Vijea razradile su iscrpne preporuke u pogledu budue poli-tike, koje se iznose u ovom dokumentu.

12

Neefikasna birokracijaPorezni propisi

Korupcija

Porezne stope

Neadekvatna infrastruktura

Pristup financiranju

Neadekvatno obrazovana r. snaga

Politika nestabilnost

Loa radna etika

Restriktivno radno zakonodavstvo

Inflacija

Nestabilnost vlade / dr. udariPropisi o stranim valutama

0 5 10 15 20 25 30

Kriminal i kraa

Napomena: Od 14 imbenika ispitanici su zamoljeni da izaberu 5 najproblematinijih imbenika koji utjeu na poslovanje u njihovoj zemlji.

postotak odgovora

Postavljanje nacionalnih stratekih ciljeva

Dosadanji nezadovoljavajui odgovor na izazove globalne konkurentnostiostavio je prazninu u gospodarskom, politikom i intelektualnom ivotuHrvatske. Ta se praznina oituje prije svega u nedostatku zajednike percepci-je stratekih nacionalnih ciljeva i razumijevanja naina za njihovo postizanje.Bez definicije stratekih nacionalnih ciljeva nema ni mogunosti da sepokuamo pribliiti nacionalnom konsenzusu o njima.

Stoga je Nacionalno vijee za konkurentnost postavilo etiri kljuna nacional-na strateka cilja:

1. Ostvarivanje odrivog rasta BDP-a

2. Smanjivanje nezaposlenosti

3. Poveanje kvalitete ivljenja

4. Poveanje stupnja drutvene ukljuenosti

Niti jedan od tih ciljeva nije definiran kao vrijednost za sebe. Svi su oni defini-rani imajui u vidu vrijednosti u okruenju s kojim se usporeujemo i kojemteimo.

1. Strateki cilj ostvarivanja odrivog rasta BDP-a: u roku od 10 godinaudvostruiti BDP po glavi stanovnika koji je 2002. iznosio oko 10 000 premaparitetu kupovne moi i tekuem teaju. To bi trebalo omoguiti rast BDP-aHrvatske na vie od 50% prosjenog BDP-a po glavi stanovnika EU nakon2010., odnosno dostizanje 55% - 60% prosjenog BDP-a po stanovniku u EUoko 2014. (vidi sliku 3). Da bi se taj cilj postigao, gospodarstvo mora ostvaritidugorono odrivu stopu rasta od 5% ili vie na godinu.

Slika 3: Hrvatska se pribliava EU - dostizanje prosjenog BDP-a po glavi stanovnika u EU

(procjena do 2013.)

Izvor: World Development Indicators 2003, Svjetska banka

135

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

2. Strateki cilj smanjivanja nezaposlenosti: stopa nezaposlenosti trebala biu sljedeih 10 godina pasti s 14% (podatak prema ILO metodologiji) na odrivustopu manju od 8%. To bi trebalo biti stvarno i trajno smanjenje koje bi biloposljedica otvaranja novih radnih mjesta.

Za postizanje tih ciljeva potrebne su promjene u obrazovnom sustavu,funkcioniranju trita rada, kao i duboke promjene u odnosu drutva i draveprema privatnom poduzetnitvu. No, prije svega, potreban je rast produk-tivnosti bri od rasta realnih plaa, koje bi mogle rasti po prosjenoj stopi oko3% na godinu.

Snaan gospodarski rast i smanjenje stope nezaposlenosti mogue je postiisamo uz veliko poveanje kvalitete radne snage, a to znai velik porast udjelatercijarno obrazovanih ljudi u radnoj snazi - sa sadanjih 17% na 29% usljedeih deset godina. To je neophodno za prijelaz u vrlo otvoreno gospo-darstvo u kojem bi udjel visokotehnoloke proizvodnje u ukupnoj proizvodnjii izvozu trebao rasti. Dakle, krajnji cilj poveanja konkurentnosti hrvatskihproizvoda na tritu EU trebao bi donijeti vei udjel izvezene robe i usluga uBDP-u, tj. poveanje toga omjera sa sadanjih oko 50% na vie od 65% usljedeih 10 godina.

Makroekonomska stabilnost takoer je vaan preduvjet za postizanje tih ci-ljeva. To znai ouvanje stabilnosti cijena i dostignute stabilnosti financijskogsustava, uz smanjenje fiskalnog deficita, zaustavljanje rasta duga javnog sek-tora i kontrolu dravne potronje. To su kljuni preduvjeti za sve oblike ula-ganja, a posebno onih privatnih, na kojima poiva odriv rast.

3. Strateki cilj poveanja kvalitete ivota: tri kljuna sastavna dijela kvaliteteivota - stupanj obrazovanja, zaposlenost i dohodak po glavi stanovnika,sadrani su u postizanju prvih dvaju nacionalnih stratekih ciljeva. Meutim,poveanje kvalitete ivota najugroenijih drutvenih skupina trebalo bi sepostii tako da najsiromanijih 20% stanovnika stjee 10% svih dohodaka.Takoer, kvalitetu ivota treba postii ouvanjem kvalitete prirodnih resursa,smanjenjem stope smrtnosti sa 7 na 5 na tisuu ivoroenih do 2010., te pro-duljenjem oekivana ivotnog vijeka sa 74 na vie od 76 godina u istom raz-doblju.

4. Strateki cilj poveanja stupnja drutvene ukljuenosti: tradicionalnipokazatelji poput stope pismenosti, dostupnosti obrazovnog sustava,pokazatelja spolne segregacije i oekivanog ivotnog vijeka govore o relativnovisokoj drutvenoj ukljuenosti. Za daljnje poveanje drutvene ukljuenostinajvaniji segmenti su obrazovanje, uinkovitost drave (zbog olakane dos-tupnosti javnih usluga), suzbijanje korupcije i vladavina prava.

Nadalje, sadanji stupanj nejednakosti raspodjele dohotka, nejednakogregionalnog razvoja i oneienja ne smije se znatno poveavati. Hrvatskirazvojni model treba se temeljiti na naelu ukljuenosti, drutvene integraci-je svih drutvenih skupina, te na poveanju kvalitete ivota temeljene naeuropskom razvojnom modelu.

14

RAZRADA NACIONALNIH STRATEKIH CILJEVA U SLJEDEIH 10 GODINA

Udvostrueni BDP po glavi stanovnika u eurima za deset godina. Dugorono odriva stopa rasta BDP-a via od 5% na godinu uz dostizanje oko

55% prosjenog BDP-a po stanovniku EU za deset godina. Stopa nezaposlenosti manja od 8% nakon 2010. Rast produktivnosti iznad rasta stope realnih plaa u sljedeih deset

godina. Izvoz robe i usluga vei od 65% BDP-a za deset godina. 20% najsiromanijih stanovnika stjee 10% svih dohodaka za deset

godina. Smanjenje stope smrtnosti na 5 na tisuu ivoroenih nakon 2010. Poveanje oekivanog ivotnog vijeka preko 76 godina nakon 2010.

Ulaganja i proizvodnost

Problem konkurentnosti u osnovi se svodi na probleme veliine i kvalitete ula-ganja u fiziki i ljudski kapital. Samo dovoljna i kvalitetna ulaganja u fiziki iljudski kapital dovode do poveanja konkurentnosti putem rasta proizvodno-sti. Zdrav rast proizvodnosti ne moe se zasnivati na pasivnom gospodarskomrestrukturiranju kroz smanjenje zaposlenosti. On mora poivati na istodo-bnom rastu zaposlenosti i proizvodnje, pri emu rast proizvodnje mora bitibri kako bi rasla proizvodnost i konkurentnost. Samo e na taj nain i najiridrutveni slojevi sudjelovati u koristima od gospodarskog rasta.

Da bi se to ostvarilo, ulaganjima se moraju uvoditi nove tehnologije, usvajatinova znanja, promicati inovativnost i kvaliteta, to ujedno odreuje kriterijeprioriteta ulaganja. Ulaganja u ljudski kapital nuan su uvjet za uspjeh takvarazvojnog modela. Da bi opstali u iznimno konkurentnom okruju i osiguralidobro plaena radna mjesta, radnici u Hrvatskoj moraju svojim proizvodimadodati vie vrijednosti nego prije. Za to su potrebne nove tehnologije, novaznanja, nove ideje, novi procesi, ukratko - nova kvaliteta.

Zakljuak je jednostavan - elimo li vii ivotni standard, morat emo ga zara-diti unapreivanjem obrazovnog sustava i strunom izobrazbom radne snage.Moramo podii strunu sposobnost radnika kako bismo odrali trenutanurazinu plaa i realno je poveavali. U suprotnom, zavrit emo natjeui seiskljuivo na temelju cijena, sputajui svoje plae i neprestano smanjujuivrijednost svoje valute. A tu se radi o utrci iz koje ne moemo izai kao po-bjednici s obzirom na to da se na globalnom tritu pojavljuju brojni proiz-voai koji svoju strategiju konkurentnosti zasnivaju na jeftinoj radnoj snazi.

Osvajanje meunarodnih trita uinkovitom proizvodnjom visokokvalitetnihproizvoda je dugorono jedini nain na koji moemo prosperirati kao drutvoblagostanja i socijalne pravde.

Hrvatska je kroz povijest stavljala naglasak na obrazovanje kao jedan od svo-jih glavnih prioriteta, no danas imamo tek nereformiran i nedovoljno finan-ciran visokokolski sustav koji nije pokreta rasta. Obrazovanost hrvatskihradnika uglavnom je na niskoj razini. Vie nego jedan od pet hrvatskih radni-ka ima niu strunu spremu, pa i manje od toga. Velika veina hrvatskih ra-

155

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

dnika - 56,8% u 2002., zavrila je strunu srednju kolu bilo u trajanju od jednedo tri godine ili u trajanju od etiri godine. Preostalih 20% pohaalo je nekuviu ili visoku kolu (vidi sliku 4).

Slika 4: Struktura zaposlenih prema strunoj spremi u 2002.

Izvor: Statistiki godinjak za 2003., Dravni zavod za statistiku, Republika Hrvatska.

Hrvatska se stoga u podruju obrazovanja suoava s dva izazova: moramopodii kvalitetu obrazovnih programa i moramo poveati broj osoba koje su-djeluju u tim programima. Duboka i sveobuhvatna obrazovna reforma predu-vjet je privlaenja i stvaranja tvrtki prilagoenih konkurentnom gospodarstvuza 21. stoljee. Uspjene tvrtke diljem svijeta postiu dojmljivu proizvodnost ikvalitetu ruei prepreke ustaljenih naina razmiljanja: ulau u ljude i stro-jeve, posluju transparentno, nagrauju i potiu stalna poboljanja. Takvetvrtke nee doi ili se nee razviti u Hrvatskoj ukoliko ne unaprijedimo strunuosposobljenost svih razina radne snage.

Nadalje, kao mala zemlja s ogranienim resursima, Hrvatska nije ishoditemnogobrojnih novih tehnolokih iskoraka. Dakle, pred naim je tvrtkama iza-zov razvoja i komercijaliziranja tehnolokih pomaka postignutih negdjedrugdje. Radi bolje i bre komercijalizacije tehnologija, i gospodarstvo i Vladamoraju vie izdvajati za istraivanje i razvoj, osobito u podruju procesnetehnologije u proizvodnji. Isto tako, moramo znatno vie nastojati na irenjunajbolje tehnoloke prakse u cijelom gospodarstvu.

Mala i srednja poduzea su potencijalni izvori stvaralake energije koja moepridonijeti dinamici hrvatskoga gospodarstva. Upravo malo i srednjepoduzetnitvo obino otvara veinu radnih mjesta u bilo kojem gospodarstvu.Njegova prilagodljivost i sposobnost brzog odgovora na promjene gospo-darskih prilika ini ga dragocjenim dobrom. Njegova ostvarenja trebali bismopoduprijeti uklanjanjem administrativnih prepreka ulasku i poslovanju tvrtki idaljnjim razvojem trita kapitala. Treba imati na umu da je konani ciljstvaranje najdinaminijeg i meunarodno najusmjerenijeg sektora gospo-darstva.

Konani ispit konkurentnosti neke zemlje njezina je sposobnost proizvodnjeroba i usluga za kojima postoji potranja na svjetskim tritima. Godine 2002.izvoz roba i usluga prema BDP-u iznosio je 47%. No uvoz roba i usluga te iste

16

Visoka kola iposlijediplomskistupnjevi

Srednja struna kolau trajanju od 4 god.

Osnovna kola ilimanje

Via kola (2 god.)

Srednja struna kola u u trajanju od 1 do 3 god.

Gimnazija

7% 3%

31%

26%

21%

12%

godine predstavljao je 56,7% BDP-a (vidi sliku 5). Iako je poslijeratno oivlja-vanje turizma donijelo poveanje izvoza usluga, Hrvatska je gubila udjel usvjetskom izvozu roba, posebice na tritima Europske unije. To kretanjezabrinjava i treba ga zaustaviti elimo li poluiti uspjeh u podizanju ivotnogstandarda u Hrvatskoj. Premda turizam igra vanu ulogu u naoj platnoj bilan-ci, rast je nemogu bez razvoja Hrvatske kao konkurentne srednjoeuropskeizvozne baze. Iako je poveanjem izvoza usluga tekui raun djelomiceuravnoteen, moramo iskoristiti prvenstveno otvorenost trita EU kakobismo unaprijedili tehnoloku strukturu naih proizvodnih i uslunih djelat-nosti.

Slika 5: Udio izvoza i uvoza roba i usluga u BDP-u Hrvatske

Izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr, 2003.

Od pitanja k odgovorima: od to initi prema kako initi

Drava mora zatititi gospodarstvo od trajnijih neuravnoteenosti udravnom proraunu i u platnoj bilanci kako bi sprijeila ulazak gospodarstvau zonu prezaduenosti. Nagle promjene cijena, kamatnih stopa i deviznogteaja mogu osujetiti sve napore to ih gospodarstvo i radnici ulau upodizanje konkurentnosti, za koju se moramo izboriti na mikroekonomskojrazini.

Istodobno, moramo se agresivno latiti provedbe promjena potrebnih za ukla-panje i lanstvo Hrvatske u EU. Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji pruanam jednu od najveih gospodarskih prilika u naoj povijesti. Hrvatsko gospo-darstvo i radnici morat e se natjecati i imat e slobodan pristup jednom odnajveih trita na svijetu.

Izazovi s kojima se suoava hrvatsko gospodarstvo nalau sveobuhvatan isuvisao razvojni program. Nacionalno vijee za konkurentnost zalae se zapotanko osmiljavanje mjera koje e pomoi pri ostvarenju naih zajednikihciljeva - poveanja proizvodnje, zaposlenosti i produktivnosti - uz istodobnoirenje ukljuenosti u drutveni ivot i postizanje odrivih poboljanja u ivot-nom standardu svih hrvatskih graana.

175

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

50,0%

45,0%

40,0%

35,0%

30,0%

25,0%

20,0%

15,0%

10,0%

5,0%

0

45,8%

24,7%

22,3%

10,9%

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Izvoz robaUvoz roba Izvoz usluga Uvoz usluga

Sljedeih 55 preporuka u pogledu budue politike iznosimo kao poetnekorake u tom procesu. Pred nama su golemi izazovi. Odgovor na te izazovezahtijeva portvovnost i mnogo truda. No, cijenu zanemarivanja izazovaplaat e budui narataji hrvatskih graana. Razvoj sveobuhvatnog i suvislograzvojnog programa, utemeljenog na pojaanim ulaganjima u gospodarstvo iradnu snagu, omoguit e svima da uivaju u rastuem i odrivom ivotnomstandardu u Hrvatskoj.

18

55 PREPORUKA ZA

POVEANJE KONKURENTNOSTI

HRVATSKE

I. Obrazovanje za rast i razvoj

Modernizacija obrazovnog sustava u Hrvatskoj zahtijeva promjene onoga to sepoduava (nastavni plan i program), kako se poduava (pedagogija) i odgovornosti

onih koji pruaju uslugu, i to u smislu odgovornosti za rezultate.

(World Bank, Croatia: Country Economic Memorandum, sv. II., srpanj 2003., str. 155.)

Svaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski poloaj ovise prven-stveno o kvaliteti raspoloivih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa i ulaga-nje u njihovu kvalitetu glavni su imbenici razvoja. Obrazovanje poveavakonkurentnost gospodarstva osiguranjem potrebne kvalitete ljudskih resursa.Upravo obrazovanje omoguuje stjecanje znanja, vjetina, stavova i vrijednos-ti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i drutvenih uloga.

Porast udjela visokoobrazovanih u radnoj snazi i odgovarajue promjene uobrazovnom sustavu preduvjeti su ostvarivanja hrvatskih stratekih ciljeva.

Odgovarajua obrazovanost stanovnitva nuan je, ali ne i dovoljan uvjetkonkurentnosti. Naini mobilizacije i koritenja znanja u ukupnom drutve-nom razvoju dodatno pridonose rastu konkurentnosti. Rije je i o mnotvuosobina sustava obrazovanja, od najjednostavnije strukturne usklaenostiobrazovnih profila i potreba zapoljavanja, preko sustava dopunskog obrazo-vanja, sve do kvalitete obrazovanja (u uem smislu). Ta kvaliteta nije samopitanje formalnog znanja, ve i razvoja sposobnosti uenja i aktivnog stavaprema osobnom kreativnom i produktivnom doprinosu u ivotnom okrue-nju, a to se ui od najranije dobi.

Obrazovanje e najbolje pridonositi razvoju hrvatskoga gospodarstva uteme-ljenog na znanju ako ga okruenje prepoznaje kao snanu proizvodnu snagu.Pojedinci trebaju u njemu prepoznati vrijednost koja im omoguujepoboljanje materijalnog poloaja i kvalitete ivota. Zato se obrazovna strate-gija i svaka politika moraju razvijati na koncepcijama cjeloivotnog uenja idrutva koje ui.

195

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

NAJSKUPLJE JE NE INITI NITA!

Konkurentnost se gradi na primjeni sposobnosti, vjetina i kreativnosti pojed-inaca u novim uvjetima. Na putu poveanju konkurentnosti primjenom znan-ja i sposobnosti u Hrvatskoj trenutano stoje tri zapreke:

(a) premalo javno izdvajanje za obrazovanje (samo 4% udjela u BDP-u), (b) niska kvalifikacijska struktura zaposlenih u odnosu na europsko

okruenje (samo 7,1% zaposlenih ima vie obrazovanje, a 12,3% visoko iposlijediplomsko) i

(c) nedostatak procjene gospodarstvu potrebnih znanja i vjetina u sljedeih nekoliko godina te njihovih dugoronih razvojnih trendova.

Da bi obrazovanje moglo poveavati konkurentnost Hrvatske, potrebne sukratkorone, srednjorone i dugorone promjene. Neke od njih zahtijevat edodatna izdvajanja, dok se neke ve provode i potrebno ih je samo sustavnopovezati i ubrzati. Mjere je potrebno selektirati s aspekta izravnog doprinosatrajnom gospodarskom rastu. U primjenu svih preporuka treba krenutiodmah, jer je iz perspektive hrvatske konkurentnosti u globalnim okvirimanajskuplje ne initi nita.

Stoga se kao glavni ciljevi doprinosa obrazovanja poveanju konkurentnostipostavljaju:

1. Poboljanje obrazovne strukture radno sposobnog stanovnitva, prven-stveno porast udjela visokoobrazovanih u radnoj snazi.

2. Trajno osuvremenjivanje sadraja i metoda obrazovanja na svim razinamaobrazovnog sustava te usmjerenost na razvijanje temeljnih kompetencija.

3. Uspostava sustava vrednovanja i samovrednovanja kvalitete procesa irezultata obrazovnog sustava.

4. Poveanje ulaganja gospodarstva i drave u obrazovanje. 5. to vee ukljuivanje djece u predkolski odgoj.

Preporuka 1: Poveati ukljuenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja

Kako je odgovarajue osposobljena radna snaga pretpostavka uspjeha usuvremenom gospodarstvu, obrazovanje i usavravanje zaposlenihnajuinkovitiji je nain poveanja konkurentnosti postojee radne snage.Dodatnim obrazovanjem radno sposobnog stanovnitva poboljavaju semogunosti zapoljavanja i pokretljivost pojedinaca na tritu radne snage.

Potrebno je organizirati nove oblike cjeloivotnog uenja i prekvalifikacije zadeficitarna znanja i vjetine. Od obrazovnih ustanova oekuje se da ponude iubrzane programe, mjeavinu redovnog studija i studija uz rad, fleksibilnijenaine obrazovanja (uenje na daljinu), vie mjesta za obrazovanje odraslih,kao i da pokau veu fleksibilnost prema zahtjevima trita rada.

Pojedince treba financijski potaknuti poreznim olakicama i kreditima naukljuivanje u programe dodatnog obrazovanja. Programe obrazovanjaodraslih koji su od opeg nacionalnog interesa (osnovno obrazovanje, stjecan-

20

1

je prve kvalifikacije i prekvalifikacije za deficitarna zanimanja) treba u cijelostifinancirati drava, dok ostale programe trebaju financirati u treinama drava,lokalna samouprava i sami polaznici.

Preporuka 2: Obavljati procjenu znanja i vjetina potrebnih na buduem tritu rada

Raspoloivost radne snage s primjerenim znanjima i vjetinama snano djelu-je na privlaenje stranih i domaih ulaganja u visokoproduktivne proizvodnegrane. Poeljno je razviti sustav procjene potrebnih znanja i vjetina sada i ubudunosti (iskustva EU pokazuju da je najbolje rjeenje osnivanje trajnihstrunih skupina) koji e ustanoviti kratkorone, srednjorone i dugoronepotrebe za znanjima i vjetinama u kljunim gospodarskim podrujima.

Treba prije svega definirati sustav prikupljanja informacija o sadanjim ibuduim potrebama trita rada (ve pokrenuto u sklopu programa CARDS),potom razviti odgovarajue obrazovne programe sukladno analizama priku-pljenih informacija. Dugorono, te e mjere ovisiti o razvoju fleksibilnijihmodela obrazovanja nego to su postojei.

Preporuka 3: Prilagoditi obrazovne programe razvoju znanja i vjetina potrebnih ubudunosti

Sve bri ritam tehnolokog razvoja - koji se vidi, primjerice, u pomaku upotraivanju obrazovnog minimuma od osnovne pismenosti ka kompjuter-skoj pismenosti - poveava i problem usklaivanja tehnolokih potreba i obra-zovanja, koji se ne moe zadovoljavajue rijeiti samo rjeavanjem duljine tra-janja osnovnog odnosno srednjeg i visokog obrazovanja. Naime, danasmnoga znanja zastarijevaju ak i prije no to se ponu primjenjivati.

Prosvjetna je djelatnost u Hrvatskoj jo uvijek usredotoena na podrujeosnovnog i srednjeg obrazovanja, s naglaskom na zastarjelim metodama itehnikama poduavanja uskim bazinim znanjima. Kao zadau obrazovnogsustava treba postaviti osiguravanje to boljih temelja trajnog unapreenjaznanja kroz koncept cjeloivotnog uenja. Stoga je potrebno prilagoditikurikulum i strukturu obaveznog i srednjeg obrazovanja razvoju temeljnihkompetencija, odnosno multifunkcionalnih znanja s visokom transfernomvrijednou i kompetencija potrebnih na tritu rada.

Europska komisija u svojim dokumentima preporuuje temeljne kompetenci-je iz sljedeih podruja kao zajednike ciljeve sustava obaveznog obrazovanjai strunog usavravanja u ekonomiji utemeljenoj na znanju: funkcionalna pis-menost, numerika pismenost, ICT (informacijsko-komunikacijske) kompe-tencije, strani jezici, poduzetnitvo, matematika i prirodne znanosti, meu-ljudske i socijalne kompetencije, uiti kako uiti, opa kultura (prepoznavanjei koritenje njezinih dostignua).

215

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

3

2

Najbre promjene u obaveznom obrazovanju mogue je postii smanjenjemoptereenosti uenika (i nastavnika) te premjetanjem teita s faktografskogznanja na znanja vee transferne vrijednosti (temeljne kompetencije ikonkurentna znanja i vjetine). Sadanja sadrajna i organizacijska strukturaobaveznog obrazovanja neprimjerena je za trajno razvijanje odgojno-obra-zovnih ciljeva koji su definirani kao temelj razvoja ekonomije znanja. Stogavalja izraditi zadovoljavajui model kurikuluma za obavezno obrazovanje kaookvir za osuvremenjivanje i podizanje njegove kvalitete. Cilj tih promjena nijestvoriti jedinstven tvrdi kolski sustav, ve omoguiti stvaranje sustava kojise moe unapreivati. Na sustav je i strukturno nekompatibilan sa sustavimaobaveznog obrazovanja u razvijenim zemljama, to oteava harmonizacijukvalifikacija hrvatskoga srednjeg obrazovanja (naroito strukovnog obrazo-vanja, koje pohaa oko 73% hrvatskih srednjokolaca).

Za mobilnost radne snage potrebno je sprijeiti preranu specijalizaciju u sred-njem obrazovanju kao i prerano naputanje obrazovnog sustava bez zadovo-ljavajuih kompetencija. Krajnji je cilj restrukturiranje srednjokolskih obra-zovnih sadraja tako da se usklade s promjenama u obaveznom i visokomobrazovanju, ponajprije s ciljem pojednostavljenja nastavka kolovanja izrazliitih srednjokolskih smjerova. Potrebno je pruiti podrku programimaosuvremenjivanja obrazovnog sustava i usklaivanja kvalifikacija sa zemljamaEU.

Treba intenzivno razvijati sustav obrazovanja nadarenih. Razvoj obogaenihprograma za nadarene u redovnim razredima pridonosi stvaranju ozrajaizvrsnosti to poticajno djeluje na svu, a ne samo na nadarenu djecu.

Preporuka 4: Poveati vertikalnu i horizontalnu prohodnost poslijeobaveznog obra-zovnog sustava

U zemljama Europske unije oko 50% mlade generacije koja zavrava sekun-darno obrazovanje upisuje razliite oblike tercijarnog (sveuilinog inesveuilinog) obrazovanja. U Hrvatskoj je njihov broj znatno manji: premapokazateljima Svjetske banke, 2001. godine 27,3% stanovnitva u dobi od 19-24 godine. Budui da kvaliteta poslijeobaveznog obrazovanja ovisi o kvalitetiobaveznog, kljuna su pitanja u strukturiranju obaveznog obrazovanja vri-jeme i nain diverzifikacije sustava, usmjeravanja uenika u obrazovnesmjerove i osiguravanje prohodnosti meu smjerovima (horizontalna prohod-nost). Rastereenjem srednjokolskih nastavnih planova i programa te osuvre-menjivanjem strukovnih programa kratkorono e se popraviti vertikalna pro-hodnost sekundarnog obrazovanja. Potrebne su strukturne promjene uobaveznom obrazovanju koje e omoguiti odrivo poveanje prohodnosti ifleksibilnost cijeloga srednjeg obrazovanja u odnosu na potrebe trita rada.Potrebno je omoguiti ukljuivanje u visokokolske programe iz to veegbroja srednjokolskih.

Kako bi se poveao udjel visokoobrazovanih u radnoj snazi, potrebno jetakoer poveavati prohodnost programa visokog obrazovanja. Prema

22

4

posljednjim podacima, broj diplomiranih studenata u odnosu na broj upisanihstudenata prve godine iznosi oko 40%, to je vrlo mala uspjenost studiranja.Preporuuje se najkasnije do 2005. godine prihvatiti Bolonjski proces, kojinovom shemom studiranja (3+2+3) skrauje vrijeme studiranja jer prvi, trogo-dinji, krug treba zavriti zaposlivom kvalifikacijom.

Preporuka 5: Unaprijediti visoko obrazovanje

U Hrvatskoj je uspjenost studiranja i dalje mala, to je skupo i za dravu i zagospodarstvo. Visoko obrazovanje u Hrvatskoj je neuinkovito (studira segotovo dvostruko dulje nego to je planirano i zabrinjavajue malo studena-ta diplomira), preskupo (u odnosu na postignute rezultate), zastarjelo (kon-cepcijski, u opremi, u prosjenoj dobi nastavnika) i premaloga kapaciteta da bimoglo bitno mijenjati kvalifikacijsku strukturu stanovnitva. eli li Hrvatskaispuniti svoj cilj razvoja prema drutvu znanja, mora poduzeti bitne promjeneu znanosti i visokom obrazovanju.

Uvoenje Bolonjskog procesa treba iskoristiti za uvoenje bitnih promjena uhrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja. Promjene u sustavu visokogobrazovanja u Hrvatskoj trebale bi biti usmjerene na: poboljanje kvalifikacij-ske strukture hrvatskoga stanovnitva; tu je i bitan doprinos sveuilita,veleuilita i visokih kola u proizvoenju novih vrijednosti, napose u sredina-ma u kojima djeluju; sadrajno i formalno ukljuivanje znanosti i visokogobrazovanja Hrvatske u europske trendove, u ERA (European Research Area -Europski znanstveni prostor) i EHEA (European Higher Education Area -Europski prostor visokog obrazovanja). Sveuilita treba potaknuti na razvi-janje kurikuluma sukladno razvitku svjetske znanosti, a sveuiline nas-tavnike na odgovornost za kvalitetu i uinkovitost studijskih programa i nji-hova izvoenja.

Potrebno je poveavati fleksibilnost programa visokog obrazovanja kroz irispektar studijskih programa i izbornih predmeta, studija uz rad, uenja nadaljinu, uenja putem raunala te osigurati da sadraji takvih programa zado-voljavaju stvarne potrebe trita rada. U skladu sa svjetskim kretanjima ipotrebama za irokim spektrom znanja i vjetina poeljno je uvoditi interdis-ciplinarne studijske programe. Primijenjeni praktini rad bi trebao postatistandardan dio visokog obrazovanja i time omoguiti laki prijelaz iz stu-dentskih klupa na trite rada.

Kako bi visoka uilita ila u korak s onima s kojima se natjeu u globalnojutakmici, potrebno je osuvremenjivati opremu, i znanstvenoistraivaku inastavnu.

Potrebno je takoer kadrovski obnavljati visoka uilita: novi ljudi unose usustav nove ideje i nove energije i logiki se zaokruuje sustav znanstvenihnovaka. Na razini visokog kolstva potrebno je poticati specijalizaciju idokolovanje mladih nastavnika i istraivaa u inozemstvu te pozivatiinozemne predavae na hrvatska sveuilita.

235

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

5

Preporuka 6:Poveati broj studenata prirodnih i tehnikih znanosti

Prijavljene godinje potrebe za visokoobrazovanim osobama gotovo su 50%vee od broja nezaposlenih te razine obrazovanja, to upuuje na stalan ma-njak pojedinih profila strunjaka. U Hrvatskoj se udjel diplomiranih studenataprirodnih i tehnikih znanosti u ukupnom broju diplomanata smanjuje, a to jeupravo suprotno potrebama globalnog trita. Stoga je kratkoroni prioritetpoveavati upisne kvote studija tih podruja. Zbog sve vee potrebe zavjetinama iz IT i e-businessa preporuuje se ukljuivanje tih sadraja u sveobrazovne smjerove.

Dugorono, poveavanje kvota za studiranje prirodnih znanosti povezano je sizmjenama u ustroju visokokolskih obrazovnih programa, to bi trebaloomoguiti promjenu smjera studija kako bi se broj studenata trajnousklaivao s potrebama trita rada. Financiranje zadovoljavanja kratkoronihpotreba poeljno je rjeavati stipendijama iz gospodarstva.

Preporuka 7:Osuvremeniti obrazovanje nastavnika (pouiti uitelje)

Da bi se promjene u obrazovnom sustavu uspjeno provele i omoguilopouavanje potrebnih znanja i vjetina, nuno je osposobiti i u obrazovnomsustavu zadrati kvalitetan nastavniki kadar. Trenutano u Hrvatskoj nemadovoljno mogunosti za praktino obrazovanje nastavnika, a i obrazovni suprogrami zastarjeli. Sveuilini nastavniki studiji ne odraavaju obrazovnepotrebe gospodarstva i ne sadre mehanizme potrebne za brz odgovor napromjene tih potreba. Uz to su primanja i drutveni ugled nastavnika vrloniski, a nemaju ni jasno definirane ciljeve napredovanja u poslu. Takoer jepotrebno osigurati vrijeme i financijsku potporu za struno usavravanje idodatno obrazovanje nastavnikog kadra u srednjem i osnovnom obrazova-nju. Naposljetku, potrebno je takoer restrukturirati profesiju i time omogui-ti napredovanje na osnovi usavravanja, praeno porastom primanja.

Potrebno je promijeniti kurikulume nastavnikih studija kako bi se omoguilousvajanje modernih vjetina predavanja, osposobljavanje u praksi te prijelaz sdrugih studija na nastavniki. I na visokim uilitima vano je da nastavnicibudu osposobljeni za poduavanje temeljnim kompetencijama i znanjimakoja zahtijeva suvremeno gospodarstvo.

Razvojni su ciljevi predkolskog odgoja vrlo zahtjevni pa ih mogu ostvarivatisamo za to osposobljeni strunjaci. U Europi prevladava trogodinji dodiplom-ski studij odgojitelja pa bi i u nas trebalo teiti takvom rjeenju. Nadalje, valjapoboljavati sustav trajnog usavravanja odgojitelja i drugih strunih suradni-ka, kao i sustav praenja i vrednovanja kao kriterija napredovanja u struci, tepotvrivanja licence za obavljanje zvanja.

24

6

7

Preporuka 8: Provesti eksternu i meunarodnu evaluaciju, te poveati ulogu drutva

Nacionalni sustav eksterne evaluacije i certifikacije omoguio bi i usporedbukvalitete pojedinih srednjih kola u cijeloj zemlji. Projekt PISA omoguit eevaluaciju obaveznog obrazovanja na meunarodnoj razini. Nadalje, poeljnoje razviti sustave vrednovanja i samovrednovanja kvalitete obrazovnih proce-sa kako bi se to prije ispravili nedostaci i ublaile tetne posljedice zauenike.

Preporuuje se podrka uvoenju nacionalnog sustava certifikacije na temeljueksterne evaluacije na razini srednjokolskog obrazovanja te nacionalnog sus-tava certifikacije za obrtnika zanimanja. U konanici, sadrajna i strukturnareforma srednjokolskog obrazovanja treba omoguiti i odraslima pohaanjedijelova srednjokolskih programa (pogotovo strukovnih) kako bi steklinacionalne certifikate (dakle i viu kvalifikaciju) ili osuvremenili znanje.

Drava, kao osniva javnih sveuilita i veleuilita, stimulativnim (finan-cijskim) mjerama treba nagraivati najuinkovitije, to jest, destimuliratinajloije visokokolske ustanove. Na sveuilitima je potrebno potaknuti osni-vanje ureda za kontrolu kvalitete obrazovnih procesa i sadraja. Jednako jetako vano usporeivati dostignua studenata hrvatskih visokih uilita seuropskima u kljunim podrujima kroz hrvatski ured ENQA (EuropeanNetwork of Quality Assurance).

Obrazovanje je opi interes, stoga obrazovni sustav ima odgovornost premadrutvu za kvalitetu usluga koje prua. Potrebno je razviti lokalna i regionalnaudruenja poslodavaca, obrazovnih strunjaka i roditelja, koja bi mogla pre-poruiti razvojne strategije obrazovnih programa na regionalnoj razini, kao iosigurati potrebna financijska sredstva. U sklopu strukturnih promjena ustrukovnom srednjokolskom obrazovanju potrebno je razviti sustave surad-nje s gospodarstvenicima na programima certifikacije u strukovnom obrazo-vanju. Preporua se razvoj programa koji e poticati zapoljavanje te poticanjegospodarstvenih subjekata da se ukljue u informativne dane o tritu rada imoguim zaposlenjima (career days) u osnovnim i srednjim kolama nalokalnoj razini.

Preporuka 9: Poveati ulogu privatnog sektora u obrazovanju

Potrebno je promicati ulogu privatnog sektora u ponudi obrazovnih usluga, uzmeunarodne indikatore kontrole kvalitete. Tvrtke se trebaju udruiti i razvitizajednike programe obrazovanja zaposlenika u menaderskim i poslovnimvjetinama. Gospodarstvu je potreban i razvoj privatnih strunih kola kojenude strukovno obrazovanje za nie razine upravljanja procesima i proizvodnedjelatnosti.

Potrebno je poveati izravna ulaganja gospodarstva u obrazovanje tako da sepriblie razinama u zemljama trinoga gospodarstva. U tu svrhu potrebno je

255

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

8

9

uvesti i mjerenja izravnih ulaganja gospodarstva. Poticanjem donacija izgospodarstva moe se pomoi ostvarenju cilja da do 2006. godine na svakihpet uenika u srednjem obrazovanju doe jedno raunalo. U sklopu programaotkrivanja i potpore darovitih potrebno je razviti sustav kojim bi poslodavcimogli stipendirati darovite uenike te tako osigurati najkvalitetnije kadrove zavlastiti razvoj i umanjili odljev mozgova.

Preporuka 10: Poveati dravna ulaganja u obrazovanje

Dosadanja su javna izdvajanja za obrazovanje u Hrvatskoj oko 4,0% udjela uBDP-u, dok je prosjek za zemlje OECD-a 5,0% udjela u BDP-u. Izdvajanja zavisoko obrazovanje i znanost u Hrvatskoj su meu najniima u Europi. Uztakva se izdvajanja ne moe oekivati poveanje uinkovitosti visokog obra-zovanja. Nuno je, dakle, uz postupno osuvremenjivanje sadraja i struktureobrazovnog sustava osigurati i primjerena izdvajanja iz prorauna. S obziromna vanost obrazovanja za konkurentnost Hrvatske, predlae se postupna pre-raspodjela sredstava izravne dravne pomoi poduzeima u izdvajanja zaobrazovanje. Takvom preraspodjelom mogue je poveati dravna izdvajanjaza obrazovanje kako bi se dovela na razinu razvijenih zemalja bez poveanjaporeznog optereenja stanovnitva.

Preporuka 11: Ukljuiti to vie djece u predkolski odgoj

Vrlo kvalitetni predkolski odgojni programi daju djeci temelje za cjeloivotnouenje i smanjuju ukupni troak obrazovanja pojedinca. U dananjim okviri-ma, djeca koja kasnije ulaze u obrazovni proces ne mogu sustii one koji su sepoeli ranije obrazovati. Kada je dostupan svima, predkolski odgoj takoerpotie jaanje socijalne jednakosti. Preporuuje se stvaranje prostornih,kadrovskih i materijalnih uvjeta za ukljuivanje sve djece u program pripremeza kolu (tzv. mala kola) godinu dana prije polaska u kolu ili prihvat to viedjece, osobito one starije od tri godine, u programe predkolskog odgoja iobrazovanja. Takoer treba pratiti kvalitetu predkolskih programa.

II. Pravna drava sukladna EU

Uinkovita, pravna, demokratska i socijalna drava predstavlja povoljnookruenje za poduzetnitvo i trinu valorizaciju poduzetnikih postignua.Ona omoguuje zatitu prava vlasnitva, konkurenciju i slobodu kretanjaznanja, rada, kapitala, roba i usluga. Stoga je potrebno oblikovati dravudovoljnog institucionalnog kapaciteta za rjeavanje javnih problema, koja jeusmjerena k ostvarivanju naela vladavine prava, veliinom primjerenazadacima koji se postavljaju pred zemlju, te usklaena sa standardima koji sepostavljaju u Europskoj uniji. Takvo dublje preoblikovanje drave trebaprovesti prema naelima doktrine novog javnog menadmenta, koja posebnonaglaava potrebu za jeftinim, uinkovitim i kvalitetnim javnim uslugama zagraane i poduzetnike. Za to je vano ispuniti pretpostavke tehnolokoga

26

10

11

opremanja i modernizacije javne uprave, ime e se omoguiti poveanjekvalitete javnih usluga i smanjenje korupcije.

U Hrvatskoj su kljuna tri podruja problema pravne drave u kojima trebaprovesti promjene:

(a) podruje zakonodavstva, u kojem je potrebno hrvatski pravni sustav uskla-diti s europskim pravnim standardima te pritom ukloniti glavne zakono-davne zapreke konkurentnosti privatnog sektora,

(b) podruje pravosua, u kojem je potrebno osigurati racionalnu organizaci-ju te uinkovito, nepristrano i etino djelovanje sudstva i

(c) podruje javne uprave, u kojem je potrebno reformirati dravnu upravu,racionalizirati sustav lokalne samouprave, modernizirati javnu slubu terazviti profesionalizam i osigurati dobre standarde zakonodavnetehnologije - planiranje, pripremu, donoenje i izvravanje pravnih normi.

Hrvatska je razmjerno daleko odmakla u prilagoavanju zakonodavstva, noostaje jo prilino posla. Osim toga, ve sada treba poeti stvarati uvjete zauinkovitu provedbu tih propisa, za usklaeno voenje kvalitetnih javnih poli-tika, te za brzu i uinkovitu sudsku zatitu prava graana i poduzetnika. Zbogtoga su, uz zakonodavne prilagodbe, posebno vane prilagodbe u javnojupravi kao i reforma pravosua.

Uspostava pravne drave sukladne standardima EU mora poivati na sus-tavnom pristupu i na sljedeim naelima:

1. Etinost, nepristranost i nekorumpiranost2. Obrazovanost i strunost3. Efikasnost i kvaliteta4. Informatizacija i koordinacija5. Privatizacija, ekonominost i novi javni menadment6. Supsidijarnost i decentralizacija7. Odgovornost

Prihvaanjem tih naela stvaraju se pretpostavke i za sustavno suzbijanjekorupcije.

Preporuka 12: Unaprijediti slobodno trino natjecanje

Potrebno je jasno oblikovati, normativno regulirati i dosljedno provoditi poli-tiku slobodnog trinog natjecanja te provoditi doktrinu strogog potivanjajednakih pravila trinog natjecanja za sve, bez obzira na trine udjele itrine poloaje.

Treba uklanjati javnopravne zapreke konkurenciji koje nastaju propisima,opim aktima i drugim oblicima regulacije javnopravnih tijela, a posebno setreba odupirati protekcionizmu, koji najee nastaje zbog pojaanog lobiran-ja za posebne pogodnosti na tritu.

275

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

12

Treba poboljati kvalitetu i obrazovanje zaposlenih, provesti sustavnu pravnuregulaciju, poveati proraun, financijsku i svaku drugu nezavisnost regu-lacijskih institucija - Agencije za zatitu trinog natjecanja, Vijea za teleko-munikacije i Vijea za energetiku.1 Potrebno je razviti naine njihovemeusobne suradnje i koordinacije radi uspostave jednakih pravnih standar-da u razliitim djelokruzima. Nuno je u njihovu radu poticati ukljuivanje iulogu nezavisnih strunjaka kao savjetnika.

Treba decentralizirati djelovanje Agencije za zatitu trinog natjecanja putemotvaranja barem tri podruna ureda izvan Zagreba (Split, Rijeka, Osijek), koji eobavljati strune, analitike i promotivne poslove zatite trinog natjecanja.

Potrebno je poboljati informiranje o naelima, svrsi i pravilima trinog nat-jecanja, te u tu svrhu oblikovati sustavni i trajni program promocije.Vano je zapoeti i sa strunom obradom prakse primjene prava trinog nat-jecanja putem provedbe posebnog projekta istraivanja.

Preporuka 13: Poveati transparentnost poslovanja javnih poduzea i privatiziratineke javne usluge

Uvesti trine elemente konkurentnosti u sektor javnih poduzea, ukljuujuii vea komunalna poduzea. Nuno je utvrditi sve dijelove javnog sektora ijavne uprave koje je mogue privatizirati, te osmisliti realan plan njihove pri-vatizacije.

Treba osnovati tijelo za regulaciju komunalnih javnih usluga, koje e popunitiregulacijsku prazninu nastalu nenadlenou Agencije za zatitu trinoganatjecanja za ta pitanja. Tijelo za regulaciju komunalnih javnih usluga morasprijeiti samovolju lokalnih vlasti i smanjiti velike regionalne razlike u stan-dardima obavljanja javnih usluga, te voditi nacionalnu politiku osiguranjakonkurentnosti u podruju obavljanja komunalnih javnih usluga.

Preporuka 14: Osuvremeniti zakone i regulaciju postupaka javne nabave

Hitno je potrebno novelirati zakone o javnoj nabavi i pripremiti potpuno novuregulaciju postupaka javne nabave. Nuno je tono odrediti razloge nes-posobnosti ponuditelja, utvrditi zakonske rokove postupka za svaku vrstujavne nabave (naela efikasnosti i ekspeditivnosti) i sankcije za njihovo preko-raenje, dosljedno provesti naelo nekomunikativnosti u evaluaciji ponuda,razrijeiti proturjenosti u zakonskim tekstovima i preciznije regulirati sredst-va pravne zatite (prigovor, alba, tuba). Nova regulacija trebala bi osiguratiiri zakonski obuhvat javne nabave i osigurati jednak pravni poloaj svihpoduzetnika, osigurati transparentnost (objavljivanje odluka, prekritelja i sl.)te poveati pravnu sigurnost.

Preporuuje se razvijanje alternativnih naina rjeavanja sporova proizalih izpostupaka javne nabave.

28

13

14

1 Hrvatska narodnabanka regulira trino

natjecanje nabankovnom tritu, no

ta je institucija finan-cijski i institucionalno

nezavisna od Vlade inije korisnik prorauna,

pa se na nju odnosisamo preporuka zakadrovsko jaanje i

struno obrazovanje.

Brzu i predvidivu sudsku zatitu valja osigurati osnivanjem zasebnog sudskogodjela za upravne sporove iz postupaka javne nabave u sklopu Upravnogasuda Hrvatske.

Potrebno je jaati obavijetenost o zakonskom ureenju i primjeni propisa ojavnoj nabavi te osigurati dovoljnu zastupljenost strunih i nepristranih osobau voenju postupaka javne nabave unutar tijela koja te postupke vode.

Preporuka 15: Smanjiti broj posebnih vlasnikopravnih ureenja

Potrebno je smanjiti broj sluajeva u kojima se posebnim propisimauspostavljaju posebna pravna ureenja za pojedine objekte, stvari ili subjekte.

Time bi se uklonila ogranienja u pogledu koritenja zemljita, uma i drugihdobara, mogunosti stjecanja vlasnitva tih dobara, dobivanja koncesija zaistraivanje i iskoritavanje ruda itd.

Preporuka 16: Uspostaviti pouzdane zemljinoknjine evidencije, te unaprijediti radna podruju zemljinih knjiga, autorskog prava i srodnih prava teindustrijskog vlasnitva

Treba urno utvrditi istinito i tono stanje vlasnitva u zemljinim knjigama,te u cijelosti, bez daljnjih odgoda, provesti postojee propise o zemljinimknjigama kako bi stanje u njima bilo potpuno i pouzdano. Potrebno je dovritiproces informatizacije kako bi se svi elementi zemljinih knjiga, ukljuujuivlasnike terete, uinili dostupnim svim graanima i pravnim osobama.Potrebno je educirati upravne slubenike koji rade na podruju zemljinih knji-ga.

Potrebna je i edukacija i specijalizacija slubenika i sudaca u podrujuautorskog prava i industrijskog vlasnitva. Na taj nain omoguila bi se bra ikvalitetnija provedba postupaka za priznavanje industrijskog vlasnitva teuinkovitija zatita prava intelektualnog vlasnitva putem carinske slube,inspekcije i policije.

Potrebno je promicati vanost intelektualnog vlasnitva tako da se kaoobvezan uvede nastavni predmet o industrijskom vlasnitvu na tehnika,umjetnika, pravna i ekonomska visoka uilita.

Preporuka 17:Reorganizirati pravosudna tijela i slube

Potrebno je prilagoditi broj sudbenih tijela, njihova podruja i stvarnenadlenosti potrebama uinkovitog rada: smanjiti broj albenih sudova, nekepostojee albene sudove pretvoriti u prvostupanjske, racionalizirati brojopinskih sudova i ujednaiti radnu optereenost sudaca.

295

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

16

15

17

Pri tome treba jasnije razgraniiti polje djelovanja sudova i sudaca u odnosuna druge pravosudne slube i profesije (npr. sudjelovanje sudaca u izbornimpovjerenstvima i sl.), te educirati pomone pravosudne slubenike - sudskepomonike.

Pri regrutiranju novih kadrova treba osigurati to veu objektivnost, a pravo-sudni ispit reformirati uz obvezni struni pravosudni studij (mogunost osni-vanja pravosudne akademije).

Potrebno je preispitati i reformirati uloge i funkcije pojedinih prateih slubi iprofesija kao to su javni biljenici, sudski savjetnici, steajni upravitelji, sud-ski izvritelji, te dodatno privatizirati neke od tih poslova, to jest, osiguratikonkurenciju.

Takoer treba poduprijeti istraivanja kojima se analiziraju problemifunkcioniranja pravosua, te reformirati statistiko praenje djelovanja pravo-sua (posebno statistika koje vodi nadleno ministarstvo).

Preporuka 18: Poveati brzinu i uinkovitost pravosua

Nuno je stvoriti profesionalne strukture i moderan nain upravljanja pravo-suem te osnovati nacionalnu agenciju za pravosudnu upravu kroz koju bi seomoguilo zapoljavanje menadera koji bi vodili poslove sudske uprave uveim sudovima. U sklopu te agencije i na tragu statistiko-analitike reformetreba osnovati nacionalni sustav informatikog praenja postupaka i uprav-ljanja cirkulacijom predmeta. U tom sklopu treba uvesti sustav interventnihmjera za rjeavanje kriznih situacija, ukljuujui preraspodjelu kadrova, pred-meta i kapaciteta izmeu preoptereenih i manje optereenih sudova.

albeni bi sudovi trebali u veoj mjeri konano odluivati u graanskim i trgo-vakim predmetima, a putem informatizacije trebalo bi automatiziratirjeavanje formularnih i rutinskih predmeta.Potrebno je razviti sustav za strateko planiranje i uinkovito operativno djelo-vanje pravosua tako da se oblikuju novi kriteriji uinkovitosti i evaluacijedjelovanja pravosudnih slubi uvoenjem sloenijih mjernih instrumenata, ane samo broja rijeenih spisa.

Da bi se u pravosuu poveala motiviranost i odgovornost potrebno jebirokratski nain djelovanja sudaca, odvjetnika i vjetaka prevladati jaimpovezivanjem napredovanja i uinkovitog i kvalitetnog rada, zaotravanjemodgovornosti za neuinkovit i nekvalitetan rad te uklanjanjem vanjskih razlo-ga za odugovlaenje kod drugih sudionika u postupku (npr. uvoenje novihoblika kontrole odvjetnikih tarifa smanjenjem vanosti kriterija brojapoduzetih radnji kao kriterija za plaanje odvjetnika itd.).

Permanentno obrazovanje sudaca i drugih pravosudnih djelatnika trebaustanoviti kao njihovo pravo i obavezu, a opstanak u slubi vezati uz rezultatestrunog usavravanja i rada.

30

18

Preporuka 19: Poticati mirna rjeenja i alternativne metode rjeavanja sporova

Sporazumna i izvansudska rjeenje treba poticati stimuliranjem nagodbi usvim vrstama postupaka, potporom u sustavima mirenja (medijacije) u sud-skom postupku i izvan njega, te poticanjem arbitrae.

Preporuka 20: Osnaiti naelo racionalne organizacije javne uprave

Potrebno je racionalizirati sredinju dravnu upravu putem smanjenja brojaministarstava, ali i tzv. dravnih upravnih organizacija, od kojih bi se nekemogle organizirati kao samostalne javne ustanove izvan sustava dravneuprave.

Potrebno je racionalizirati strukturu dravne uprave na niim razinama sma-njenjem broja ureda dravne uprave, kao i mrea podrunih jedinica mi-nistarstava i dravnih upravnih organizacija, to ukljuuje i smanjenje brojanjihovih slubenika.

Funkcionalna preklapanja sustava dravne uprave i lokalne samouprave, kao iunutar samoga sustava dravne uprave, treba ukloniti i izgraditi suvremenuregionalnu samoupravu s temeljnim ciljem poticanja regionalnog razvoja. Utom pogledu potrebno je preispitati ulogu, a eventualno i ukinuti dio posto-jeih upanija.

Temeljnu strukturu opina i gradova potrebno je racionalizirati te preispitatiopravdanost zadravanja vietipske organizacije i velikog broja vrlo malih i usvakom pogledu slabih lokalnih samoupravnih jedinica.

Preporuka 21: Jaati institucionalne kapacitete javne uprave

Nuno je koncentrirati i ojaati Vladu i poloaj njezina predsjednika u odnosuna ministarstva i druge organizacije sredinje dravne uprave. U tom smislu,uz naredbodavne ovlasti, potrebno je prvenstveno ojaati strunu slubuVlade.

Potrebno je razdvojiti kreativno-strune od repetitivnih poslova u tijelimasredinje dravne uprave kako bi se ministarstva mogla preteno bavitistrunim poslovima praenja stanja, izrade strunih analiza, koncipiranja pri-jedloga javnih politika i strune primjene novih propisa. Izvrne i repetitivneposlove treba povjeriti izvrnim agencijama.

Jaati personalne, materijalne, informatike i financijske uvjete za rad u neza-visnim regulatornim i nadzornim tijelima te provesti pravnu regulaciju pitanjakoja su im zajednika (osnivanje, organizacija, djelovanje) jednim sistemskimzakonom.

315

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

19

20

21

Uvoditi metode javnog menadmenta i poduzetnitva u javnu upravu, todrugim rijeima znai i pojaati koordinativni kapacitet Vlade preko uspostavematrinih struktura u sustavu dravne uprave (strune radne skupine zausklaivanje politika), te jaati veze sa strunim institucijama, organizacijamacivilnog drutva itd. Sve to poduprijeti suvremenim standardima elektro-nikog poslovanja i upravljanja javnim zapisima, te upravljanja sustavomkvalitete.

Preporuka 22: Jaati profesionalizam, etike standarde i depolitizaciju upravneslube

Utemeljiti visokokolsku ustanovu za obrazovanje slubenika, te razviti nas-tavni program za visoku strunu spremu za tzv. upravne generaliste i javnemenadere.

Potrebno je uspostaviti cjelovit sustav upravljanja ljudskim resursima udravnoj upravi to, osim evidencije, podrazumijeva i sustav permanentnogobrazovanja. To podrazumijeva i drugaije koncipiranje dravnog strunogispita, to jest, uvoenje ispita za prijam u slubu uz njegovu prilagodbu stup-nju strune spreme, vrsti zanimanja i vrsti poslova koje e slubenik obavljati.Postojee slubenike potrebno je dodatno obrazovati, a sustav nagraivanja inapredovanja vezati uz uinke, obrazovanje i ocjenu rada.

Treba to vie smanjiti broj politiki imenovanih dunosnika, te provesti ned-vojbenu i specifinu regulaciju poloaja lokalnih slubenika iji pravni statusnikada nije reguliran.

Preporuka 23: Debirokratizacija - orijentacija na rezultate, transparentnost iotvorenost u radu javne uprave

Da bi se upravni postupci pojednostavnili i ubrzali potrebno je putem interne-tizacije upravnih procesa otvoriti to vie one-stop shops, pogotovo kad jerije o poecima poduzetnikog djelovanja.

U radno-slubenike odnose treba uvesti fleksibilnost, a slubenike odgajati uduhu odgovornog sluenja graanima i poduzetnicima. Treba izgraditiuinkovit sustav nadzora zakonitosti, kvalitete rada i etinosti slubenika,kako u upravi, tako i u javnim i komunalnim poduzeima.

Novoosnovanim izvrnim agencijama bit e potrebno osigurati veusamostalnost, a njihove menadere plaati varijabilno, prema rezultatima.Treba definirati strateke planove (upravne programe) za usmjeravanjeaktivnosti cijele javne uprave, a proraune voditi na projektnoj osnovi, tako dase trokovi stavljaju u odnos prema rezultatima, a ne prema broju zaposlenihslubenika.

32

22

23

Potrebno je osigurati transparentnost prorauna i godinjih obrauna na svimrazinama, a poreznim obveznicima omoguiti uvid u troenje javnih finan-cijskih sredstava. Potrebno je stvoriti pretpostavke za ostvarenje ve regulira-nog prava graana na pristup informacijama javnog sektora, a graane ipoduzetnike na prikladne naine informirati o djelovanju i uslugama javneuprave.

Preporuka 24: Decentralizacija

Da bi se administrativne zapreke smanjile, nuno je lokalne i regionalnesamoupravne jedinice osposobiti za pouzdano, uinkovito i odgovorno obav-ljanje javnih poslova. Stoga je potrebno racionalizirati strukturu lokalnihjedinica, koncipirati moderne regije i realnije regulirati mjesne odbore i drugeoblike mjesne samouprave.

Poloaj lokalne samouprave treba regulirati ustavnim zakonom i proiritilokalni samoupravni djelokrug prema komparativno ustaljenim standardima.Osigurati izdane izvore financiranja jedinica lokalne i regionalnesamouprave, kao i razumnu financijsku autonomiju, uz uinkovit sredinjinadzor. Osigurati uinkovitiju pravnu zatitu graana i poduzetnika u odnosuna akte lokalnih jedinica. Decentralizaciju prihvatiti kao opredjeljenje, ali jeprovoditi postupno, u skladu s procjenom osposobljenosti lokalne adminis-tracije za uinkovito pruanje javnih usluga.

III. Trokovna i cjenovna konkurentnost

Ukupna razina cijena na domaem tritu via je nego u drugim tranzicijskimzemljama, osim u Sloveniji: cijene osnovnih inputa u proizvodnji - elektrineenergije, telekomunikacijskih usluga, motornih goriva, plina u nekim su slua-jevima vie nego u zemljama konkurentima. Zbog rasta koji se uveliketemeljio na rastu domae potranje, cijene roba i usluga koje nisu predmetimeunarodne razmjene u Hrvatskoj su rasle mnogo bre od drugih cijena, dokproizvodnost rada nije rasla dovoljno brzo da taj uinak neutralizira. Stoga jeodnos plaa i proizvodnosti rada, izraen kao jedinini troak rada, nepovoljni-ji nego u drugim tranzicijskim zemljama. Takvo stanje stvara velike preprekeza popravljanje cjenovne i trokovne konkurentnosti Hrvatske. Poziv na prom-jenu takvoga stanja povezan je i s injenicom da bi niim cijenama i trokovi-ma graanima i poduzetnicima ostala na raspolaganju dodatna sredstva zainvestiranje, a to bi dugorono snano utjecalo na rast konkurentnosti.

Usporedimo li Hrvatsku s drugim tranzicijskim zemljama, primjeujemo ne-razmjerno visok poloaj na ljestvici cijena i plaa, u usporedbi s niimmjestom na ljestvici realnoga BDP-a po stanovniku (mjereno prema paritetukupovne moi) (tablica 1). Premda se, do odreene mjere, moe izraziti sumnjau rang BDP-a po stanovniku zbog velikih razlika u kvaliteti njegova mjerenja,veliini sive ekonomije i zanemarivanju kvalitete roba i usluga koje se troe,veoma je vjerojatno da bi spomenuti nerazmjer ostao vidljiv i nakon potreb-

335

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE

24

nih statistikih korekcija. On je fundamentalan i ne moe se korigirati kratko-ronim mjerama (npr. devalvacija domae valute). Uzroci su povezani sastrukturom preferencija naih graana, a one se odraavaju u preferencijamakoje su sline potroakim preferencijama u razvijenijim zemljama i valutnojstrukturi tednje. To znai da nerazmjer treba otklanjati postupno i oprezno,kako bi na taj nain potaknuto poveanje konkurentnosti imalo trajne uinke.

Tablica 1: Realni BDP po stanovniku, nacionalna razina cijena i plae u izabranim tranzicij-

skim zemljama

Realni BDP Nacionalna razina Prosjena bruto plaapo stanovniku cijena 2000. u eurima za2000.* (EU 15 = 100) 1. polugodite 2003.(EU 15 = 100) (Indeks, Hrvatska = 100)

Hrvatska 36 56 100

Slovenija 67 65 145

Bugarska 25 29 19

Maarska 49 44 72

Poljska 40 50 72

Rumunjska 23 24 34

Rusija 29 29 20

* Tekui teaj, prema paritetu kupovne moi

Izvor: UNECE, 2003., Summary Results of ECP 2000: A note by the OECD Secretariat Conference of European Statisticians Working Paper, br. 6. i WIIW - Monthly database on Central and Eastern Europe.

U takvim se uvjetima trokovna i cjenovna konkurentnost mogu ostvariti kroztri pravca djelovanja:

1. Brim rastom proizvodnosti rada od rasta plaa2. Jaanjem konkurencije na domaem tritu i boljom regulacijom monopo-

la i kvazi-monopola3. Smanjenjem poreznog tereta

Preporuka 25: Osiguranje breg rasta proizvodnosti od rasta trokova rada

Potranja za radom, tj. zaposlenost, ovisi o jedininom troku rada to pred-stavlja omjer cijene rada i njegove proizvodnosti. Kada jedinini troak radaraste, zaposlenost pada; kada jedinini troak rada pada, zaposlenost raste.Pad jedininog troka rada ne smije se osiguravati smanjenjem ili stagnacijomrealnih plaa, to jest, ivotnog standarda. Konsenzus socijalnih partnera nemoe se temeljiti na smanjenju realnih plaa putem smanjenja nominalnihplaa ili inflacije i/ili devalvacije domae valute. Potrebno je mjerama obra-zovne politike, inovacijske politike i drugim politikama stvoriti povoljnookruenje za brzo poveanje BDP-a, a sa socijalnim partnerima traiti nainekako da se umjerenim rastom plaa ispod rasta BDP-a ostavlja slobodan pros-tor za investiranje. Na taj nain potaknuto investiranje dalje e podravatikvalitetan odnos rasta BDP-a i realnih plaa te na tome utemeljen drutvenikonsenzus.

34

25

Rast trokova rada po zaposlenom u javnom sektoru mora biti sporiji od rastaBDP-a, a trokovi rada po zaposlenom u javnim poduzeima, umjesto uz BDP,mogu se vezati uz uspjenost pojedinih poduzea. Dravni zavod za statistiku ili FINA, uz metodoloke naputke vodeih strunihautoriteta, trebali bi do kraja 2004. razviti pouzdane sektorske mjereproizvodnosti rada koje bi partneri prihvatili kao vjerodostojne pokazatelje zapregovore o plaama. U tom sklopu, statistiki izraun plaa treba poboljatitako da se iz njega izdvoje plae i naknade menadera od plaa i naknadaostalih radnika. Na tim bi poboljanim statistikim osnovama Ured za socijal-no partnerstvo Vlade uz moguu suradnju s Nacionalnim vijeem zakonkurentnost prili izradi nacionalne politike plaa kako bi se putem razlii-tih modaliteta kolektivnog pregovaranja uredili odnosi na fleksibilnijemtritu rada.

Preporuka 26: Jaanje konkurencije na domaem tritu i bolja regulacija monopolai kvazi-monopola

Potrebno je omoguiti stvarnu konkurenciju na tritima elektrine energije,naftnih derivata i na tritu komunalnih usluga. Pri tome je nuno uskladitiregulativu cijena elektrine energije, goriva, fiksne i mobilne telefonije ikomunalnih usluga u skladu s praksom EU, te otvoriti dodatnu dodjelu konce-sija i dozvola za fiksnu i mobilnu telefoniju.

Poslovanje javnih poduzea treba temeljito preustrojiti objavljivanjemmeunarodnih javnih natjeaja za lanove uprava, uz uvoenje sustavabonusa vezanih uz primjeren povrat na kapital. Ciljani povrat na kapital morabiti dovoljno visok da osigura ekonomsku uinkovitost, ali i dovoljno nizakkako bi se zatitio javni interes ako je rije o neizbjenom dravnommonopolu.

Treba objaviti vremenski plan i metodologiju privatizacije dijela javnog sekto-ra (dio energetike, dio eljeznice, pomorski prijevoz) do 2010. godine, kao iplan privatizacije ili razloge za zadravanje u dravnom vlasnitvu preostalihjavnih poduzea (Croatia Airlines, Hrvatske pote, Hrvatska potanska bankaitd.). Prihode od privatizacije treba koristiti iskljuivo za financiranje dravnihinvesticija ili za priuve, nikako za financiranje tekueg fiskalnog deficita.Privatizaciju treba provoditi samo ako postoje izgledi za poveanje uinkovi-tosti. Uz paljivo praenje i pilot-projekte treba privatizirati najprije dijelovejavnih poduzea (ukljuujui i dijelove komunalnih javnih poduzea). U tomdijelu treba stvoriti poticajan okvir za razvoj konkurencije malih, lokalnih, pri-vatnih ili privatiziranih davatelja javnih usluga (ureenje nasada, promet -javni i taksi slube, pogrebne usluge, komunalna infrastruktura i sl.). Svespomenuto treba poduzimati u sklopu jedinstvene politike poticanjakonkurencije na domaem tritu.

Naposljetku, no ne i najmanje vano, Hrvatska treba nastaviti liberaliziratireim vanjske trgovine kako bi se gospodarstvo pripremilo za skoro natjecan-je na otvorenom tritu Europske unije.

355

5 P

RE

PO

RU

KA

ZA

PO

VE

A

NJE

KO

NK

UR

EN

TN

OS

TI

HR

VA

TS

KE 26

Preporuka 27: Smanjiti porezni teret

Slika 6 pokazuje da se ukupni prihodi konsolidirane sredinje drave u pos-totku BDP-a kreu stalno iznad 40%. Unato oitom smanjenju takomjerenog efektivnog dravnog tereta od 2000. godine naovamo, taj je posto-tak i dalje vei nego u veini malih, konkurentnih i otvorenih europskih zema-lja koje su na neto veoj razvojnoj razini od one na kojoj se nalazi Hrvatska.2

Oito je da Hrvatska mora traiti naina kako da se prikljui toj skupini zema-lja i svoj omjer prihoda konsolidirane sredinje drave i BDP-a smanji znatnoispod 40%3.

Slika 6: Prihodi i rashodi konsolidirane sredinje drave kao % BDP-a

Izvor: Hrvatska narodna banka, br. 89/2004.

Okvir za smanjenje poreznog tereta treba traiti u smanjenju ukupne dravnepotronje. U okvirima smanjivanja poreznog tereta, procjenjujemo da esmanjivanje poreza na dohodak imati najvei uinak na ostvarivanje ciljevapoveanja zaposlenosti i potencijala za gospodarski rast. Manja optereenostporezom na dohodak moe se postii na sljedee naine koji se nuno neiskljuuju, ve se prije dopunjuju: (a) poveanjem osobnog odbitka, (b) sma-njenjem svih stopa poreza na dohodak za pet postotnih bodova, (c) povea-njem raspona dohotka u kojima se primjenjuju pojedine porezne stope, (d)smanjenjem ili zaustavljanjem poveanja stupnja progresivnosti sustavaporeza na dohodak ukidanjem ili sniavanjem gornje porezne stope poreza nadohodak.

Nadalje, potrebno je sastaviti popis svih poreza, taksi i naknada koje senaplauju na lokalnoj razini i na svim dravnim razinama (od opina i grado-va do upanija) i meusobno ih usporediti. Na taj nain lokalne poreze i kvazi-poreze treba uiniti transparentnima i objaviti rang porezne privlanosti opi-na/upanija /regija kako bi se potaknula porezna konkurencija lokalnih vlasti.

36

272 U Irskoj, Portugalu,Grkoj i veini drugih

naprednih tranzicijskihzemalja taj postotak

jako varira, no uglavnomje od 30 do 40% BDP-a.

Korekcija za kapitalneprihode ne mijenja bitno

sliku i zakljuke.

3 Na razini ope drave(koja ukljuuje aktivnos-

ti sredinje drave,izvanproraunskih fon-dova i lokalne drave),

ukupni porezni prihodiinili su u razdoblju

1995.-2002. oko 44%hrvatskoga BDP-a, to je

porezno optereenjeznatno vee nego u

drugim tranzicijskimzemljama. Najblia

Hrvatskoj je u tom raz-doblju bila Slovenija, s

poreznim prihodima odoko 40% BDP-a, dok je

prosjek tranzicijskihzemalja bio 34%.

55

50

45

40

35

30

25

20

Prihodi

Rashodi

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Lokalne i dravne vlasti trebaju dogovoriti smanjivanje cijena graevinskih idrugih dozvola, a komunalna poduzea treba potaknuti na sniavanje cijenakomunalnih prikljuaka kako bi se olakalo i ubrzalo investiranje. Usporedo stim procesima treba jaati poreznu disciplinu i sprjeavati poreznu evazijuodnosno izbjegavanje plaanja poreza.

IV. Razvoj inovativnosti i tehnologije

Proizvodnost treba poveavati na teme