NOVINE U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM PRAVU PREMA KONAČNOM … · U st. 10. do 12. čl. 120. ZZK propisana je mogućnost elektronički dostave, pri čemu ZZK propisana je mogućnost elektronički

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - SEKTOR ZA TRGOVINU DEVETNAESTI FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

Damir Kontrec - Novine u zemljišnoknjižnom pravu prema Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama 2013. 38

Damir Kontrec, dipl. iur. Sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

NOVINE U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM PRAVU PREMA KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I

DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA 2013. 1. UVOD Zakonodavni stampedo u Republici Hrvatskoj ne jenjava, već se može reći da se približavanjem dana stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, brzina donošenja propisa pojačava. Brzina u donošenju propisa vuče za sobom opasnost da su propisi lošije pripremljeni, rađeni na brzinu, da često puta nisu sagledane sve implikacije koje vuku sa sobom pojedine primjene propisa, da neke odredbe nisu usklađene s odredbama drugih propisa itd. Novela Zakona o zemljišnim knjigama 1 je u vrijeme pisanja ovog rada u proceduri pred Saborom, tekst zakona je raspravljen, pa se očekuje skoro izglasavanje. U ovom radu analizirati ćemo glavne izmjene ZZK i to u pogledu organizacije rada, dostave u zemljišnoknjižnom postupku, pravnih lijekova, postupka osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige i pojedinačnom ispravnom postupku, a isto tako razmotriti ćemo odredbu o zajedničkom vlasništvu iz prijelaznih i završnih odredaba. 2. NOVINE U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM PRAVU PREMA KP ZID ZZK IZ 2013.

2.1. Organizacijske promjene

Prema KP ZID ZZK dolazi do određeni promjene u organizacijskom smislu, a koje promjene su vezane uz proces racionalizacije broja sudova, njihova spajanja. U čl. 1. KP ZID ZZK se tako predlaže promjena dosadašnjeg članka 5. ZZK. Prema novom uređenju zemljišne knjige vodi općinski sud kao zemljišnoknjižni sud prvoga stupnja, time da se u zemljišnoknjižnom sudu može osnovati jedan ili više odjela koji obavljanju poslove vođenja zemljišnih knjiga. Propisano je isto tako da zemljišnoknjižnim odjelom rukovodi predsjednik odjela i voditelj odjela (dakle više ne voditelj zemljišne knjige), koji je određen godišnjim rasporedom poslova. U svakom odjelu se vodi poseban elektronički upisnik, a zakonom se može propisati da poslove zemljišnoknjižnog suda obavlja jedan ili više općinskih sudova.

1 Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08. i 126/10, dalje ZZK.



Možda najznačajniju promjenu predstavlja uvođenje Visokog zemljišnoknjižnog suda, koji bi trebao odlučivati o žalbama protiv odluka o kojima odlučuje sud prvoga stupnja, u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrješnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe. Iz čl. 83. KP ZID ZZK vidljivo je da će se predmeti od strane županijskih sudova ustupiti Visokom zemljišnoknjižnom sudu danom početka njegova rada. Ne sporimo da je ideja o Visokom zemljišnoknjižnom sudu zanimljiva i da bi u svakom slučaju predstavlja iskorak prema ujednačavanju sudske prakse. No, čini nam se da se o samoj ideji treba još razgovarati, te je pitanje treba li nam za ovo područje poseban sud. Prema podacima predlagatelja u zemljišnim knjigama godišnje imamo oko 7000 žalbi, od čega bi na sud drugoga stupnja trebalo doći polovica, pogotovo nakon uvođenja prigovora kao pravnog lijeka protiv prvostupanjske odluke. Možda se ovo pitanje moglo riješiti da se na jednom županijskom sudu osnuje poseban odjel koji će se baviti ovom granom ili pak da se odrede dva županijska suda koji će odlučivati u ovim predmetima. S druge strane opravdano se može postaviti pitanje zbog čega ne postoji Visoki radni sud, Visoki ovršni sud, Visoki odštetni sud, kojih predmeta u praksi pred sudovima ima više nego zemljišnoknjižnih predmeta. 2.2. Novine u dostavi Rješenje koje je doneseno u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja se prije svega predlagatelju ili njegovom punomoćniku ali također i svim drugom osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, ili opterećuju, ograničavaju ili ukidaju kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. To znači da zemljišnoknjižni sud mora rješenje dostaviti svim osobama koje su navedene u članku 120.st.1.ZZK i to bez iznimke u svakom slučaju kada se mijenja stanje nekog knjižnog prava u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje se dostavlja. Drugim riječima kada zemljišnoknjižni sud udovoljava prijedlogu predlagatelja i mijenja zemljišnoknjižno stanje u korist predlagatelja, a na štetu nekih drugih ranijih ovlaštenika knjižnih prava čija se prava prenose, opterećuju ,ograničavaju ili ukidaju tada takvo rješenje mora dostaviti i tim osobama. Argumentum a contrario kada se ne udovoljava prijedlogu predlagatelja, jer se odbija predloženi upis pa se slijedom toga takvim rješenjem ne mijenjaju, ne opterećuju, ne ukidaju i neograničavanju ničija knjižna prava slijedi da se takvo rješenje mora dostaviti samo predlagatelju. Odredbom članka 120.st.2. propisano je da se rješenje o upisu dostavlja nakon što je provedeno, ili kako zakon kaže „nakon njegove provedbe“. Ovaj stavak noveliranog članka 120. nije izmijenjen. Prema odredbi čl. 120.st.3. ZZK dostava rješenja u zemljišnoknjižnom postupku dostavlja se osobama iz stavka 1. istoga članka ( predlagatelj ili njegovo punomoćnik, osobe na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, osoba protiv koje je provedena zabilježba) na adresu navedenu u prijedlogu za upis. Dakle prijedlog za razliku od ranijeg rješenja u



članku 99. ZZK mora sadržavati pored ostalog što slijedi iz stavka 1. tog članka i ime, prezime, adresu i osobni identifikacijski broj

a) osobe u čiju korist treba provesti upis , b) osobe protiv koje se provodi upis, c) osobe koje treba obavijestiti o rješenju

Time po našem mišljenju promatrajući u ukupnosti kako odredbu noveliranog članka 120.st.2. i članka 99. st.1. ZZK zaštićuju se glede pitanja dostave prava stranaka jer je predlagatelj taj koji da bi mu prijedlog bio procesno dopušten mora u prijedlogu navesti sve podatke koji su potrebni da bi se dostava uredno obavila. Ovo mora biti bitna obveze predlagatelja stoga što se na taj način jamče prava svih o čijim se pravima odlučuje u zemljišnoknjižnom postupku . Novom odredbom st. 4. čl. 120. ZZK predlaže se da kad se osoba iz st. 1. istog članka ne zatekne na adresi iz prijedloga, da će dostavljač tada ostaviti pismeno kod punoljetne osobe zatečene na adresi ili u poštanski sandučić ili pretinac, a u tom slučaju se mora naznačiti dan i način dostave. Time se odstupa od pravila parničnog postupka. U tom slučaju se smatra da je dostava obavljena protekom roka od 30 dana od dana dostave pismena iz st. 4. tog članka. Dalje je propisano u st. 6. istog članka, da u slučaju kada dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi – npr. nepoznat, odselio, umro i sl., da tada dostavljač mora vratiti pismeno sudu uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti. Prema st. 7. istog članka u slučaju kada je pismeno vraćeno s naznakom nepoznat ili odselio, sud će pribaviti podataka iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o adresi primatelja i pismeno dostaviti na tu adresu, a ako MUP obavijesti sud da ne raspolaže adresom primatelj, tada će se pismeno dostaviti na oglasnu ploču suda (pismeno će se objaviti na oglasnoj ploči suda). U st. 8. propisan je postupak u slučaju ako se pismeno vrati s naznakom da je primatelj pismena umro. U takvom slučaju zemljišnoknjižni sud će u roku od 60 dana od takvog saznanja, ukoliko nije primio obavijest o nasljednicima, pismeno objaviti na oglasnoj ploči suda, u kojem se slučaju smatra da je dostava obavljena istekom 30 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. U st. 10. do 12. čl. 120. ZZK propisana je mogućnost elektronički dostave, pri čemu je za takvu vrstu dostave potrebno da se uspostavi elektronička oglasna ploča. Na samu dostavu odnose se još dva članka i to čl. 16. i 17. KP ZID ZZK. Tako prema novom članku 120. a ZZK uvodi mogućnost da predlagatelj naznačiti punomoćnika za dostavu pismena, pri čemu je to obligatorno u slučaju ako je predlagatelj u inozemstvu, a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju, ako bi bio podnesen prijedlog, a predlagatelj nije naznačio punomoćnika za primanje pismena u RH, zemljišnoknjižni sud je ovlašten odbaciti prijedlog za upis. Novim čl. 120. b ZZK propisuje se da se dostava pismena sudu elektroničkim putem smatra izvršenom u trenutku kad je prijedlog evidentiran na poslužitelju primatelja i



kada se na mjestu gdje bi se u zemljišnoknjižnom ulošku trebao provesti upis učini vidljivim vrijeme primitka podneska (plomba). Kod toga ovaj članak govori samo o tome kada se smatra izvršena dostava sudu, a ne i u slučaju kada je sud vršio dostavu pismena stranci elektroničkim putem. Došlo je i do izmjene čl. 121. ZZK. Tako je promijenjen st. 1. na način da je sada određeno da se rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje upisa, dostavlja svim osobama koje imaju uknjižena ili predbilježena prava na onom pravu čije se potpuno ili djelomično brisanje dopušta. Brisan je dosadašnji st. 3. čl. 121. ZZK, a promijenjen je dosadašnji st. 6. koji je sada postao st. 5. na način da se o rješenju zemljišnoknjižnog suda nužnom na postupanje tijela nadležnog za katastra, to tijelo obavještava po službenoj dužnosti. 2.3. Novine kod pravnih lijekova

U čl. 18. do 23. KP ZID ZZK mijenja se dosadašnji sustav pravnih lijekova. Naime, uvodi se uz žalbu i prigovor, kao redovni pravni lijek. Prema odredbi čl. 19. i 20. KP ZID ZZK prigovor je dopuštena protiv svake prvostupanjske odluke. U slučaju ako je rješenje donio ovlašteni zemljišnoknjižni referent ili sudski savjetnik, tada o prigovoru odlučuje zemljišnoknjižni sudac. Ukoliko ocijeni da je prigovor osnovan, tada zemljišnoknjižni sudac može svojim rješenjem: preinačiti rješenje o odbijanju prijedloga za upis, dopustiti predloženi upis, naložiti

njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, preinačiti rješenje o odbacivanju prijedloga za upis, dopustiti predloženi upis,

naložiti njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga, preinačiti rješenje kojim je dopušten upis, odbaciti prijedlog za upis, naložiti

uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i naložiti upis zabilježbe odbačenog prijedloga,

ukinuti rješenje o upisu kojim je dopušten upis, vratiti na ponovni postupak, narediti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i ponovni upis svih plombi, ako se utvrdi da je u prvom stupnju povrijeđeno pravilo o prvenstvenom redu,

ukinuti rješenje kojim je odbijen ili odbačen prijedlog za upis, vratiti ga na ponovni postupak, narediti brisanje zabilježbe odbijenog odnosno odbačenog prijedloga, i ponovni upis svih plombi, ako se utvrdi da je u prvom stupnju povrijeđeno pravilo o prvenstvenom redu.

Ako je ovlašteni zemljišnoknjižni referent odbacio ili odbio prijedlog, a zemljišnoknjižni sudac ocijeni da je prigovor osnovan jer je bilo mjesta primjeni odredbe čl. 109. st. 7. ZZK, pozvati će stranku da dostavi ispravu i dopuni prijedlog. Ako stranka to učiniti, tada će odlučiti o prijedlogu, a ako se u roku ne dostavi ono što je traženo, tada će zemljišnoknjižni sudac odbiti prigovor i potvrditi prvostupanjsku odluku. Ako pak zemljišnoknjižno knjižni sudac ocijeni da prigovor nije osnovan, odbit će rješenje prigovor i potvrditi rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ili sudskog savjetnika, te će se zabilježba odbijenog ili odbačenog prijedloga izbrisati po službenoj dužnosti kad se okonča postupak povodom žalbe.



Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca, osim u slučajevima iz čl. 123. a st. 3. toč. f) i g) dopuštena je žalba drugostupanjskom sudu. Prigovor protiv prvostupanjskog rješenja dopušten je i u slučaju ako je rješenje o upisu donio zemljišnoknjižni sudac. U tom slučaju o prigovoru odlučuje isti sudac koji je donio prvostupanjsko rješenje, te isti može svoje rješenje povodom prigovora preinačiti, ukinuti i ponovno odlučiti o predmetu. Protiv takve odluke povodom prigovora uvijek je dopuštena žalba drugostupanjskom sudu. Rok za izjavljivanje prigovora i žalbe je 15 dana od dana dostave odluke, time da su oba pravna lijeka nesuspenzivna, dakle ne odgađaju provedbu upisa, time da se prigovor i žalba ne mogu podnositi zbog novih činjenica i novih dokaza, osim u slučaju iz čl. 109. st. 7. ZZK kada stranka biva pozivana od strane suda da dostavi nove činjenice. Isto tako sada je izričito propisano da protiv rješenje o brisanju zabilježbe prigovora ili žalbe posebna žalba nije dopuštena. Detaljno je propisano i koje odluke povodom žalbe može donijeti sud drugoga stupnja. Tako je u čl. 23. KP ZID ZZK promijenjen čl. 128. ZZK, pa sada sud drugoga stupnja može, u slučaju ako ocijeni da je žalba osnovana, svojim rješenjem: preinačiti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru, dopustiti zahtijevani upis,

te odrediti brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga, preinačiti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru, odbiti ili odbaciti prijedlog,

naložiti brisanje provedenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te brisanje zabilježbe žalbe,

ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru i odbaciti prigovor te naložiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe odnosno odbijenog prijedloga,

ukinuti oba nižestupanjska rješenja i odbaciti prijedlog, te naložiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe,

ukinuti rješenje o odbacivanju prijedloga za upis i predmet vratiti na ponovni postupak, naložiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, ponovni upis svih plombi, te brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga,

ukinuti oba nižestupanjska rješenja i predmet vratiti na ponovni postupak ako utvrdi da je povrijeđeno pravilo o prvenstvenom redu odlučivanja, te istodobno odrediti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe, odnosno odbijenog prijedloga te ponovni upis plombi.

Ako pak ocijeni da žalba nije osnovana, tada će sud drugoga stupnja odbiti žalbu, potvrditi rješenje zemljišnoknjižnog suca, naložiti brisanje zabilježbe žalbe ili zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga. Na povredu prvenstvenog reda upisa žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti.



2.4. Novine u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige

U čl. 36. KP ZID ZZK mijenja se čl. 179. ZZK na način da se točno definira kada se zemljišna knjiga osniva, obnavlja, odnosno dopunjuje. U dosadašnjoj praksi, ali i teoriji moglo se primijetiti da se pod osnivanjem zemljišne knjige podrazumijevalo i situacija kada je stanje zemljišne knjige bilo takvo da ne odgovara u velikoj mjeri stvarno stanju. Sada je određeno da će se zemljišna knjiga ili neki njezin dio osnovati temeljem prikupljeni i obrađenih katastarskih podataka za ona zemljišta koja nisu upisana niti u jednoj zemljišnoj knjizi. To bi značio da se postupak osnivanja može provoditi samo za onih 219 katastarskih općina u kojima zemljišna knjiga ne postoji. Obnova će se provoditi za cijelu katastarsku općinu ili za dio katastarske općine ako se provede nova izmjera u katastarskoj općini (ili njezinom dijelu) ili ako je ručno vođena zemljišna knjiga ili njezin dio koja nije prepisana u digitalni oblik, uništena, znatno oštećena ili izgubljena. Dopuna zemljišne knjige provodi se onda kada u zemljišnoj knjizi koja se vodi za određenu katastarsku općinu nisu upisana sva zemljišta katastarske općine za koju se knjiga vodi. Kod toga treba uvijek imati na umu da se o neupisanoj nekretnini radi samo u slučaju kada zemljište nije upisano u zemljišnoj knjizi, a ne i u slučaju kada zgrada nije upisana u zemljišnoj knjizi, zbog načela pravnog jedinstva nekretnine (superficies solo cedit). Čini nam se da je ovakvo pojmovno razgraničenje postupaka dobro i da je norma u tom smislu jasnija. Daljnja značajna novina je određenje da se zemljišne knjige mogu osnivati i obnavljati i za dijelove katastarske općine. Ovakav postupak se može provesti pod uvjetom da zemljišnoknjižni sud i tijelo nadležno za katastar procijene da bi djelomično osnivanje ili obnova bilo učinkovitije od istovremenog osnivanja odnosno obnove cijele katastarske općine. Praksa je pokazala da kod velikih katastarskih općina postupak izlaganja katastarskog operata na javni uvid i posljedično tome sastavljanje nove zemljišne knjige traje veoma dugo, a za koje vrijeme nova zemljišna knjiga ne stupa na snagu i nema nikakav značaj u pravnom smislu. Kako cijeli postupak traje predugo, to podaci prikupljeni u postupku sastavljanja uložaka često puta zastare i kada treba otvoriti zemljišnu knjigu stanje ne odgovara stvarnom stanju. U čl. 179. u st. 8.i 9. propisuje se odgovarajuća primjena pravila o osnivanju i ispravnom postupku u slučaju obnove odnosno dopune zemljišne knjige. U istom čl. 36. KP ZID ZZK propisano je da osnivanje, obnovu i dopunu zemljišne knjige provodi po službenoj dužnosti zemljišnoknjižni sud na čijem se području nalazi katastarska općina za koju se zemljišna knjiga osniva, obnavlja ili dopunjuje i to na temelju odluke ministra pravosuđa. Sam postupak provodi sudac ili sudski savjetnik, time da se pojedine radnje u postupku mogu povjeriti ovlaštenom zemljišnoknjižnom



referentu prema odluci predsjednika suda ili osobe koju on na to ovlasti, odnosno zemljišnoknjižnom referentu koji će te poslove obavljati pod nadzorom suca ili sudskog savjetnika. Predlaže se izmjena čl. 180. ZZK. Naime, nije sporno da samu odluku o osnivanju, odnosno obnovi zemljišne knjige donosi ministar pravosuđa, no u praksi se pokazalo suvišnim da isti donosi odluku o otvaranju zemljišne knjige. Naime, sud kada je sastavio sve uloške neke katastarske općine morao je o tome obavijestiti ministra pravosuđa, koji je onda donosio odluku o otvaranju nove zemljišne knjige. Izmijenjenim čl. 180. ZZK (čl. 37. KP ZID ZZK) predlaže se da odluku o otvaranju zemljišne knjige ili njezinog dijela, ako se osnivanje provodi postupno, donosi predsjednik suda, odnosno predsjednik zemljišnoknjižnog odjela ili sudac kojeg ovlasti na to predsjednik suda. S danom otvaranja zemljišne knjige zatvaraju se ranija zemljišna knjiga, knjiga položenih ugovora, kartoni zemljišta, a istovremeno se otvara i ispravni postupak. Novi čl. 180. st. 1. ZZK može izazivati i određene dileme u praksi. Naime, govori se da je zemljišna knjiga ili njezin dio, ako se osnivanje provodi postupno, osnovana, obnovljena i dopunjena onog dana kada zemljišnoknjižni sud utvrdi da su sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci. Neki mogu tumačiti da je moguće samo postupno osnivanje, a ne i postupna obnova. Čini nam se da bi ovako stipuliranu normu trebalo smisleno tumačiti na način da se i postupak osnivanja i postupak obnove mogu provoditi za cijelu ili za dio katastarske općine, te da se postupak može provoditi u kompletu za sve katastarske čestice za tom području ili postupno za neke od njih, primjerice za neku ulicu, za neki kvart. Takvom izmjenom se postiže prije svega brzina u postupanju i otklanja se nepotrebno dopisivanje između zemljišnoknjižnih sudova i Ministarstva pravosuđa. No, u svakom slučaju bi trebalo voditi računa o tome da nova zemljišna knjiga (ili dio knjige) stupi na snagu istovremeno s novim katastarskim operatom, jer samo u tom slučaju ćemo imati zadovoljenu situaciju da je relevantno stanje zemljišne knjige i katastra identično. U postupanju zemljišnoknjižni sudova u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu ZZK pa do danas mogla su se zamijetiti da temeljna pristupa postupku osnivanja, odnosno obnove zemljišne knjige. Jedni su sudovi postupak osnivanja odnosno obnove provodili istodobno s katastarskim izlaganjem, dok su drugi taj postupak provodili odvojeno. Naše je mišljenje poznato u stručnim krugovima, pri čemu smo mišljenja da se postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige mora provoditi istodobno s postupkom izlaganja katastarskih podataka na javni uvid. 2 U postupku osnivanja i obnove često puta promijenjene su granice katastarskih čestica u odnosu na ranije stanje evidencija, pa ukoliko nema spora oko oblika nove

2 Vidi opširnije – Damir Kontrec, Osnivanje (obnova) zemljišnih knjiga – rad katastarskog i zemljišnoknjižnog

povjerenstva (de lege lata, de lege ferenda), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 29., br. 1/2008.



katastarske čestice, nema spora oko granica, tek nakon toga se može utvrđivati tko je vlasnik te nove katastarske čestice. Sada je u novom čl. 180. a ZZK predloženo da kada zemljišnoknjižni sud primi obavijest od tijela nadležnog za katastar da su prikupljeni i obrađeni svi katastarski podaci, da se tada postupak sastavljanja uložaka provodi istodobno s izlaganjem na uvid prikupljenih katastarskih podataka. O tome se obavijest stavlja na oglasnu ploču suda i katastra, objavljuje se na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave i Ministarstva pravosuđa, odnosno u drugim medijima i to najmanje 30 dana prije početka postupka sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka. Navedena obavijest sadrži poziv svi posjednicima i osobama upisanim u knjigu položenih ugovora i kartone zemljišta, te svih osobama koje smatraju da im pripadaju pravo koje bi trebalo upisati u zemljišnu knjigu da se odazovu raspravi za sastavljanje uložaka i da sudu predoče isprave iz kojih proizlaze njihova prava. Vidljivo je da se u čl. 180. a ZZK zapravo govori o istodobnosti u postupku osnivanje nove zemljišne knjige. Na samoj raspravi vodi se zapisnik, koji potpisuju stranke, ali zapisnik sadrži i rješenje suda o uknjižbi prava, odnosno zabilježbama, a ujedno se izrađuje nacrt novog uloška. Taj nacrt novog uloška sadrži i zabilježbu da je u tijeku postupak osnivanja zemljišne knjige te da se upisi ne smatraju istinitim i potpunima pa da se nitko ne može pozivati na to da je postupao s povjerenjem u istinitost i potpunost. Navedena zabilježba trebala bi biti brisana s istekom roka za ispravak. U predloženom čl. 180. a st. 6. ZZK dana je uputa zemljišnoknjižnom sudu koga upisati kao vlasnika u slučaju ako se pojavi spor između više osoba o tome koja bi trebalo upisati kao nositelja nekog knjižnog prava. Tako je određeno da ako se na raspravi pojavi spor (vjerojatno se misli na raspravu za sastavljanje uložaka), a ne postoje kartoni zemljišta, da će zemljišnoknjižni sud upisati u nacrt uloška osobu koja je upisana u popisni list koji je sastavljen u trenutku izlaganja katastarskih podataka, a ostale osobe uputiti da svoje pravo ostvaruju u ispravnom postupku, time da protiv tog rješenja nije dopuštena žalba. Zbog čega je bilo potrebno ovdje propisivati da nije dopuštena žalba, nije potpuno jasno, jer je temeljno pravo da u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige nema žalbe, već nezadovoljna stranka svoja prava ostvaruje tužbom za ispravak. U postupku osnivanja nove zemljišne knjige podaci u odjeljku A I posjedovnice trebali bi uvijek biti podaci iz katastra. Suprotno nekima mišljenja smo da bi to trebalo biti pravilo za sve postupke o kojima govorimo, jer se jedino na taj način može postići da zahtjev da se zemljišne knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Sada je u novom čl. 182. a ZZk predviđeno da se katastarski podaci iskazani u popisnom listu preuzimaju u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška koji se sastavlja i za njihov sadržaj odgovara Državne geodetska uprava. U ovom slučaju zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na otvaranje uloška i raspoređivanje pojedinih katastarskih čestica u uloške. Što se pak tiče odjeljka A II posjedovnice, podatke u taj dio posjedovnice unosi zemljišnoknjižni sud. Izmijenjenim čl. 183. ZZK (čl. 42. KP ZID ZZK) predviđeno je da kad stranka izjavi prigovor na stanje prikupljenih podataka u postupku izlaganja, da tada



zemljišnoknjižni sud neće pristupiti sastavljanju uloška sve dok o prigovoru ne bude riješeno u odgovarajućem postupku kod za to nadležnog tijela. U slučaju kada je propisano da je moguće i djelomično osnivanje, ova odredba će omogućiti da ostali dio, odnosno ostale katastarske čestice postanu pravno valjane, odnosno da se za njih po odluci predsjednika suda otvori nova zemljišna knjiga. U čl. 41. KP ZID ZZK (novi čl. 182. a ZZK) da se u postupku osnivanja zemljišne knjige vlastovnica sastavlja na raspravi za sastavljanje uložaka prema podacima iz kartona zemljišta, podacima iz javne ili privatne isprve predočene sudu na samoj raspravi, podacima iz knjige položenih ugovora, prikupljenim podacima o nositeljima prava iskazanim u elaboratu izmjere, podacima katastarskog operata, te drugim raspoloživim dokazima. Predloženim čl. 43. KP ZID ZZK mijenja se čl. 184. ZZK, pa ukoliko nije moguće utvrditi vlasnika neke katastarske čestice, tada će se kao vlasnik upisati Republika Hrvatska (ili kao suvlasnik). Propisana je ujedno obveza da se prilikom sastavljanja uložaka upisuju osobni identifikacijski brojevi (OIB) nositelja knjižnih prava, a ako taj broj stranci ne bi bio dodijeljen, tada se može upisati jedinstveni matični broj građana, matični broj pravnog subjekta, odnosno sistemski broj koji je dodijelio Ministarstvo financija. Kada se govori o OIB-u čini nam se da tu mogu nastati problemi, jer sud upisuje OIB, a da nema provjere je li to stvarno OIB stranke ili ne. Ovdje bi se moralo omogućiti da postoji veza zemljišnoknjižnog suda i Porezne uprave, kako bi se moglo provjeriti je li stranci upisan pravilan OIB ili ne. Što se tiče sastavljanja teretovnice vrijedi isto što i za vlastovnicu, dakle teretovnica se sastavlja prema raspoloživim podacima iz kartona zemljišta, podacima iz javne ili privatne isprve predočene sudu na samoj raspravi, podacima iz knjige položenih ugovora, prikupljenim podacima o nositeljima prava iskazanim u elaboratu izmjere, podacima katastarskog operata, te drugim raspoloživim dokazima. Nakon što budu sastavljeni svi ulošci nove zemljišne knjige koja se osniva, obnavlja ili dopunjuje, otvara se ispravni postupak na temelju odluke predsjednika suda, odnosno predsjednika zemljišnoknjižnog odjela ili suca kojeg na to ovlasti predsjednik suda (čl. 44. KP ZID ZZK – novi čl. 185. a ZZK). Ukoliko se taj postupak provodi za dijelove katastarske općine ili postupno, ispravni postupak se otvara za one čestice za koje je postupak sastavljanja završen. Isto tako čl. 45. KP ZID ZZK mijenja se čl. 186. ZZK. Sada je propisano da kada se otvori ispravni postupak, da će to zemljišnoknjižni sud bez odgode objaviti u službenom glasilu Republike Hrvatske (Narodne novine), na oglasnoj ploči suda, nadležnog ureda za katastar, jedinice lokalne samouprave, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa ili na drugi odgovarajući način (npr. u dnevnom tisku, radiju, televiziji, društvenim mrežama).



Oglas kod toga treba sadržavati: da je otvorena zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu, te mjesto i način

uvida u nju (čini nam se da je propušteno naznačiti u slučaju kada se provodi djelomično ili postupno osnivanje ili obnova, da se tada treba objaviti da je otvorena zemljišna knjiga za dio katastarske općine ili na točno određene katastarske čestice),

da se određene do tada postojeće evidencije zatvaraju s danom otvaranja zemljišne knjige jer je zemljišna knjiga stupila na njihovo mjesto,

da će od dana otvaranja zemljišne knjige samo upisi u nju, glede nekretnina na koje se ta knjiga odnosi, proizvoditi one pravne učinke u svezi stjecanja, promjene, prijenosa i ukidanja prava vlasništva i ostalih knjižnih prava koji su zakonom određeni za pravne učinke upisa u zemljišne knjige,

da je otvoren ispravni postupak glede otvorene zemljišne knjige, pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore postojećim upisima ili njihovom prvenstvenom redu u određenom roku (rok za ispravak),

da se, dok ne istekne oglasom određeni rok za prijave i prigovore, ne smatra da su upisi u zemljišnu knjigu istiniti i potpunosti.

Pri tome rok za ispravak ne može biti određen kraće od mjesec dana niti duže od godine dana računajući od dana objave oglasa u službenom glasilu Republike Hrvatske. U oglasu bi trebalo upozoriti na moguće pravne posljedice propuštanja prijava i prigovora, odnosno nepravodobnog podnošenja prijave ili prigovora, te da povrat u prijašnje stanje nije dopušten.3 U čl. 46. KP ZID ZZK predlaže se da se u čl. 187. doda novi stavak 3. a kojim se navodi da će se otvaranje ispravnog postupka zabilježiti u novoosnovanoj zemljišnoj knjizi. Nije potpuno jasno gdje bi ta zabilježba trebala stajati, jer se prijave i prigovori mogu podnositi na upisana odnosno neupisana knjižna i druga prava koja se upisuju u zemljišnoj knjizi. S druge strane čini nam se da bi bilo potrebno propisati kako se ta zabilježba briše, da li ju zemljišnoknjižni sud briše po službenoj dužnosti, ako da u kojem trenutku, što ako zemljišnoknjižni sud to ne učini, ima li tada zainteresirana stranka pravo tražiti brisanje te zabilježbe. Čini nam se da bi to bilo dovoljno bilježiti na izdanim zemljišnoknjižnim izvacima, jer isti predstavljaju javne isprave koje kolaju u pravnom prometu. Dosadašnji čl. 188. ZZK govori o prijavama i prigovorima u ispravnom postupku. Prijavom stranka traži da se upiše nešto što nije upisano, dok prigovorom stranka prigovara izvršenom upisu, odnosno prvenstvenom redu upisa.

3 U čl. 45. KP ZID ZZK predlaže se izmjena čl. 186. ZZK. U st. 4. tog članka čini nam se da je potrebna

redakcijska intervencija, jer se vjerojatno htjelo propisati da u ispravnom postupku nije dopušten prijedlog za

povrat u prijašnje stanje.



Odredbom čl. 47. KP ZID ZPP u čl. 188. dodaju se novi stavci 4. i 5. Tu se propisuje da prijave i prigovori moraju biti utemeljeni na javnim ili privatnim ispravama kojima se čini vjerojatnim postojanje knjižnog prava čiji se upis zahtijeva, odnosno da svaka prijava i prigovor se zaprimaju pod posebnim poslovnim brojem. Prije svega novi st. 4. stranke koje nemaju javnu ili privatnu ispravu se tjera da takvu ispravu pribave, što znači da pokreću parnice, ostavinske rasprave ili pak da formalno sklapaju ugovore o nečemu što sada nije u prometu. Postavlja se pitanje kako će primjerice bračni partner, koji tvrdi da je određena imovina bračna stečevina tu tvrdnju dokazati u ispravnom postupku, ukoliko nema isprave kojom mu drugi bračni partner to priznaje. U obrazloženju izmjene se navodi da se „propisuju isprave koje moraju biti priložene kao dokaz izjavljenoj prijavi ili prigovoru, kako bi se izbjeglo da se podnose posve neutemeljene prijave i prigovor.“ Ova odredba će kod jednog dijela sudova izazvati suprotni efekt, pa ako prijavi ili prigovoru neće biti priložena javna ili privatna isprava, u tom slučaju će se prijava ili prigovor odbacivati kao nepotpun, a što će u konačnici uzrokovati povećani broj drugih postupaka (parničnih, ostavinskih i dr.). Što se pak tiče predloženog stavka 5. o tome kako će se prijava ili prigovor zaprimiti, čini nam se da tome nije mjesto u Zakonu, već u podzakonskom aktu. Prema odredbi čl. 53. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanja drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik)4 zemljišnoknjižni podnesci u smislu Poslovnika su svi podnesci i drugi dopisi koji stižu zemljišnoknjižnom sudu kojima se od toga suda zahtijeva neki zemljišnoknjižni upis u zemljišne knjige koje vodi taj sud ili čije rješavanje može dovesti do zemljišnoknjižnog upisa (prijedlozi za upis, odluke drugih sudova ili tijela o određivanju zemljišnoknjižnog upisa, zapisnici i službeni izvještaji sastavljeni kod suda čije rješavanje može dovesti do upisa, žalbe protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku i odluke donesene povodom žalbi, prigovori u postupku otpisivanja i pripisivanja, prijavni listovi katastra i dr.). Na prijave i prigovore se odnosi i čl. 48. KP ZID ZZK kojim se mijenja odredba čl. 191. st. 1. ZZK na način da prijave i prigovori koji se odnose na istu česticu raspravit će se na raspravi pred zemljišnoknjižnim sudom (rasprava za ispravak) u istom prvenstvenom redu, dakle neovisno o tome kada je tko stavio prijavu odnosno prigovor. Odredbe čl. 49. do 53. KP ZID ZZK odnose se na raspravu za ispravak i odluke koje sud na raspravi za ispravak može donijeti. Prva predložena izmjena se odnosi na činjenicu koga se poziva na raspravu za ispravak, pa se u tom smislu predlaže izmjena čl. 191. st. 1. i 2. ZZK. Na raspravu za ispravak pozvat će se osobe koje su podnijele prijave i prigovore, osobe protiv čije su upisa te prijave i prigovori podneseni, kao i osobe koje prema sadržaju zemljišnih knjiga mogu imati pravni interes. Na raspravu za ispravak sud će po potrebi pozvati i predstavnika tijela nadležnog za katastar u svojstvu stručnog pomagača. Promijenjena je i odredba čl. 191. st. 4. ZZK koja dosada propisivala da se nenazočnim osobama, bez odgađanja rasprave, može postaviti privremeni zastupnik

4 Narodne novine br. 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05.



koji će u njihovo ime i o njihovom trošku sudjelovati na raspravi za ispravak i kojem će biti dostavljena odluka. Naime, ova odredba je u praksi izazivala puno problema, jer ako se primjenjuju pravila parničnog postupka, tada je potrebno obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb, objaviti oglas o postavljanju privremenog zastupnika, isti objaviti u službenom glasilu. Sada se predlaže da u slučaju neodaziva uredno pozvanih osoba, zemljišnoknjižni sud ima mogućnost donijeti odluku na temelju stanja spisa (vjerojatno se misli na temelju podataka kojima zemljišnoknjižni sud raspolaže). Predloženim čl. 50. KP ZID ZZK mijenja se odredba čl. 193. st. 4. ZZK prema kojoj se stranke mogu sporazumijeti da se rasprave i uzmu u obzir i nepravodobni prigovori i prijave, pri čemu više nije potrebno da te prijave i prigovori budu zabilježeni do rasprave za ispravak. Nadalje se predlaže izmjena čl. 194. st. 1. ZZK (čl. 51. KP ZID ZZK) prema kojoj će zemljišnoknjižni sud zaključiti raspravu za ispravak kad ocijeni da su sva pitanja dovoljno raspravljena, te donijeti i proglasiti svoju odluku kojom će, u potpunosti ili djelomično usvojiti, odbiti ili odbaciti prijavu upisa odnosno prigovore na upis ili njihov prvenstveni red. Sada važeća odredba čl. 194. st. 1. glasi: „(1) Raspravu za ispravak zaključit će zemljišnoknjižni sud kad ocijeni da su sva pitanja dovoljno raspravljena, te će odmah donijeti i proglasiti svoju odluku kojom će, postupajući po pravilima iz članka 195. ovoga Zakona, u potpunosti ili djelomično usvojiti, odbiti ili odbaciti prijavu upisa odnosno prigovore na upis ili njihov prvenstveni red. Na samo odlučivanje o prijavama i prigovorima odnose se čl. 52. i 53. KP ZID ZZK. Tako se u čl. 52. KP ZID ZZK predlaže izmjena čl. 195. st. 1. ZZK na način da ukoliko zemljišnoknjižni sud ustanovi da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku ili izgrađenosti katastarske čestice, on toj prijavi ili prigovoru neće udovoljiti, već će istu odbaciti bez provođenja rasprave, a zabilježbu prigovora brisat će po službenoj dužnosti kada rješenje o odbacivanju postane pravomoćno. Ovdje se može postaviti pitanje zbog čega je sud onda uopće dozvolio zabilježbu prijave ili prigovora, ukoliko se prijava ili prigovor odnose na stanje posjedovnice. Čl. 53. KP ZID ZZK mijenja se odredba čl. 196. st. 2. i 3. ZZK a koje govore o provedbi upisa nakon što je sud odlučio o prijavama i prigovorima. Tako se u izmijenjenom stavku 2. sada predlaže da ako je na raspravi za ispravak postignut sporazum o prijavama ili prigovorima, da će se zabilježbe prijava i prigovora izbrisati zajedno s provedbom upisa, a da će zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti izbrisati sve zabilježbe prijava i prigovora o kojima nije postignut sporazum na raspravi nakon isteka roka od 30 dana od dana dostave rješenja o osnovanosti istih (vjerojatno se tu misli i na neosnovanost prijava i prigovora), time da će brisanje zabilježbi prijava i prigovora izvršiti i ranije ako su zamijenjene zabilježbom spora. Ova odredba može izazivati određene probleme u praksi, jer ako je zabilježba prijave zamijenjena zabilježbom spora, s istim prvenstvenim redom, onda više nemamo



zabilježbu prijave, već imamo zabilježbu spora, pa nije jasno što će se to u tom slučaju brisati. Izmijenjen je i st. 3. čl. 196. ZZK na način da se sada propisuje da ako u otvorenom roku za ispravak nisu podneseni prijave ili prigovori, zemljišnoknjižni sud brisati će zabilježbu tijeka roka za ispravak iz čl. 187. ovoga Zakona bez provođenja rasprave po službenoj dužnosti. Nije jasno o kojoj se zabilježbi govori, jer u novoj odredbi čl. 186. ZZK se govori o objavi ispravnog postupka, a tijekom ispravnog postupka će se zabilježiti eventualno podneseni prigovori odnosno prijave. U odredbi pak čl. 187. st. 3. (čl. 46. KP ZID ZZK) se govori o zabilježbi ispravnog postupka, a ne tijeka ispravnog postupka ili roka za ispravni postupak. Odredbe čl. 54. do 56. KP ZID ZPP trebale bi se odnositi samo na postupak obnove i dopune zemljišnih knjiga. Dosadašnje odredbe čl. 198. i čl. 199. ZZK su glasile: Čl. 198. (1) Zemljišna knjiga, ili neki njezin dio, obnovit će se po službenoj dužnosti ako je uništena, izgubljena ili je iz nekog razloga postala neupotrebljiva. (2) Zemljišna knjiga obnovit će se po službenoj dužnosti ako se provede novi premjer ili reambulacija katastarskih podataka u odnosnoj katastarskoj općini. (3) Na obnavljanje zemljišne knjige na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona o postupku osnivanja i ispravnom postupku. Čl. 199. (1)Zemljišna knjiga dopunit će se daljnjim zemljišnoknjižnim ulošcima kad u nju nisu upisana sva zemljišta katastarske općine za koju se knjiga vodi. (2) Na dopunu zemljišne knjige na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona o postupku osnivanja i ispravnom postupku. Tako se čl. 54. KP ZID ZZK mijenja odredba čl. 198. ZZK, dok se čl. 55. KP ZID ZZK mijenja odredba čl. 199. ZZK . Obje se odredbe odnose na postupak obnove, a razlika se svodi na to da li su podaci u listu A zemljišne knjige istovjetni ili nisu istovjetni podacima iz katastra. U novo predloženom čl. 198. st. 1. ZZK je tako propisuje da ako se utvrdi da su podaci o površini i obliku čestice u katastru istovjetni s podacima u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti, posjedovnica obnovljenog zemljišnoknjižnog uloška sastavit će se tako da se preuzmu podaci iz katastra o broju, površini, obliku i izgrađenosti katastarske čestice. Vlastovnica se prema st. 2. istog članka sastavlja prema podacima iz zemljišne knjige koja se zatvara, knjige položenih ugovora, kao i podataka prikupljenih tijekom katastarske izmjere, kao i javnih i privatnih isprava koje stranke dostave sudu. U postupku sastavljanja uloška nositeljima prava treba upisati OIB, odnosno ako nemaju OIB jedinstveni matični broj građana, matični broj subjekta. Kod teretovnice se prema st. 3. prenose tereti iz zemljišne knjige koja će se



zatvoriti, knjige položenih ugovora i podacima o založnim pravima stečenim pljednidbenim popisom. U st. 4. dana je mogućnost da se ne prenose upisi iz ranijih evidencija ukoliko se radi o bespremetnim upisima ili hipotekama za koje su se ispunili uvjeti za njihovo brisanje (vjerojatno se misli za njihovu amortizaciju). Dakle, ukoliko se podaci u listu A zemljišne knjige o površini i obliku čestice istovjetni podacima u katastru, tada se ne provodi rasprava za sastavljanje uložaka, te se ne provodi postupak istodobno s izlaganjem katastarskog operata. Navedeno nam se čini nelogičnim, neekonomičnim, a prije svega kazuističkim jer se pokušava na taj način riješiti problem u nekim sredinama gdje sud i katastar, u postupcima obnove, ne rade zajedno. Pisanje propisa po konkretnim slučajevima sasvim sigurno nije dobro. U čl. 55. KP ZID ZZK izmijenjen je čl. 199. ZZK, a koji regulira situacija kada se podaci postojećeg katastarskog operata u većoj mjeri razlikuju od podataka u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti, kada stanje zemljišne knjige ne ukazuje da bi ono bilo novije u odnosu na stanje u katastru. U takvoj situaciji rasprava za sastavljanje uložaka provodi se istodobno s postupkom katastarskog izlaganja, uz odgovarajuću primjenu odredbe čl. 180. a ZZK. Na raspravu za sastavljanje uložaka pozvati će se osobe čiji su podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri, dok se osobe upisane u zemljišnoj knjizi neće posebno pozivati. U ovom slučaju strankama se neće uručivati nacrt novog uloška, time da se podaci u vlastovnici i teretovnici sastavljaju po sljedećem redoslijedu izvora: 1. podaci iz javne ili privatne isprave predočene sudu, 2. podaci iz katastarskog operata, 3. podaci iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti i knjige položenih ugovora, ako je ima. Kod toga će se u zapisniku o sastavljanju uložaka naznačiti da se sadržaj nacrta uloška može izmijeniti uslijed promjena koje se dopuste u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti do otvaranja nove zemljišne knjige. Čini nam se da nije najsretnije rješenje da se propisuje redoslijed izvora za sastavljanje vlastovnice odnosno teretovnice, već bi trebalo to prepustiti sucu koji vodi postupak osnivanja, da na temelju cjelokupnog materijala kojim raspolaže utvrdi knjižna prava i njihove nositelje na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Drugi problem u vezi primjene novog čl. 199. ZZK nalazimo u činjenice da se istodobni rad zemljišnoknjižnog i katastarskog povjerenstva propisuje u situaciji ako „podaci postojećeg katastarskog operata ne odgovaraju u velikoj mjeri podaci u zemljišnoj knjizi“. Postavlja se pitanje što to znači u velikoj mjeri, pri čemu iz samog teksta propisa ne proizlaze kriteriji po kojima bi sud to mogao odlučivati. Čl. 56. KP ZID ZZK iza čl. 199. dodaju se novi čl. 199. a do 199. d, a koji se također odnose na postupak obnove i dopune zemljišne knjige. Tako se u novom čl. 199. a određuje da ako podaci postojećeg katastarskog operata djelomično odgovaraju podacima u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti, ili su u toj knjizi provedeni upisi kasniji od upisa u katastru, u postupku izlaganja može se u



postupku sastavljanja uložaka provesti rasprava za sastavljanje istodobno s postupkom izlaganja podataka prikupljenih u katastarskoj izmjeri uz odgovarajuću primjenu pravila iz čl. 180. a ZZK, kada to zemljišnoknjižni sud ocijeni svrsishodnim i ako za takvo postupanje ne bi bilo zapreka prema stanju zemljišne knjige. Ukoliko se odlučilo provesti raspravu, na odgovarajući način se primjenjuje odredba čl. 199. ZZK, a u protivnom će se vlastovnica i teretovnica sastaviti prema podacima iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti i podacima iz knjige položenih ugovora. I kod ove odredbe problematično je određivanje da podaci „djelomično“ odgovaraju, pri čemu nije jasno o kojim se podacima radi, da li o podacima u listu A ili i o podacima o nositeljima prava, a s druge strane da li će se provesti rasprava ili ne ovisiti će isključivo o volji zemljišnoknjižnog suda. Stoga nam se čini da odredba može dovesti do različite sudske prakse, različitog tumačenja iste odredbe, a što nije dobro. U novom čl. 199. b ZZK se predlaže da ukoliko se prilikom sastavljanja zemljišnoknjižnog uloška u nacrt uloška upiše čestica koja odgovara dijelu jedne ili više zemljišta upisanih u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti, da će se tada u uložak te zemljišne knjige upisati po službenoj dužnosti zabilježba o tome da je za dio zemljišta sastavljen nacrt novog zemljišnoknjižnog uloška, te da je u tijeku postupak obnove zemljišne knjige. Time se uvodi nova zabilježba u zemljišnu knjigu, pri čemu nije posve jasno kada će se takva zabilježba brisati, vjerojatno u slučaju kada će se sva zemljišta iz nekog uloška odnosno svi dijelovi zemljišta otpisati.5 Novi čl. 199. c ZZK određuje postupanje u slučaju kada su zemljišnoknjižni ulošci nečitki ili oštećeni do te mjere da se ne može sa sigurnošću utvrditi stanje zadnjeg upisa. Sada je određeno da se ti ulošci neće prepisivati u digitalni oblik, već da će se s njima postupati kao dijelom zemljišne knjige. Za takve uloške zemljišnoknjižni sud provesti će po službenoj dužnosti postupak obnove na temelju stanja zemljišne knjige, zbirke isprava, spisa, kao i drugih mogućih isprava, a ukoliko na takav način nije moguće provesti obnovu, tada će zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti provesti postupak obnove za sve katastarske čestice upisane u tom ulošku. Novi čl. 199. d ZZK se također nalazi u glavi o obnovi i dopuni zemljišnih knjiga. Međutim, sadržaj tog članka je da se propiše da su poslovi osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige, kao i poslovi pojedinačnog preoblikovanja zemljišne knjige u bazu zemljišnih podataka, poslovi od interesa za Republiku Hrvatsku i da se financiraju iz sredstava proračuna i drugih izvora, a sve na temelju odluke o osnivanju, obnovi ili dopuni zemljišne knjige za određenu katastarsku česticu. Također je propisano da u osiguranju sredstava za te poslove mogu sudjelovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje upravljaju javnim dobrom u općoj uporabi kao i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti određene posebnim zakonima kao javne usluge. U tom slučaju se financijska sredstava osiguravaju sporazumom sklopljenim između Ministarstva pravosuđa i osoba javnoga prava, time da mogu biti osigurana cjelokupna sredstva, a mogu biti osigurana samo djelomična sredstva. Određeno je također da se ta sredstva uplaćuju na račun suda koji provodi postupak osnivanja, obnove ili dopune i da se mogu

5 Vidi – amandman Vlade RH od 4. travnja 2013. – www.vlada.hr



koristiti samo za tu namjenu. Sam prijedlog sporazuma trebaju pripremiti jedinice lokalne i područne samouprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa. Sasvim sigurno je za pozdraviti da se u financiranje postupaka osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga uključe i jedinice lokalne i područne samouprave, jer bi trebale imati najveći interes da je na njihovim područje sređeno stanje zemljišnih knjiga i katastra. 2.5. Novine kod pojedinačnog ispravnog postupka

U dosadašnjem tekstu ZZK pojedinačni ispravni postupak bio je propisan samo člankom 200. ZZK, a pobliže uređenje nalazilo se u odredbama u člancima 108. do 114. Zemljišnoknjižnog poslovnika. Novi tekst članka 200. glasi :

„(1) Pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnog uložaka.

(2) Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku.

(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“.

Novi sadržaj članka 200. ZZK nije posebna novina. To je modificirani tekst članka 108. st.2. Zemljišnoknjižnog poslovnika, koji je i do sada pružao široke mogućnosti primjene pojedinačnog ispravnog postupka. Sada su te mogućnosti još proširene jer je u poslovničkom tekstu bilo određeno da se taj postupak provodi „..kada je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. „ U stavku 3. članka 200. KP ZID ZZK nema izraza „ javnom ili javnoovjerovljenom ispravom „, već je određeno da je dovoljan dokaz samo isprava. Smatramo da bi trebalo tumačiti da opravdani razlog postoji uvijek kada je očito da postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem. Naravno da takvu tvrdnju predlagatelj mora dokazati. Sada proizlazi da bi kao dokaz mogle poslužiti i isprave na kojima, primjerice, nema ovjere potpisa. No treba ovdje istaknuti da zakonodavac vjerojatno nije mislio samo na te isprave jer je u praksi sudova poznato da su takve isprave, koje zbog strogo formalnog zemljišnoknjižnog postupka nisu ispunjavale uvjet za upis u zemljišnu knjigu, bile prihvaćane kao jedan od dokaza u pojedinačnom ispravnom postupku, ali nikada kao jedini dokaz.



St. 1. rečenica 2. članka 200. KP ZID ZZK određen je i predmet postupka. To su jedan ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U praksi je već zauzeto stajalište prema kojem se dopušta pokretanje postupka u odnosu na : jednu česticu iz z.k.uloška ili čak i dijelove pojedinih čestica iz više zemljišnoknjižnih uložaka ( uz odgovarajući

prijavni list za zemljišnu knjigu tijela nadležnog za katastar), jer predlagatelj istodobno sa prijedlogom za pokretanje postupka zahtijeva i otpis čestice koja je predmet postupka u novi uložak, gdje ona i predstavlja posebno zemljišnoknjižno tijelo. Ovakav pristup podržavamo, jer bi u protivnom stranka bila prisiljena pokretati parnični postupak, a da spor o pravu uopće ne postoji.

Bitna novina je brisanje odredbe st. 3. čl. 200. ZZK koja je glasila : „Pojedinačni ispravni postupak ne može se voditi glede zemljišnoknjižnih uložaka u zemljišnim knjigama koje su na osnovi ovoga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane.“ To znači da se pojedinačni ispravni postupak može sada provoditi u svakoj zemljišnoj knjizi, pa i onoj koja je osnovana ili obnovljena prema odredbama ZZK. St. 2. čl. 200. KP ZID ZZK propisano je da se na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku koji se provodi u okviru postupka osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige. Kako odredbama KP ZID ZZK nije ništa posebno propisano u odnosu na to tko je nadležan provoditi određene radnje u pojedinačnom ispravnom postupku, u tom dijelu treba primijeniti :

a) noveliranu odredbe čl. 109.a st. 3.i 4. koje glase :

„ (3) Ovlašteni zemljišnoknjižni referent i sudski savjetnik mogu provoditi i sve radnje u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima, do donošenja odluke, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(4) Nacrte zemljišnoknjižnih rješenja u redovnom postupku kao i pojedine radnje koje su potrebne u pripremi rasprave u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima iz nadležnosti ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sudskog savjetnika, može pripremati odnosno provoditi i zemljišnoknjižni referent koji nema posebne ovlasti, ali pod nadzorom ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, sudskog savjetnika ili zemljišnoknjižnog suca.“ b) odgovarajuće odredbe članka 179. stavak 6.i 7. KP ZID ZZK koje se odnose na postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige,kojima je propisano :

„ (6) Osnivanje, obnovu i dopunu zemljišne knjige provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik, ali pojedine radnje u postupku mogu se povjeriti i ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu prema odluci predsjednika suda ili osobe koju on na to ovlasti.

(7) Pojedine radnje u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige mogu se povjeriti i zemljišnoknjižnom referentu koji nema posebno ovlaštenje, koji će te poslove obavljati pod nadzorom suca ili sudskog savjetnika .“



Ovlaštenje na podnošenje prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka odstupa od propisa čl. 95. ZZK ; ovdje je za podnošenje prijedloga ovlaštena ona osoba koja ima pravni interes ( čl. 200. a st. 1. KP ZID ZZK). Dakle, onaj tko ima pravni interes mora sudu dokazati da :

a) ima opravdani razlog i da b) je učinjeno vjerojatnim da osobi pripada neko pravo koje u njezinu korist nije

upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Pri tome uvijek mora biti riječ o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmet upisa u zemljišnu knjigu. Opravdani razlog i činjenje vjerojatnim i sada je propisano odredbom čl.108. Zemljišnoknjižnog poslovnika, a u tekstu Zakona odredbom članka 200. stavak 1. i 3. Prema čl. 200. a st. 2. KP ZID ZZK u prijedlogu mora biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje uloška, odnosno koji bi se zemljišnoknjižni upisi, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. Riječ je o odredbi gotovo identičnoj čl. 109. st. 2. Zemljišnoknjižnog poslovnika. U tekstu Zakona dodana je ( u odnosu ta poslovničku odredbu ) slijedeća rečenica : „U prijedlogu za otvaranje moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično). U odnosu na sadržaj prijedloga, kako smo naprijed naveli, treba voditi računa o odredbama ZZK koje inače uređuju sadržaj prijedloga, pa bi prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, uz sve posebnosti navedene u članku 200.a KP ZID ZZK, svakako trebao sadržavati i ove podatke :

da se radi o zemljišnoknjižnom predmetu prijedlog mora sadržavati naziv zemljišnoknjižnog suda kojem se prijedlog

podnosi ime, adresu i OIB podnositelja prijedloga broj uloška, točnu oznaku čestica koje su predmet postupka kao i katastarsku

općinu u kojoj nekretnina leži knjižno pravo koje je predmet upisa

jer će u protivnom prijedlog biti odbačen kao neuredan. Ukoliko ne bile priložene isprave kojima se čini vjerojatnim opravdanost za pokretanje postupka, o čemu pišemo u nastavku, prijedlog će biti odbijen. Dakle, i u pojedinačnom ispravnom postupku odgovarajuće se primjenjuju odredbe čl. 108. i 109. ZZK. Prema odredbi čl. 200. a st. 2. KP ZID ZZK prijedlog ne mora sadržavati podatke o protustranci ( osobi ili osobama protiv kojih se traži ispravak). Odredba čl. 200. a st. 4. KP ZID ZZK preuzeta je iz st. 3. čl. 109. Zemljišnoknjižnog poslovnika. Njome je propisano da prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka može sadržavati i prijedlog da se nakon okončanja postupka, ukoliko prijedlogu bude udovoljeno, protiv osobe u čiju je korist upisano knjižno pravo provedu i daljnji upisi ( uknjižba , predbilježba, zabilježba). Takav se prijedlog smatra prijedlogom za upis u smislu čl. 95.do 105. ZZK, pa se njemu moraju priložiti isprave temeljem kojih bi prema odredbama ZZK upis bio dopušten.O takvom prijedlogu odlučuje se nakon okončanja pojedinačnog ispravnog postupka, a prije svih kasnijih predmeta i podnesaka.



St. 5. čl. 200. a KP ZID ZZK pobliže se određuje koje isprave se prilažu prijedlogu. To su , primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke propisane za valjanost tabularnih isprava, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl. Svrsishodno bi bilo priložiti svaku ispravu koja može poslužiti kao dokaz tvrdnji predlagatelja, te predložiti po potrebi i saslušanje svjedoka ili , primjerice, geodetskog vještaka radi identifikacije nekretnine. U pojedinačnom ispravnom postupku dopušteno je ( za razliku od postupka ispravljanja upisa povodom osnivanja ili obnavljanja zemljišne knjige) zahtijevati i promjenu podataka u posjedovnici u odnosu na površinu, oblik, broj i izgrađenost pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela, ali tada prijedlogu treba priložiti prijavni list katastra o nastaloj promjeni , što proizlazi iz odredbe st. 6. čl. 200.a KP ZID ZZK. Nakon što zemljišnoknjižni sud utvrdi urednost i potpunost prijedloga, postupat će po čl. 109. ZZK.Sud može donijeti rješenje kojim će :

a) prijedlog za pokretanje postupka usvojiti ( članak 109.st.1.ZZK) b) prijedlog za pokretanje postupka odbiti ( članak 109.st.1.ZZK) c) prijedlog za pokretanje postupka odbaciti ( članak 109.st.6.ZZK) d) pozvati predlagatelja da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularnu ispravu ( članak 109.st.7.ZZK).

Sud može pozvati predlagatelja da dopuni prijedlog ispravama koje ne predstavljaju tabularnu ispravu. To bi primjerice mogli biti : rodni list, potvrda o prebivalištu i slično, ako sud smatra da su te isprave potrebne da bi pravilno odlučio o podnesenom prijedlogu. Javnost postupka osigurava se objavom javnog oglasa koji je zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti dužan bez odgađanja objaviti čim donese rješenje o pokretanju pojedinačnog ispravnog postupka. Oglas se objavljuje o trošku stranke,a sadržaj oglasa propisan je člankom 200.d. KP ZID ZZK, koji je neznatno modificiran u odnosu na sadržaj članka 111.Zemljišnoknjižnog poslovnika, koji također uređuje tu materiju. Modifikacija se odnosi samo na točno određivanje lokacija na kojima se oglas objavljuje. Odredbom stavka 3. propisano je da će se oglas objaviti u službenom glasilu Republike Hrvatske te na oglasnoj ploči suda, nadležnog ureda za katastar, jedinice lokalne samouprave, kao i na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa ili na drugi odgovarajući način, o trošku predlagatelja. Prema ovom sadržaju čini se da je objava na svim nabrojenim lokacijama obavezna, time da je zakonodavac ostavio još mogućnost da sud oglas objavi i na neki drugi odgovarajući način. Iz oglasa mora biti jasno : tko je podnio prijedlog i što je predmet postupka (navođenjem koji se upis u postupku treba ispraviti i na

koji način) za koju je česticu postupak otvoren ( navođenjem broja čestice i njezinim opisom,

broj zemljišnoknjižnog uloška i katastarske općine) u oglasu se navode imena osoba koje su sada upisane kao vlasnici



oglas sadrži i poziv svim osobama koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi, koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u roku za ispravak time da

početak i kraj roka za ispravak moraju u oglasu biti izričito navedeni određivanjem kalendarskog dana.

Prvom rečenicom članka 200.b. KP ZID ZZK propisano je : „Na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka u dijelu zemljišne knjige na koji se ispravak odnosi, zabilježit će se da je otvoren pojedinačni ispravni postupak. „ Svrha ove zabilježbe je :

da publicira prema trećima da je na određenoj čestici pokrenut ispravni postupak, pa se nitko ne može pozivati na to da nije za njih znao niti morao znati,

da svatko tko ima pravnog interesa može , dok je otvoren rok za ispravni postupak, podnijeti svoju prijavu i/li prigovor. To znači da i osobe kojima nije dostavljeno rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka mogu izjaviti prijavu ili prigovor.

Uz to, dok se ta zabilježba po službenoj dužnosti ne izbriše ( trideset dana od dana uredne dostave rješenja donesenog na raspravi za ispravak) , ona ima svrhu čuvanja prvenstvenog reda za moguće podnošenje tužbe za ispravak. Tužba za ispravak propisana je člankom 197. ZZK. Čl. 200.b.st. 2. i 3. KP ZID ZZK određeno je : „(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava daljnje upise u zemljišnu knjigu. (3) Upisi provedeni nakon zabilježbe iz st.1. ovoga članka će se brisati po službenoj dužnosti ako njihov sadržaj bude suprotan upisu koji će odrediti povodom rješenja donesenog na raspravi za ispravak. O brisanju upisa obavijestiti će se nositelje čija prava prestaju brisanjem, a nezadovoljnu stranku uputiti da svoja navodna prava ostvaruje u parnici tužbom za ispravak. “ S tim je u vezi i odredba članka 200. e KP ZID ZZK, koja propisuje da će se rješenje o otvaranju ispravnog postupka dostaviti i osobama koje su upis u zemljišnu knjigu zahtijevale nakon zabilježbe o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka. Dostava rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka propisana je člankom 200.e KP ZID ZZK koja glasi:

„Rješenje o otvaranju ispravnog postupka dostaviti će se podnositelju prijedloga, onim osobama iz čijeg se upisa nedvojbeno zaključuje da bi dostava bila moguća, te osobama koje su upise u zemljišnu knjigu zahtijevale nakon zabilježbe iz članka 200. b ovoga Zakona“. Kad zemljišnoknjižni sud odluči udovoljiti prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka uputa o pravnom lijeku mora biti sastavljena sukladno odredbi



članka 200.c KP Novele ZZK/13. Iz te odredbe slijedi da će osoba kojoj je dostavljeno rješenje o otvaranju moći u roku za ispravak izjaviti svoju prijavu ili prigovor. Čl. 200. f KP ZID ZZK propisano je da se na prijave i prigovore povodom prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka primjenjuju odredbe čl.188. ZZK o:

1. obliku i sadržaju prijave i prigovora te 2. zabilježbi prijave i prigovora.

Za poziv na raspravu za ispravak shodno se primjenjuje odredba čl. 192. KP ZID ZZK. Tako će na raspravu za ispravak biti pozvan

a) predlagatelj; b) osobe koje su podnijele prijave i prigovore; c) osobe koje bi prema sadržaju zemljišne knjige mogle imati pravni interes ; d) ako je predmet postupka provedba prijavnog lista – ovlašteni inženjer

geodezije koji je izradio prijavni list ; e) osobe koje su neki upis ostvarile nakon zabilježbe otvaranja pojedinačnog

ispravnog postupka. Uz to, na raspravu će biti pozvani i svjedoci, ukoliko je to prijedlogom zatraženo. Prema našem mišljenju, nema zapreke da su na raspravu pozove i druge osobe, ukoliko sud smatra da bi njihovo prisustvovanje moglo doprinijeti utvrđenju određenih činjenica. Primjerice, to može biti geodetski stručnjak, ukoliko sud nije siguran u identifikaciju čestice koja je predmet postupka. Svojevrsna „revolucija“ kako povodom rasprave za ispravak u postupku osnivanja ili obnove zemljišne knjige, tako i kod rasprave u pojedinačnom ispravnom postupku je brisanje st. 4. u čl. 192. ZZK koji je glasio : „(4) Radi zaštite nenazočnih osoba sud će im, ne odgađajući raspravu, postaviti privremenoga zastupnika koji će u njihovo ime i o njihovu trošku sudjelovati u raspravi za ispravak i kojem će biti dostavljena odluka. „ Iz toga slijedi da se odredbe institutu privremenog zastupnika uređene Zakonom o parničnom postupku6 u ovom postupku više ne primjenjuju. Zemljišnoknjižni sud može prijedlog, prijavu ili prigovor :

1. u potpunosti ili djelomično usvojiti, 2. odbiti ih ili 3. odbaciti.

Brisanje zabilježbe da je otvoren pojedinačni ispravni postupak provodi se na temelju članka 200.b KP ZID ZZK prema kojoj se ta zabilježba briše po službenoj dužnosti kad protekne rok od trideset dana od uredne dostave rješenja koje je doneseno na raspravi za ispravak. Ova se odredba razlikuje od odredbe čl. 110. Zemljišnoknjižnog poslovnika koja određuje da će se ta zabilježba brisati po službenoj dužnosti kad protekne rok od trideset dana od održane rasprave za ispravak. I kod brisanja zabilježbe o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka shodno se primjenjuje odredba čl.196. st. 2. KP ZID ZZK kojom je, između ostalog, određeno i da se zabilježba prijave i prigovora, pa tako prema našem mišljenju i zabilježba da je

6 Narodne novine broj 53/91,91/92,1112/99,88/01,117/03,88/05,2/07 i 123/08,57/11,148/11 i 25/13, dalje ZPP.



otvoren pojedinačni ispravni postupak, može brisati i ranije ako je na raspravi postignut sporazum stranaka. Prema st. 2. čl. 196. KP ZID ZZK proizlazi da bi odgovarajućom primjenom tog stavka, zabilježbu otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, zabilježbu prijave i zabilježbu prigovora trebalo brisati i prije isteka trideset dana od uredne dostave rješenja, ako iste budu zamijenjene zabilježbom spora ( tužba za ispravak).Ukoliko tužba za ispravak stigne u roku od trideset dana,ona stupa na mjesto zabilježbe prijedloga, prijave ili prigovora. Ako pak stigne kasnije, dobiva ono mjesto u redu koje joj pripada prema času zaprimanja podneska.

2.6. Zajedničko vlasništvo Republike Hrvatske i pravnog sljednik ranijeg nositelja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja

Značajnu novost donosi i predloženi čl. 84. KP ZID ZZK. Isti uvodi presumpciju postojanja zajedničkog vlasništva na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao društveno vlasništvo s upisanim pravom upravljanja, korištenja, odnosno raspolaganja, a koja se na dan 24. srpnja 1991. dijelom nalazila unutar, a dijelom izvan granica građevinskog područja. Sada je propisano da će se na takvim nekretninama dopustiti na zahtjev zainteresirane osobe upis zajedničkog vlasništva Republike Hrvatske i pravnog sljednika dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja. U st. 2. istog članka propisana je situacija ako je nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao društveno vlasništvo s upisanim pravom upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja, a prema uvjerenju Hrvatskih šuma jednim svojim dijelom predstavlja šumu ili šumsko zemljište. I u tom slučaju će se na prijedlog zainteresirane osobe moći upisati zajedničko vlasništvo Republike Hrvatske i pravnog sljednika dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja. U st. 3. se propisuje slučaj ako je nekretnina upisana kao društveno vlasništvo s upisanim pravom upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja, a prema uvjerenju Hrvatskih voda nekretnina predstavlja jednim dijelom javno vodno dobro. I u tom slučaju se može upisati zajedničko vlasništvo Republike Hrvatske i pravnog sljednika dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja, uz zabilježbu da čestica jednim dijelom predstavlja javno vodno dobro. St. 4. se pak odnosi na nekretninu koja je upisana kao društveno vlasništvo s upisanim pravom upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja, a jednim svojim dijelom nekretnina predstavlja željezničku infrastrukturu. I u tom slučaju će se dopustiti upis zajedničkog vlasništva Republike Hrvatske i pravnog sljednika dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja, uz zabilježbu da je zemljišnoknjižna čestica jednim dijelom željeznička infrastruktura. Kazuistički pristup pisanju zakona nastavljen je i ovom slučaju, no postavlja se pitanje koje će sve posljedice ovakva odredba imati u praksi. Nismo sigurni da je ZZK, mjesto u kojem se treba odlučivati o tome tko je vlasnik pojedine nekretnine u materijalnopravnom smislu.



2.7. Ukidanje besplatnog uvida u zemljišne knjige Najveće primjedbe u javnosti7 izazvale su predložene izmjene u čl. 32. KP ZID ZZK, kojima se uvode odredbe čl. 170. a, 170. b i 170. c ZZK. No, prema raspravi koja se vodila na Saboru 12. travnja 2013. godine vidljivo je da namjera predlagatelja nije da se ukine besplatni uvid u zemljišne knjige, već da se naplaćuje uvid u komercijalne svrhe. Stoga treba vidjeti da li će predloženi čl. 170. a ZZK ostati u sadašnjem obliku ili će Vlada Republike Hrvatske eventualno predložiti odgovarajuću izmjenu te norme. No, bez obzira na sve, kada se pogleda koliko je uvid u zemljišne knjige i katastar vršeno u razdoblju od kada su te evidencije dostupne na internetu, odnosno koliko je godišnji broj ulaza na te stranice, čini nam se da nije logično da na tome zarađuju tvrtke koje pružaju uslugu interneta, a da od tog iznosa barem neki iznos ostane za razvoj budućeg sustava. Kada bi se od svakog uvida ostavila 1 kuna za sustav zemljišne knjige i katastra, tada bi godišnje na taj način država mogla osigurati prilična sredstva i sustav bi se mogao u jednom dijelu, ako ne i pretežito, sam financirati. 3. ZAKLJUČNE NAPOMENE Iako je sve teže pratiti promjene koje nose novi propisi, ostaje za vidjeti u praksi kako će se neka rješenja pokazati. No, čini nam se da bi bilo korisno pratiti primjenu zakona u praksi i vidjeti da li je došlo do ubrzanja postupaka ili ne. Rezultati izmjena biti će dobri ako će ih osjetiti građani, stranke, korisnici usluga u praksi, tj. da će se njihovi predmeti brže rješavati, da će brže dobivati sve potrebne izvatke i isprave iz zemljišnih knjiga, te da zemljišne knjige neće biti više „biti krive“ za to što u Republici Hrvatskoj nema investicija.

7 Vidi članak – Hrvoje Kačer, Od svibnja više nema besplatnog online uvida u zemljišne knjige, Lider, 10.

travnja 2013.

Documents

NOVINE U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM PRAVU PREMA KONAČNOM … · U st. 10. do 12. čl. 120. ZZK propisana je mogućnost elektronički dostave, pri čemu ZZK propisana je mogućnost elektronički