IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br UDK 630* 612 < 613

NOVE INAČICE V R E M E N S K O G UREĐIVANJA ŠUMA P R E B O R N O G U Z G O J N O G OBLIKA

NEW VARIANTS OF TIME MANAGEMENT OF SELECTION FORESTS

Radovan KRIŽANEC*

SAŽETAK: U šumama prebornog uzgojnog oblika vrijeme je ekonomski uređajni pokazatelj bez alternative. Iako mjerljivo, nije u mogućem rasponu valorizirano i inkorporirano u prognostičke modele razvoja i budućeg gospo­darenja. Problem srednjo- i dugoročnog planiranja gospodarenja u svezi s ostvarenjem višenamjenske progresivne potrajnosti prihoda u granicama održivog razvoja šuma koje se razvijaju "in continuo" tj. trajno, usmjerio je naša dugogodišnja znanstvena istraživanja na vremensko uređivanje, što je poanta većine dosadašnjih, kao i ovog djela.

Praćenjem i evidentiranjem promjena u razvoju šume jedne gospodarske jedinice utvrđene su i u ovom djelu iznijete nove spoznaje o posebnostima razvoja prebornih šuma, koje omogućuju srednjo- i dugoročno planiranje. Procesi i vremena trajanja razvoja drvnih masa pojedinih stabala su dugo­trajni i vremenski ograničeni fiziološkom zrelošću. Procesi i vrijeme trajanja razvoja drvne zalihe koju tvore drvne mase tih stabala su trajni i odvijaju se "in continuo " u zatvorenim cjelovitim krugovima ili ciklusima. U normalnoj

prebornoj šumi jedan cjeloviti ciklus razvoja drvne zalihe traje tri prosječna vremena prijelaza (STJ za sastojinu kao cjelinu i po vremenu trajanja jednak je gospodarskom ciklusu, u kojem se užije etat po veličini jednak prirastu normalne drvne zalihe (V), ali tako da druga zaliha iste veličine ostaje na panju kao novi reproducentprirašćivanja u novom ciklusu.

Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu tvore periodu razvoja ili gospo­darsku periodu konverzije. Tijekom trajanja periode u vremenu (3x3Ts = 9TJ užije se u tri ciklusa drvna masa u veličini tri normalne drvne zalihe (3 V), a četvrta ostaje u šumi na panju. Pritom se ekvilibrij prirodne raznolikosti bio-i ekosustava šume ostvaruje neprekidnim usklađivanjem trojnog odnosa: drv­na zaliha-prirast-etat.

Na temelju novih spoznaja o kontinuiranom nizanju ciklusa i mogućnosti izravnog mjerenja vremena potrebnog za potpuno iskorišćenje normalne drv­ne zalihe preborne šume, izveli smo novu formulu za određivanje normalnog godišnjeg etatapo namjeni i obliku istovjetnu s Masson-Wattierovom formu­lom za ukupni etat u visokim regularnim šumama

2>V 3V E= m (Križance) E— m3 (Masson-Wattier)

9TS u ali u nazivniku s inačicom uređajne komponente "vrijeme " (9TJ, prilago­

đene ustroju, trajnosti razvoja i dobnoj heterogenosti prebornih sastojina.

* Dr. se. Radovan Križanec, Izv. sveuč. prof, u mirovini, Varaždin, Zrinski Frankopana 21/1.

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003). 109-133

Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TJ pandan je ophodnji visoke regularne šume. Definira novu vremensku kon­stantu: fiktivnu ophodnju ili gospodarsku periodu konverzije primjenljivu pri uređivanju prebornih šuma (u = 9TJ.

S obzirom na znanstveno podrijetlo i jednostavan oblik, nova formula za etat i fiktivna ophodnja se u primjeni lagano inkorporiraju u postojeće mode­le uređivanja šuma. Kao svrhovite meritume zrelosti za sječu predlažemo ih za računanje te kontrolu izračuna i ostvarenja etata u svim jedinicama pro­storne razdiobe prebornih šuma..

Ključne r ij e č i: Preborna šuma, vremensko uređivanje, vrijeme prije­laza, ciklus, perioda, srednjo- i dugoročno planiranje, fiktivna ophodnja, etat.

POSEBNOSTI RAZVOJA I UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Particular features of development and management of selection forests

Preborna šuma je neobično ustrojen dio vegetaci-jske cjeline prirode kompleksnog dinamičnog sustava specifičnih obilježja, koji se pod utjecajem brojnih organskih i anorganskih čimbenika trajno obnavlja, razvija i pritom neprekidno mijenja.

Razvoj prirodne šume nije običan zbroj individual­nih fizioloških razvitka njenih osnovnih gradbenih ele­menata - stabala. Razvoj prirodne šume je kontinui­rano zakonomjerno ravnovjesje razmjene materije i energije u kontinuumu prostor-vrijeme.

Ova spoznaja iznjedrila je aksiom: šume se ureduju po prostoru, vremenu i materiji; šumarstvo je svrstano u biotehničke znanosti, a program visokoškolske edukaci­je sastavljen iz tri grupe znanstvenih i stručnih područja ljudske djelatnosti: tehničke (prostor), ekonomske (vri­jeme) i biološke (materija-drvna masa, drvna zaliha).

Zakonomjernosti prirodnog razvoja pojedinih vrsta drveća i šumskih sastojina su za svaki entitet postoja­na, znanstveno utvrđena i fenotipski prepoznatljiva obilježja.

U nastojanju da zadovolji progresivne potrebe dru­štva koje ono od šume očekuje, a da pritom ne naruši ekvilibrij prirodne raznolikosti bio- i ekosustava šume, šumarska znanost je - upoznavši prirodne zakonomjer­nosti razvoja - postupno oblikovala prognostičke mo­dele budućeg gospodarenja po načelima oponaša­nja prirode, sukladne s prirodnim razvojem stabala, šumskih sastojina i cijelih šuma.

Propisane odrednice budućeg gospodarenja usugla­šene s načelima oponašanja prirode nalažu kreatorima stručnih propisa i prevoditeljima odrednica osnova gospodarenja, da u primjeni prognostičkih modela raz­voja i gospodarenja, stručne postupke u gospodarenoj šumi usklađuju i (ili) poistovjećuju s razvojem priro­dne šume.

S vremenom je gospodarski utjecaj na prirodni raz­voj šume po načelima oponašanja prirode poprimio trajno obilježje. Iznalaženjem novih znanstvenih spoz­

naja o prebornoj šumi i širenjem raspona edukacije prevoditelja stručnih radova, utjecaj na šumu postupno prelazi u višenamjensko potraj no gospodarenje, a za šume trajno utjecane antropogenim čimbenikom, opravdano je usvojen naziv gospodarske šume.

Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih sastojina i cijele šume je - prema A. Levakov iću (Šum. list 11-12/1918)-kontinuitetrazvoja.

U kompleksu interakcije brojnih biotičkih i abiotič-kih utjecaja na kontinuitet razvoja šume, osnovnu za­daću organizacije i vođenja potraj nog gospodarenja šumsko gospodarstvo ostvaruje neprekidnim opaža­njem promjena i ustaljenim periodičkim mjerenjima relevantnih pokazatelja razvoja.

Praćenjem, mjerenjem i evidentiranjem promje­na razvoja utvrdili smo za šumu koja se razvija in continuo dva karakteristična razvojna procesa. Ti­jekom trajnog razvoja šume događaju se istovreme­no i na istim površinama, ali u različitim rasponima vremena trajanja.

Vrijeme trajanja razvoja (drvne zalihe) pojedi­nih šumskih sastojina razlikuje se od vremena raz­voja (drvnih masa) njihovih osnovnih gradbenih elemenata - stabala.

Normalno uzrasle preborne sastojine prirodno su samoobnovljive i razvijaju se trajno na određe­noj površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih vremenski definiranih krugova (ciklusa) razvoja. Razvoj njihovih gradbenih elemenata - stabala, nije trajan. Vremenski je ograničen. Svako stablo ima svoj "životni vijek" razvoja. U tvorbi debljin-ske strukture sastojina novo uzrasla nadomještaju stabla izlučena prirodnom ili umjetnom selekcijom. Zbog toga prebornu šumu definiramo kao biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala.

Stabla od svoga postanka rastom u debljinu prelaze određenim tempom (vremenski izraženim vremenom prijelaza) iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši.

110

R. Križance: NOVH INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PRHBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003). 109-133

Pritom mijenjaju položaj u sastojini i mjesto u dogo­vorno oblikovanom nizu debljinske distribucije.

Tempo prelaženja ovisi o kompleksu prirodnih i an­tropogenih utjecaja promjenljive pojavnosti i intenzite­ta i uzrokom su trajne raznolikosti razvoja stabala. Za ovu pojavu B. E mro v i ć kaže "daje u prirodnoj šumi pravilo" (1968.,str.258).

Promjene uzrokovane individualnim razvojem sta­bala uzraslih na jedinici površine međusobno različitog vremena postanka i stadija razvoja, razlog su trajne nejednoličnosti strukture. Zbog toga preborne sasto-jine kao cjeline ostavljaju dojam nepromjenljivosti. Nije rijetka uzrečica: preborna je sastojina uvijek pod­jednaka - "slična sama sebi". (Klepac , 1963:83). U traženju odgovora na pitanje: kako pravilno urediti pri­rodno samoobnovljivu, biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala?, mišljenja stručnjaka nisu bila jednoznačna.

Prividni vizualni dojam nepromjenljivosti navodio je stručnjake na različite ideje o postupcima s prebor-nom šumom, koji se nisu uvijek bazirali na ključnoj spoznaji daje biološka stabilnost upravo uvjetovana strukturnom labilnošću.

Trajna labilnost strukture dominantno je obi­lježje održivog razvoja prebornih sastojina i pred­stavlja "kamen temeljac" njenog uređenja i gospo­darenja.

Unatoč labilnosti, debljinska distribucija stabala pokazuje određenu prirodnu zakonitost promjena. Broj stabala se nakon priliva u sastojinu smanjuje od nižih prema višim debljinskim stupnjevima po hiperboličnoj krivulji padajuće geometrijske progresije (Liocour-to va krivulja), do dimenzije fizičke zrelosti.

Postizanjem normalne strukture broja stabala (Lio-c o u r t o v e krivulje), drvna zaliha i temeljnica se uz po­voljan raspored stabala po površini također normalizira­ju. Gospodarske zadaće se tada - uz trajno praćenje trenda kretanja materije (drvne zalihe), prirodne obnove i usklađivanja gospodarenja s načelima oponašanja pri­rode - svode na postizanje i održavanje uravnoteženosti odnosa: drvna zaliha - prirast - etat (V- iv - E) u kon­tinuumu prostor - vrijeme. Posebno ističemo trojni odnos drvna zaliha-prirast-etat, budući da tvori "os­novku nauke o uređivanju šuma. Doklegod bude šuma i šumarske nauke, ostat će ove tri veličine temelj šum­skog gospodarstva". (Đ. N e n a d i ć, 1939:489).

U primjeni pri uređenju šuma prebornog uzgojnog oblika ovo uređajno načelo nema alternative, pa je zbog nužne postojanosti primjene jednoobraznih pozitivnih gospodarskih utjecaja na ostvarenje i po­državanje pravilne uravnoteženosti odnosa V - iv - E, sukladno s dugoročnim trendom prirodnog razvoja, neophodno planiranje praćenja promjena razvoja i u duljim rasponima vremena od ophodnjice.

RAZLOZI ZA SREDNJO- I DUGOROČNO PLANIRANJE VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI

Reasons for mid- and long-term planning of multipurpose sustainability

Na potrebitost kontinuiranog praćenja prirodnog razvoja primjenom srednjo- i dugoročnih prognostič­kih modela planiranja i gospodarenja po načelima opo­našanja prirode, ukazuju sljedeći razlozi.

Potpisom Helsinške deklaracije R. Hrvatska je de-klaratorno prihvatila obvezu srednjo- i dugoročnog planiranja višenamjenske potrajnosti u sklopu općeg trenda globalnog očuvanja i zaštite šuma kao priro­dnog resursa.

Šumarstvo se kao gospodarski resurs nalazi u prije­laznom razdoblju dviju epoha. Završava epoha jedno-namjenske (monofunkcionalne) potrajnosti prihoda na drvu, a započinje epoha višenamjenskog (polifunkcio-nalnog) planiranja i gospodarenja.

Nova zadaća šumskog gospodarstva se uz dosadaš­nju potrajnost prihoda na drvu dopunjuje i proširuje za­htjevima u zadovoljavanju sve brojnijih koristi koje se iz šume mogu polučiti (od državnih do lokalnih razina).

Je li struka potpuno pripremljena, a stručnjaci cjelo­vito educirani i osposobljeni za ostvarenje pravilnog višenamjenskog gospodarenja?

Nedostatak znanstvene određenosti tih koristi od šuma ne može biti izgovor za odgađanje i prolongira-nje njihovog znanstvenog vrednovanja i ostvarenja.

Jedan od uvjeta valjane provedbe i pravilnog os­tvarenja višenamjenskog potrajnog gospodarenja je srednjo- i dugoročno planiranje stručnih postu­paka usklađenih s načelima oponašanja prirode u granicama održivog razvoja šuma.

U našoj praksi uređivanja prebornih šuma se prema važećim zakonskim i stručnim propisima, ustaljenim ritmom po desetogodištima izrađuju, stručno ispituju i deklaratorno primijenjuju kratkoročni planovi gospo­darenja. Nastavno se brojčano i tekstualno prikazuju izrične odnosno deklarativne prognoze promjena raz­voja i potrajnosti prihoda za sljedećih deset te daljnjih dvadeset godina. (Detaljnije vidjeti u Šum. listu br. 1-2/2000, str. 67-72).

U primjeni vremenske komponente pojavljuje se značajan nesrazmjer vremenskih raspona između du­gotrajnih procesa prirodnog razvoja pojedinih stabala i trajnog razvoja šumskih sastojina ili cijele preborne

111

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133

šume s jedne i dogovorno oblikovanih kratkoročnih (10 god.) planova praćenja razvoja i gospodarenja s druge strane.

Redovita izrada osnova gospodarenja s predvidivim kratkoročnim prognozama razvoja i propisanim struč­nim postupcima ili potrajnost uređivanja jamči po-trajnost gospodarenja, no zbog navedenih razlika vremenskih raspona primjene i ostvarenja propisa u odnosu na trajnost razvoja šume, ne jamči i postojanu usmjerenost trenda optimalnog razvoja i korištenja po načelima oponašanja prirode.

Ako se prebornim sastojinama gospodari samo po uzastopnim kratkoročnim (10 god.) planovima koji isto­vremeno nisu kompatibilni dijelovi srednjoročnih i du­goročnih prognostičkih modela prirodnog razvoja šume, gospodarenjem se može - upravo zbog trajnosti procesa razvoja, specifične izgrađenosti prebornih sastojina kao i brojnih organizacijskih, osobnih i općih promjena-ra­zličito utjecati na trend razvoja, a samo jedan je u sva­kom konkretnom slučaju optimalan i sukladan s na­čelima oponašanja prirodnog razvoja, definiranih srednjo- i dugoročnim prognostičkim modelima.

Prirodni ritam kontinuiteta razvoja je u normalnim uvjetima polagan, dugotrajan i bez skokovitih promje­ne. Skokovitost promjena u razvoju može uz negativne prirodne utjecaje - na koje gospodarskim postupcima ne možemo utjecati - prouzročiti i htijenje za brzim postizanjem normalnog stanja ostvarenjem subjektiv­no promijenjenih periodičnih kratkoročnih odrednica gospodarenja. Potreba dugoročne postojanosti jedno­obraznog antropogenog utjecaja na optimalnost prirod­nog trenda razvoja je neupitna ne samo zbog mogućih subjektivnih promjena propisanih postupaka s uvjere­njem da se radi o kreativnom pristupu, već i zbog toga, što se tijekom trajne ireverzibilnosti procesa razvo­ja gospodarske šume mijenjaju pokoljenja, životni uvjeti biosfere, društveni odnosi, potrebe društva, pozitivni propisi, znanstvene spoznaje o šumi, na­

mjena pojedinih dijelova prostorne razdiobe šuma, ciljevi gospodarenja itd.

Mijenjaju se kreatori stručnih propisa i prevoditelji gospodarskih postupaka šumom, koji u gospodarenje unose i subjektivna poimanja znanstvenih spoznaja i stručnih postupaka ovisno o stupnju edukacije i praktič­nog iskustva. U poželjnom ali zahtjevnom kreativnom gospodarenju i nastojanju za bržim postizanjem opti­malnog stanja, nerijetko dominantno utječu na različi­tost ostvaraja istih kratkoročnih propisa osnova gospo­darenja upitne svrhovitosti, ako nisu istovremeno i sas­tavnice srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela.

Tijekom gospodarenja, prevoditelji gospodarskih postupaka - htjeli mi to priznati ili ne - istovremeno s ostvarajem propisa osnova gospodarenja zadovoljava­ju i u međuvremenu transponirane aktuelne gospodar­ske probleme izazvane promjenama šumarske politike snagom zakona, organizacije poduzeća, stručnih propi­sa, nadležnosti upravljanja i gospodarenja višim jedini­cama prostorne razdiobe, liberalizacijom načela potraj-nosti, učestalim alternacijama prevoditelja stručnih ra­dova na istom šumskom objektu i dr.

Zbog brojnih navedenih uzroka, u dobroj namjeri ostvarene subjektivne promjene propisanih kratkoroč­nih gospodarskih postupaka, mogu inicirati pojavu sas­tojina tzv. "prijelaznih struktura". Pojava je momen­talno teško uočljiva, sanacija prevođenjem u prebornu strukturu dugotrajna i stručno zahtjevna, a prolongira-nje ostvaraja optimalnog razvoja i potrajnosti prihoda nepoželjno.

Za dugoročno ostvarenje višenamjenske potrajnosti treba, uz sadašnju znanstvenu određenost prostora kao tehničkog, vremena kao ekonomskog i materije kao biološkog uređajnog pokazatelja, tehničku sastavnicu kontinuuma prostor-vrijeme stabilizirati, tj. prostornu razdiobu šuma viših jedinica ustaliti, a mjerljivoj eko­nomskoj sastavnici vrijeme, proširiti raspon primjene.

NUŽNOST REVALORIZACIJE VREMENSKOG UREĐIVANJA The necessity of re-evaluating time management

Ako se hoće kontinuirano ostvarivati jednoobrazno višenamjensko potrajno gospodarenje sukladno načeli­ma oponašanja prirodnog razvoja, neizostavno treba uz kratkoročne planove gospodarenja donositi sre­dnjo- i dugoročne prognostičke modele razvoja šu­me s postojanim odrednicama gospodarenja, kao poka­zateljima uvjeta optimalnog razvoja, zadovoljavajućeg prirodnog podmlađenja i potrajnosti korištenja.

U primjeni treba svaki član kronološkog skupa krat­koročnih, lOgod. odrednica gospodarenja inkorporirati u prognostički model srednjo- i dugoročnog trenda pri­rodnog razvoja šume, ali tako, daje prilagođen stanju šume u vrijeme primjene, a istovremeno kompatibilan

sa srednjo- i dugoročnim odrednicama gospodarenja prognostičkih modela.

Samo kontinuiranom inkorporacijom 10-god. peri­odičnih propisa u srednjo-i dugoročne prognostičke modele, gospodarski postupci se svode u granice pri­rodnog ritma kontinuiteta razvoja i predusreću mogući otkloni od propisanih srednjo- i dugoročnih odrednica gospodarenja, sukladnih s načelima oponašanja priro­de u ekonomski uravnoteženim jedinicama prostorne razdiobe šuma.

Neosporno je, da uz primjenu komponente "vrijeme" u apsolutnim mjernim jedinicama i unifikaciju dva po

112

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

vremenu trajanja različita procesa razvoja nije bilo mo­guće oblikovati i vremenski ustrojiti prognostičke mo­dele po načelima oponašanja prirode za srednjo- i dugo­ročno usmjereno gospodarenje šumom kompleksne iz-građenosti, dinamične strukture, dobne heterogenosti i trajne prirodne opstojnosti.

Zadovoljavajući odgovor je izostao unatoč kon­strukciji brojnih metoda različitih po izboru ideja i te­meljnim elementima uređenja.

Prve metode za uređivanje prebornih šuma (ustro­jenih od raznodobnih sastojina) istovjetne su s metoda­ma visokih regularnih šuma (ustrojenih od jednodob-nih sastojina). Metode su persistentnim pokušajima prilagodbe i ustrajnom primjenom u raznodobnim sas-tojinama "per analogiam" jednodobnim sastojinama, jednostavno prenošene na šumu različitu od one za ko­ju su bile konstruirane.

S vremenom se uvidjelo da se osnovni elementi po­stojećih metoda za uređivanje jednodobnih sastojina -poprečni dobni (prosječni) prirast, apsolutna zre­lost, dobni razredi, ophodnja i apsolutna starost ne mogu srazmjerno primijeniti pri uređivanju šuma s kojima se preborno gospodari.

Uspjeh je izostao zbog toga, što se jednodobne sas-tojine razlikuju od raznodobnih (prebornih) - u kojima su metode primijenjivane - ne samo po trajnosti razvo­ja, konstituciji, debljinskoj i dobnoj strukturi stabala, već i po vrstama drveća, lokalitetima pridolaženja, ekotipovima, uzgojnim oblicima, trendovima prirod­nog razvoja, načinima gospodarenja i prirodne obnove, ostvaraju potrajnosti, vrstama etata i sječivoj zrelosti.

Ova razlikovna obilježja uvjetovala su oblikovanje metoda uređivanja prilagođenih pojedinom uzgojnom obliku šume. Poslije brojnih pokušaja primjene različi­tih taksacijskih elemenata i njihovih međuodnosa pri iznalaženju postupaka za uređivanje prebornih šuma, usvojene su metode koje se temelje na drvnoj zalihi i na njoj proizvedenom prirastu.

Međutim, kako inačice ekonomske uređajne kom­ponente " vrijeme " izražene apsolutnim brojem godi­na nisu bile i nadalje primjenljive u prebornoj šumi, trebalo je u svrhu postizanja prihvatljivih rezultata, vremenske elemente jednodobnih sastojina trans­formirati i zamijeniti srodnim kontemporarnim elementima, koji će se moći izravno dovoljno točno izmjeriti i što bolje uskladiti sa specifičnim obiljež­jima dobne strukture stabala prebornih šuma, kako bi uspješno nadomještali navedene za prebornu šu­mu neprimjenljive elemente vremena.

Dugogodišnjim praćenjem razvoja šumskih sastoji­na prebornog uzgojnog oblika utvrdili smo, da u posto­jećim prognostičkim modelima oponašanja prirodnog razvoja, donošenim kratkoročno po desetogodišnjim gospodarskim razdobljima za šumu koja se razvija "m

continuo" nedostaju i nisu iskazane sve za pravilno po-trajno gospodarenje značajne srednjo- i dugoročne promjene. Tijekom trajnog razvoja one se u sastojina­ma događaju, no u uređajnoj praksi ne određuju i ne primjenjuju, iako su materijalizirane promjene stabala i šumskih sastojina kao i vrijeme njihova trajanja mjerljivi parametri razvoja. Mogu se identificirati, razlučiti, vremenski definirati inačicama prilagođe­nim ustroju prebornih sastojina i primijeniti.

Na temelju ovih spoznaja, analiza postojećih meto­da uređivanja, usmjerila nas je na vremensko uređiva­nje, što je i poanta ovoga djela, u kojem upotrjebljeni simboli imaju sljedeće značenje:

V = normalna drvna zaliha u m3

Vopt = optimalna VK = konkretna VSJ = posječena Vc = debelog drva (> 2/3 D)

iv = volumni prirast u m3

E = etat u m3

Eg = etat glavnog prihoda Em _ etat međuprihoda (proreda) Es = etat sveukupnog prihoda

p = postotak volumnog prirasta H = srednja visina dominantnih stabala u metrima D = prsni promjer u cm N = broj stabala / ha G = temeljnica u m2

1 = ophodnjica (1 = Ts = vezana ophodnjica za vrijeme prijelaza)

u = ophodnja M = normalna drvna masa prije sječe u m3

m = normalna drvna masa poslije sječe u m3

v = jednoulazna tablica drvnih masa (tarifa) K = granica prema kojoj teži vrijeme prijelaza

elitnih stabala n = broj godova na 1 cm t = individualno vrijeme prijelaza T = prosječno vrijeme prijelaza

TD = po debljinskim stupnjevima Ts = za sastojinu kao cjelinu 3TS = vrijeme trajanja ciklusa 3Tsl (V) = gospodarski ciklus 3Ts2 (iv) = prirasni ciklus 3Ts3 (E) s= etatni (užitni) ciklus

9TS = fiktivna ophodnja - gospodarska perioda konverzije.

113

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003), 109-133

RETROSPEKCIJA KLASIČNIH METODA VREMENSKOG UREĐIVANJA Retrospection of classical time management methods

regularne šume kojom se gospodari uz ophodnju (u) godina, normalna drvna zaliha VN se može iskoristiti u vremenu u/2 godina, pa je godišnji etat glavnog pri­hoda jednak:

Valjanu predodžbu potrebe iznalaženja i primjene novih inačica uređajnog pokazatelja "vrijeme" u šu­mama prebornog uzgojnog oblika, dati će kratka retro-spekcija klasičnih metoda uređivanja prebornih šuma primjenom vremenskih pokazatelja za visoke regular­ne šume.

Mellardova, Mantel-Massonova i Heyerova meto­da iako polaze od teorije normalne visoke regularne šume za koju su i konstruirane, prenošene su i primjen­jivane u prebornoj šumi. Temelje se na ophodnji (u) i poistovjećuju je s dobi sječive zrelosti pojedinih sta­bala, jer polaze od pretpostavke da se prsni promjeri povećavaju jednako sa starenjem. Određuju samo etat glavnog prihoda na bazi zalihe i na njoj proizvedenom prirastu. Zajednički im je cilj: određivanje vremena iskorišćenja drvne zalihe u svrhu ostvaraja načela potrajnosti prihoda na drvu. Razlikuju se po tret­manu odnosa zalihe (normalne i konkretne) i prirasta i načinu primjene čimbenika vrijeme.

Melard poistovjećuje starost i prsne promjere, dijeli ophodnju (u) na tri razdoblja jednakog vremena traja­nja u koja raspoređuje drvnu zalihu ovako:

Vc debelo (staro)

drvo

U V * — =

2 2V (2a) u

VA : VB tanko (mlado) srednje debelo

drvo (srednjedobno) drvo 0 u/3 2/3 u 0 D/3 2/3 D

Tijekom ophodnje se kao etat glavnog prihoda uži-ju dvije normalne drvne zalihe (VN).

Masson (1858) polazi od pretpostavke: u prebornoj šumi uređenoj na bazi ophodnje (u) na svakom hektaru je Vi drvne zalihe sastavljeno od stabala starih (u) godi­na, koja će se užiti u vremenu u/2 godina u obliku go­dišnjih etata glavnog prihoda izračunatih pomoću užit-nog faktora.

Užitni faktor je zapravo godišnji intenzitet sječe (postotak korištenja) ovisan jedino o veličini (u), pa je za pojedine ophodnje konstanta:

u =80 100 120 140 150 (god)

i 2 i™ 2 0 0 p = k = -*l00 = = 2 , 5 2,00 1,67 1,44 1,33 (%)

u (god) D (cm)

Za određeni (u), etat glavnog prihoda iznosi:

Potrajnost prihoda na drvu osigurana je ako se E = VK * \,0p =Vk * k ili E V,

VB: Vc odnose kao 3:5, a zaliha Kcužije tijekom vreme­na u/3 tj. tijekom 1/3 broja godina potrebnih za posti­zanje dimenzije zrelosti za sječu (D).

Godišnji etat po izvornoj Melardovoj formuli iznosi:

2Vr (2b)

E = Vc _ Wc (1)

Postotak korištenja je konstanta:

100 200 p = =

Iz formule proizlazi da se tijekom ophodnje posije-ku tri zalihe debelog drva (Vc).

Kasnije je (1924. godine) metoda dopunjena. Metoda se osniva na starosti i upitnom postupku

određivanja vremena iskorišćenja dijela drvne zalihe Vc kao i vremena potrebnog za postizanje dimenzije sje­čive zrelosti izraženu ophodnjom («), pa nije primjerena za uređivanje šuma s kojima se preborno gospodari.

Mantel-Massonova formula temelji se na normal­noj drvnoj zalihi (VN) i ophodnji (u). Oba autora odre­đuju vrijeme iskorišćenja normalne drvne zalihe, no pritom polaze od različitih ishodišta.

Mantel (1852.) polazi od pretpostavke: ako je u/2 srednja starost normalne gospodarske jedinice visoke

pa Mantel-Massonovu formulu možemo uvrstiti u metode koje se temelje na postotku korišćenja, što je potvrdio H. A. Meyer (1931. str. 301) izvodom, kojim Hundeshagenova formula prelazi u Mantel-Massonovu:

V, V

*z.

K

U

2

2V (3)

Metoda je za primjenu u visokoj regularnoj šumi po­stupno poboljšavana (R. KrižaneCj. 1992.), ali je nje­na primjena u prebornoj šumi ostala i nadalje upitna.

Dobra strana metode je u tome, što u primjeni jamči povećanje konkretne drvne zalihe (VK) ako je nedovolj-

114

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133

na i smanjenje prevelike u odnosu na normalnu zalihu (VN). To je pokazao G r e v e (1923) izvodom formule za etat glavnog prihoda u prebornoj šumi primjenom M an -te l -Massonove formule za etat glavnog prihoda i Heyerovog izraza za normalnu drvnu zalihu (VN):

E = i +VK V" (4)

u 2

Formula je istovjetna s formulom Austrijske kame-ralne takse (AKT), primjenom koje se šuma na netom spomenuti način približava normalnom stanju, ali uz izjednačenje drvnih zaliha (VK = VN) u vremenu u/2 godina, što je za polovicu kraće vrijeme izjednačenja od onog u izvornoj formuli AKT, a dulje od onog u K a r l o v o j formuli.

Najprihvatljivijim za praksu smatramo vrijeme iz­jednačenja (a) drvnih zaliha predloženo po Kar lu , kako se to vidi iz formula izvedenih iz AKT.

V -V uz VK > VN a = - 5 h- (4a)

E - iY

uzVK>VN a = VN VK (4b) iv -E

po kojima se vrijeme izjednačenja zaliha može odrediti za svaki konkretni slučaj i na taj način elimini­rati ophodnja kao neprimjenljiva vremenska kompo­nenta u prebornoj šumi.

U šumi gdje je utvrđena razlika drvnih zaliha VKžVN, etat glavnog prihoda razlikovati će se od iz­mjerenog prirasta (iv), jer metoda uzima u obzir razliku VN-VK = AV\ teži za uspostavom normalne drvne zali­he u konkretnoj šumi, pa je ubrajamo i u normalno za-lišne metode.

Valjanu primjenu ove i prethodnih metoda u pre­bornoj šumi onemogućuju dvije loše strane.

Prva je ograničenost metode na računanje etata glav­nog prihoda tj. samo na računanje etata debelog drva (stabla prsnog promjera >2/3 dimenzije zrelosti D).

Druga se odnosi na vremensku komponentu. Me­toda polazi od ophodnje kojoj nema mjesta u prebornoj šumi.

Metoda određuje samo etat glavnog prihoda (E). Iz obračuna izostavlja etat meduprihoda (£„,). U razredi­ma tankih i srednjedebelih stabala - umjesto etata proreda, kojih nema u prebornoj šumi - predviđa samo radove na njezi. Kako su u prebornoj sječi prostorno i vremenski sjedinjeni stručni radovi od čišćenja do dovršnog sijeka pojedinih stabala, grupa ili skupina, tražila se formula po kojoj će se moći odrediti ukupni etat (E=Eg+Em).

Za računanje ukupnog etata predložena je Ma­ss o n -Va t i e r o v a formula:

= V = 3V (D 'Alvern i , 1927;L. Schaef fer , s u" u 1931;D.Klepac,1952)(5)

3 prema kojoj će se tijekom ophodnje uz glavni pri­

hod 2 V užiti i meduprihod V tj. ukupno 2V+V=3 V. Formula pokazuje da se tijekom ophodnje mogu posje­ći tri drvne zalihe.

U literaturi nailazimo na podvojena mišljenja o upotrebljivosti predložene formule. L. Schaef fer (1932:52) se protivi ovakvom popravljanju Man te l -M a s s o n o v e formule. Bez obzira na to što se etat meduprihoda u visokoj regularnoj šumi razlikuje po veličini i načinu realizacije od etata u prebornoj šumi, ne želi potpuno eliminirati ovu metodu iz uređivanja prebornih šuma.

Schaef fer smatra da drugom osnovnom nedo­statku formule za primjenu u prebornoj šumi - ophod­nji, ne bi trebalo pridavati značenje apsolutne starosti. Predlaže, da se veličina ophodnje (u) odredi na temelju izmjerenog prirasta (iv) konkretne drvne zalihe ( ^ j e ­dnake normalnoj (VN), te da se ovako određena op­hodnja (M) ne tretira kao starost već kao jedna kon­stanta uređivanja, koja se u konkretnoj šumi može primjenjivati umjesto ophodnje (u).

Navedena konstanta bi u biti trebala jamčiti ostva­renje načela potrajnosti prihoda na drvu. Ovu tvrdnju dokazuje izvod za veličinu drvne zalihe koja se mora neprekidno nalaziti u šumi, a da bi se mogao trajno uživati jednaki godišnji etat:

E+V= p + 100 V = E* £ = y * - H -p 100

_ V V _ 100

100

Iz kratke retrospekcije općepoznatih metoda vre­menskog uređivanja u svezi s određivanjem etata nije teško uočiti, da se ostvarenje predvidive drvne mase za sječu radi zadovoljenja potrajnosti prihoda na drvu ko­rištenjem prirasta do potpunog iskorišćenja drvne zali­he temelji na uravnoteženom odnosu: drvna zaliha-pri-rast-etat (V-i-E) tijekom ophodnje, izražene apsolut­nom dobi.

Prikazane metode potvrđuju neospornu činjenicu, da se u šumi prebornog uzgojnog oblika, vrijeme sas-tojinske zrelosti za sječu izraženo ophodnjom kao i ostali vremenski pokazatelji ne mogu u apsolutnim ve­ličinama odgovarajuće primijeniti ni prilagođavanjem postupaka oblikovanih za jednodobne sastojine, kon­stituciji prebornih.

115

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOCi UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXV11 (2003). 109-133

Pronalaženje zamjene za ophodnju kao pokazatelja sastojinske zrelosti za sječu ne uspijeva zbog poisto­vjećivanja dviju različitih zrelosti - sastojinske sa sta-balnom, kao i dva kontemporarna no bitno različita procesa razvoja - utvrđena i opisana u ovom djelu.

Na neprimjenljivost ophodnje je svojevremeno ukazao i L. Schaeffer prijedlogom zamjene opho-

Zamisao L. Schaeffera potaknula nas je da poku­šamo iznaći mjerljivu inačicu za "vrijeme" (konstantu uređivanja) primjenljivu u prebornoj šumi umjesto op­hodnje.

Posegnuli smo za rezultatima naših dosadašnjih is­traživanja komponente "vrijeme" tijekom 35-god rada u NPŠO Zalesina.

U referatu održanom na Savjetovanju (Brioni, 20-23. 10. 1992. god.) tiskanom u Glasniku za šumske pokuse, Posebno izdanje br. 4., str. 111-120, Zagreb 1993., na konkretnom primjeru gosp. jedinice NPŠO Belevine do­kazali smo, kako se na osnovu podataka redovitih in­ventura drvnih masa i kontinuirane evidencije sječa može odrediti vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zali­he preborne šume.

Praćenjem promjena odnosa normalne (VN), kon­kretne (VK) i posječene (V) drvne zalihe tijekom 45 godina i neovisno od tih promjena određenog višekrat­nika (3TS) izmjerenog prosječnog vremena prijelaza (Ts) za sastojinu (gosp.jedinicu) kao cjelinu, utvrdili smo raspon vremena u kojem se može užiti jedna konkretna drvna zaliha jednaka normalnoj, a dru­ga iste veličine no promijenjene strukture nalazi se i nadalje u šumi na panju.

Sukladno sa sentencijom "manifestom non eget probatione" ili u prijevodu - očigledna stvar ne treba dokaza, mogli smo usvojiti postignuti rezultat kao vje­rodostojan. Vrijeme utvrđeno evidencijom iskorišćenja nismo prihvatili kao konačno riješenje zbog toga stoje određeno na posredan način. Raspon vremena iskoriš­ćenja odlučili smo potvrditi neposrednim mjerenjem. Ovom odlukom hoćemo ukazati na značaj komponente vrijeme pri uređivanju prebornih šuma, koje, iako mjerljivo nije cjelovito valorizirano.

U istoj gosp. jedinici je tijekom navedenog iskoriš­ćenja, u svrhu utvrđivanja prirasta - kao pokazatelja sječnih zahvata - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta. Nakon svakog mjerenja određeno je i prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjeli­nu {Ts) kao medijana svih individualnih vremena prije­laza. Prema rezultatima prelaženja svih stabala iz jed-

dnje određenom konstantom uređivanja. Prijedlog nije zaživio u praksi zbog posrednog računanja vre­mena sastojinske zrelosti.

Pitanje određivanja vremena potpunog iskorišćenja drvne zalihe, prilagođenog ustroju preborne šume, ostalo je i nadalje otvoreno.

nog debljinskog stupnja potrebnih u slijedećem višem, (Ts) pokazao je postojanost i možemo ga smatrati kon­stantom tijekom raspona vremena iskorišćenja. U gosp. jedinici NPŠO Belevine ta konstanta je iznosila T = 15 god. (Šum. list br. 5-6/1984., str. 213-224).

Iz dva raspona vremena određena u istoj gospoda-skoj jedinici istovremeno na dva različita načina proiz­lazi, daje vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zali­he jednako trostrukom prosječnom vremenu prije­laza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu

3 T,= 3x15= 45 god. (6) Raspon vremena promjena drvne zalihe tijekom

trostrukog prosječnog vremena prijelaza za gospodar­sku jedinicu kao cjelinu (3TS) u biti je razvojni ciklus drvne zalihe preborne šume.

Stručni naziv razvojni ciklus odgovara biti pojave, no kako se ovdje radi o gospodarskoj šumi utjecanoj pozitivno usmjeravanim stručnim postupcima na pro­mjene i vrijeme trajanja optimalnog razvoja po načeli­ma oponašanja prirode, za ovaj raspon vremena u ure­đenoj gospodarskoj šumi primjereniji je stručni naziv gospodarski ciklus.

Tijekom trajanja gospodarskog ciklusa u šumi s konkretnom drvnom zalihom jednakom normalnoj, uz koju je etat jednak prirastu, užije se jedna normalna drvna zaliha po veličini jednaka ukupnom prirastu na-stalom tijekom ciklusa, ali tako da se na kraju ciklusa na panju nalazi druga drvna zaliha iste veličine.

Za vrijeme iskorišćenja drvnih masa svih posječe­nih stabala do veličine normalne drvne zalihe, može se upotrjebiti odgovarajuće atributivno obilježje užitni (etatni) ciklus, a za zbroj priraštaja, koji se u istom rasponu vremena izjednači s veličinom normalne drv­ne zalihe prirasni ciklus.

Navedene nove inačice uređajne komponente " vri­jeme " razlučili smo i definirali prema sljedećim razli­kovnim obilježjima.

NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA PRILAGOĐENE USTROJU ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA

New variants of time management adapted to the system of selection forests

116

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133

RAZVOJNI, GOSPODARSKI , PRIRASNI I UŽITNI (ETATNI) CIKLUS PREBORNE ŠUME

Developmental, economic, incremental and yield cycle of a selection forest

Osnovni vremenski pokazatelj koji hoćemo defini­rati i neposredno odrediti je ciklus razvoja biološke komponente preborne šume u kontinuumu prostor-vrijeme, izražen brojem godina.

Ciklus je prema općoj definiciji skup raznih poja­va, radova, procesa i promjena, koje tvore zatvoren krug razvoja tijekom nekog raspona vremena. Na pr. lunarni ciklus Mjesečevih mijena traje 19 godina, po­slije kojeg se ponavlja istim redom; sunčani ciklus tra­je 27 godina itd. (B. K l a i ć , 1990., str. 224-5).

Za prebornu šumu dokazano je da se razvija "in continuo". No, i u tom trajnom procesu razvoja mogu se identificirati, dapače i odrediti vremenski ciklusi, tj. rasponi vremena tijekom kojih se u neprekinutom nizu obrazuju zatvoreni krugovi razvoja.

Razvojni ciklus. Pojam i bit zatvorenog kruga prirodnog procesa razvoja preborne šume, koja se i uz pravilno potrajno gospodarenje po načelima opona­šanja prirode kontinuirano razvija, objasnit ćemo uspo­redbom izgrađene prašume i gospodarske preborne šume.

Obje nose označni pridjev trajna šuma, iako se po uvjetima razvoja bitno razlikuju. Prašuma se razvija u prirodnim uvjetima. Prirodni razvoj gospodarske prebor­ne šume pozitivno je usmjeravan antropogenim utjeca­jima - gospodarenjem po načelima oponašanja prirode.

U obje šume je tvorba zatvorenih krugova razvoja istovjetna, ali praktički različita zbog razlika u domina­ciji utjecaja, što je teško razlučiti tijekom normalnog razvoja.

Razvoj izgrađene prašume prirodno je uravnotežen. Smatra se daje u prašumi prirast jednak nuli. Sa stajali­šta korištenja - da, no s fiziološkog - ne. Koliko prašu­ma godišnje priraste, toliko drveta propadne uslijed truleži, starosti i drugih razloga. Drvna zaliha se (teo­retski) po veličini ne mijenja. Zovemo je stacionarna, jer u trajnom procesu stvaranja prirasta uz istovremeno propadanje drvne tvari ostaje nepromijenjena.

U tom kontinuumu stvaranja i rastvorbe drvne tvari, zatvoreni krug prirodnog razvoja kojeg smo označili pridjevkom ciklus razvoja identificirat ćemo ovako.

U prašumi, drvna zaliha najednom mjestu prirašću-je, a na drugom u istoj količini propada. Novi prirast iz godine u godinu stvara novu zalihu, a prvobitna zaliha se propadanjem proporcionalno smanjuje. Kad novo-uspostavljena zaliha dosegne početnu veličinu prvobit­ne, ova je zaliha do tog trenutka propala. Krug prirod­nog razvoja prvobitne zalihe se zatvorio. Ona je završi­la svoj ciklus razvoja.

Novouspostavljena zaliha započinje novi ciklus razvoja biološke komponente. Iz godine u godinu stva­ra novi prirast. U određenom rasponu vremena obliku­je se nova zaliha, a stara istovremeno propadne. Ovaj proces se neprekidno ponavlja.

Na temelju opće definicije ciklusa i prikazanog pro­cesa razvoja prašume i gospodarske preborne šume, mo­žemo prvi entitet u naslovu poglavlja definirati ovako:

Razvojni ciklus ili ciklus razvoja trajne (prebor­ne) šume je skup raznih pojava, procesa i promjena biološke komponente šume, koja u kontinuumu prostor-vrijeme, tijekom određenog raspona vre­mena obrazuje zatvoreni krug prirodnog razvoja.

Ciklusi normalnog razvoja se u ustaljenom rit­mu trajno reproduciraju.

Prirodni krug razvoja utjecan gospodarenjem zatva­ra se kada se zbroj užitih godišnjih etata izjednači po veličini s početnom drvnom zalihom na panju. U tom momentu prvobitna zaliha je potpuno iskorištena, a no­vouspostavljena zaliha na panju, kao novi reproducent prirašćivanja, započinje novi ciklus razvoja.

Gospodarski ciklus. U prašumi kao i u gospodar­skoj prebornoj šumi drvo je izgrađeni proizvod i pret-stavlja ekonomsko dobro. U odnosu na prašumu gdje količina drveta jednaka prirastu propada, u gospodar­skoj šumi se količina drveta jednaka prirastu koristi.

Trajno se godišnje može užiti količina drveta jedna­ka godišnjem prirastu drvne zalihe samo u onom sluča­ju, kada uz trajno korištenje istog prirasta drvna zaliha ostaje iz godine u godinu po veličini nepromijenjena. To se postiže samo uz jednu drvnu zalihu.

Drvnu zalihu kod koje je prirast jednak etatu zove­mo optimalna drvna zaliha.

Odgovor na pitanje: kolika mora biti ta optimalna drvna zaliha preborne šume a da se iz nje može trajno koristiti isti godišnji ili periodički etat?, nalazi se u teo­retskim modelima optimalnog ustrojstva preborne šu­me - normalama. Ne možemo se upuštati u objašnje­nja konstrukcije normala zbog štednje na prostoru. Za­interesirane upućujemo na: "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" (D. K l e p a c , 1961., reprint 1977), po kojem su konstruirane normale u našem slučaju.

Normale "Novog sistema" izabrali smo zbog toga što sadrže optimalne veličine osnovnih elemenata troj­nog odnosa (V-iv-E) i optimalna vremena prijelaza (TD), pogodnih za računanje Ts i 3TS i uspješno određi­vanje trajanja optimalnog gospodarskog ciklusa (tije­kom kojega je u većini slučajeva moguće veću ili ma­nju konkretnu drvnu zalihu svesti na optimalnu).

117

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133

Prva istraživanja osnovnih elemenata, konstrukcije i primjene normala "Novog sistema" provedena su u šumama NPŠO - Zalesina (Nastavno pokusni šumski objekti), a medu inim i u gosp. jed. Belevine. Autohto­nost porijekla, teoretska cjelovitost, prilagodljivost konkretnoj šumi i jednostavnost primjene, bili su do­voljno jak razlog njihovog izbora za određivanje opti­malnog vremena trajanja obrtanja zatvorenih krugova razvoja, odnosno gospodarskih ciklusa.

Gospodarski ciklus je srednjoročni raspon vre­mena određen s tri prosječna vremena prijelaza iz­mjerena za sastojinu, uređajni razred ili gosp. jedi­nicu kao cjelinu (3TJ, tijekom kojega se uz postignut optimalni odnos između produkcije i korištenja drvne zalihe, gospodarenjem po načelima oponašanja prirode obrazuju cjeloviti zatvoreni krugovi prirodnog raz­voja, koji jamče višenamjensku potrajnost prihoda u granicama održivog razvoja šume.

Tijekom trajanja ciklusa nastoji se zadržati - ako već postoji - ili postići - ako je narušen, optimalni od­nos drvne zalihe, prirasta i etata. To znači da tijekom trajanja ciklusa treba osim drvne zalihe pratiti promje­ne prirasta i ostvarenja etata.

Prirasni ciklus. Pri praćenju kretanja prirasta drv­ne zalihe upotrijebit će se atributivno obilježje izvede­nicama prirasni ciklus ili proizvodni ciklus.

Prirasni ciklus (proizvodni ciklus) može se objasni­ti ovako.

Ako drvnu zalihu shvatimo kao glavnicu a prirast te drvne zalihe kao kamate, početna drvna zaliha bi se uz kontinuirano prirašćivanje (neprekidno ukamaćivanje) bez priliva stabala, u određenom rasponu vremena udvostručila (naravno uz pretpostavku da nema prirod­nog otpada i sječe). U momentu kada se početna drvna zaliha udvostruči njena reprodukcija je završena. Krug prirašćivanja prvobitne zalihe se zatvorio. Protekli broj godina pretstavlja prirasni ciklus.

Prirasni ciklus je raspon vremena tijekom kojega se suma godišnjih priraštaja izjednači s veličinom početne drvne zalihe, koja je taj prirast proizvela.

Ako je u istom rasponu vremena uz prirast eviden­tiran i priliv, naziv se mijenja u proizvodni ciklus.

Neophodno je istaknuti distinkciju izvedenica. Prva se odnosi samo na prirast, a druga na produkciju tj. na

prirast i priliv, koji zajedno tvore proizvodni ciklus. Užitni ciklus. Ciklus trećeg člana (E) trojnog odnosa

V- iv - E kojim određujemo veličinu etata kao korektora u podržavanju ili postizanju uravnoteženog trojnog od­nosa u svrhu ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu, na­zvali smo užitni (etatni) ciklus drvne zalihe.

Od tri elementa trojnog odnosa V - iv - E, drvnu zalihu i prirast mjerimo a etat ili drvnu masu pred­vidivu za sječu određujemo po usvojenim stručnim kriterijima u granicama pozitivnih propisa.

Značenje ovog neosporno najodgovornijeg stručnog postupka u ostvaraju višenamjenske potrajnosti u gra­nicama održivog razvoja šuma, najbolje odražava uzre­čica "uređivanje šuma je umijeće mogućeg", što oči­gledno dokazuju različiti brojni postupci određivanja is-korišćenja drvne zalihe u primjenjivanim metodama.

Veličina i vrijeme ostvarenja etata koji će jamčiti potrajnost prihoda na drvu, određivani su u šumama prebornog uzgojnog oblika primjenom ophodnje. Ob­zirom na već navedene brojne razlike jednodobnih i prebornih sastojina, a posebice odnosa vrsta drveća prema svijetlu između heliofita (jednodobne) i skiofita (preborne sastojine), postupci određivanja i ostvarenja etata za uzgojne oblike šuma sastojinskog gospodare­nja, prilagođenih prirodnom razvoju heliofita, ne mogu se odgovarajuće primijeniti u uzgojnim oblicima šuma stablimičnog i (ili) grupimičnog načina gospodarenja, prilagođenih prirodnom razvoju skiofita.

Primjena ophodnje kao neprimjerenog ekonomskog pokazatelja gospodarenja u šumama prebornog uzgo­jnog oblika, uzrokom je dosadašnjeg izostanka sred-njo- i dugoročnog planiranja.

Usvajanjem vremenske razlike trajanja razvojnih procesa stabala i sastojina i pronalaženjem vremenskih pokazatelja koji će odgovarajuće nadomjestiti apsolu­tne starosti, mogli smo odrediti raspon vremena traja­nja gospodarskog ciklusa drvne zalihe (3TS), prilagođe­nog dobnoj heterogenosti stabala prebornih sastojina.

U normalnoj prebornoj sastojini, tipu šume (EGT), uređajnom razredu ili gospodarskoj jedinici su - prema iznijetom - razvojni, gospodarski, prirasni (proizvo­dni) i užitni (etatni) ciklus po vremenu trajanja jednaki (trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu 3TS).

VREMENSKA JEDNAKOST CIKLUSA - UVJETI ODRŽIVOG RAZVOJA I VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI

Temporal cycle equality - conditions of sustainable development and multipurpose sustainability

Kako ostvariti jednakost ciklusa navedenih eleme­nata (V, iv, E) u praksi kada se međusobno razlikuju po vremenima trajanja?

Pretpostavka ostvarenja kontinuiteta optimalnog razvoja, višenamjenske potrajnosti prihoda i bioekolo-ške stabilnosti uz istovremenu zadovoljavajuću priro-

118

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

dnu obnovu po načelima oponašanja prirode u granica­ma održivog razvoja šume, je jednakost vremena tra­janja ciklusa promjena za sva tri taksacijska elementa tijekom izmjerenog (3rs.) za tretiranu jedinicu pros­torne razdiobe kao cjelinu.

Ovaj uvjet treba zadovoljiti budući da uspoređuje­mo vrijeme trajanja ciklusa za tri različita taksacijska elementa, a vrijeme trajanja promjena za pojedini ele-menat može i ne mora biti sukladno s višekratnikom iz­mjerene medijane (Ts) kao prosječnim vremenskim po­kazateljem tempa razvoja. Vrijeme trajanja ciklusa po­jedinih elemenata će se u tom slučaju razlikovati me­đusobno i od izmjerenog (37̂ .) za tretiranu jedinicu prostorne razdiobe kao cjelinu.

U normalnoj prebornoj šumi postignuta je uravno­teženost između produkcije i korištenja kada se sva tri ciklusa

3 Tsl (V) = gospodarski ciklus 3 Ts2 (iy) = prirasni ciklus

Nove vremenske inačice za određivanje raspona vremena trajanja ciklusa temelje se na poznavanju pro­sječnog vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts).

Ovaj vremenski pokazatelj nije zaživio u uređaj noj praksi naših prebornih šuma unatoč preporuci g. aka-

3 Ts3 (E) = užitni (etatni) ciklus, izjednače po vremenu trajanja s trostrukim prosje­

čnim vremenom prijelaza (3TS) za tretiranu jedinicu prostorne razdiobe kao cjelinu:

3 Tsl (V) = 3 Ts2 (ij = 3 Ts3 (E) (god) (7) Ovaj odnos je očigledan dokaz značaja prosječnog

vremena prijelaza kao ekonomskog pokazatelja za op­timalno srednjoročno planiranje i oblikovanje ciklusa pri uređivanju prebornih šuma.

Kada je u šumi, gosp jedinici, uređajnom razredu ili tretiranoj jedinici prostorne razdiobe vrijeme trajanja ciklusa izjednačeno s izmjerenim 3TS, zadovoljeni su uvjeti ostvarenja optimalnog razvoja drvne zalihe nor­malnog gospodarskog ciklusa.

Podržavanjem postignutog optimalnog stanja, raz­voj drvne normalne zalihe se uz kontinuirano prirašći-vanje i korištenje prirasta nastavlja u novom gospodar­skom ciklusu istovjetno prethodnom. Gospodarski ci­klusi nižu se "in continuo" tj. trajno.

demika D. K lepca , (Šum. list br. 12/59 i 7-8/60). Određivanje (Ts) ne zahtijeva nova ili dopunska mjere­nja slučajnog uzorka analiziranih izvrtaka. Praktički se može pouzdano odrediti kao medijana svih individual­nih vremena prijelaza (t) i u terenskom obrascu.

UZITNA PERIODA DRVNE ZALIHE (GOSPODARSKA PERIODA KONVERZIJE) Exploitable period of growing stock (economic/management conversion period)

Trajno nizanje ciklusa vodi nas do nove specifične zakonitosti u razvoju drvne zalihe preborne šume.

Tri uzastopna gospodarska ciklusa po vremenu tra­janja jednaka

3Tsx3=9Ts (god) tvore gospodarsku periodu tijekom koje se u tri

ciklusa užiju se tri normalne drvne zalihe

E=WS < m '>

a četvrta ostaje na panju i nastavlja razvoj u prvom ciklusu nove gospodarske periode.

Dugoročni raspon vremena razvoja normalne pre­borne šume 9TS tijekom kojega se u kontinuitetu užiju tri drvne zalihe, odvojili smo od srednjoročnih i kao novu inačicu komponente "vrijeme" nazvali gospo­darska perioda.

Istovremeno taj raspon vremena predstavlja (teoret­ski) i gospodarsku periodu konverzije. Vremenski traje tri uzastopna gospodarska ciklusa i završava s tre­ćim ciklusom onog momenta kada je evidentirana drvna masa posljednjeg posječenog stabla inventariziranog na početku periode, što znači da je izvršena konverzija svih stabala. To vrijeme odgovara ophodnji visoke reg­ularne šume i nazvali smo je fiktivna ophodnja.

Tijekom oblikovanja, trajnog nizanja ciklusa i tvor­bi periode, identificirali smo, razlučili, definirali i od­redili vrijeme trajanja srednjoročnih i dugoročnih pro­mjena u razvoju prebornih šuma, a zatim komparativ­nom analizom s dosadašnjim poznatim teoretskim za­konitostima istovjetne primjene, dokazali prilagođe­nost novih vremenskih inačica ustroju prebornih šuma i primjerima potvrdili svrhovitost u primjeni.

PROVJERA SUKLADNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH INAČICA VREMENSKOG UREĐIVANJA Checking coordination between the existing

and new variants of time management

119

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

Stabla pritom gube individualnost i u primjeni po­primaju vrijednost prosjeka za prebornu sastojinu, ure-dajni razred, gosp. jedinicu ili šumu kao cjelinu.

S obzirom da vrijeme trajanja ciklusa i perioda određujemo mjerenjem, a vrijeme trajanja ostvarenja etata određujemo posredno sami, točnost određivanja i ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu kao značajnog čimbenika kompleksa održivog razvoja šuma zahtijeva provjeru pouzdanosti primjene Ts, 3TS, i novog više­kratnika 9 Ts.

Vrsni francuski uređivač A. Schaeffer odredio je godišnji etat u normalnoj prebornoj šumi na temelju konstruirane normale za jelove preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu jednaku prosječnom vreme­nu prijelaza za sastojinu kao cjelinu (/ = Ts = 16 god).

Na osnovi odnosa raspona vremena prirašćivanja (Ts) i postotka prirasta (p %) utvrdio je, da se u Ts = 16 god. može užiti 1/3 drvne zalihe i daje užiti etat jednak prirastu. Empiričke spoznaje odnosa (Ts) i (p) objavio je 1908. god. kao metode za računanje prirasta (Meto­de postotka prirasta).

Sukladnost inačica vremenskog uređivanja eksperi­mentalnog podrijetla A. Schaeffer a za određivanje postotka prirasta (p), godišnjeg prirasta drvne mase (/„) i godišnjeg etata (E) primjenom (7V) i kvocijenta 1/3TS

s poznatim, u praktičnoj primjeni dokazanim meto­dama, formulama i zakonitostima iz tretiranog podru­čja uređivanja šuma, koje za obračun istih uređajnih pokazatelja koriste druge taksacijske elemente, provje­rili smo usporednom analizom.

Ovom analizom dopunjujemo teoretsku osnovu vremenskog uređivanja novim inačicama ekonomske komponente " vrijeme " za srednjoročno (ciklusi) i du­goročno (periode) planiranje gospodarenja u šumama prebornog uzgojnog oblika.

USPOREDNA ANALIZA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA A comparative analysis of cycle duration

a) Na prvi način izvodimo formulu za Ts iz uspo­redbe općepoznate formule za računanje prirasta drvne mase (zalihe) pomoću postotka prirasta i formule A. Schaef fe ra za računanje prirasta drvne mase (zali­he) pomoću prosječnog vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu:

Primjenom ovih formula određuje se prirast iste drvne mase ili drvne zalihe u istoj jedinici prostorne razdiobe ali pomoću dva različita taksacijska elemen­ta. Uz pretpostavku da su u primjeni istovjetni, valja očekivati isti rezultat:

V * P - V » 100 37

Iz razmjera određujemo formulu za računanje 3TS i Ts pomoću p:

b) 3TS i Ts određujemo na drugi način iz uvodno navedene formule A. S c h a e f f e ra na osnovi poznate drvne zalihe i na njoj proizvedenom prirastu:

Iz razmjera gornjih izraza za računanje 3TS izvodi­mo uvodno navedenu opću formulu za /y (14 a) i opću formulu za postotak prirasta (14 b) iz koje se lagano odredi ista formula za i,;.

120

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133

slijedi, da drvna zaliha priraste na iznos (V) u vre­menu 3TS tj. u tri prosječna vremena prijelaza za sasto-jinu kao cjelinu.

U normalnoj prebornoj šumi užije se tijekom 3TS (godišnje ili periodično) ukupni prirast drvne zalihe, kako je to A. Schaeffer izrazio formulom:

iz koje slijedi dokaz, da se normalni etat može reali­zirati u istom vremenu 3TS u kojem se stvorio normalni prirast:

s E Iz dviju formula za određivanje Ts odnosno 3TS

V V 3T =— i 3T = —

s L s E slijedi dokaz, daje etat jednak prirastu

a iz odnosa formula

dobivamo opću formulu za postotak prirasta

V + E = l00 + p p = ~*\00 (17)

jednaku općoj formuli za intenzitet sječe

iz koje, uz supstituciju E=iv proizlazi

proizlaze tri spoznaje o jednakosti vremena tra­janja ciklusa:

a) 100 % prirasta stvori se u vremenu

b) drvna zaliha priraste za isti iznos (V) u vremenu

(13a)

c) cijela drvna zaliha (V) može se užiti u vremenu

Na osnovi ovih spoznaja, možemo prosječno vrije­me prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts) smatrati pou­zdanim taksacijskim elementom za primjenu u šuma­ma s kojima se preborno gospodari, bilo da se primje­njuje kao (Ts) ili kao trostruko prosječno vrijeme prije­laza za sastojinu kao cjelinu (3TX).

Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se doka­zati iz odnosa formula za računanje ukupnog go­dišnjeg etata uspoređenih oblika gospodarenja. Pritom se u jednodobnim, u odnosu na raznodobne sastojine, primjenjuju različiti oblici vremenske komponente (u) i (3TS), ali oba za određivanje istog taksacijskog elementa - etata:

Iz ovih formula, veličine drvnih zaliha iznose

a vrijeme užitnog ciklusa ukupnih drvnih zaliha u pojedinom obliku gospodarenja izraženo drugim obli­kom komponente vrijeme:

Iz triju formula za računanje Ts

121

c) Iz Schae f f e rove formule za računanje etata izvodi se još po jedna formula za računanje 3TS i Ts na treći način:

Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se izračunati i izravno iz odnosa formula za ukupni etat:

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 109-133

Ova jednakost pokazuje daje vrijeme iskorišćenja ukupne drvne zalihe u oba oblika gospodarenja isto­vjetno, po trajanju jednako 1/3 vremena užitne periode drvne zalihe, ali izraženo drugim oblikom vremenske komponente: s 3TS u raznodobnim i s u/3 odnosno 1/3 ophodnje u jednodobnim sastojinama.

Vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu izraženo ophodnjom, izračunato iz prethodnog kvocijenta iznosi:

Vrijeme trajanja gospodarske periode izvodimo iz korelacije Novog sistema za uređivanje prebornih šu­ma D. Klepca (1969:9), za normalnu drvnu zalihu preborne sastojine jele:

koja uz odnos H2 = 3Kprelazi u konačnu formulu za računanje etata

stoje istovjetno s rezultatom dobivenim iz formule (20): '

u kojoj vrijeme trajanja gospodarske periode iz­vedeno iz vremena trajanja gospodarskog ciklusa (iz formule 20) iznosi:

u = 3 * 37; = 97; (god) (24)

Rezultat formule (24) pokazuje određenu istovjet­nost vremena trajanja gospodarske periode u oba obli­ka gospodarenja, ali izraženog različitim vremenskim pokazateljima.

Vrijeme gospodarske periode od 9TS u prebor-noj šumi odgovara prikrivenoj ili fiktivnoj ophod­nji, a ophodnja (u) visoke regularne šume devetero­strukom prosječnom vremenu prijelaza za prebor-nu sastojinu kao cjelinu.

Dugoročna potrajnost prihoda etata je u oba oblika gospodarenja istovjetna. Tijekom trajanja gospodarske periode posijeku se tri drvne zalihe (3V), ali u vremenu iskazanom inačicom prilagođenom uzgojnom obliku šume.

Za visoku regularnu šumu dokaz izvodimo iz for­mule (5)

3V=Exu (m3) a za preborni uzgojni oblik iz formule za godišnji

etat (23) 3V= Ex9Ts (m3K

Za ophodnju smo obzirom na specifična obilježja prebornih sastojina utvrdili da nije primjenljiva u tom obliku gospodarenja. Međutim, o primjeni vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (7V) u sastojinama vi­sokih regularnih šuma, to ne možemo tvrditi. I u tom obliku gospodarenja, stabla tijekom razvoja prelaze iz jednog u drugi debljinski stupanj. Ova spoznaja proiz­lazi iz Schneiderove formule za računanje postotka plošnog prirasta:

NOVA FORMULA ZA DUGOROČNO PLANIRANJE POTRAJNOSTI PRIHODA ETATA UZ VRIJEME TRAJANJA FIKTIVNE OPHODNJE 9Ts New formula for long-term planning of sustainable cutting yield

with the duration of fictional rotation 9Ts

122

Rezultat je istovjetan s brojnikom Masson-Va-t i e r o v e formule za ukupni etat u visokim regularnim šumama:

Nazivnik tj. vrijeme gospodarske periode izraču­nat ćemo primjenom (Ts) i Schae f fe rove formule za etat u prebornim sastojinama

Supstitucijom koleracije za V dobivamo uvršte­njem izraza H2 formulu

3

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003). 109-133

400 p =

n*D u kojoj je («) u nazivniku broj godova na 1 cm pro­

mjera. A taj broj godova nije ništa drugo već vrijeme prijelaza za primijenjene debljinske stupnjeve od 2 cm.

Dokaz slijedi iz formule za postotak plošnog prira­sta, izvedene pomoću analitičkih izraza za Schaeffero-ve tarife primjenom P r e s s l e r o v e formule:

1000 1

u kojoj je Tbroj godova na 2,5 cm tj. vrijeme prije­laza za debljinske stupnjeve od 5 cm.

Kao primjer praktične primjene izvedenih novih o-blika komponente vrijeme u šumama s kojima se pre-borno gospodari, izabrali smo jednu gospodarsku jedi­nicu - Nastavno pokusni šumski objekt (NPŠO) "Bele-vine", za koju raspolažemo s dovoljno podataka. Opisa­na je u brojnim radovima g. Akademika D. Kl ep c a i nekoliko naših radova (Glasnik za šumske pokuse, po­sebno izdanje 4, 1993: 111-120; Šumarski list 1-2/1993: 33-52 i dr.), na koje upućujemo zainteresirane.

Ova gospodarska jedinica se već više od 30 godina ureduje po "Novom sistemu uređivanja prebornih šu-

(K=9,5g) (AN,=82)

M = 468,97 mVha; m = 365,80 m'/ha; u = 10,32 mVha/god. N2 = 471 poha;Nl = 389 po ha; AN = 82

Ovu gospodarsku jedinicu izabrali smo kao primjer i zbog toga, što predstavlja prvu konkretnu primjenu "Novog sistema" od njegova postanka, u kojoj je na te­melju gospodarenja po osnovnim elementima normale i kontinuiranih evidencija sječa dokazano postojanje gospodarskog ciklusa drvne zalihe u šumama s koji-

Supstitucijom odnosa za vremena prijelaza T=2,5n S c h a e f f e r o v a formula prelazi u S c h n e i d e r o v u :

1000 1 400 p = * =

D 2,5 *n n*D

Prema ovim spoznajama o vremenima prijelaza možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da su

37 = — i (9TS = u) teoretski dokazane i praktički pri-3 mjenjive vremenske komponente i u sastoji-

nama visokih regularnih šuma za računanje sveukup­nog etata (Es).

Primjena izlazi iz okvira našega rada i zahtijeva po­sebnu studiju. Zbog toga ćemo se o primjeni prethodno opisanih novih spoznaja ograničiti na šume s kojima se preborno gospodari.

ma". Gospodari se po normali koju smo konstruirali prema korelacijama "Novog sistema" na temelju sred­nje visine dominantnih stabala izračunate iz 800 iz­mjerenih visina najviših stabala jele na cijeloj površini gospodarske jedinice "Belevine":

Hdom = 35,33m

Sve relevantne podatke konstruirane II normale za jelu svrstali smo pregledno u tablicu 1. Normala je konstruirana za ophodnjicu 1 = 10 god..

E = M-m = 468,97-365,80 = 103,17 m5: 10 = 10,32 mVha godišnje; E = N,-Ni = 471-389 = 82 stabala/ha : 10=8,2 stabala po ha godišnje.

ma se preborno gospodari.(Na istovjetan način mogli bi budući prevoditelji radova dokazati postojanje gospodarske periode).

Pravilno potrajno gospodarenje zajamčeno je uz sinhroniziran odnos triju temeljnih komponenti uređi­vanja šuma: prostora, vremena i materije (drvne za-

PRIMJENA - Application Gospodarska jedinica: BELEVINE - Management unit: BELEVINE

Izvod iz normale za jelu uz tiziološku zrelost - A section of a normal model for fir at physiological maturity (Godišnji volumni prirast, normalni broj stabala, normalna drvna masa i temeljnica prije i poslije sječe) (Annual volume increment, normal tree number, normal wood mass and basal area before and after cutting)

Tablica 1 - Table 1

123

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CX.XVI1 (2003). 109-133

lihe). Sinhronizacija je moguća, kada je prostorna raz­dioba šume postojana, a u kretanju materije (drvne za­lihe) postignut optimalni odnos: drvne zalihe, prirasta i etata (V: /,.: E) uz pravovremenu primjenu propisanih stručnih postupaka.

Prvi uvjet - prostorna razdioba gospodarske jedini­ce "Belevine"je od prvog uređivanja (1891/82) do da­nas postojana. Prema tome, možemo postupak optima­lizacije odnosa (V-iv-E) prikazati za normalno i kon­kretno stanje šume.

1. Normalna preborna šuma. Optimalni ustroj šume određen je po II normali

ovako: Optimalna drvna zaliha prema Susmel-ovoj korela­

ciji Novog sistema iznosi:

Prema konstruiranoj normali za stanje prije i poslije sječe (tab.l) izračunata je optimalna drvna zaliha od 417,42 m'Vha. S obzirom na neznatnu razliku prema re­zultatu korelacije za V, izračunata optimalna drvna za­liha u tab. 1 je prihvatljiva (-420 mVha).

Optimalni godišnji prirast određen je kao razlika drvnih masa prije i poslije sječe:

iv = M - m = 468,97 - 365,80 = 103,17 m3 ili 10,32 mVha godišnje. U normalnoj prebornoj šumi etat je jednak prirastu

(E = /,,= 10,32 mVha god.). Uravnoteženost normale konstruirane za ophodnjicu

od 1 = 10 godina određena je primjenom optimalnih vremena prijelaza izračunatih po formuli Schaeffera:

Naime, razlika broja stabala između susjednih de-bljinskih stupnjeva (AN = 104) je onaj broj stabala koji bi se mogao posjeći, jer je u višem debljinskom stup­nju nepotreban. Ovaj bi obračun bio točan, kada bi sva stabla normalnog niza prešla tijekom ophodnjice od 10 god. iz jednog u sljedeći viši debljinski stupanj. Za sje­ču se tijekom ophodnjice ne može predvidjeti drvna masa svih suvišnih stabala u iznosu od 110,02 mVha, već samo drvna masa prešlih stabala, pa (AN) valja re­ducirati vremenima prijelaza, kao pokazateljima prela­ženja stabala. Drvna masa tih stabala (AN = 82) iznosi 10,317 mVha. To je godišnji prirast drvne zalihe, koji se može užiti kao etat.

Ako je normala dobro konstruirana odnos V: /', : E je uravnotežen. Uz korištenje etata jednakog prirastu, drvna zaliha se po veličini ne mijenja, pa za svaki član trojnog odnosa treba izračunati prosječno vrijeme opti­

malizacije, koje mora u sva tri slučaja biti jednako optimalnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts).

Izvedene formule 11, 13 i 19 mogu se primjenjivati na dva načina. Ako nam je poznato vrijeme prijelaza za sastojinu jele kao cjelinu, tada za optimalni F izračunat po korelaciji "Novog sistema" određujemo optimalni p - izrazom 11, ;', - izrazom 13 i E- izrazom 19. Zbog primjene istog simbola Ts, za pojedinu komponentu koristit ćemo oznake s indeksima TsI, Ts2 i Ts3.

S obzirom da su nam poznata sva tri tražena ele­menta normale, izuzevši vremena njihove optimaliza­cije, a ono je - prema izvedenim korelacijama -jedna­ko trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sasto­jinu kao cjelinu, isto ćemo odrediti po formulama:

Ts (V) = Ts (i) = T (E) =

Uz optimalni Ts = 13,5 god. gospodarski ciklus optimalne drvne zalihe iznosi

3 * Ts = 3*13,486 = 40,46 god. « 40,5 godina a gospodarska perioda optimalne drvne zalihe

(prema formuli 24) 9*7;= 9*13,486= 121,37 god. « 121,5 godina Trajno (srednjoročno) može se svake godine tije­

kom 40 godišnjeg gospodarskog ciklusa užiti optimal­ni etat:

Formula (23) pokazuje da se tijekom gospodarske periode može trajno godišnje (dugoročno) oko 120 godina sječi jednaki optimalni etat:

124

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski lisl br. 3-4, CXXVI1 (2003), 109-133

Pravilno potrajno gospodarenje po konstruiranoj normali jamči primjenom Ts 3TS i 9TS ostvarenje nače­la višenamjenske potrajnosti prihoda uz kontinuira­no podizanje ili podržavanje njezine potencijalne pro­duktivnosti i ekološke stabilnosti u granicama održi-vog razvoja šume.

2. Gospodarska jedinica NPŠO Belevine Primjena normala ovisi o cilju gospodarenja i izbo­

ru metode uređivanja kojom će se taj cilj moći sigurno, racionalno i svrhovito ostvariti.

U gospodarskoj jedinici "Belevine" to neće biti je­dnostavno, jer je uređenje po "Novom sistemu" akade­mika gosp. D. K. 1 e p c a peta metoda po kojoj je u po­sljednjih sto godina uređivana ova gospodarska jedini­ca (detaljniji prikaz nalazi se u ranije spomenutim ra­dovima). Svaka od njih ostavila je tragove na šumi, ovisno o dužini primjene i osobnom poimanju temelj­nih postupaka pojedinih metoda brojnih prevoditelja gospodarenja.

Praktičnu primjenu konstruirane normale za g.j. "Belevine" demonstrirat ćemo primjerom na temelju podataka normale, redovnih uzastopnih inventura,

kontinuirano vođenih evidencija sječa, izvedenih for­mula i izmjerenih prosječnih vremena prijelaza (Ts).

Kako prema autoru "Novog sistema" (D. K1 e p a c, 1961:44) udio bukve u omjeru smjese po drvnoj masi od 10 % ne smanjuje pozitivan utjecaj normalne te­meljnice - veličinom koje je zajamčeno kontinuirano prirodno podmlađenje - povećali smo izračunatu opti­malnu drvnu zalihu za 10 %

V. o/A •• 420+42 = 462 mVha i prema njoj vodili gospodarenje. Istovremeno je

normala na taj način prilagođena propisu osnove - pre­ma kojem - učešće bukve treba povećati tijekom vre­mena do 20 % po drvnoj masi, što će pospješiti pod-mlađivanje jele pod bukvom.

Prema tome, na ukupnoj se površini gospodarske jedinice "Belevine" mora nalaziti optimalna drvna za­liha od

Vop[ = 462 mVha x 258,24 ha = 119307 m3

Iz postojećih osnova gospodarenja i evidencija sje­ča utvrdili smo, da su se površina, konkretna (Vk) i po­sječeni dio drvne zalihe (Vsj.) u vremenu od 1946-1990 mijenjale kako je prikazano u tablici 2.

Tablica 2 - Table 2

Prema osnovama gospodarenja ukupni volumni pri­rast (iv) je u 45 godina (1946-90) iznosio 111803 m\ U istom vremenu je prevelika drvna zaliha (Vk) u odnosu na optimalnu (V t) smanjena za (127561 - 119572 =

smanjenje konkretne drvne 1803 + 7989= 119792 m3 :

7989m3). Ukupni prirast zalihe je užiti etat Vsj = 45 god = 2662 m3.

1. Vanjske granice gosp.jedinice i unutrašnja pro­storna razdioba nisu mijenjane tijekom posljednjih 100 godina, od prve osnove gospodarenja (1891/92). Pro­mijenjene su samo oznake odjela i odsjeka zbog prila­godbe našim propisima.

U koloni 2 je samo površina bivšeg distrikta VII-Belevine. Distrikt VIII-Dedinski vrh je od prve osnove izdvojen kao samostalna tipološka jedinica (sastojine jele i sastojine bukve na dolomitu) i izdvojen iz naših mjerenja.

Smanjena površina za 13,26 ha odnosi se na izgra­đene nove šumske prometnice, telefonske i dalekovod-ne prosjeke i površine na kojima su izgrađene nastam­be za terensku nastavu studenata.

2. Prva inventarizacija poslije U. svjetskog rata iz­vršena je 1946. god. brzom (okularnom procjenom) drvnih masa. Od 1950/51. kada je gosp. jedinica Bele­vine dodijeljena Šumarskom fakultetu za znanstvena istraživanja i nastavu, drvna zaliha je mjerena.

3. Za evidenciju sječa tijekom 45 godina (1946-1990) koristili smo sve sačuvane i kasnije osobno vo­dene i uredno arhivirane knjižice doznake i manuale primanja. Evidencija je sukladna s godinom procjene (1946). Posječena drvna masa u 1946.god. evidentira­na je u novim obrascima uvedenim od 1. 1. 1947. god.

125

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

4. Gosp jedinica Belevineje svojevremeno bila ure­đena po " Metodi razmjera dobnih razreda s dugim pomladnim razdobljem " uz ophodnju u = 100 god. Prvi dobni razred širok 40 god (ostala tri po 20 god), bio je prilagođen vremenu potrebnom za razvoj biljaka jele tijekom zadržavanja u nemjerenom dijelu sastojine od ponika do taksacijske granice i jednak je optimal­nom ciklusu (3TS = 40.5 god.).

Iz poredbe optimalne (Vopt), konkretne (Vk) i posje­čene drvne zalihe (V„•)

možemo zaključiti, da se u šumi s konkretnom drv­nom zalihom približno jednakoj optimalnoj (Vk~Vopl) može tijekom 45 godina užiti jedna drvna zaliha, a da druga iste veličine ostane u šumi na panju.

Ovu tvrdnju provjerili smo pomoću vremena prije­laza, koje se u svako doba može u svakoj sastojini do­voljno točno izmjeriti i svrhovito primijeniti.

U gospodarskoj jedinici "Belevine" je od 1950. go­dine - kada je predana na upravljanje Šumarskom fa­kultetu - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta.

Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedini­cu kao cjelinu (Ts) određeno kao medijana svih mjere­nja iznosi 15 godina. Ono je gotovo jednako vremenu prijelaza (Ts= 16 god.) koje je utvrdio S c h a e f f e r za jelu u francuskim Alpama.

Prema izmjerenom Ts= 15 god. i rasponu vremena iskorišćenja, užitni ciklus drvne zalihe u g.j. "Belevi­ne" je trajao:

37; = 3*15 = 45 god. Razlikuje se od optimalnog II normale (3Ts(opl) =

40,5 god.), zbog toga jer je Ts(opt) izračunat na temelju drvne zalihe VopX= 417,42 m3, koju smo prema pre­poruci autora "Novog sistema" povisili za 10 %, na 462 mVha odnosno 119.307 m3.

Povećanje normalne drvne zalihe za 10 % tj. od 420 na 462 mVha odnosi se na buduće povećanje bukve u omjeru smjese, koja ovdje ima izrazito biološku ulogu. Listincem neutralizira humus i tako meliorira tlo, odno­sno sprječava prekomjerno zakiseljavanje tla, kao jedan od preduvjeta uspješnog prirodnog podmlađenja.

Način konstrukcije i korelativnost odnosa parameta­ra normala Novog sistema omogućuje prilagodbu nor­malne drvne zalihe veličini konkretne (bez naknadnog korištenja tzv. "prijelaznih normala" kao u primjeni EGT-a), što potvrđuje njihovu fleksibilnost u primjeni.

Prilagodbom odnosno povećanjem normalne drvne zalihe na veličinu konkretne, zalihe se izjednače (VK= VN), pa je za početno "nulto stanje" primjene, normala primjereno transponirana za transfer u

propise srednjo- i dugoročnog prognostičkog mode­la gospodarenja po načelima oponašanja prirode.

Prognostički model određenje s dvije čvrste točke: početnom drvnom zalihom i završnom ili ciljnom drv­nom zalihom. U ove granice održivog razvoja treba in­korporirati kratkoročne propise budućeg gospodarenja, prilagođene stanju šume i usuglašene s prognostičkim modelom srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog raz­voja i gospodarenja po načelima oponašanja prirode.

Povećanje normalne drvne zalihe izračunate po Sus-mel-ovoj korelaciji i II normali za 10 % uvjetuje pove­ćanje etata i shodno tome produženje vremena trajanja gospodarskog ciklusa od optimalnog (3TS =40,5 god) na 3TS = 3 x 15 = 45 god. i vremena trajanja gospodarske periode od 120 god. na 9 x 15 ili 3 x 45 = 135 god.

Tijekom gospodarskog ciklusa (1946-1990), uz stvarnu drvnu zalihu VK = 463 mVha jednaku normal­noj VN = 462 mVha, užit je prosječni godišnji etat:

E = 119782 m3: 45 god = 2662 m3: 258,24 ha = 10,308 mVha god. a vrijeme trajanja potpunog iskoriš­ćenja drvne zalihe

izjednačeno je s izmjerenim (3TS = 3 x 15 = 45 god. Osnovni uredajni pokazatelji održivog razvoja

V- iv - E izjednačeni su po veličini i vremenu trajanja ciklusa, odnosno na kraju ostvarenog i početku novog ciklusa dovedeni u normalni međuodnos.

U gospodarenju tijekom idućeg ciklusa će se ovi­sno o utvrđenom trendu razvoja šume od "nultog sta­nja" do stanja definiranog izvornom normalom, odno­som iv - E regulirati kretanje drvne zalihe i omjer smjese podržavanjem uravnoteženosti između produk­cije i korištenja, a praćenjem promjena obrasta utjecati na kontinuirano prirodno podmlađivanje.

Spoznaja o prelaženju svih stabala iz jednog de-bljinskog stupnja u sljedeći viši, potrebnih u tom de-bljinskom stupnju tijekom prosječnog vremena prijela­za za gosp. jedinicu kao cjelinu Ts = 15 god., i evidenti­ranog iskorišćenja drvne zalihe u vremenu 3TS = 45 god. po veličini jednake preostaloj na panju, potvrđena je hipoteza, prema kojoj gospodarski ciklus traje 3TS a gospodarska perioda drvne zalihe tri uzastopna uži­ma ciklusa:

9T, = 3Tsx3= 45god. x3 = 135god. tijekom koje će se užiti tri drvne zalihe

126

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

Ovaj godišnji etat jednak je etatu koji bi se - prema izvršenim i evidentiranim sječama u proteklom ciklusu - mogao trajno godišnje sječi tijekom utvrđene peri­ode za gosp. jedinicu Belevine:

E = 119782 m3 x 3 = 359346 m3: 135 god.= 2662 mVgod = 10,31 mVha god. Rezultat je istovjetan s optimalnim odnosno ostva­

renim etatom.

PROVJERA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA Checking the duration of a cycle

Uobičajeno i u šumarskoj praksi prihvaćeno odre­đivanje uredajnih pokazatelja i u relativnim vrijedno­stima, upotrijebit ćemo za provjeru pouzdanosti pri­mjene prosječnih vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (Ts, 3TS i 1/3TS), jednostavno oblikovanim for­mulama relativnih odnosa (p) i (3TS). Temelje se na spoznaji: postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojine kao cjeline (3T,) obrnuto su srazmjerne veličine. (Ova spoznaja je i osnovica me­tode A. Schaef fe ra ) .

Što je prirast uz istu drvnu zalihu veći, (3TS) sraz-mjerno je manji (kraći) i obrnuto, produljenjem vreme­na prijelaza postotak prirasta se smanjuje.

Iz odnosa u praksi primjenjivane općepoznate i Schae f f e r -ove formule za računanje prirasta

Srazmjer (3TS) i (p) određen je koeficijentom pro­porcionalnosti (k):

Prema podacima druge normale, vremenski raspon trajanja ciklusa izračunat pomoću k,

Uz povećanu normalnu drvnu zalihu VN = 462 mVha, vremenski raspon trajanja ciklusa određen po istom po­stupku pomoću izračunatog k2 = 0,022085478 iznosi:

i jednak je izmjerenom (3TS = 3 x 15 = 45 god). Užitna perioda drvne zalihe (izmjerene na počet­

ku prvog užitnog ciklusa) određena istim izrazom

jednaka je rasponu izmjerenog vremena trajanja tri uzastopna užitna ciklusa

9TS = 3x 3TS = 3 x 45 ili 9 x 15 god = 135 god. Postotak prirasta (p) i vrijeme trajanja ciklusa (3TS)

mogu se na temelju navedenih srazmjera upotrijebiti za računanje ili kontrolu jednog uredajnog pokazatelja ako je poznat drugi. To će doći do izražaja kod metoda koje prirast ne određuju primjenom vremena prijelaza.

Izvedene formule 28 i 29 su matematički oblikova­ni precepti korelativnih odnosa s točno određenim na­činom i područjem primjene. To zorno ilustrira i potvr­đuje sljedeći primjer srazmjernosti (p) i (3TS) računa­njem postotka prirasta - prema podacima II normale -na dva načina:

-kvocijentom određenog optimalnim (7\): 3T

127

istovjetan je s ranije izračunatim po formuli

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXVII (2003). 109-133

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusive remarks

Nastavno na dosadašnje spoznaje o uporabi vreme­na prijelaza, istraživanjem je potvrđena pretpostavlje­na mogućnost proširenja primjene prosječnog vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (Ts) u svezi s pouzda­nim ostvarenjem stručno najodgovornijih zadaća pri uređivanju prebornih šuma - određivanju vremena sje-čive zrelosti (potpunog iskorišćenja drvne zalihe) pre­bornih sastojina i obračuna etata.

Dugotrajnim praćenjem i osobnim bilježenjem po­dataka o promjenama razvoja šume posrednim postup­cima, dokazano je, a paralelnim neposrednim mjere­njem vremena promjena potvrđeno, postojanje dvaju različitih procesa razvoja. Oba se u prebornoj šumi do­gađaju istovremeno i na istim površinama, ali u razli­čitim rasponima vremena trajanja. Oba se odnose na iste taksacijske elemente - stabla, razvoj kojih smo tre­tirali dvojako. Individualno po stablima i kao skupove prirodnih cjelina izdvojenih u šumske sastojine speci­fične konstitucije.

Razvoj pojedinog stabla - kao osnovnog gradbe-nog elementa šume - j e dugotrajan i vremenski limiti­ran. Životni vijek je predodređen prirodnom fizičkom zrelošću, ako apstrahiramo nepovoljne prirodne utje­caje i antropogenu selekciju. Preborne sastojine izgra­đene od tih istih stabala se kao prirodne cjeline, uz pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponaša­nja prirode, razvijaju trajno na određenoj površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih, vremenski odre­đenih krugova razvoja.

Na temeljem navedenih spoznaja određena su tri raspona vremena, koji tijekom trajnog procesa razvoja preborne šume, odlučno razlučuju promjene drvne za­lihe prebornih sastojina prouzročene razvojem u odre­đenim vremenskim krugovima i ostvarajem etata u is­tim rasponima vremena.

To su: turnus prebornih sječa (ili vezana ophod-njica za Ts), gospodarski ciklus i fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda konverzije. Primjenom u sli-

128

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list hr. 3 4, CXXVII 12(103). 109-133

jedu po dužinama trajanja (određenih višekratnicima Ts), ovi rasponi vremena pouzdani su parametri za određivanje i kontrolu ostvaraja etata. uz istovremeno sukcesivno praćenje uravnoteženosti produkcije i kori­štenja drvne zalihe.

Turnus prebornih sječa (vezana ophodnjica) je kratkoročni raspon vremena jednak izmjerenom (Ts), tijekom kojega se u normalnoj prebornoj sastojini može užiti etat u veličini 1/3 drvne zalihe. Na temelju ove spoznaje konstruirao je A. Schaef fer normalu za preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu 1 = Ts = 16 god., a mi je dopunjujemo formulom za go­dišnji etat:

Ts

Gospodarski ciklus je našim istraživanjem utvrđen i novim stručnim nazivom imenovan zatvoren vremen­ski krug razvoja normalne drvne zalihe preborne sasto-jine. Jedan cjelovit vremenski krug ili ciklus razvoja preborne sastojine traje tri prosječna vremena pri­jelaza za sastojinu kao cjelinu (3 Ts) i jednak je vre­menu u kojemu se stablimičnom i (ili) grupimičnom sječom potpuno iskoristi njena drvna zaliha ali tako, da druga iste veličine ostaje u šumi na panju. Korište­njem etata jednakog prirastu, na panju će se trajno nala­ziti tzv. stacionarna normalna drvna zaliha, a ciklusi nizati u kontinuiranom slijedu jedan za drugim.

Godišnji etat za vremenski raspon ciklusa određuje se formulom A. S c h a e f f e r a:

E=*- m> 3TS

Istraživanjem utvrđenim zatvorenim vremenskim krugovima razvoja normalne drvne zalihe - ciklusima, dopunjujemo uređivanje prebornih šuma novom doka­zanom spoznajom o vremenu trajanja potpunog isko-rišćenja drvne zalihe. Time ujedno potvrđujemo pre­poruku g. Akademika D. Kl ep c a (1959:431) o pri­mjeni formule A. Schaef fe ra za određivanje etata, kao "jednoj od najpouzdanijih formula".

Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu, vremen­ski tvore gospodarsku periodu konverzije svih stabala izmjerenih na početku prvog ciklusa:

3x3T s = 9Ts

Slijedom navedenih spoznaja o vremenskim raspo­nima trajanja ciklusa razvoja normalne drvne zalihe kao mjerljivim veličinama, izveli smo formulu za go­dišnji etat tijekom gospodarske periode konverzije, oblikom istovjetnu s Mas son -Vat t ier ovom for­mulom za ukupni etat visokih regularnih šuma

E = (Križanec) E = (Masson-Vattier) 9TS u

ali u nazivniku s inačicom "vrijeme" prilagođenoj uzgojnom obliku, ustroju i dobnoj heterogenosti sasto-jina prebornih šuma (9TS). U tom vremenu užiju se tri normalne drvne zalihe (3V) evidentirane sumom drv­nih masa posječenih stabala, a četvrta ostaje u šumi na panju kao novi reproducent prirašćivanja u prvom ci­klusu iduće gospodarske periode.

Nazivnik formule izvedene transformacijom kore­lacije "Novog sistema" za normalnu drvnu zalihu pre­bornih šuma jele, ukazuje na vremensku kompatibil­nost ophodnje (u) i nove inačice komponente "vri­jeme" (9TS):

u = 9Ts

uz isto ostvarenje etata u veličini tri normalne drvne zalihe. Korelacija ujedno potvrđuje pouzdanost sred­nje visine dominantnih stabala (Hdom) kao osnovnog pokazatelja prirodne produktivnosti staništa (boniteta).

Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sas­tojinu kao cjelinu (9TS) je pandan ophodnji visoke re­gularne šume, no u odnosu na ophodnju određeno je izmjerenim relativnim vremenom. Kako ophodnja izražena apsolutnom dobi nije primjenljiva u prebor­noj šumi, novu inačicu odredili smo relativnim vreme­nom, primijenili u prebornoj šumi i nazvali fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda konverzije.

U oba uzgojna oblika je cilj gospodarenja definiran istim pokazateljem - prsnim promjerom usvojenim kao dimenzija zrelosti za sječu. Vrijeme u kojem stabla postižu dimenziju zrelosti iskazano brojem godina -ophodnjom ili fiktivnom ophodnjom je kompatibilno. Užita drvna zaliha je bez obzira na mjerne jedinice vremena trajanja ophodnje i fiktivne ophodnje odno­sno gospodarske periode konverzije jednaka (3V).

Zašto uz navedene istovjetnosti treba vrijeme za po­stizanje dimenzije zrelosti određivati u apsolutnim i re­lativnim mjernim jedinicama i primjenjivati u različitim inačicama? Zbog razlike u dinamici ostvaraja cilja gos­podarenja, odnosno razlici stručnih postupaka i vrstama sječa između jednodobnih sastojina visoke regularne šume i raznodobnih sastojina preborne šume. Osim toga, iskazivanje dobi stabala apsolutnim brojem godi­na u prebornim sastojinama, izgrađenim od stabala svih prirodno mogućih starosti je nesvrhovito.

U visokoj regularnoj šumi primjenjujemo sastojin-sko gospodarenje, a vrijeme zrelosti iskazujemo apso­lutnim brojem godina - ophodnjom. U prebornoj šumi primjenjujemo stablimično i (ili) grupimično gospoda­renje, a brzinu ili tempo prelaženja stabala po debljin-skim stupnjevima do dimenzije zrelosti iskazujemo brojem godina - fiktivnom ophodnjom.

129

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003). 109-133

Ophodnja je vrijeme trajanja zatvorenog kruga raz­voja svih jednodobnih sastojina visoke regularne šume od njihova osnivanja do sječive zrelosti. Tijekom raz­voja ostvaruje se etat međuprihoda tzv. prorijedama, intenzitetom sječa primjerenim dobi i stanju sastojina. U sastojinama koje su postigle dob sječive zrelosti -ophodnju, ostvaruje se etat glavnog prihoda istovre­menom sječom svih stabala na cijeloj površini sastoji­na - u pravilu najstarijeg dobnog razreda - i osnivaju nove jednodobne sastojine vremenskim slijedom, kako postižu zrelost.

Tijekom trajanja ophodnje užije se sveukupni etat u veličini tri normalne drvne zalihe, ostvaren u različi­tom odnosu etata glavnog i međuprihoda, ovisno o iz­boru prorijede (Prirasno - prihodne tablice).

Fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda je vremenska konstanta konverzije. To je raspon vre­mena preobrazbe tijekom kojega se stablimično i (ili) grupimično sijeku strukturno prekobrojna stabla u svim debljinskim stupnjevima, i najdeblja stabla, vre­menskim slijedom kako postižu dimenziju zrelosti. Vrijeme trajanja gospodarske periode konverzije jed­nako je vremenu fiktivne ophodnje. Konverzija (preo­brazba) preborne sastojine završava onog momenta kada se užije i posljednje stablo koje je postiglo di­menziju zrelosti, što znači da je izvršena (teoretski) konverzija svih stabala inventariziranih na početku pe­riode. Zbroj užitih drvnih masa posječenih stabala (po 1/3 u pojedinom ciklusu) jednak je veličini tri normal­ne drvne zalihe (3V).

Primjena nove formule za etat (kao i prethodne dvi­je) pretpostavlja poznavanje tri relevantna uređajna pokazatelja: drvnu zalihu (V), volumni prirast (iv) i vri­jeme prijelaza (t). Ovi se pokazatelji pri sastavu osno­va gospodarenja mjere, pa se formula uz poznate para­metre i jednostavan oblik, lagano i pouzdano inkorpo­rira u postojeće modele uređivanja prebornih šuma.

Predložene formule za obračun, kontrolu izračuna i ostvarenje etata, primjenljive su u svim jedinicama prostorne razdiobe prebornih šuma.

Rasponi vremena izraženi inačicama (Ts, 3TS i 9TS) pogodni su za racionalizaciju uređajnih radova pri sas­tavu osnova gospodarenja.

Prigovor da je predloženo dugoročno planiranje etata po novoj formuli zbog predvidivog vremenskog raspona primjene nesvrhovito, nije prihvatljiv. Progno-

A n i ć, V. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb.

A s s m a n n , E. 1961: Waldertragskunde. DLV Ver-lags. Miinchen, Bonn, Wien.

stički modeli trenda razvoja i potrajnosti prihoda su za­tvoreni sustavi. Oblikovani su za svaku tretiranu višu jedinicu prostorne razdiobe šuma posebice zbog toga što dugotrajnost razvoja sastojina tijekom trajnog raz­voja i praćenja promjena u periodičkim inventurama zahtijeva planiranje i evidentiranje ostvarenje odredni­ca gospodarenja po načelima oponašanja prirode, kroz cijeli raspon vremena trajanja ophodnje ili fiktivne op­hodnje, za ekonomske jedinice kao cjeline.

Za prirast (z'v) i etat (E) koje iskazujemo i u relativ­nim vrijednostima usvojenim u praktičnoj primjeni, utvrdili smo da su postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vri­jeme prijelaza za sastojine kao cjeline (3TS) obrnuto srazmjerne veličine:

"•"- 57 3T-'WP

Određivanjem ili kontrolom jednog pokazatelja, ako je poznat drugi, omogućeno je brzo stjecanje slike odnosa konkretnih veličina koje će u usporedbi s nor­malnim ukazati na uzroke neusklađenosti uređajnih pokazatelja i jačinu otklona od normalnih vrijednosti.

U praksi se prezentirane srednjo- i dugoročne inači­ce kao pouzdani vremenski pokazatelji ne određuju i slijedom toga ne primijenjuju, iako je njihovo određi­vanje moguće bez dopunskih mjerenja (temeljem vre­mena prijelaza određenih kod obračuna prirasta).

Iznijete nove inačice - fiktivna ophodnja kao vre­menska konstanta zrelosti kompatibilna s ophodnjom - i nova formula za etat, ne bi trebale predstavljati nuz-gredne, već stalne uređajne pokazatelje srednjo- i du­goročnih prognostičkih modela razvoja i budućeg gos­podarenja šumama prebornog uzgojnog oblika. Znan­stveno porijeklo jamči u primjeni ostvarenje višena­mjenske potrajnosti prihoda u granicama održivoga razvoja šuma, uz očuvanje i podizanje bio- i ekološke stabilnosti.

Zbog opisa nužnih detalja i stjecanja cjelovite slike kompleksnog ustroja preborne šume u vezi s ponuđe­nim riješenjem srednjo- i dugoročnog uređenja, djelo je sadržajno usklađeno sa značajem "vremena" kao ekonomskog uređajnog pokazatelja prilagođenog dob­noj heterogenosti prebornih sastojina, i neizbježno op­širnije od uvjetovanog broja stranica za tisak.

Ces ta r , D. & oil. 1986: Uputstva za izradu karte eko-loško-gospodarskih tipova gorskog područja (I) Hrvatske. Radovi br. 4 - izvanredno izdanje, Šu­marski Institut, Jastrebarsko.

LITERATURA References

130

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003), 109-133

H a r a p i n , M. & oil. 1993: Zaštita i očuvanje europ­skih šuma. Minist. polj. i šumarstva, Zagreb.

E m r o v i ć , B. 1968: Vrijeme prijelaza. Šumarski list 7-8, Zagreb.

K l a i ć , B. 1990: Rječnik stranih riječi. Nakladni Za­vod MH, Zagreb.

K l e p a c , D. 1952: Uređivanje šuma oplodnom sje­čom. Glas. šum. pokuse 10,str. 225-346.

K l e p a c , D. 1953: Vrijeme prijelaza. Šumarski list br. 1., Zagreb.

K1 e p a c, D. 1953: Nekoliko formula za intenzitet sje­če. Šumarski list 9/10, str. 373-385

K l e p a c , D. 1959: Nekoliko metoda za određivanje etata u jelovim prebornim šumama. Šumarski list 12, str. 426-436

K1 e p a c, D. 1960: Jedna stara praktična metoda raču­nanja prirasta u prebornim šumama. Šumarski list 7-8, str. 228-231.

K l e p a c , D. 1961: Normalne frekvencijske krivulje broja stabala u prebornoj šumi. Šumarski list 9-10, str. 333-341.

K l e p a c , D. 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj. šumarska Komora, Zagreb, str. 1-46.

K l e p a c , D. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

K l e p a c , D. 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

K l e p a c , D. 1997: Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Hrvatske šume, Zagreb.

K n u c h e 1, H. 1950: Planung und Kontrolle im Forst-betrieb. Aarau, Switzerland.

Kr i žanec ,R . 1984: Postojanost vremena prijelaza je­le u višim jedinicama prostorne podjele. Šumar­ski list 5-6, str. 213-224.

K r i ž a n e c , R. 1984: Istraživanje odnosa normalnih vremena prijelaza i analitičkih izraza tarifa. Glas. šum. pokuse, vol. 22, str. 369-377.

K r i ž a n e c , R. 1985: Jedinstvena opća formula za ra­čunanje etata glavnog prihoda u visokim regu­larnim šumama. Glasnik za šum pokuse 23, str. 141-175. Šum. fakultet Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glas. šum. pokuse, posebno izd. 2, str. 291-296.

K r i ž a n e c , R. 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO g.j. Belevine (1990-1999). Šumarski fakultet, Zagreb, 243 pp.

K r i ž a n e c , R. 1992: 200-godišnjica prve metode za računanje etata. Šum. list br. 7-8, str. 313-326, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 1993: Uloga evidencije sječa u praće­

nju kretanja drvne zalihe preborne šume. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, str. 111 -120.

K r i ž a n e c , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate. Zbornik Centra HAZU, pp. 125-138, Vinkovci.

K r i ž a n e c , R. 1992: Uređivanje šuma-razvoj meto­da: In: Rauš, Đ. (ed) Šume u Hrvatskoj, pp. 140-143, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 1993: Kako evidenciji sječa po broju stabala proširiti stupanj informativnosti (Evi­dencija po godinama sječe). Šumarski list br. 1-2. str. 33-52, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 1993: Distribucija drvnih masa u pre­bornoj doznaci (Evidencija po godinama sječe). Šumarski listbr. 6-8, str. 259-281, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 1993: Evidencija sječa po uzrocima doznake (Evidencija po godinama sječe). Šu­marski list br. 9-10, str. 383-403, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 2000: Zašto 20-godišnja gospodarska razdoblja i 10-godišnja gospodarska polurazdo-blja nisu primjereno uređaj no vrijeme za šume prebornog uzgojnog oblika. Šumarski list br. 1 -2, str. 67-72, Zagreb.

K r i ž a n e c , R. 2000: Zašto obrast kao jedinstveni po-svudašnje rasprostranjeni uređajni pokazatelj određujemo primjenom dvaju različitih taksacij-skih elemenata. Šumarski list br. 9-10, str. 573-580, Zagreb.

L e v a k o v i ć , A . 1918:0 prirastu i postotku prirasta. Šumarski list, br. 11-12, Zagreb.

Levakov ić ,A . 1939:0 nekim formulama za prosje­čni postotak prirasta. Šumarski list br. 4-5, Za­greb.

M a t i ć , S. 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih činila­ca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru. Glasnik za šum­ske pokuse, vol. XXI: 223-400, Zagreb.

M a t i ć , V. 1968-69: Uređivanje šuma (škripta I i II dio), Sarajevo.

M e š t r o v i ć , Š., G. F a b i j a n i ć , 1995: Priručnik za uređivanje šuma, str. 416. Zagreb.

M i l e t i ć , Ž. 1950,1951: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga I i II. Beograd.

N e n a d i ć , Đ. 1929: Uređivanje šuma, Zagreb. P rodan , M. 1965:Holzmesslehre, 664 pp., Frankfurt

am Main. Schaeffer , A. 1908: Accroissement d'un massif

jardine. Bulletin trimestriel de la Societe Fore-stiere, Besanqon.

Šafar, J. 1948: Preborna šuma i preborno gospodare­nje. Zagreb.

131

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133

Š u r i ć, S. 1933: Prebome sječe u neuređenim prebor-nim šumama i šumama tipa prašume. Šumarski list 57/5, str. 339-347. Zagreb.

U g r e n o v i ć , A . 1951: Šuma u svijetlu nauke. JAZU, Zagreb.

U g r e n o v i ć , A . 1903: Naredba glede sastavka gos­podarstvenih osnova i programa...

U g r e n o v i ć , A . 1937: Uputstva za procenu stabala u dubećem, str. 1-6, Beograd.

U g r e n o v i ć , A . 1937: uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama, str. 17-23. Beograd.

U g r e n o v i ć , A . 1951: Uređajni zapisnik "Zalesina", str. 1-20. Opis sastojina g. j . "Zalesina".

U g r e n o v i ć , A . 1981: Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980, str. 319. Delnice.

U g r e n o v i ć , A. 1985: Šumarsko - tehnički priru­čnik. Nakladni zavod Znanje. Zagreb.

SUMMARY: In selection forests time is an economic management indicator with no alternative. Although measurable, it has not been adequately evaluated and incorporated in prognostic models of development and future manage­ment. The problem of mid- and long-term management planning aimed at achieving multipurpose progressive yield sustainability within the limits of sus­tainable development of forests that grow "in continuo", that is, permanently, has directed our research of many years to studying time management. This issue forms the key point of the majority of past, as well as this work.

By monitoring and recording changes in the growth of a forest in one man­agement unit, new insights into particular features of selection forest develop­ment which enable mid- and long-term planning have been established and presented in this paper. The processes and the length of development of wood mass of individual trees are long-lasting and limited in time by physiological maturity. The processes and duration of the development of the growing stock making up the wood mass of these trees are permanent and take place "in continuo ", in closed integral circles or cycles. In a normal selection forest one integral cycle in the development of growing stock takes up three average transition times (3Ts) for a stand as a unit. In terms of duration it equals a management cycle, in which the amount of annual yield equals the increment of a normal growing stock (V) but in such a way that the other growing stock of the same size remains on the stump as a new increment reproducer in the new cycle.

Three consecutive management cycles in a series form a development period or management conversion period. In the course of period duration in time (3x3Ts=9Ts) wood mass amounting to three normal growing stocks (3 V) are obtained in the three cycles, while the fourth remains on the stump in the forest. The equilibrium of natural diversity of forest bio- and ecosystem is realised through a continuous coordination of triple relationship: growing stock- increment - yield.

Based on new insights into a continuous sequence of cycles and the possi­bility of direct measurement of the time needed to fully utilise normal growing stocks of a selection forest, a new formula for determining a normal annual

U g r e n o v i ć , A. 1985: Pravilnikonačinu izrade šum-skogospodarskih osnova područja, osnova gos­podarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. Narodne Novine br. 42/1985.

U g r e n o v i ć , A. 1990: Zakon o šumama. Narodne Novine br. 52/1990.

U g r e n o v i ć , A. 1994: Zakon o zaštiti prirode. Naro­dne Novine br. 30/1994.

U g r e n o v i ć , A. 1994: Pravilnik o uređivanju šuma. Narodne Novine br. 52/1994.

U g r e n o v i ć , A. 1994: Zakon o zaštiti okoliša. Na­rodne Novine br. 82/1994.

U g r e n o v i ć , A. 1996: Šumskogospodarsko područje Hrvatske, Šumskogospodarska osnova (Uređaj­ni zapisnik) 1996-2005. Hrvatske šume, Zagreb.

U g r e n o v i ć , A. 1997: Pravilnik o uređivanju šuma. Narodne Novine br. 11/1997.

132

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003), 109-133

yield by purpose and form was set up, which is identical to Masson-Wattier's formula for the entire yield in a high regular forest:

E= mi (Križanec) E= m3 (Masson-Wattier) 9TS

However, the denominator contains a variant of the management compo­nent "time" (9Ts), adapted to the system, permanent development and age heterogeneity of selection stands.

A nine-fold average transition time for a stand as a whole (9Ts) is a coun­terpart to rotation in a high regular forest. It defines a new time constant: fic­tional rotation or management conversion period applicable to managing selection forests (u = 9Ts).

With regard to their scientific origin and simple form, the new yield formu­la and fictional rotation are in practice easily incorporated in the existing for­est management models. Being effective signs of cutting maturity, we propose their use for the calculation and control of account and yield realisation in all units of spatial division of selection forests

Key words: selection forest, time management, transition time, cycle, thinning, period, mid- and long-term planning, fictional rotation, yield.

133