nora-13-01-srpnja-2011

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

1/8

NORA Petak 1. srpnja 2011. str. 1

51. Meunarodni djeji festival ibenik HrvatskaOdrava se pod pokroviteljstvom

Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia

IMPRESSUM

Izdava: HNK ibenik i 51. MDF

Za izdavaa: Jasenka Ramljak

Glavna urednica: Grozdana Cvitan

Redakcija:Matea Belamari, Andrea Bumbak, Ivan imir, Paula imir, Franko obanov, Margita veljo,

Iva Dominovi, Toni Dominovi, ii Delali, Loretta Gracin, Ivan Jaki Pietek, Laura Josipovi,eljana Karega, Marino Konstadinov, Luka Lasinovi, Leonardo Miodrag, Josip Mren, LorenaNanjara, Lora Pavlinovi, Josipa Peri, Marko Prgin, Lovre Sladi, Nikola Sladi, Josipa upe,

Marija Vuki, Ana Zorii

Graki urednik: Luka ankovi

Voditeljica unosa: Antonia Milin

Fotograja: Duko Jaramaz

Pomonica: Iva Sladi

www.mdf-sibenik.com

51.

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

2/8

Petak 1. srpnja 2011. NORA str. 2

Subotaetvrtak Petak 2. srpnja30. lipnja 1. srpnjaFoaje HNK ibenik 11:00Festivalski razgovori

HNK IBENIK - 19:00Gradsko kazalite lutaka Rijeka:Guliver u zemlji malih ljudi,lutkarska predstava

Ljetna pozornica - 21:00GLEDALIE KOPER, Slovenija:PEPELKA IN JAZ /Pepeljuga i ja

Filmska pozornica - Gorica, ul. donKrste Stoia - 21:15

RIO, animirani lm (sinkronizirano)

etiri bunara - 22:30Puhaki orkestar STAR OF THENORT BANDMinnesota, USA

Crkva sv. Frane 21:00MUKI PJEVAKI ZBOR MIHOVIL,koncert

Foaje HNK ibenik 11:00Festivalski razgovori

HNK IBENIK - 11:00Filmske radionice

Ljetna pozornica - 21:00Plesni ansambl Sjene: 1001 san

Foaje HNK ibenik 11:00Festivalski razgovori

Ljetna pozornica - 21:00Kazalite za mlade DSCHUNGELWIEN & IYASA: Afrike bajke

Filmska pozornica - Gorica, ul. donKrste Stoia - 21:15PIRATI S KARIBA: NEPOZNATEPLIME, pustolovni lm

Juer, danas, sutra...

Festivalski razgovori

Glmc zdvlnkkm N

Juer u 11:00h odrani su 12. Festi-valski razgovori . Jasen Boko otvorio je Festivalske razgovore, a ZdenkaBilui predstavila je gosta iz Litve,

knjievnika i ilustratora KstutisaKasparaviiusa. On je opisivao svojuradionicu na kojoj je s djecom crtaoslonove i irafe, a na kraju radionicenacrtanu su irafu veliku 6 metara i 80centimetra darovali gradskoj knjini-ci. irafa nije bila samo najvea ve inajljepa. Otvoren je novi program zakomentiranje. Naime, juer je zavrioprogram Knjievnici na festivalu ija jeselektorica Grozdana Cvitan. Grozda-na Cvitan je ukratko opisala tijek pro-

grama te joj je veoma ao to se nafestivalskim razgovorima nije pojavioJozo Vrki ali tjei je injenica da eponoviti svoj dolazak ujesen. Kstu-tis Kasparaviius osim to je vodio

radionicu sudjelovao je i u programuza knjievnike. Zainteresirao je djecusvojim kratkim i budalastim priama.Koraljak Milun i njezina ki Jelena su

okupile publiku na Dobriu u velikombroju te predstavile svoju slikovnicuZmaj kakljaj. Dalje su se predstav-ljale Anela Bori i djeca iz osnovnekole Visa. Predstavili su svoju tre-u knjigu nazvanu Legende otokaVisa. Polaznice radionice zadovolj-ne su radom i upoznavanjem kulturesvog otoka. Oni su sluali ljude naotoku i zapisali legende koje su im oniispriali.

Na red za komentiranje dola je i

predstava Vjetica Hillary ide u ope-ru. Predstava je oduevila ne samomaliane nego i sve prisutne sa okru-glim stolom. Najvie se to vidjelo napozitivnim komentarima Jake Fia-

menga, Nere Gojanovi i DubravkaJelaia Buimskog koji smatraju daje predstava bila edukativna i pouna.Smatraju jo da je i ova predstava bila

uvod za Kineze na Ljetnoj pozornici.Glumci predstave zadovoljni su kriti-kama proitanim u Nori.

Na festivalskim razgovorima sudje-lovali su i Kinezi s predstavom Bajkao ribaru i ribici. Pria je to o dobromei potenome ribaru kojem ribica ispu-njava tri elje. Pria se dopala publicina Ljetnoj. Od gospodina Dubravkasaznali smo da je veliki ljubitelj kine-ske glazbe. Jaki se svidjela kineskaizvedba, takoer mu je bilo drago to

su i mlaa djeca sa zanimanjem pra-tila predstavu. Festivalski razgovorizavreni su najavom veernjih pro-grama.

Marija Vuki i Iva Sladi

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

3/8


Pismo iz Japana:

Draga gospoo Jasenka i zaposlenici Festivala,

Ja, kao i svi nai lanovi, duboko sam dirnuta va-om porukom. Puno vam hvala!

Tohoku podruje bilo je pogoeno velikim potre-som.

Kao to znate, bio je to golem i uasavajui ok

za nas. Sada nam se dogaaju manji okovi iz danau dan. Kanto, podruje u kojem ivim, takoer jestradalo ali je teta bila manja (zid je napuknuo umojoj kui). No sad smo svi dobro.

Mnogi ljudi rade i pomau na unitenom podru-ju. Mislim da svi Japanci razmiljaju na koji nainpomoi rtvama. U ovoj situaciji primili smo pomoi potporu, a stigle su nam i lijepe poruke iz cijelogasvijeta. To me usreuje!

Suzu-no-kai e poslati ljudima u Etegami velikekoliine boje i pribora za bojenje. Takoer, skupitu neto novca prodajui moje slike na proljetnojizlobi u Tokyu.

S ovim pismom Festivalu aljemo veliko platno (5x 3 metra). Oslikala su ga djeca od 3 do 10 godinaiz razliitih odjeljenja. Tema je Proljee u Japanu.

U Japanu imamo etiri godinja doba. U prolje-e stabla trenji procvjetaju, dok im je u pozadinipredivno plavo nebo. Cvjetanjem stabla postanuruiasta.

Vidimo te scenarije svugdje po malo. A djeca su

naslikala tri razliita cvjetanja trenji. Nadam se dae to vidjeti mnoga djeca iz razliitih krajeva svijeta.

Molim vas recite festivalcima da smo svi dobro!Doite u Japan i vidite tu predivnu scenograjucvjetanja stabala trenje.

Nadam se da e naa slika uiniti Festival jo ra-dosnijim!

Srdano,Akiko Suzuki

Japanska djeca poslala su djeci u ibeniku i nji-hovim gostima sliku koja je izloena na balkonu ad-ministrativne zgrade HNK ibenik.

D vdn cv!

@ RAZGOVORVrijeDNi sujeDNostaVNi

Sposobna, dosjetljiva, odluna rijei su koje, prema mommiljenju, opisuju v.d. ravnateljicu kazalita i direktoricu MDF-a Jasenku Ramljak. Jedna je od rijetkih osoba u ovom gradu

koja bi vas razumjela da pozdravite sa good day, bon jour, bongiorno, guten tag Naime teta Jasa, kako je od milja zovu,govori 5 svjetskih jezika: hrvatski, engleski, njemaki, francuskii talijanski, a dobro vlada i jednim od etiopskih jezika. Voditelji-ca MDF-a koja za sebe kae da je ljudi najmanje razumiju nahrvatskom, ali kako vidite meni je to polo za rukom.NORA: Moglo bi se rei da ste pravi pravcati poliglot, kako touspijevate?Jasenka Ramljak: Ja sam 100 puta rekla i opet u ponoviti,govorim 5 svjetskih jezika, a ljudi me najmanje mogu razumjetina hrvatskom. Jezike sam najvie uila putujui inozemstvom.Recept za mlade kako brzo nauiti jezik je zaljubiti se u osobu

kojoj materinji jezik razliit od onog kojim govori onaj koji sezaljubljuje.NORA: Treu godinu za redom bilten se oslonio na najmlaesnage tj. Noru. Postoji li naznaka da bi sljedee godine mogaobiti ponovno osnovan bilten?Jasenka Ramljak: Nora kao novinarska radionica uspjenodjeluje i bez biltena. Svako poduzee na festivalu ima svogefa, stoga nije do mene ponovno osnivanje biltena.NORA: Kako biste opisali dosadanji tijek festivala?Jasenka Ramljak: So far, so good! Upravo tim rijeima.NORA: Koliko dugo radite na festivalu i to je tajna vaeguspjeha?Jasenka Ramljak: Na festivalu radim od 1975. Znai punih 36

godina. 36 godina rada s djecom i za djecu. Tajne nema, jed-nostavno mora voljeti svoj posao. Ja volim ovaj posao tolikoda mi je teko zamisliti da u jednog dana to prestati raditi.NORA: Znam da su svi ljudi na MDF-u vani, ali koje bi izdvo-jili?Jasenka Ramljak: Na zatvaranje festivala nam u posjet dolazigospoa Kolinda Grabar Kitarovi, takoer Rut Carek iz odjelaza Unesco. Moj dugogodinji prijatelj i posjetitelj festivala BillConor zavrava svoju glazbenu radionicu. Od njega sam na-uila da to je ovjek vrjedniji to je skromniji. Bill je bio tu iakoi sam ne zna da je bio, ali smo ga zapamtili po dobrom radu.A to se tie ljudi zaduenih da festival funkcionira na svim po-

zornicama i sve dane za redom posebno bih istaknula dekekoji su radili na Ljetnoj i svim ostalim pozornicama kao i ljudezaduene na festivalskoj recepciji, vozae i sve druge bez i-jeg bi se rada osjetio nedostatak u festivalskom funkcioniranju.

Iva Sladi

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

4/8


uzbnM

Ml ld vpl

Bio sam na predstavi o Guliveru uHNK ibenik. Bilo mi je sretno kad se

Guliver pozdravio sa Liliputancima.Bilo mi je tuno kad su Liliputanci

zarobili Gulivera.Mario elai, 4.r

Juer u 19:00 sati odrana je predstava Guliver uzemlji malih ljudi. Predstava mi se jako svidjela.

Giliver je putovao svijetom. Doao je u svijet malihljudi. Mali ljudi su ga zavezali. Guliver je poslije postaopodglavni u gradu i htio je uiniti dobro u gradu. To je i

uinio. Mali ljudi su sve poruili i poubijali se.Ivan imir, 3.r

BezsretNoG

zaVretkaJuer u 19 sati u ibenskom kazalitu odrana

je lutkarska predstava Guliver u zemlji malih lju-di. Izveli su je lutkari Gradskog kazalita lutaka izRijeke. U predstavi se radi o Guliveru i tome kakoje zalutao u zemlju malih ljudi. Tu su ga napali i za-robili. Malim ljudima se poeo sviati Guliver te suga oslobodili. Jedne noi Guliver je pripremio izne-naenje. Ujutro su se mali ljudi posvaali i u vezi s

tom svaom je izbio rat. Ova pria na kraju nemasretan zavretak. No unato tome publika je lutkarenagradila velikim i gromoglasnim pljeskom.

Paula imir, 5.r

plv

zbnn GlvJueranja predstava Guliver u zemlji malih ljudi je bila vrloimpresivna. Htio bih naglasiti da je to lutkarska predstava, a odtakvih osobno i ne oekujem ba mnogo. Lutke su bile prosjene.Govorile su drukijim jezikom, a svojim su humorom nasmijavalepubliku. Guliver je bio malo eprtljav i zbunjen. U poetku je biou loim odnosima s domorodcima, no na kraju su se sprijateljili.

Predstava je publiku ponajvie zadivila smijenim scenama kojesu bile i pomalo gadljive. Jedina zamjerka ( koja nije ba mala ) jeta to je kraj bio jako tuan: svi su umrli, a Guliverovo je putovanjepoelo iznova.

Marino Kostadinov, 6.r

Priajesuper

U 19:00 sati u HNK odrana je predstava Guliveru zemlji malih ljudi, a izvodilo je Gradsko kazalite

lutaka Rijeka. Reiju potpisuje gospodin Saa Ano-i. Predstava je bila namijenjena djeci od 5 godinanavie. Vidjelo se to i po tome to je u predstavibilo puno komedije, smijenih trenutaka. Djeca kaoi uvijek oduevljena. Predstava je imala puno smi-jenih trenutaka, na primjer kad je Guliver razgova-rao s pijancem, kad je bio paraliziran i ratnici su gazadirkivali.

Pria govori o jednom ovjeku po imenu Guliverkoji se uputio na put brodom, no brodolom mu jepromijenio ivot. Nasukao se na pijesak i poeo pe-njati na greben. Tako je poela jedna velika avan-

tura, kako je i sam o tome rekao. Pria je super.Kraj prie je tuan. Djeci se ponajvie svidjela pred-stava, ali ne moemo iskljuiti ni odrasle. PohvaleGradskom kazalitu lutaka Rijeka.

Leonardo Miodrag, 6.r

NdnPredstava Guliver u zemlji malih ljudi odrana je juer u iben-

skome kazalitu. Gosti su nam bili glumci Gradskog kazalita lutakaRijeka. Predstava je izvedena po istoimenom romanu JonatannaSwifta uz malu preinaku. Naime, umjesto naslova Guliverova puto-vanja naslov je drugaiji, kako i sami moete primijetiti. Predstavaje bila nadprosjeno dobra, ali ipak ne odlina. Pohvalio bih izradulutki kao i vjete lutkare, izradu kulisa koje su bile u dalmatinskom

stilu ako taj stil moe imati ikakve veze s ovakvim tipom izvedbe.Jo bih pohvalio odlinu atmosferu u kazalitu prouzroenu humori-stinim dosjetkama Guliverovog lika. Sve u svemu predstava je biladobra, ali neto mi fali, neto je nedoreeno...

Luka Lasinovi 7.r

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

5/8


Ndvlnmv

Predstava je zapoela vrlo mra-nim efektima. Odjednom je reektor

obasjao lice glumca koji je u pred-stavi nosio ime Guliver. Guliver priaistinitu priu iz vlastitog ivota. U tojprii spominju se maleni ljudi. ivjelisu u malenom gradu na vrhu planine.I tako pria ide dalje U toj svojojpustolovini Guliver se uspio sprija-teljiti s malim ljudima. Ali kada im jepoeo pomagati, donositi stvari, otkrioje pravo lice tih ovjeuljaka. Pokazalisu mrnju, ljutnju, nezadovoljstvo, po-hlepu i neslaganje. Iako je predstava

zapoela zanimljivo, na kraju zavra-va tragino. Prema mom ukusu, prianije imala neke osnovne teme i rad-nje. Moglo je biti mnogo matovitije idramski razraeno.

Loretta Gracin, 7.r

Glv m LlpSino je u kazalitu odrana predstava Guliver u zemlji malih ljudi. S po -

etkom u 19h, predstavu je izvelo Gradsko kazalite iz Rijeke. Kazalite je biloveoma popunjeno tako da smo mi novinari jedva pronali nekoliko mjesta zasebe. U predstavi Guliver doivljava brodolom i zavrava u zemlji malih ljudi.U poetku ne biva odmah prihvaen zbog svoje visine, ali se kasnije sprijateljis malim Liliputancima. Zadnje veeri svog boravka u zemlji malih ljudi, Guliverodluuje iznenaditi dvoje prijatelje kako bi im se zahvalio za sve. Sutradan uju-tro, kad su se Liliputanci probudili vidjeli su da je Guliver sve napravio umjestonjih i to im se svidjelo. Iako su oni inae miran narod, posvaali su se i izbio jerat. Kraj rata je izgledao ovako: grad je bio razruen i svi su poginuli tako da jeGuliver ostao sam u zemlji Liliputa. Predstava mi se jako svidjela. Iako ne volimba lutkarske predstave, ova mi je prirasla srcu i oduevila me.

eljana Karega, 8.r

rd ldk pbSinonja predstava "Guliver u zemlji malih ljudi", koju je izvelo gradsko kaza-

lite lutaka iz Rijeke, oduevila je ibenane. S velikom znatieljom publika jepratila Gulivera i njegove male prijatelje koje upozna na otoku nakon brodoloma.Oni se sprijatelje i polako se Guliver uklopi u njihov mali svijet, unato tome to jenajmanje deset puta vei od svojih "malih prijatelja". No, Guliver je drugog danaodluio iznenaditi svoje prijatelje kako bi im se zahvalio na tome to su ga primilii zato pospremi cijeli grad te obavi sve njihove poslove. Pleme malih ljudi odluida je bolje kada Guliver sve radi i jako se ulijene. Inae mirno pleme, pone sesvaati oko svega i tako zapone rat. Guliver, zaprepaten onim to je napraviopokua ih pomiriti, ali ne uspije mu i pleme se meusobno poubija. Sam, u rue -vinama Guliver oaloen padne govorei: "Sve je uvijek isto, sve je uvijek isto".

Iako je u predstavi bilo dosta humoristinih dijelova, ona zavrava kao neka

grka tragedija. To je ini (ako se ne varam) prvom predstavom na ovom festivalukoja nije zavrila sretno. Ipak, predstava je puna pouka, a meni je najuoljivijaona da kad ne bi bilo obveza (npr. kole), ljudi bi se ulijenili i iz dosade poeliraditi stvari koje im ne bi pale na pamet da imaju to pametno raditi. Nauili smoda rad nije uvijek tlaka, ve je ljudska potreba.

Iva Dominovi, 8.r.

Ljetna pozornica

Pnc pkp mpNi kia ni runo vrijeme nisu omeli izvedbu predstave Pepelju-

ga i ja s poetkom u 21 sat na Ljetnoj pozornici. Dolazei na ovupredstavu, oekivala sam jo samo jedan klasik, Pepeljugu, aliovo smijala sam se do suza, a vidim da se ni publika nije mo-gla suzdrati. Izvedbu je glumilo nekoliko glumaca, ukljuujuimaehu, dvije sestre, smijenog princa te samu Pepeljugu. Ko-stimi su bili smijeni, glomazni te kreativni. Izdvojila bih debelju-kastog ( zdepastog ) princa sa sunanim naoalama i krunom,koji je pokupio najvie simpatija. Pohvalila bih i koreograju, po-sebno onu gdje moderna Pepeljuga plee na balu.

Kroz smijeh i smijene glumce, kroz priu se nije izgubila mi-

sao da Pepeljuga ( koja radi za svoju maehu ) ipak biva nagra-ena i upoznaje svoju ljubav princa. Ova parodija Pepeljugebio je pun pogodak za dizanje raspoloenja nakon jueranjegtmurnog pljuska. Svi smo oduevljeni i publika, a i ja!

Lora Pavlinovi, 7.r

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

6/8


Pplg vmnm v

Ni preduga, ni preozbiljna. Pepeljuga me ovaj put oduevila. Sami pokreti glu-maca bili su oaravajui, a kostimi savreni, kao da su ih radili modni dizajnerisvijeta. Redatelj pokuava doarati Pepeljugu u suvremenom svijetu i na jako

duhovit nain uspijeva u tome. Iako je Pepeljuga namijenjena malo manjoj djeci.Primijetila sam da su se u gledalitu mogla nai i neto starija publika. Na krajupredstave pljesak je bio najglasniji do sad! Savreno je!

Laura Josipovi, 7.r.

zakasNiLa

NazaBaVu

Nemam pojma u koliko je sati zapra-

vo poela predstava, ali znam da samzakasnila deset minuta i kada sampohvatala dijelove predstave shvatilasam da je pola predstave prolo u tihdeset minuta. Svega sam odgledalanekih dvadeset minuta. Ovo je bilajedna od najkominijih predstava kojusam ikad gledala

Loretta Gracin, 7.r

Dnmn dhvZasitili ste se klasine Pepeljuge i mislei da e sinonja Pepeljuga biti jo

jedna takva, jo jedna u nizu niste ni doli na predstavu. Prevalili ste se i ovue te pogreku platiti to se niste zabavili i obogatili svoje znanje kao ja.

Parodija Pepeljuge je bila dinamina, duhovita, zabavna i stvarno nemam

nikakvu negativnu kritiku za ovu predstavu. Pohvala za kostime, koji su kakose kae - lag na torti. Kostimi su areni i samo njih je zabavno gledati, a akotome pridodate plesne pokrete koji vas fasciniraju sve vie i vie svake se-kunde dobili ste prvoklasnu zabavu. ao mi je to je kia ba juer popodneodluila pasti pa je dosta ljudi mislilo da predstave na Ljetnoj pozornici uopenee biti. Na moju sreu odluila sam proetati gradom i saznala da predstavanije otkazana. Zbog ove Pepeljuge u novom ruhu otila bih i u Sloveniju,tonije Koper.

Josipa upe 7.r

Filmski komentar Josipa Mrena

FilmzasveuzrasteJuer smo na Gorici s poetkom u 21:15 (to nije

vrijedilo za mene, u sljedeoj reenici) mogli pogle-dati animirani lm Rio. Poto je bila kia, meni je bilologino da nee biti lma, ali su me pola sata nakonpoetka podsjetili da se lm ipak odrava na Gorici.Napokon sam stigao na gorike skale u pola lma i po-malo pokuavao pratiti radnju. Radi se o papagaju Rijukoji ne zna letjeti te se zaljubi u Lindu i oni proive ludu

avanturu. Film je bio sinkroniziran, a animacija podsje-a na onu iz Madagaskara. Gorica je bila cijela popu-njena te nije bilo odlazaka do odjavne pice. Radnja jedobro razraena (to sam zakljuio jer sam skoro svepohvatao u prii) te je animacija odlina. Mislio sam da je Rio slian Rangu ali ovo je neto posve drugo jer je radnja puno zanimljivija i likovi nisu dosadni. Ovoje bio jedan od boljih animiranih lmova na Gorici uzLegendu o uvarima i MaksimUma. Uglavnom, lm jebio dobar i preporuam ga svim uzrastima.

PLUS:- dobrom lmu

- zanimljivim likovima- dobro razraenoj radnjiMINUS:- nema minusa

OCJENA FILMA: 7/10

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

7/8


spo

nzori

8/2/2019 nora-13-01-srpnja-2011

8/8


spon

zori

Documents

nora-13-01-srpnja-2011