. 1 551. Meunarodni djeji festival ibenik Hrvatska Odrava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia IMPRESSUM Izdava: HNK ibenik i 51. MDF Za izdavaa: Jasenka Ramljak Glavna urednica: Grozdana Cvitan Redakcija: Matea Belamari, Andrea Bumbak, Ivan imir, Paula imir, Franko obanov, Margita veljo, Iva Dominovi, Toni Dominovi, ii Delali, Loretta Gracin, Ivan Jaki Pietek, Laura Josipovi, eljana Karega, Marino Konstadinov, Luka Lasinovi, Leonardo Miodrag, Josip Mren, Lorena Nanjara, Lora Pavlinovi, Josipa Peri, Marko Prgin, Lovre Sladi, Nikola Sladi, Josipa upe, Marija Vuki, Ana Zorii Grafiki urednik: Luka ankovi Voditeljica unosa: Antonia Milin Fotografija: Duko Jaramaz Pomonica: Iva Sladi www.mdf-sibenik.com

Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

NORA

str. 1

Juer,Foaje HNK ibenik 11:00 Festivalski razgovori

Nedjalja

26. lipnja

danas, sutra...Foaje HNK ibenik 11:00 Festivalski razgovori

Ponedjeljak

27. lipnja

HNK IBENIK - 19:00 Kazalite Mala scena: Ovca za cijeli ivot, dramska predstava Dobri 20:00 Dobri 20:00 Jozo Vrki, Putopisi i bajke Ljetna pozornica - 21:15 PREMIJERA FILMA: Ostavljeni, bosanski film za djecu etiri bunara 22:30 NEVEN HRUSTI, elektro-akustina gitara

Dobri - 20:00 Kestutis Kasparaviius: Prie, kratke i budalaste Ljetna pozornica - 21:00 Makedonska opera i balet, Skopje: Doktor Ofboli Filmska pozornica - Gorica, ul. don Krste Stoia - 21:15 INSPEKTOR MARTIN I BANDA PUEVA, animirani film HNK IBENIK - 22:30 Kazalite lutaka Zagreb: Pria o konju, lutkarska predstava za odrasle

HNK IBENIK - 19:00 Djeje kazalite I. B. Maurani: Postolar i vrag, lutkarska predstava Dobri - 20:00 Koraljka i Jelena Milun: Zmaj kakljaj Ljetna pozornica - 21:00 ibenska gradska glazba: No ibenskih skladatelja, koncert

Subota

25. lipnja

Filmska pozornica - Gorica, ul. don Krste Stoia - 21:15 VRLO ZAPETLJANA PRIA, animirani film

Festivalski razgovori

Dobrim radom spaavate svijetJuer su odrani osmi festivalski razgovori. Jasen Boko je ovaj festivalski razgovor nazvao lijenom nedjeljomjer je bilo malo ljudi. Nikoga nije bilo iz kazalita ar ptica, ali je na kraju dola redateljica predstave Maak u izmama Ivica Boban te glumac Filip Krian. Nakon to se okrugli stol popunio, pod pokroviteljstvom Jane i Jamnice razgovori su mogli poeti. Najavljena je rasprava o predstavama odranim u kazalitu i na Ljetnoj pozornici. Najprije je bilo rijei o predstavi Maak u izmama. Gospodin Dubravko je pozdravio sve pridole iz kazalita ar ptica. Pitali su ga zato je izabrao ovu predstavu budui da je on selektor. Dvojio je izmeu nje i predstave Veli Joe, ali je izabrao Maka u izmama zbog scenografije u drugoj predstavi koja nije mogla doi u ibenik. Predstavu poistovjeuje sa stvarnim ivotom u kojem je ideja problem suvremenog drutva. Zatim je Ivica Boban iznijela svoj komentar o predstavi. Predstava je bila raena za djecu od 5 godina navie, ali je na predstavu dolo puno manje djece pa je to zadavalo dodatni napor glumcima. Ako hoetestr. 2

Marko Prgin i Josip Mrenneto djeci dati, itajte im bajke, rekla je Ivica Boban. Filip Krian u ulozi maka rekao je da mu nije bilo teko glumiti u predstavi. Jaka pohvaljuje pomno praenje djece. Rekao je da je predstava imala svoju atmosferu bez obzira bila to bajka ili pria iz stvarnog ivota. U predstavi je bila spomenuta psovka,ali je redateljica to objasnila vie kao fizioloku pojavu. Zatim je poela rasprava o drugoj predstavi odranoj na Ljetnoj pozornici pod nazivom arobno jaje. Redateljica Stephanie Thiersch je rekla da njihovo kazalite radi od 1999. i da imaju uglavnom predstave za odrasle te da im je ovo druga predstava za djecu. Novinarka Kim koja radi u Novom listu usporeuje predstavu Tijelo sa ovom zbog slinih ideja. Stephanie je rekla da postoji komunikacija izmeu snimljenog dijela na platnu i onoga to se dogaalo na pozornici. Poruka ove predstave jest da ljudi koji rade neto dobro zajedno mogu spasiti svijet. Predstava nije imala teksta,trebala je imati malo vie plesa i scenskih pokreta zbog djece. Na kraju je najavljen program za taj dan i osmi festivalski razgovori su zavrili. Marko Prgin i Josip Mren, 8.rPonedjeljak 27. lipnja 2011.

NORA

Razgovor

Na Dobriu je juer s poetkom u 20 sati nastupio Jozo Vrki u sklopu festivalskog programa Knjievnici na festivalu. Doao je simbolino zvonei svojim zvoncem. Roen u Naklicama kod Omia prije sedamdest godina, odrao je svoj 1356. knjievni susret. Na kraju njegova nastupa zamolio sam ga da mi odgovori na nekoliko pitanja.

a ita ju ba jke Djec

NORA: Kad ste prvi put osjetili potrebu za pisanjem knjige? Jozo Vrki: Negdje kad sam imao 26 godina. Sjeo sam pokraj trenje i sasvim sluajno napisao novelu Cvatnja. Za to djelo sam ujedno dobio i svoju prvu nagradu. NORA: Kojom vrstom knjievnosti se bavite? Jozo Vrki: Piem sve. Sve to mi padne na pamet, ali se najvie bavim obradom tekstova i stvaralatvom za djecu. Mnogo godina sam putovao po Hrvatskoj da bi prikupljao bajke i obradio ih na svoj nain. Pri tome sam pazio da kad piem sauvam usmenu predaju u onome to obraujem. Volim ehova i golemu rusku literaturu, te sam o tome napisao knjigu eseja I u Sibiru ive ljudi. Napisao sam i brojne druge knjige. Dugo bi trajalo nabrojiti ih. NORA: Koja ste sve djela pisali za djecu? Jozo Vrki: Sve moje bajke koje sam obradio su namijenjene djeci, napravio sam 2 romana, putopise za mlade Puno piem za uenike i pogotovo njihove uitelje jer je to jako vano. O tome mislim dok radim na mojim bajkama. NORA: U vaim djelima je jako naglaena narodna batina i narodna mudrost. Moete li nam rei neto o tome? Jozo Vrki: Hrvatska batina je jo neistraena, ali je Hrvatska usprkos tome trea u svijetu po svojoj batini. Kad piem, nastojim pisati govornim jezikom, nastojim imati ritma. Traim poeziju u reenicama iako se ne bavim poezijom, volim ivahno pisati. Proao sam sve otoke, svePonedjeljak 27. lipnja 2011.

potoke, sve planine, sve doline svoje domovine. NORA: to vam simbolizira zvono kojim ste nekako specifino doli na vae okupljanje? Jozo Vrki: To mi je jedna od prvih nagrada. Kad sam doao kui, tata je uzeo to zvonce i objesio na magarca jer nije mislio da je to neka velika nagrada. Ono je stalo magarcu oko vrata 15 godina, zbog toga mi je to zvonce jako drago. NORA: Prije nekoliko dana je moja kolegica postavila pitanje Mladenu Kuecu itaju li djeca dovoljno. Zanima me vae miljenje o tome. Jozo Vrki: Pa ne znam koliko djeca itaju, ali znam da puno itaju bajke. Bajke su i ljubi i krimi i horor i humor. U tome je tajna bajke jer sadri sve u jednom. Kako narod kae, majke se boje bajke, ali djeca uivaju. NORA: I zadnje pitanje, uo sam da nemate mobitela, kako se snalazite bez njega? Jozo Vrki: Nemam svoj, ali mi je ena prije puta dala svoj i dala mi upute. Na broj 1 nema niega, na broju 2 mi je ena, 3 i 4 keri, a na 5 i 6 sinovi. Samo to pritisnem i onda ih dobijem. To je sve to znam s mobitelom. Na kraju intervjua se sjetio pa mi doviknuo: Josipe, pa mi smo imenjaci! Da sam malo mlai, prije bih se sjetio toga, rekao mi je, te je s tim zavrio moj intervju. Josip Mren, 8.rstr. 3

NORA

trend u predstavamaPredstava Ovca za cijeli ivot je bila vrlo zanimljiva. Bilo je samo dvoje glumaca to je ve postao neki trend u predstavama. Predstava je bila dobro praena, a sviala se mlaoj publici. Kostimi su bili solidni, no nisu se po niemu isticali. Scena se sastojala od plianih kuglica i balona. Zanimljivo je to to je predstava bila neizvjesna do samog kraja (barem meni), a kraj mi se jako svidio. Na kraju je vuk koji je jeo meso i bio "opaki tip" postao zapravo ovca. Marino Kostadinov, 6.r

iva u DvojbamaU kazalitu je juer izvedena predstava Ovca za cijeli ivot zagrebakog kazalita Mala scena. Ve drugi dan za redom sva mjesta u kazalitu su bila popunjena i jedva smo se smjestili. Pozornica je bila puna kuglica od stiropora i lopti na napuhavanje te je vjerodostojno prikazivala vrijeme dogaaja ove prie hladna i estoka zima u kojoj jedan gladni vuk trai utoite. Spasi ga mlada ovica i pozove u svoju talicu, no sve to mu ona ponudi za jelo, on ne jede. Ali ipak stari vuk zna to se njemu jede slasna ovica. Zato je namami na putovanje u grad zvan Iskustva u kojemu je sve od zlata. Na putovanju se ovca i vuk sprijatelje i na karaju vuk odlui sa nee pojesti ovcu, ve da e ona biti njegova ovca za sva vremena. Djeci se predstava jako svidjela pa su glumci zasluili veliki pljesak koji nije posustajao te su izali jo jedan put nakloniti se za bis. Ponekad se tijekom predstave ulo mrmljanje, ali to nije bilo zbog dosade, ve zato to su djeca uzbueno komentirala sa svojim roditeljima neke smijene postupke likova u predstavi. Ali, ipak treba spomenuti neto to moda ovoj najmanjoj djeci nije smetalo, ali mislim da su neki prizori bili malo neprimjereni, npr. kad vuk stavi ovcu na svoja koljena i eli je ugristi za Ipak su ovo pristojne novine pa neemo spominjati, ali svakako nije bilo primjereno za manju djecu, a moda ak i nas. No poto je zadovoljstvo publike najvanije (a publici se predstava jako svidjela) ovo je ipak jedna od boljih predstava na ovome festivalu. Iva Dominovi, 8.r.

leonarDo Pun hvaleJuer s poetkom u 19 sati odrana je predstava Ovca za cijeli ivot kazalita Mala scena iz Zagreba. Predstava mi se svidjela u svim segmentima. Scena kao i uvijek mi se svia. Najvie mi se svidjela lopta namijenjena iskljuivo za igre na vodi. Sviaju mi se lopte pune bijelih kristala nalik snijegu. Stvarno nam je scenograf doarao ugoaj zime plus svjetlosni efekti - pohvale majstoru svjetla. Skladatelj pjesama gospodin Toni Ostoji doarao nam je adekvatnu atmosferu. Glazba se slagala s cjelokupnim ugoajem. Na kraju pohvale onim koji su naravno zasluili: kostimografija - Denisa Peciti, scenografija - Robert Bratovi, kostimografija - Ljiljana Gvozdanovi. Leonardo Miodrag, 6.r.

vuk odustao od hrane

Sino je u kazalitu, u izvedbi Male scene, odrana predstava Ovca za cijeli ivot. Kazalite je, kao i dan prije, bilo puno, pa smo mi novinari jako teko pronali mjesta za sebe. Scenografiju su inile kuglice od stiropora i velike lopte na napuhavanje takoer napunjene stiroporom. Cijelu predstavu su odglumila samo dva glumca, tj. jedan glumac i jedna glumica. U predstavi se radnja vrti oko elje vuka da pojede ovicu, ali ipak odluuje da je nee pojesti jer su postali jako dobri prijatelji. Tijekom predstave u kazalitu nije bila tiina, uo se amor djece, ali ne previe glasan tako da smo predstavu ipak pogledali s velikom koncentracijom. Publika je predstavu nagradila velikim pljeskom, tako da su se glumci nekoliko puta vraali na pozornicu. eljana Karega, 8.r.

Pjesme Pobol jale Prestavustr. 4

S poetkom u 19 sati zapoela je predstava Ovca za cijeli ivot. Djeja predstava sa samo 2 glumca oduevila je publiku pa i mene. Mnogo pjesama uinilo je predstavu jo boljom. to rei, oduevljena sam.Loretta Gracin, 6.r.

NORA

Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

Prostaenje na filmuS poetkom u 21:15 poeo je film Ostavljeni u koprodukciji BIH, Hrvatske, Srbije, Francuske... Velika zamjerka filmu je zbog prekomjernog prostaenja. Ipak, ovaj film su gledali djeca i odrasli. Vidio sam da je bio mali broj gledatelja. Taj mali broj gledatelja stvarno me zaudio jer film Koko i duhovi pratio je mnogo vei broj gledatelja. Film mi je bio solidan: nije grozan a ni odlian. To je s mog stajalita. Ali stvarno me smetalo prekomjerno prostaenje u filmu. U nekim trenutcima bila je akcija, a u nekim strah, tuga, bol. Ocjena od 1 do 10 je klimava sedmica. Bila bi bolja bez psovki. Leonardo Miodrag, 6.r.

marino: nisam zaDovoljanFilm bosanske produkcije po imenu Ostavljeni mi se nije niti malo svidio. Mislim da ovdje ne mogu pronai nikakve pohvale. Naveo bih: broj 1 djecu iz doma su prikazali kao kriminalce, broj 2 u filmu je bilo psovki koliko i ljudi u publici i broj 3. film nije imao pravi zavretak. Moda bi film i bio dobar da nije bilo toliko agresivnosti i prostaenja. U publici je bilo i dosta djece to me je potaknulo na razmiljanje o tome je li ovo festival za djecu ili za odrasle. Marino Kostadinov, 6.r. P.S. Svaka ast glumcima koji su se trudili napraviti dobar film, no nisu uspjeli.

Film mi se jako svidio. Bio je zanimljiv i uzbudljiv no imao je tuan kraj jer djeak bjei od majke. Film je bio pun zapleta no zadnji rasplet nije do kraja zavren jer djeak bjei od policije. Ovo djelo bi nazvao pria bez kraja. Loe je to to su dom iskoritavali za krijumarenje i nabavu stvari. Dobra pria doma je novi direktor. Poruka bi bila da dva put promislimo prije okrivljivanja i da iz voda zloina ne moemo pobjei tako lako. Franko obanov, 6.r.

bez kraja

stvaran ivot bosanske djece u domuSino na Ljetnoj pozornici odran je bosansko - hercegovaki film Ostavljeni. Da budem iskrena mislila sam da film nee biti nita posebno. Ali ugodno sam se iznenadila. Ostavljeni govori o stvarnom i surovom ivotu bosanske djece bez roditelja koja ive u domu s dobrom predstojnicom. Ona nema pojma da djecu za krae i provale iskoritava njezin ljubavnik tj. prodava koji radi u oblinjoj trgovini. Alena, glavnog lika filma te jo nekoliko djeaka iz doma "rade" za prodavaa entu koji ih je prisiljavao na krae i provale i na kraju ak istukao Alena. Spletom okolnosti dok je ento tukao Alena predstojnica i jo jedan djeak iz doma ulete u sobu i taj djeak ubije entu. Alen dobiva adresu svoje majke i bjei. Film zavri Alenovim bjeanjem od policije i reenicom koja je bila upuena majci: "Opet si me izdala!". Film mi se posebno svidio ali ipak gledalite je bilo poluprazno i veina djece bili su maliani. Film nije bilo namijenjen za djecu mlau od 12 godina, barem po mom miljenju. Marija Vuki, 7.r.Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

za starijeOstavljeni je bosanska drama. Glavni lik je djeak Alen. On je siroe koje pokuava saznati identitet svoje majke. Na njegovu nesreu i nau alost on se uplie u kriminalnu skupinu. A sad moji dojmovi. Fabula je jednostavna, a glumci su dobro obavili svoj posao. Film je namijenjen neto starijoj publici zbog psovki i scena nasilja. Kao to vidite, film ima dobrih i loih strana. Kraj se ini nepotpun ako niste odgledali ostatak filma i shvatili ga. Iako je pria bogata, odgledao sam nekoliko slinih filmova i zapazio da im je ovaj slian. Ako elite saznati kraj filma, pogledajte ga sami (ili bolje nemojte ako ne volite drame). Ocjena: B (Bosno moja, to uradi?) ili D (decentna drama) Pogledajte i odluite sami. ii Delali, 6.r.str. 5

NORA

nekima teko razumljiv filmFilm nije bio primjeren za mlau djecu jer ga je bilo teko razumjeti. Sreom, mi smo ga razumjele. Radnja u filmu odvija se u Sarajevu. Sve je vrlo tuno jer se govori o groznim posljedicama rata u kojim djeca ostaju bez roditelja i zavravaju u domu za nezbrinutu djecu. Djeak Alen bjei iz doma i pokuava pronai svoju pravu majku. Na kraju filma djeako pobjegne saznavi da ga je majka opet izdala. Straan, ali pouan dio u filmu je to kako i odrasli ponekad uvlae nevinu djecu u grozne probleme. Josipa upe i Laura Josipovi, 7.r.

Filmski komentar Josipa Mrena

tuan, ali realan filmJuer nije bilo filma na Gorici, ali je umjesto toga bio prikazan film na Ljetnoj pozornici. S poetkom u 21:15 kao i na Gorici prikazan je bosanski film Ostavljeni u reiji Adisa Bakaraa. Film govori o nezbrinutoj djeci u BiH bez roditelja, koja zbog svog oaja ponu krasti i raditi nezakonite stvari. Na Ljetnoj je bilo puno praznih mjesta, ali zato nitko nije otiao za vrijeme filma. Film je jako tuan i emotivan, prikazuje realno stanje siromanog sloja. Kad bih ovaj film ocijenio prema vanjskom performansu, on ne bi dobio veliku ocjenu. No, u ovom filmu nije bitna estetika, vie se gleda poruka filma i pria koja je svakog gledatelja potakla na razmiljanje o filmu. Film e predstavljati BiH na Ex-Yu festivalu u Podgorici ove godine. Zbog svoje poruke ovaj film zasluuje veu ocjenu. PLUS: - dobroj poruci u filmu - mirnoj publici (ne znam vie to u napisati, a ovaj plus je jako rijedak na Gorikim skalama pa zato ovaj film moe imati ast zbog toga) MINUS: - nema minusa OCJENA FILMA: 6/10

anela bi obogatila filmSino se na Ljetnoj pozornici odrala premijera filma "Ostavljeni". Film me iskreno oduevio, no jako je teak za shvatiti. Film je u svakom trenutku bio napet, no samo mi je malo nelogian bio kraj kojeg bih osobno obogatila. Zavrava reenicom maloga Alena: "Opet si me izdala!"str. 6

Koliko sam zapazila dosta publike je pogledalo film do kraja i to mi je jako drago. Bilo je dosta djece u publici, ali ja im ne bih preporuila ovako teak i naizgled neshvatljiv film. Ukratko ja sam uivala. Anela Bumbak, 7.r.Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

NORA

Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

NORA

str. 7

sponzori

str. 8

NORA

Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

sponzori

Ponedjeljak 27. lipnja 2011.

NORA

str. 9