Evropska unija

U OVO M B RO J U

Delegacija Evropske unije u BiH Br. 5-62011

Ambasador Peter Sørensen, šef Delegacije EU u BiH/specijalni predstavnik EU

PresudePromjena Ustava BiH: Zašto je važna za građane i zašto je važna za Evropu? l6-7. strana

ReformePopis stanovništva može otvoriti vrata napretku l 4-5. strana

TržišteKonkurencija i transparentnost su dobre za potrošače l10-11. strana

INTERVJU

Kratkoročno, fokusirani smo da olakšamo napore vlasti da urade “domaću zadaću” kako bi Sporazum o stabilizaciji i pri­druživanju stupio na snagu. Naš glavni cilj u narednim godinama je da nastavimo i intenziviramo naš rad na partnerstvu sa svima.

Općenito, hitno je neo phodan opipljiv napredak na reformama vezanim za EU, a koje su odavno trebale biti provedene. Trebaju biti uloženi kredibilni napori kako bi se ispoštovala presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić­Finci”, a prema kojoj BiH ne poštuje Evropsku konvenciju o

ljudskim pravima. Tu je i potreba usva janja Zakona o državnoj po­moći u skladu sa EU sta ndardima.

Država, također, treba do­nijeti zakon o popisu sta novništva na državnom nivou. Ovi zadaci su krucijalni ne samo za socio­ekonomski ra zvoj zemlje, nego i zbog potrebe da Bosna i Hercegovina postane spo sobna odgovoriti na svako eventualno pitanje na njenom putu ka Evropskoj uniji, izjavio je ambasador Peter Sørensen, šef Delegacije EU u BiH/specijalni predstavnik EU. l 2-3. strana

Nikome nije u interesu da se napredak na putu ka EU usporava

Mislim da ljudi u BiH žele vidjeti ubrzanu evropsku integraciju; vjerujem da je to moguće

Sørensen: Općenito, hitno je neophodan opipljiv napredak na reformama vezanim za EU

Vlasti ne bi smjele ograničavati korištenje društvenih medija za promociju ljudskih prava. EU je više puta i javno osudila ograničavanje slobode izražavanja i pristupa internetu, kao i hapšenje blogera koja se dešavaju u mnogim zemljama svijeta.

Visoka predstavnica Catherine Ashton u ime Evropske unije povodom Dana ljudskih prava, decembar 2011

Catherine Ashton

REKLI SUCatherine Ashton, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Evropske komisije

2

INTERVJU Ambasador Peter Sørensen, šef Delegacije EU u BiH/specijalni predstavnik EU

l Odmah po dolasku u Bo snu i Hercegovinu ja sno ste naveli da ćete, u okviru svog novog mandata, pružati podršku Bo ­sancima i Hercegovcima da se pripreme za eventualno članstvo u Evropskoj uniji, ali i da to neće biti lako i da će težište posla biti na ovdašnjim ljudima i političarima. Nakon početnog razdoblja u Uredu, i imajući na umu činjenicu da još nije formirano Vijeće ministara, kako gledate na odraz ovakvog stanja na ispu nja vanje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pri­druživanju (SAA) te kako i

da li zajedno Delegacija EU i Ured spe cijalnog pre dstavnika EU mo gu pomoći da se krene naprijed?

Partnerstvo sa svima

­ Kratkoročno, fokusirani smo da olakšamo napore vlasti da urade “domaću zadaću” kako bi Sporazum o stabilizaciji i pri­druživanju stupio na snagu. Naš glavni cilj u narednim godinama je da nastavimo i intenziviramo naš rad na partnerstvu sa svima.

Općenito, hitno je neo­phodan opipljiv napredak na reformama vezanim za EU,

a koje su odavno trebale biti provedene. Trebaju biti uloženi kredibilni napori kako bi se ispoštovala presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić­Finci”, a prema kojoj Bosna i Hercegovina ne poštuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Tu je i potreba usva­janja zakona o državnoj po moći u skladu sa EU sta ndardima.

Zemlja, također, ima potrebu za usvajanjem zakona o popisu stanovništva na državnom ni­vou. Ovi zadaci su krucijalni ne samo za socio­ekonomski razvoj zemlje, nego i zbog potrebe da Bosna i Hercegovina postane

Nikome nije u interesu da se napredak na putu ka EU usporava

Općenito, hitno je neophodan opipljiv

napredak na reformama vezanim

za EU, a koje su odavno trebale biti

provedenel Mislim da ljudi u Bosni i Hercegovini

žele vidjeti ubrzanu evropsku

integraciju; vjerujem da je to

moguće

Sørensen: Proces evropskih integracija zahtijeva dugoročnu političku volju

3

sposobna odgovoriti na svako eventualno pitanje na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Sve političke stranke i li deri su podržali proces pridruživanja EU, svi su rekli da se namjeravaju boriti protiv korupcije, jačati vladavinu zakona i postaviti ekonomiju na čvrste noge. Vjerujem da ljudi u Bosni i Hercegovini žele vidjeti ubrzanu evropsku integraciju; vjerujem da je to moguće. Me­đutim, brzina evropskih inte­gracija Bosne i Hercegovine u konačnici ovisi od napretka zemlje u provedbi reformi vezanih za EU, odnosno od lidera ove zemlje i građana koji glasaju za njih. Evropska perspektiva zemlje je realna, ali jasno je da se mora ubrzati.

Nedostaje zajednička vizija

l Izvještaj o napretku je objavljen, ali još traje rasprava o ocjenama koje su u njemu prezentirane. Prema Vašem mišljenju, koji dio izvještaja zahtijeva najviše pažnje bo­sanskohercegovačke javnosti?

­ Nedostaje zajednička vi­zija političkih predstavnika o generalnom pravcu i budućnosti zemlje i njenog institucionalnog establišmenta, kao što se i navodi u

posljednjem Izvještaju o napretku. Proces evropskih integracija zahtijeva dugoročnu političku volju, funkcionalne institucije i uči nkovite mehanizme saradnje na pitanjima koja se tiču EU.

Zaključak Izvještaja je da je ukupni tempo refomi vrlo ograničen. Politička i insti­tucionalna blokada je na­stavljena. To je spriječilo rad na planu reformi, uključujući i one koje su neophodne kako bi se zemlja približila EU.

Ali, nije nikome u interesu pustiti da se napredak na putu ka EU usporava. Evropska unija je spremna raditi sa bosanskohercegovačkim vla stima na prevođenju preporuka iz ovogodišnjeg Izvještaja u ko­nkretne aktivnosti. Ono što je jasno jeste da politički lideri Izvještaj o napretku trebaju napraviti živim dokumentom i iskoristiti priliku da izađu iz ove nepovoljne pozicije, da nađu inspiraciju u kompromisu i zajedničkom radu. To je jedini recept za Bosnu i Hercegovinu da uhvati korak sa ostatkom regiona. l U javnosti je bilo mnogo

pogrešnih tumačenja, ili bolje rečeno nerazumijevanja o to­me šta znači Strukturirani dija log o refomi pravosuđa. Mo žemo li ovu priliku isko­ristiti da Vas zamolimo da

nas upoznate sa stajalištima o ovom pitanju?

­ EU­BiH Strukturirani dija­log o pravosuđu pomaže Bosni i Hercegovini da konsolidira ne­zavisan, djelotvoran, učinkovit i pro fesionalan pravosudni sistem. To je sveobuhvatan proces.

Istovremeno, Dijalog po maže zemlji da krene naprijed na putu ka Evropskoj uniji. On se provodi u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja. To je jedan od me hanizama revizije legislative i funkcioniranja insti tucija u državama obuhvaćenim proširenjem EU.

Vlasti su u junu zauzele proaktivan pristup i ostvarile na­predak na nekoliko pre poruka. Potom je uslijedio dobar nastavak razgovora u Sarajevu. Imali smo dobre prijedloge, pogotovo od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Ovaj put, fokus je bio na neriješenim sudskim predmetima i izvršenju kaznenih sankcija, strategiji za procesuiranje ratnih zlo čina i pravnom okviru za koordinaciju nadležnosti razli čitih pravosudnih institucija. Oče kujemo dalje ra­zgovore u mjesecima koji su pred nama.

l EU pruža finansijsku pomoć BiH da izgradi svoju ekonomsku infrastrukturu. Jedan od najvažnijih dijelova je izgradnja cesta, a naročito Koridora Vc. Važnu ulogu, također, ima EBRD, čija kreditna linija podržava inicijative EU za izgradnju infrastrukture. Kako vidite buduću ulogu podrške EU u izgradnji ovih temelja ekonomije BiH?

­ Kao što Vam je možda poznato, nedavno smo imali razgovore na visokom nivou, kojim je predsjedavao generalni direktor za proširenje iz Evropske komisije, o važnoj transportnoj vezi Koridoru Vc. Razmišljali smo o upotrebi sredstava iz programa IPA 2012 za Koridor Vc, jer izgradnja ovog koridora ne znači samo investiranje, nego i direktno zapošljavanje.

Koridor Vc će osigurati međusobno povezivanje većeg dijela zemlje sa trans­evropskom mrežom i tako joj omogućiti pristup važanim transportnim saobraćajnicama u jugoistočnoj Evropi i šire. Pozivam sve političke učesnike u zemlji da ulože zajedničke napore kako bi omogućili završetak infrastrukturnih mjera za autoputeve i željeznice do 2017. godine, što je naš zajednički cilj.

Evropska komisija će nastaviti da finansijski podržava ovaj važan projekat, ukoliko postoji jasan politički dogovor i predanost vaših vlasti.

Koridor Vc ne znači samo investiranje, nego i direktno zapošljavanje

Bh. autoput: Povezivanje zemlje sa trans­evropskom mrežom

Sørensen: Politički lideri Izvještaj o napretku trebaju napraviti živim dokumentom

4

REFORME

Jedan od ključnih elemenata na planu evropskih integracija Bosne i Hercegovine kao i u nastojanju da se oživi njena ekonomija jeste provođenje po pisa domaćinstava i stano­vništva.

Taj proces omogućava razvoj djelotvorne društvenoekonomske

politike, pružajući kreatorima politike bitnu statistiku.

Prava slika zemlje

Napredak u podizanju ži­votnog standarda u Bosni i Hercegovini bio je skroman dijelom i zbog toga što

ovdašnji političari „voze u mraku“. Oni nemaju pravu sliku zemlje – gdje su ljudi, gdje su potrebna radna mjesta, gdje su potrebne kuće i škole, gdje su potrebne ceste.

Sve te informacije pruža popis. Zato je u ovoj godini i 21 evropska zemlja provela popis

Popis može otvoriti vrata napretku

Tragom Izvještaja EU o napretku BiH za 2011. godinu

Popis stanovništva je samo jedan aspekt cjelokupnog statističkog sistema koji efikasnim demokratijama omogućava pružanje maksimalne dobiti u smislu planiranja i raspodjele novca

Provođenje popisa je tehnička vježba koja donosi praktičnu dobit

Većina zemalja popis orga nizira svakih deset go dina – tako da se pro mjene mogu porediti iz de kade u dekadu. Posljednji popis u Bosni i Hercegovini proveden je u martu prije dvadeset godina.

Posljednji popis prije 20 godina

5

PRENESENO SA WWW.EUROPA.BA

domaćinstava i stanovništva. Bosna i Hercegovina se također trebala naći na listi zemalja koje su u ovoj godini organizirale popis, ali nije ­ sporazum o popisu nije postignut jer nije bilo dogovora o tome koje informacije treba prikupiti u tom procesu.

U martu 2008. godine Evropsko partnerstvo (spora­zum između EU i vlasti BiH koji je dio procesa stabilizacije i pridruživanja) je kao jedan od kratkoročnih prioriteta postavilo i dogovor bh. vlasti o datumu održavanja popisa i početka priprema za njegovu provedbu. Provođenje popi­sa tada je označeno kao srednjoročni prioritet.

Međutim, skoro četiri godine kasnije, zakon o popisu stanovništva nije donesen.

Vrijedne informacije

Postoje najmanje tri stvari o popisu stanovništva koje bi svaki građanin BiH trebao znati.

• Sve političke stranke slažu se da je popis stanovništva po­treban i korisan;

• Održavanje popisa stano­vništva uklonit će jednu od prepreka Bosni i Hercegovini na putu ka osiguravanju statusa kandidata za članstvo u EU i

• Popis stanovništva omo gućit će poboljšanje društvenoekonomske po litike i početi rješavati poteškoće koje su nastale dosadašnjim lo­šim upravljanjem ekonomijom.

U Izvještaju Evropske unije o napretku BiH za 2011. godinu navodi se da je usvajanje zakona o popisu neophodno za društvenoekonomski ra­zvoj i budućnost integracije. ­ Cjelokupna politika planiranja u Bosni i Hercegovini i dalje kaska zbog nedostatka novijih podataka iz popisa domaćinstava i stanovništva ­ navodi se u Izvještaju i poziva na hitno usvajanje zakona popisu stanovništva.

Provođenje popisa je tehnička vježba koja donosi praktičnu dobit. To nije politička vježba. Pitanja mogu biti sastavljena tako da pruže maksimalnu korist za sve građane, a da ne ugroze političke interese nijedne grupe. Ostale evropske države koje su se suočile s ozbiljnim

političkim pitanjem u vezi sa strukturom stanovništva u različitim dije lovima zemlje mogle su orga nizirati uspješan popis stanovništva koji ne komplicira politička pitanja, a nudi vrijedne informacije, pogotovo one koje se odnose na ekonomiju.

Bosna i Hercegovina može učiniti isto.

Kvartalni pregled ekonomije

Popis stanovništva je samo jedan aspekt cjelokupnog sta­tističkog sistema koji efikasnim demokratijama omogućava pru ­žanje maksimalne dobiti u smislu planiranja i raspodjele novca.

U Izvještaju o napretku za 2011. godinu navodi se

da ovdje još ne postoje ni poljoprivredna strategija niti zakon o poljoprivrednom po­pisu. Drugim riječima, ovdje nema jasne statističke slike o poljoprivrednom sektoru – od kojeg direktno ili indirektno ovisi polovina populacije.

Također, u Izvještaju se kaže da je i dalje nezadovoljavajući nivo saradnje između agencija za statistiku države i entiteta, kao što je slučaj i sa saradnjom između agencija na državnom i drugim nivoima vlasti.

Zbog toga, Bosna i He­rcegovina nije u mogućnosti ponuditi stranim investitorima kvartalni pregled svoje eko­nomije, što odvraća prijeko po­trebne investicije za otva ranje novih radnih mjesta.

Sedam zemljoradničkih zadruga je 4. novembra u Brčkom dobilo GlobalGAP certifikate na ceremoniji koja je ujedno predstavljala i promociju projekta „Razvoj poljoprivrednih zadruga“ ko­jeg finansira Evropska unija a u okviru kojeg je proces ceritfikacije za GLOBALGAP standard i omogućen.

Trideset dva studenta Evropskog regionalnog master programa iz demokratije i ljudskih prava u jugoistočnoj Evropi (ERMA) u Sarajevu diplomirala su 28. oktobra.

ERMA program ustanovljen je kao zajednički projekt nekoliko univerziteta iz jugoistočne Evrope i Evropske unije.

Od 2001. godine ovom programu je dodijeljeno 5,5 miliona eura. Učešće Evropske unije je 80 posto, odnosno pet miliona eura, i novac je dodijeljen iz Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava.

Izazov provođenja popisa, čime bi bili osigurani tačni i primjenjivi statistički podaci, nije izvan domašaja vlasti Bosne i Hercegovine. To može biti učinjeno.

To će donijeti ogromu dobit građanima. • Unaprijedit će makroekonomsku politiku i potaknuti

ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta.• Uklonit će jednu od prepreka za stjecanje statusa kandidata

za članstvo u EU.• Evropska unija će moći pružiti pomoć BiH na

najdjelotvorniji način.Sve ove konkretne dobiti zasigurno opravdavaju dodatne

napore koje je neophodno uložiti kako bi se stalo ukraj neslaganjima u vezi sa popisom i učinile neophodne pripreme za popis u Bosni i Hercegovini u 2012. godini.

Ogromna dobit građanima

Zemljoradničke zadruge u BiH

dobile certifikate GLOBALGAP

Diplome za 32 magistra iz oblasti

demokratije i ljudskih prava

Opšrinije na www.europa.ba

6

PRESUDE

U decembru 2009. godine, Evropski sud za ljudska prava (ECHR ­ European Court of Human Rights) presudio je da Ustav BiH krši prava građana koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda – uzimajući u obzir da im nije

dozvoljeno da se kandiduju za Predsjedništvo BiH ili Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Tri razloga

Vlasti BiH su preuzele oba­vezu da promjene Ustav.

Dvije godina kasnije, još ništa nije učinjeno po tom

pitanju. Odluka Evropskog suda u

predmetu Jakob Finci i Dervo Sejdić je važna iz tri razloga:

Odnosi se na samo srce koncepta državljanstva u demokratiji 21­og stoljeća;

Mora biti implementirana

prije mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU (i počne uživati u koristi koja iz tog statusa proizilazi); i

Rad na stvaranju konsenzusa o tome kako implementirati ovu odluku će poslužiti kao model

za napredak u širokom spektru hitno potrebnih, ali dugo odgađanih reformi.

Nova radna grupa

EU Izvještaj o napretku za 2011. godinu, a koji je objavljen

u oktobru i obuhvata period od oktobra 2010. godine do septembra 2011., govori o tome da su zbog nemogućnosti najvećih političkih stranaka da formiraju Vijeće ministara BiH one “onemogućile napredak Bosne i Hercegovine na polju prijeko potrebnih reformi, a posebno što se tiče usklađivanja Ustava sa Evropskom konvencijom o

Promjena Ustava Bosne i Hercegovine: Zašto je važna za građane i zašto je važna za Evropu?U Evropskoj uniji, svaki građanin uživa ista temeljna prava. To također treba primjenjivati u Bosni i Hercegovini, ukoliko ona želi ući u EU

Još nije provedena odluka Evropskog suda u predmetu Finci ­ Sejdić

Građanska prava nisu otvorena za pregovore: ona su nepovrediva.

Izvještaj o napretku je našao primjere gdje su se građanska prava kršila širom BiH društva. Bilo je orkestriranih napada na novinare i nevladine organizacije koje su istraživale korupciju ili vodile kampanje za nacionalne manjine; bilo je slučajeva iskorištavanja radnika kao rezultat neuspjeha implementacije reforme rada; žene i dalje trpe diskriminaciju na tržištu rada, itd. To je samo nekoliko primjera.

Primjeri diskriminacije

Sjedište Evropskog suda za ljudska prava

7

ljudskim pravima“.Prva radna grupa osnovana za

implementaciju odluke Evropskog suda nije se mogla dogovoriti, te je u julu postojeće Vijeće ministara osnovalo novu radnu grupu koja tek treba da dadne svoje preporuke.

Izvještaj je tvrdio da je neuspjeh na tom i drugim pitanjima, uzrokovan “nedostatkom zaje­dničke vizije” političkih vođa.

Provedba odluke Evro pskog suda nije opcionalna već obavezna. Vlasti moraju uskladiti Ustav BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pra vima.

To je u skladu sa obavezama Bosne i Hercegovine prema Privremenom sporazumu koji je potpisan sa Evropskom unijom u julu 2008. godine (i od tada ratifikovan od strane svih 27 zemalja članica EU), kako bi se zadovoljili kriteriji iz Kopenhagena koji izričito zahtijevaju da zemlja kandidat garantuje ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina.

Nove prijave

Izvještaj o napretku je utvrdio da, iako je Bosna i Hercegovina ratifikovala sve glavne međunarodne konvencije o ljudskim pravima, odluke

donešene od strane Ustavnog suda BiH u velikom broju slučajeva zaštite ljudskih prava nisu provedene, a što je onda rezultiralo podnošenjem ovih slučajeva na razmatranje Evropskom sudu za ljudska prava.

Ukupno 507 novih prijava

je podnešeno Evropskom sudu u godini dana, od oktobra 2010. godine, čime se tako ukupan broj slučajeva na Sudu u vezi Bosne i Hercegovine popeo na 1350.

Između oktobra prošle godine do septembra ove

godine Evropski sud je donio još dvije presude u kojima je zaključena da je Bosna i Hercegovina povrijedila prava svojih građana.

Osim nedostatka “zajedničke vizije” među političkim vođama, slabo poštovanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini može biti rezultat temeljnog nerazumijevanja prirode prava koja uživaju građani.

Potpora EU

Među populacijom u cjelini ogromna je podrška mjerama koje će dati građanima BiH istu zaštitu koju uživaju građani Evropske unije.

Zadatak je sada prevesti tu podršku u političko djelovanje.

Evropska unija će ponuditi konstruktivnu i dosljednu po­tporu vlastima BiH kako bi im pomogla da postignu sporazum o implementaciji odluke Sejdić­Finci i drugih ključnih reformi ljudskih prava. Cilj je zaštititi prava svih građana BiH, vratiti Bosnu i Hercegovinu na put ka statusu zemlje kandidata za članstvo u EU, te uspostaviti model za vrstu konstruktivnog konsenzusa koji će dovesti do cijelog niza reformi potrebnih za pristupni proces.

U Evropskoj uniji, svaki građanin uživa ista temeljna prava. To takođe treba primjenjivati u Bosni i Hercegovini, ukoliko ona želi ući u EU.

Ovo nije važno samo za nacionalne manjine. Važno je za svakoga ­ jer kada se građanin suoči sa diskriminacijom na osnovu etničke pripadnosti ili spola ili bilo kojeg drugog faktora, prava svih građana su u opasnosti. Ako je diskriminacija dopuštena u jednom slučaju nju je teško zaustaviti u drugom slučaju. Jednom kad se princip prekrši, njegova sposobnost da štiti građane se smanjuje.

Prava svih građana su u opasnosti

Dervo Sejdić Jakob Finci

Šesnaest godina nakon rata u Bosni i Hercegovini oko 8600 ljudi, uglavnom interno raseljenih osoba još živi u kolektivnim centrima diljem zemlje, u iznimno teškim životnim uslovima.

„Ova situacija se mora riješiti”, naglasili su prilikom posjete kolektivnim centrima u Istočnom Sarajevu i Gladnom Polju kod Rakovice, Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije i Andrew Mayne, predstavnik UNHCR-a za BiH u novembru ove godine.

Posjete kolektivnim ce-ntri ma u kontekstu su kontinuiranih zaje dničkih napora sa vlastima BiH da se pro nađe trajno rješenje za izbjeglice i raseljena lica i druge ugrožene grupe građana koji žive u ovim centrima.

FOTO­REPORTAžA

Osigurati trajni smještaj za izbjeglice i raseljena lica

U BiH oko 8600 ljudi još živi u kolektivnim centrima

Stanovnici kolektivnih centara žive u siromaštvu i suočavaju se sa velikim problemima

8

„Neprihvatljivo je da ljudi još uvijek žive u ovakvim uslovima“, rekao je Mirel

Pomoć lokalnih vlasti je, u većini slučajeva, nedovoljna

9

10

Unutrašnje tržište Evropske unije donijelo je neuporediv kvalitet i uštede za 500 miliona svojih potrošača. To je učinjeno putem regulatornog sistema koji osigurava transparentno nadmetanje kompanija.

Postoje pravila koja, na primjer, strogo zabranjuju vlastima da javnim sredstvima podupiru nekonkurentna pre­duzeća. Ova pravila imaju dvostruki utjecaj. l Ona osiguravaju da

potrošači neće posegnuti za ro­bom ili uslugama lošeg kvaliteta po prenapuhanim cijenama ko­mpanija koje opstaju samo za­hvaljujući pomoći vlasti; il Ona sprečavaju vlasti

da uzaludno bacaju novac na

podršku kompanijama koje ni­kad neće biti konkurentne.

Nefer raspodjela

Pravila protiv nefer ra­spodjele pomoći primjenjuju se na cijelom jedinstvenom tržištu – jer, jasno je kako bi bilo neprimjereno da se kompanije koje primaju državnu pomoć nadmeću ravnopravno s onima koje nemaju taj vid pomoći.

A pravila su efikasna: Unu­trašnje tržište EU je slobodno i ko nkurentno, što znači da po­trošači mogu birati me đu raznom po voljnom i viso kokvalitetnom ro bom i uslugama.

U procesu evropskih inte­gracija Bosna i Hercegovina se

TRžIŠTE

Konkurencija i transparentnost su dobre za potrošačeCilj je osigurati da subvencioniranje bude javno, a ne tajno, da bude regulirano jasnim kriterijima, da ne predstavlja rasipanje državnog novca i da se subvencijama ne daje nepoštena prednost s jedne, i ne smanjuje vrijednost i kvalitet proizvoda i usluga potrošačima s druge strane

Zašto je potreban zakon o državnoj pomoći

Potrošačima treba omogućiti da biraju povoljne i visokokvalitetne robe i usluge

Nekoliko je stvari koje bi građani trebali znati o državnoj pomoći. l Različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini troše javna

sredstva na pomoć kompanijama i industrijskom sektoru – bez transparentnosti i koordinacije.l Ova pomoć je značajna kada se imaju u vidu skromna

državna sredstva, ali ona uglavnom iznose manje od 200.000 eura što je prag za državnu pomoć prema evropskim pravilima – tako da bi uspostava sistema državne pomoći u BiH u skladu s evropskim standardima ovaj vid pomoći učinila transparentnim, odgovornim, mjerljivim i djelotvornijim, i ne bi u sadašnjim okolnostima značila masovno oduzimanje pomoći.l Djelotvorni propisi osiguravaju odgovornost za javna

sredstva i štite potrošače – sistem regulacije državne pomoći je zaštitni, a ne restriktivan. l Evropska unija je uzela u obzir ozbiljne izazove s

kojima se suočavaju bh. kompanije i složila se da pravila budu uvođena u fazama, te da će pomoć i dalje biti dozvoljena tamo gdje je ekonomski uvjeti u BiH budu zahtijevali. l Pored sporazuma s Evropskom unijom, ova zemlja

se obavezala da će regulirati državnu pomoć i kao članica CEFTA­e, kojoj se priključila 2006. godine, kao i Povelje o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope, koju je ratificirala iste godine. To će također biti i uvjet kada BiH bude pregovarala o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Šta građani trebaju znati o državnoj pomoći

11

obavezala na uspostavu sistema koji će regulirati državnu pomoć – raspodjelu javnih sredstava ili drugih oblika državne pomoći kompanijama i industrijskom ili ekonomskom sektoru.

Pužev korak

U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskom partnerstvu detaljno se navodi šta bh. vlasti moraju učiniti kako bi donijele propise o državnoj pomoći u skladu s evropskim standardima.

Ali vlasti nisu učinile ono što su obećale.

Naime, od 1. jula 2010. go dine BiH zvanično ne poštuje obaveze koje je pre uzela iz sporazuma s EU jer je do tog datuma trebala imati uspostavljenu nezavisnu agenciju za državnu pomoć na državnom nivou.

Vijeće ministara BiH u avgustu ove godine usvojilo je Nacrt zakona o državnoj pomoći, ali Parlamentarna sku pština BiH o njemu još nije raspravljala, budući da se parlamentarne akti­vnosti odvijaju puževim korakom zbog nepostizanja dogovora o formiranju novog saziva Vijeća ministara.

Evropska unija pomogla je Bosni i Hercegovini da izradi preliminarni popis državne po­moći, nabrojivši državnu pomoć koja je data odlukama svih nivoa

vlasti u BiH. To je pomoglo da se izradi zakon o državnoj pomoći. To je pomoglo da se izradi izvještaj o tome kojim dijelovima zemlje i kojim industrijskim sektorima je državna pomoć najpotrebnija, i to je proizvelo nacrt godišnjeg izvještaja o državnoj pomoći, koji će služiti kao model za buduće izvještaje.

Ove mjere vode do sistema koji će, između ostalog, osigurati transparentnost u raspodjeli državnih subvencija.

Jedan sagovornik

Cilj nije spriječiti subvencije, niti uzeti sredstva od kompanija ili sektora kojima su potrebna. Cilj je osigurati da subvencioniranje bude javno, a ne tajno, da bude regulirano jasnim kriterijima, da ne predstavlja rasipanje državnog novca i da se subvencijama ne daje nepoštena prednost s jedne, i ne smanjuje vrijednost i kvalitet proizvoda i usluga potrošačima s druge strane.

Entitetski zakoni, čak i ako su u skladu s normama EU, neće zaštititi prava potrošača na cijelom bosanskohercegovačkom trži­štu. Evropska unija želi imati jednog sagovornika u BiH za ovu inicijativu koja se dotiče interesa svih potrošača u zemlji. Zato je neophodno da zakon o državnoj pomoći bude usvojen bez daljnjeg odlaganja.

Osigurati transparentno nadmetanje kompanija

Na putu ka Evropskoj uniji Od posebnog značaja za sve zemlje regiona je nedavno potpisivanje Pristupnog ugovora između Hrvatske i EU. Napredak Hrvatske je praktičan dokaz postojanja jasne politike EU prema jugoistočnoj Evropi i njene predanosti evropskoj perspektivi ovog regiona

Zemlje Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji prolaze kroz proces sta bilizacije i pridruživanja. Nje gov cilj je da stabilizira zemlje, podstakne brzi prelaz na tržišnu privredu, promovira regionalnu saradnju i otvori mogućnost za pri­stupanje Evropskoj uniji.

Proces namijenjen zemljama Zapadnog Balkana, predstavljen je na samitu u Zagrebu 2000.

godine. Evropska perspektiva Zapadnog Balkana potvrđena je na samitu u Solunu 2003. godine.

U tom kontekstu, od posebnog značaja za sve zemlje regiona je nedavno potpisivanje Pristupnog ugovora između Hrvatske i EU. Napredak Hrvatske je praktičan dokaz postojanja jasne politike EU i njene predanosti evropskoj perspektivi ovog regiona.

REGION

Zapadni Balkan: Promoviranje regionalne saradnje i otvaranje mogućnost za pristupanje EU

l Nastavak na 12. i 13. str.

Na ceremoniji u sjedištu Evropske komisije u Briselu, Hrvatska je 9. decembra 2011. godine potpisala Pristupni ugovor sa Evropskom unijom. Nakon ratifikacije u parlamentima država članica, Hrvatska će postati punopravna članica EU 1. jula 2013. godine.

Hrvatska je dobila status kandidata u junu 2004. godine i jedina je zemlja regiona koja je istovremeno dobila i status kandidata i datum pregovora. Ona se tokom pregovora suočila sa blokadom zbog graničnog spora sa Slovenijom.

Prilikom otvaranja pogla­vlja, Hrvatska je morala

unaprijed da ispuni utvrđena mjerila (benchmarks), pa se može pretpostaviti da će se tako postupati i u slučaju ostalih zemalja regiona i da će Unija biti dosljedna u zahtjevu da se svi standardi primjene, pogotovo s obzirom na iskustvo sa prijemom Rumunije i Bugarske.

Te dvije zemlje nisu u potpunosti ispunile uslove prije pristupanja u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i reforme pravosuđa, pa je na njih primjenjen mehanizam nadzora nakon pristupanja. Zbog toga EU insistira na ispunjavanju svih kriterija prije

prijema neke zemlje. Hrvatska će, iako je oko­

nčala pregovore, do planiranog

prijema 2013. biti pod na­dzorom kako bi se osiguralo ostvarivanje kriterijuma.

12

Bosna i Hercegovina je 2008. go dine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali još nije ispunila uslove za podnošenje zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji.

BiH je jedina zemlja Za padnog Balkana koja još nije podnijela zahtjev za status ka ndidata. Reforme koje su dio procesa evropskih integracija BiH blokirane su zbog nemogućnosti formiranja Vijeća ministara nakon izbora održanih u oktobru 2010. godine.

Uslovi koje BiH treba ispuniti kako bi bila u stanju da može podnijeti zahtjev za kandidatski status su, prije svega, formiranje Vijeća ministara te provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju „Sejdić­Finci“, usvajanje zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima.

Vijeće EU je u svojim nedavnim zaključcima izrazilo za­brinutost zbog nastavka političke blokade u BiH, ometanja fu­nkcioniranja države i pro vedbe reformi vezanih za Evropsku uniju. Vijeće je pozvalo sve političke lidere da budu odgovorni u tom pogledu i izrade zajedničku viziju budućnosti zemlje.

U zaključcima je istaknuta važnost unapređenja i jačanja efikasnog funkcioniranja drža­vnih institucija, uključujući neophodne ustavne promjene. Konkretno, zemlja će trebati biti u poziciji da usvoji, provede i provodi zakone i pravila EU.

Podsjećajući na svoje zaključke od 21. marta i 10. oktobra 2011. godine, Vijeće EU je potvrdilo svoju punu opredjeljenost da pruži snažniju podršku Bosni i Hercegovini. Vijeće je potvrdilo i punu podršku Uredu specijalnog predstavnika

EU i šefa Delegacije EU da preuzme vodstvo u podršci Bosni i Hercegovini u pitanjima vezanim za EU.

Vijeće EU je još jednom potvrdilo i podršku uspostavi Strukturiranog dijaloga o reformi pravosuđa unutar okvi ra Procesa stabilizacije i pridruživanja i pozvalo bosanskohercegovačke vlasti da nastave biti konstruktivno

uključene u taj proces. Vijeće ističe da je potrebna uspostava djelotvornog mehanizma koo­rdinacije za pitanja vezana za EU, uključujući i program IPA.

Vijeće je i ovog puta ponovilo jednoglasnu podršku evropskoj perspektivi BiH. Ta kođer, po­tvrđena je jednoglasna podrška teritorijalnom integritetu BiH kao suverene i jedinstvene države.

Bosna i Hercegovina: Još bez zahtjeva za status kandidata

Hrvatska: Punopravna članica EU od 1. jula 2013.

Vijeće EU je u svojim nedavnim zaključcima izrazilo zabrinutost zbog nastavka političke blokade koja ometa funkcioniranje države i provedbu reformi vezanih za Evropsku uniju

Od samog početka pregovora, Hrvatska je morala da ispuni unaprijed utvrđena mjerila, pa se može pretpostaviti da će se isti kriteriji primjenjivati i u slučaju ostalih zemalja regiona

REGION

Evropska komisija je procijenila da je potrebno ostvariti dodatni napredak u Albaniji prije nego što ovoj zemlji bude dodijeljen status kandidata.

Sve dok se ne preduzmu zahtjevani koraci, Albanija neće dobiti status kandidata niti krenuti dalje na putu ka otvaranju predpristupnih pre ­govora sa Evropskom unijom.

Makedonija je status kandidata dobila još 2005. godine, ali datum pregovora i dalje nije utvrđen. U slučaju te zemlje, glavni problem je spor sa Grčkom oko imena zemlje, budući da se Grčka protivi

imenu Makedonija, pošto je to naziv i jedne njene oblasti.

Evropska komisija već tri

puta je preporučila početak pregovora s Makedonijom, ali se pregovori ne mogu odobriti sve dok bilo koja članica ima prigovor. Ministri EU su na sastanku 5. decembra odložili

odluku o Makedoniji i naveli da su spremni da se vrate na taj slučaj sljedeće godine.

Crna Gora je sta tus kandidata do bila u decembru 2010. godine, a preporuku Evropske komisije za otvaranje pre govora u junu 2012. godine. Vijeće EU je, prema zaključcima sastanka od 9. decembra, zadužiilo da se “istraži napredak Crne Gore u primjeni reformi, posebno kada je riječ o vladavini zakona i temeljnim pravima, a naročito u borbi protiv

korupcije i organiziranog kriminala na temelju izveštaja koji Evropska komisija treba da predstavi u prvoj polovini 2012. godine”.

Crna Gora će biti podvrgnuta dodatnoj provjeri na osnovu koje će ministri EU dati “zeleno svetlo” za otvaranje pregovora u junu, a u međuvremenu će Evropska komisija praviti okvir za pregovore.

Evropska komisija je 12. oktobra 2011. godine dala preporuku da Srbija dobije status kandidata. No, Srbija će morati sačekati još nekoliko mjeseci do daljih koraka ka evropskim integracijama.

Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompuy nago­vijestio je da će u februaru biti data ocjena napretka Srbije i da će početkom marta na samitu EU biti donesena odluka o

kandidaturi Srbije za članstvo u Uniji.

Beograd treba da pokaže dalji napredak u sprovođenju posti gnutih sporazuma u dija­logu sa Prištinom, uključujući i Sporazum o intergriranom upra vljanju prelazima/gra nica ma (IBM) i sporazuma o učešću svih strana u regionalnoj saradnji i aktivnu saradnju koja treba osigurati da EULEKS i KFOR izvršavaju svoje mandate.

13

Srbija: Očekuje se napredak u dijalogu sa Kosovom

Crna Gora: Dodatna provjera

Makedonija: Spor sa Grčkom oko imena

Albanija: Potreban dodatni napredak

Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompuy potvrdio je da će u februaru biti data ocjena napretka Srbije

Prioritetni zadaci Kosova su priprema za početak dijaloga o viznoj liberalizaciji kao i jačanje trgovinskih relacija sa EU.

Kosovo: Prioritetni zadaci

Pobjednici foto-natječaja Moje susjedstvo

FOTO NATJEčAJ

1. Emir Vražalica, Sarajevo “Porodične vrijednosti pod uticajem modernog”

29. novembra 2011. objavljena su imena pobjednika foto-natječaja Moje susjedstvo. Natječaj je raspisala Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ured Specijalnog predstavnika EU. Natječaj je bio otvoren od 18. oktobra do 18. novembra 2011. godine, a prijavljeno je 168 fotografija. Prvu nagradu NIKON Coolpix L120 foto-aparat je doniralo poduzeće BLICKDRUCK iz Sarajeva

14

Učesnici su trebali predati fotografije koje odgovaraju na pitanja: Šta vama danas znači vaše susjedstvo? Šta bi se moglo promijeniti i šta bi moglo ostati isto kada Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije? Možda u vašem susjedstvu postoji nešto što bi predstavljalo pozitivan doprinos za EU?

Dva prva mjesta su osvojili:1. Emir Vražalica, Sarajevo za “Porodične vrijednosti pod uticajem modernog”2. Nikolina Tuka, Sarajevo za “Djevojka gleda grad”

Za najviše oznaka “sviđa mi se” na facebook stranici Delegacije(www.facebook.com/europa.ba) nagrađena je:Jovana Vujasinović, Banja Luka za “Djeca ne mogu čekati”

Ambasador Peter Sorensen je izjavio:Bosna i Hercegovina je raznolika i lijepa zemlja i to je na dobar

način prikazano na fotografijama prijavljenim za natječaj. Postoji mnogo dobrih stvari iz svih zajednica koje se trebaju pokazati široj publici. Naši pobjednici su pokazali i zadivljujući osjećaj za umjetnost

i ja im čestitam na tome. Radujem se što ću imati priliku da im uručim nagrade i što će njihove slike biti uključene u naš zvanični kalendar za 2012. godinu.

žiri, kojeg su sačinjavala tri profesionalna fotografa, predstavnik projekta EU Awareness II i predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i EUSR­a, je imao težak zadatak da odabere dva najbolja od ukupno 168 pristiglih radova. Odabir je izvršen na osnovu sljedećih kriterija:1. Relevantnost u odnosu na temu Moje susjedstvo2. Kompozicija okvira3. Svjetlo korišteno za fotografiju4. Ideja i prenesena poruka

Pobjednicima će biti uručene nagrade – uključujui digitalne foto aparate za dvoje prvoplasiranih – tijekom večere sa ambasadorom Peterom Sorensenom u januaru sljedeće godine.

Dodatnih 9 fotografija će biti odabrano za EU u BiH kalendar za 2012. godinu.

15

2. Nikolina Tuka, Sarajevo “Djevojka gleda grad”

Jovana Vujasinović, Banja Luka “Djeca ne mogu čekati” najviše oznaka “sviđa mi se” na facebook stranici Delegacije(www.facebook.com/europa.ba)

Internet strana Evropske unije: www.europa.euAktivnosti Evropske unije u BiH: http://ec.europa.eu./comm/enlargment/bosnia_herzegovina/index.html

Delegacija Evropske komisije u BiH: www.europa.ba

Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, Skenderija 3a, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: +387 33 254 700

Ako želite da primate ovu publikaciju, molimo vas da pošaljete e­mail sa vašim imenom i adresom na: DELEGATION­BIH@eeas.europa.eu ili fax na: +387 33 666 037

Prod

ukci

ja B

ORA

M,

PR e

kspe

rt:

Sam

ra L

učki

n, f

otog

rafij

a: E

mir

Hač

imić

, pr

ipre

ma

i šta

mpa

: LH

Pri

nt i

CPU

pri

ntin

g co

mpa

ny

PUBLIKACIJE

Šta je svrha Evropske unije? Zašto i kako je osnovana? Kako funkcionira? Šta je do sada postigla za svoje građane i s kojim se novim izazovima danas suočava? Kakvu će ulogu Evropa imati na svjetskoj sceni u godinama koje dolaze? Gdje će biti povučene granice EU? I kakva je budućnost eura?

Ovo su samo neka od pitanja

koja Pascal Fontaine, stručnjak za EU i profesor na Institutu političkih studija u Parizu, istražuje u ovom izdanju svoje popularne knjižice Evropa u 12 lekcija, objavljene 2010. godine, a koja analizira ključna pitanja za EU od 9. maja 1950. godine, kada je Robert Schuman predložio osnivanje Evropske zajednice za ugalj i čelik.

Fontaine akcenat stavlja na proces proširenja EU na Balkan, Tursku i Island, kao i probleme sigurnosti, odnosno borbu protiv terorizma i organiziranog

kriminala koja EU treba učiniti „prostorom slobode, sigurnosti i pravde“. To predstavlja novi izazov koji zahtijeva blisku saradnju među vladama, istu saradnju koja je neophodna i za borbu protiv globalne ekonomske krize.

Evropa u 12 lekcija pokazuje da se u današnjem svijetu rastućih ekonomija poput Kine, Indije

i Brazila, EU može pridružiti Sjedinjenim Američkim Državama kao globalna velesila, ali da bi se to desilo države članice Evropske unije moraju zajedno raditi na postizanju „kritične mase“ te tako zadržati utjecaj EU na svjetskoj sceni.

Stoga je današnjim Evro­pljanima, kaže Fontaine, još aktuelna stara izreka „u jedinstvu je snaga”.

Brošuru „EU u 12 lekcija“ štampa i distribuira BORAM. Dostupna je u Delegaciji EU u BiH i u EU info centrima.

Evropska unija je Bosni i Hercegovini u poslijeratnom pe­riodu dala više od tri milijarde eura pomoći. Između 1995. i 2000. godine fokus je bio na humanitarnoj pomoći, povratku izbjeglica i obnovi infrastrukture.

Potom su fondovi EU bili usmjereni na uspostavu institucija te političkog i ekonomskog sistema koji će pomoći BiH da postane funkcionalna zemlja. Od

dana potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu 2008. godine fondovi EU, prvenstveno kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), bili su namijenjeni s ciljem da pomognu BiH da svoj ekomomski, politički, sigurnosni i socijalni sistem uredi na način da zadovoljavaju zahtjeve čla nstva u EU.

Pomoći EU ima ogroman

i nevjerovatno pozitivan utjecaj na zemlju. Kada bi bilo moguće održati širok konsenzus glavnih političkih stranaka, onda bi ovaj utjecaj mogao biti čak i veći i još pozitivniji i BiH bi do sada prešla veći put ka prosperitetu i sigurnosti kao članica EU. Stranačke nesuglasice do sada su spriječile takav ishod, ali EU ostaje predana građanima BiH u nastojanju da im pomogne da ostvare svoje težnje

za članstvom u EU. U ovoj brošuri navedene su

i uspješne priče o projektima koji su sastavni dio nastojanja da se pomogne BiH da postigne političke i ekonomske kriterije za članstvo u EU.

Brošuru „Podrška EU BiH“ proizvodi i distribuira BORAM. Dostupna je u Delegaciji EU u BiH i u EU info centrima.

Evropa u 12 lekcija Brošura Podrška EU Bosni i Hercegovini