nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

1/32

Zabranjeno je umnožavanje hrvatskih norma ili njihovih dijelova

NACRT HRVATSKE NORME ICS: 91.010.30; 93.020

nHRN EN 1997-1:2012/NAPrvo izdanje,travanj 2012.

Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila –

Nacionalni dodatak – Nacionalni dodatak

Eurocode 7: Geotechnical design – Part 1: General rules – National Annex

Obavijest o prihvaćanju objavljena je u HZN Glasilu BROJ/GODINA od GGGG-MM-DD.

Referencijski broj: nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012 hr

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

2/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Napomena o autorskom pravu

© HZN 2012.

Sva prava pridržava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/2003). Ako drugačije nije utvr đeno, ni jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnožavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji način,elektronički ili strojno, uključujući fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a čija je adresa niženavedena.

Hrvatski zavod za norme (HZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 7810 000 Zagreb, CROATIATel. ++ 385 1 610 60 95Faks: ++ 385 1 610 93 21e-pošta: [email protected]: www.hzn.hr

Izjava o odbijanju odgovornosti za PDF

PDF zapis može sadržavati ugrađene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj sezapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije uređivati osim ako na računalu, na kojem se obavlja uređi-vanje, postoje licencirani i instalirani oblici ugrađenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvaćajuodgovornost nekršenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaća nikakvu odgo-vornost u tome područ ju.

Adobe je robni žig tvrtke Adobe Systems Incorporated.

Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se naći u općiminformacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze-te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom slučaju otkrivanja problema povezanog snjim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

3/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

3

Sadržaj

Predgovor ...........................................................................................................................................................4

1 Područ je primjene........................................................................................................................................5

2 Nacionalno određeni parametri ...................................................................................................................5

Dodatak A (obavijesni) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanja nosivosti ipreporučene vrijednosti ....................................................................................................................................10

Dodatak B (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Povijest parcijalnih koeficijenata za proračunskepristupe 1,2 i 3 ..................................................................................................................................................15

Dodatak C (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Ogledni postupci za određivanje graničnihvrijednosti tlakova tla na vertikalne zidove .......................................................................................................16

Dodatak D (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Ogledna analitička metoda za proračun nosivosti .......17

Dodatak H (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Granične vrijednosti deformiranja konstrukcije ipomaka temelja ................................................................................................................................................18

Dodatak K (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Projektiranje propisanim mjerama ...............................22

Dodatak L (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Osno opterećeni piloti...................................................24

Dodatak M (obavijesni – neoprečni dopunski podaci) Vrste tla i stijena na teritoriju Republike Hrvatskekoje zbog svojih nepovoljnih geotehničkih svojstava zahtijevaju posebnu pozornost .....................................26

Dodatak N (obavijesni) Točke u normi HRN EN 1997-1:2012 u kojima su dopušteninacionalno određeni parametri .........................................................................................................................27

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

4/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

4

Predgovor

Ovaj je dokument (HRN EN 1997-1:2012/NA:2012) izdao Hrvatski zavod za norme na temelju članka 9. Za-kona o normizaciji („Narodne novine“, br. 163/2003) i u skladu s Unutrašnjim pravilima za normizaciju UPN 3,točka 4.1. Pripremio ga je tehnički odbor HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi .

Ovaj dokument omogućuje primjenu norme HRN EN 1997-1:2012 u Republici Hrvatskoj.

Norma HRN EN 1997-1:2012 istovjetna je s europskom normom EN 1997-1:2004+AC:2009.

U normi HRN EN 1997-1:2012 dopušteno je donijeti odluke o vrijednostima određenih parametara ili određenimpostupcima proračuna na nacionalnoj razini. Tako određene vrijednosti ili postupci nazivaju se "nacionalnoodređeni parametri" (en: Nationally determined parameters – NDP). Te vrijednosti i postupci primjenjuju se zaprojektiranje građevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.

Brojčane oznake tablica i formula u Dodacima A do M odgovaraju brojčanim oznakama tablica i formula uizvornoj normi, iza kojih se dodaje oznaka (HR).

Dodaci A do M sadrže neoprečne dopunske podatke.

U Dodatku N ovoga nacionalnog dodatka, navedene su točke iz norme HRN EN 1997-1:2012 za koje je do-pušteno donijeti odluke na nacionalnoj razini. U točki 2 ovog dokumenta navedene su te odluke.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

5/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

5

1 Područ je primjene

Ovaj dokument određuje vrijednosti nacionalnih parametara ili određenih postupaka proračuna uz normuHRN EN 1997-1:2012 i primjenjuje se zajedno s tom normom.

2 Nacionalno određeni parametri

2.1 Osnove geotehničkog projektiranja

2.1.1 Najmanji zahtjevi za opseg i sadržaj geotehničkih istraživanja, točka 2.1(8)P

Lagane i jednostavne konstrukcije te manje zemljane građevine za koje je moguće osigurati zadovoljavanje

najmanjih zahtjeva s pomoću iskustva i kvalitativnih geotehničkih istraživanja uz zanemariv rizik definirane sukako slijedi:

Lagane i jednostavne konstrukcije manje su građevine, relativno jednostavne konstrukcije (jednostavnogstatičkog sustava). Takvima se prvenstveno smatraju jednokatne stambene zgrade, bez podruma, na približnohorizontalnom terenu; kontaktno naprezanje treba biti manje od 250 kN/m

2 za pojedinačne temelje (temelje

samce), te do 100 kN/m' za temeljne trakove. Za te građevine nema posebnih ograničenja u pogledu slijeganja.Svojstva temeljnog tla trebaju biti poznata na temelju usporedivog iskustva i takva da su, za projektiranje iizvođenje temelja, dovoljne uobičajene (rutinske) metode. Usporedivo iskustvo i rutinske metode uključuju:pregled terena, iskop sondažne jame najmanje 1,0 m dubine ispod najniže razine temelja) te pregled postojećedokumentacije za tu lokaciju (geološke karte, geotehnički elaborati i geotehnički projekti s obližnjih lokacija).Lagane i jednostavne konstrukcije jesu i građevine kod kojih se ne očekuju veliki pomaci.

Manje zemljane građevine manji su nasipi od homogenog materijala s kontroliranom ugradnjom, s izuzetkomhidrotehničkih građevina.

2.1.2 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF u jednadžbi (2.1a), točka 2.4.6.1(4)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnogdodatka: tablice A.1, A.3, A.15 i A.17.

2.1.3 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γM u jednadžbi (2.2), točka 2.4.6.2(2)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γM definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.2, A.4, A.16.

2.1.4 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije, točka 2.4.7.1(2)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnogdodatka: tablice A.1, A.3, A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13, A.14, A.15 i A.17.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

6/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

6

2.1.5 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u izvanrednim situacijama, točka 2.4.7.1(3)

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja u izvanrednim situacijama uobičajeno su 1,0.

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za otpornost u izvanrednim situacijama istovjetne su vrijednostima tihkoeficijenata za stalne i prolazne situacije.

2.1.6 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u slučajevima izuzetnog rizika, točka 2.4.7.1(4)

U slučajevima izuzetnog rizika mogu se, u dogovoru s investitorom, odrediti i strože vrijednosti od onih kojesu preporučene u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.1, A.3, A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13, A.14, A.15 i A.17.

2.1.7 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za privremene konstrukcije ili prolazne proračunskesituacije, točka 2.4.7.1(5)

Za privremene konstrukcije ili prolazne proračunske situacije mogu se, u dogovoru s investitorom, odrediti iblaže vrijednosti od onih koje su preporučene u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.1, A.3, A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13, A.14, A.15 i A.17.

2.1.8 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF i γM u jednadžbi (2.4), točka 2.4.7.2(2)P

Pri razmatranju graničnoga stanja statičke ravnoteže, sveukupnih pomaka konstrukcije ili temeljnoga tla(EQU), vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF i γM za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku Aovog nacionalnog dodatka: tablice A.1 i A.2.

2.1.9 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF, γE i γM u jednadžbama (2.6a) i (2.6b), točka 2.4.7.3.2(3)P

Pri razmatranju graničnoga stanja sloma ili prekomjernog deformiranja konstrukcijskog elementa ili dijelatemeljnoga tla (STR i GEO), vrijednosti parcijalnih koeficijenata γF odnosno γE definirane su u tablici A.3 uDodatku A ovog nacionalnog dodatka, a vrijednosti parcijalnih koeficijenata γM definirane su u tablici A.4 uDodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.10 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γR u jednadžbama (2.7a), (2.7b) i (2.7c), točka 2.4.7.3.3(2)P

Pri razmatranju graničnoga stanja sloma ili prekomjernog deformiranja konstrukcijskog elementa ili dijelatemeljnoga tla (STR i GEO), vrijednosti parcijalnih koeficijenata γR definirane su u tablicama A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13 i A.14 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.11 Proračunski pristupi, točka 2.4.7.4.1(1)P

U Republici Hrvatskoj upotrebljava se proračunski pristup 3. Za proračun osno opterećenih pilota i sidaraupotrebljavaju se proračunski pristupi 2 i 3.

NAPOMENA: Objašnjenje primjene proračunskih pristupa za osno opterećene pilote nalazi se u Dodatku L ovog nacio-nalnog dodatka.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

7/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

7

2.1.12 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadžbi (2.8), točka 2.4.7.4(3)P

Pri provjeri za izdizanje (UPL), vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane suu Dodatku A ovog nacionalnog dodatka, tablice A.15 i A.16.

2.1.13 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadžbama (2.9a) i (2.9b), točka 2.4.7.5(2)P

Pri razmatranju graničnoga stanja sloma prouzročenog hidrauličkim izdizanjem tla radi protoka vode kroztemeljno tlo (HYD), vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u tablici A.17 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.14 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granična stanja uporabljivosti, točka 2.4.8(2)

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granična stanja uporabljivosti uobičajeno su 1,0.

2.1.15 Granične vrijednosti pomaka temelja, točka 2.4.9(1)P

Granične vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja nalaze se u Dodatku H ovog nacionalnogdodatka.

2.1.16 Projektiranje propisanim mjerama, točka 2.5(1)

Projektiranje propisanim mjerama može se upotrijebiti za sve slučajeve koji se navode u Dodatku K ovognacionalnog dodatka.

2.2 Temeljenje na pilotima

2.2.1 Vrijednosti koeficijenata korelacije za statičko pokusno opterećenje pilota, točka 7.6.2.2(8)P

Kod provođenja statičkog pokusnog opterećenja pilota najveća karakteristična tlačna otpornost Rc;k određujese uz zadovoljenje jednadžbe (7.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 pri čemu su vrijednosti koeficijenata ko-relacije definirane u tablici A.9 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.2 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadžbama (7.4) i (7.5), točka 7.6.2.2(14)P

Proračunsku otpornost, Rc;d, treba izvesti iz jednadžbi (7.4) ili (7.5) iz norme HRN EN 1997-1:2012. Vrijed-nosti parcijalnih koeficijenata γR za stalne i prolazne situacije definirane su u tablicama A.6, A.7 i A.8 u Do-datku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.3 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadžbama (7.6) i (7.7), točka 7.6.2.3(4)P

Proračunsku tlačnu otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, Rc;d, treba izvesti iz jednadžbi (7.6) ili (7.7) iznorme HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γR za stalne i prolazne situacije definirane suu tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

8/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

8

2.2.4 Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla,točka 7.6.2.3(5)P

Karakteristične vrijednosti R b;k i Rs;k u jednadžbi (7.7) norme HRN EN 1997-1:2012 određuje se uz zadovoljenje jednadžbe (7.8) pri čemu su vrijednosti koeficijenata korelacije definirane u tablici A.10 u Dodatku A ovognacionalnog dodatka.

2.2.5 Vrijednosti koeficijenta modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla, točka 7.6.2.3(8)

Karakteristične vrijednosti R b;k i Rs;k u jednadžbi (7.7) norme HRN EN 1997-1:2012 mogu se odrediti alternativnopomoću izraza (7.9). U tom slučaju vrijednosti parcijalnih koeficijenata γ b i γs treba pomnožiti koeficijentommodela većim od 1,0. Vrijednosti koeficijenta modela jesu:

– 1,5 sve pilote, PP2

– 1,1 za pilote u krupnozrnatom tlu, PP3

– 1,3 za pilote u sitnozrnatom tlu, PP3.

2.2.6 Vrijednosti koeficijenata korelacije za ispitivanje pilota dinamičkim udarom, točka 7.6.2.4(4)P

Kod ispitivanja pilota dinamičkim udarom najveća karakteristična tlačna otpornost Rc;k određuje se uz zado-voljenje jednadžbe (7.11) iz norme HRN EN 1997-1:2012, pri čemu su vrijednosti koeficijenata korelacijedefinirane u tablici A.11 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.


Proračunsku vlačna otpornost iz pokusnog opterećenja pilota, Rt;d, treba izvesti iz jednadžbe (7.13) iz normeHRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γs;t za stalne i prolazne situacije definirane su utablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.8 Vrijednosti koeficijenata korelacije za vlačno pokusno opterećenje pilota, točka 7.6.3.2(5)P

Kod provođenja vlačnog pokusnog opterećenja pilota najveća karakteristična tlačna otpornost Rt;k određujese uz zadovoljenje jednadžbe (7.14) iz norme HRN EN 1997-1:2012 pri čemu su vrijednosti koeficijenatakorelacije definirane u tablici A.9 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.


Proračunska vlačna otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, Rt;d, može se izvesti prema jednadžbi(7.15) iz norme HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata γs;t za stalne i prolazne situacijedefinirane su u tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.10 Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla,točka 7.6.3.3(4)P

Karakterističnu vrijednost Rt;k iz jednadžbe (7.16) u normi HRN EN 1997-1:2012 treba odrediti uz zadovoljenje

jednadžbe (7.17) iz norme HRN EN 1997-1:2012, pri čemu su vrijednosti koeficijenata korelacije definirane utablici A.10 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

9/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

9

2.2.11 Vrijednosti koeficijenta modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla, točka 7.6.3.3(6)

Karakteristična vrijednost Rt;k (7.17) iz norme HRN EN 1997-1:2012 može se odrediti alternativno pomoćuizraza (7.18) iz norme HRN EN 1997-1:2012. U tom slučaju vrijednost parcijalnog koeficijenta γs;t treba pomnožitikoeficijentom modela ≥ 1,5.

2.3 Sidrenje

2.3.1 Vrijednosti parcijalnog koeficijenta u jednadžbi (8.2), točka 8.5.2(2)P

Proračunsku vrijednost otpornosti na čupanje, Ra;d, treba izvesti prema jednadžbi (8.2) iz norme HRN EN1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnog koeficijenta γa za stalne i prolazne situacije definirane su u tablici A.12 uDodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.3.2 Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja prikladnosti prednapetihsidara, točka 8.5.2(3)

Karakteristična vrijednost otpornosti na čupanje, Ra;k , prema jednadžbi (8.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012

treba biti povezana s rezultatima ispitivanja prikladnosti, tako da se dijeli koeficijentom korelacije ξ a. Vrijednostisu koeficijenta korelacije ξ a1 = 1,2, ξ a2 = 1,1.

2.3.3 Vrijednosti koeficijenta modela za određivanje sile graničnog stanja uporabljivosti, točka 8.6(4)

Silu graničnoga stanja uporabljivosti treba množiti koeficijentom modela koji je 1,35.

2.3.4 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za proračun stabilnosti kosina, točka 11.5.1(1)P

U proračunu stabilnosti kosina za granična stanja nosivosti (GEO i STR) treba provjeriti cjelokupnu stabilnostkosina uporabom parcijalnih koeficijenata γF odnosno γE te parcijalnih koeficijenata γM i γR . Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.3, A.4 i A.14.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

10/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

10

Dodatak A(obavijesni)

Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granična stanjanosivosti i preporučene vrijednosti

NAPOMENA: Naslovi tablica u nastavku istovjetni su naslovima tablica u normi HRN EN 1997-1:2012.

Tablica A.1(HR) – Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF) (EQU)

Djelovanje Simbol Vrijednost

nepovoljno γG;dst 1,1Stalno

povoljno γG;stb 0,9

nepovoljno γQ;dst 1,5Promjenjivo

povoljno γQ;stb 0

Tablica A.2(HR) – Parcijalni koeficijenti za parametre tla (γM) (EQU)

Parametri tla Simbol Vrijednost

Kut unutarnjeg trenjaa γϕ' 1,25

Efektivna kohezija γc' 1,25

Nedrenirana posmična čvrstoća γcu 1,4

Jednoosna tlačna čvrstoća γqu 1,4

Gustoća težine γγ 1,0

aS ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tan ϕ ′

Tablica A.3(HR) – Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF)ili učinke djelovanja (γE) (STR i GEO)

SkupinaDjelovanje Simbol

A1 A2

nepovoljno γG;sup 1,35 1,0Stalno

povoljno γG;inf 1,0 1,0

nepovoljno γQ 1,5 1,3Promjenjivo

povoljno γQ 0 0

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

11/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

11

Tablica A.4(HR) – Parcijalni koeficijenti za parametre tla (γM) (STR i GEO)

SkupinaParametri tla Simbol

M1 M2

Kut unutarnjeg trenjaa γϕ' 1,0 1,25

Efektivna kohezija γc' 1,0 1,25

Nedrenirana posmična čvrstoća γcu 1,0 1,4

Jednoosna tlačna čvrstoća γqu 1,0 1,4

Gustoća težine γγ 1,0 1,0

aS ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tanϕ ′.

Tablica A.5(HR) – Parcijalni koeficijenti za otpornost plitkih temelja (γR ) (STR i GEO)

SkupinaOtpornost Simbol

R1 R2 R3

Nosivost γR ;v –a –

a –

a

Klizanje γR ;h –a –

a –

a

aR1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz normeHRN EN 1997-1.

Tablica A.6(HR) – Parcijalni koeficijenti za otpornost zabijenih pilota (γR ) (STR i GEO)


R1 R2 R3 R4

Osnovica γ b –a 1,2 1,0 –

a

Plašt (tlačni pilot) γs –a 1,2 1,0 –

a

Ukupna/kombinirana(tlačni piloti)

γt –a 1,2 1,0 –

a

Plašt (vlačni piloti) γs;t –a 1,2 1,0 –

a

aR1 i R4 nisu primjenjiv i u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proračunski pristupi 2 i 3.

Tablica A.7(HR) – Parcijalni koeficijenti za otpornost bušenih pilota (γR ) (STR i GEO)


R1 R2 R3 R4

Osnovica γ b –a 1,2 1,0 –

a

Plašt (tlačni piloti) γs –a 1,2 1,0 –

a


γt –a 1,2 1,0 –

a


a

aR1 i R4 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proračunski pristupi 2 i 3.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

12/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

12

Tablica A.8(HR) – Parcijalni koeficijenti (γR ) za otpornost pilotas kontinuiranim svrdlom CFA (STR i GEO)


R1 R2 R3 R4

Osnovica γ b –a

1,2 1,0 –a

Plašt (tlačni piloti) γs –

a 1,2 1,0 –

a


γt –a 1,2 1,0 –

a


a


Tablica A.9(HR) – Koeficijenti korelacije za izvođenje karakterističnih vrijednostiiz statičkih pokusnih opterećenja (n – broj ispitanih pilota)

za n = 1 2 3 4 5

ξ 1 1,40 1,30 1,20 1,10 1,00

ξ 2 1,40 1,20 1,05 1,00 1,00

Tablica A.10(HR) – Koeficijenti korelacije za izvođenje karakterističnih vrijednostiiz rezultata ispitivanja temeljnog tla (n – broj ispitanih profila)

za n = 1 2 3 4 5 7 10

ξ 3 1,60 1,60 1,60 1,60 1,60 1,60 1,60

ξ 4 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50

Tablica A.11(HR) – Koeficijenti korelacije za izvođenje karakterističnih vrijednostiiz rezultata ispitivanja dinamičkim udarom

a, b, c, d, e (n – broj ispitanih pilota)

za n = 2 5 10 15 20

ξ 5 1,60 1,50 1,45 1,42 1,40

ξ 6 1,50 1,35 1,30 1,25 1,25

a Vrijednosti ξ iz tablice vrijede za ispitivanja dinamičkim udarom.

b

Vrijednosti ξ smiju se množiti koeficijentom modela 0,85 ako se upotrebljavaju ispitivanja dinamičkimudarom s podudaranjem signala.

c Vrijednosti ξ treba množiti koeficijentom modela 1,10 ako se upotrebljavaju formule za zabijanje

pilota s mjerenjem nazovielastičnog pomaka glave pilota tijekom udara.d Vrijednosti ξ treba množiti koeficijentom modela 1,20 ako se upotrebljavaju formule za zabijanje

pilota bez mjerenja nazovielastičnog pomaka glave pilota tijekom udara.e Ako u temelju postoje različiti piloti, za izbor broja ispitanih pilota n treba odvojeno razmatrati

skupine sličnih pilota.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

13/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

13

Tablica A.12(HR) – Parcijalni koeficijenti (γR ) za otpornostprednapetih sidara


R1 R2 R3 R4

Privremena γa;t –a

1,35 1,0 –a

Stalna γa; p –

a 1,5 1,0 –

a


Tablica A.13(HR) – Parcijalni koeficijenti (γR ) za otpornostpotpornih konstrukcija


R1 R2 R3

Nosivost γR ;v –a

–a

–a

Otpornost na klizanje γR ;h –a –

a –

a

Otpornost tla γR ;e –a –

a –

a

aR1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz normeHRN EN 1997-1:2012.

Tablica A.14(HR) – Parcijalni koeficijenti (γR ) za otpornost kosinai cjelokupnu stabilnost

Skupina

Otpornost SimbolR1 R2 R3

Otpornost tla γR ;e –a –

a –

a

aR1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz norme HRN EN1997-1:2012.

Tablica A.15(HR) – Parcijalni koeficijenti (γF) za djelovanja (UPL)


nepovoljno γG;dst 1,1

Stalnopovoljno γG;st 0,9

Promjenjivo nepovoljno γQ;dst 1,5

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

14/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

14

Tablica A.16(HR) – Parcijalni koeficijenti za parametre tla i otpornosti (UPL)

Parametri tla Simbol Vrijednost

Kut unutarnjeg trenjaa γϕ' 1,25

Efektivna kohezija γc' 1,25

Nedrenirana posmična čvrstoća γcu 1,4

Otpornost tlačnih pilota γs;t 1,4

Otpornost sidara γa 1,4

aS ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tanϕ ′

Tablica A.17(HR) – Parcijalni koeficijenti (γF) za djelovanja (HYD)


nepovoljno γG;dst 1,35

Stalno povoljno γG;st 0,9

Promjenjivo nepovoljno γQ;dst 1,5

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

15/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

15

Dodatak B(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Povijest parcijalnih koeficijenata za proračunske pristupe 1, 2 i 3

Odredbe sadržane u točkama B.1(2), B.2(5) i B.3(5) iz norme HRN EN 1997-1:2012 odnose se na proračunskipristup 1 i nisu primjenjive na projektiranje u Republici Hrvatskoj.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

16/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

16

Dodatak C(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Ogledni postupci za određivanje graničnih vrijednosti tlakova tlana vertikalne zidove

Izrazi (C.1) i (C.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 ne uključuju utjecaj podzemne vode.

Cjeloviti izrazi za ukupni tlak na zid u aktivnom stanju sloma tla, odnosno u pasivnom stanju sloma tla, moguse napisati u obliku:

[ ]a a a( ) '( ) ( ) ( ) z K z q z u z c K σ σ = + + − 2 (C.1) (HR)

[ ] p p( ) '( ) ( ) ( ) 2 z K z q z u z c K σ σ = + + + (C.2) (HR)

gdje je:

u(z) – porni tlak na dubini z .

Dijagrami na slikama C.1.1 do C.1.4 i C.2.1 do C.2.4 iz norme HRN EN 1997-1:2012 vrijede za vertikalnustijenu. Ako je ona nagnuta, treba upotrijebiti izraze (C.6) do (C.9) iz norme HRN EN 1997-1:2012.

Spomenuti dijagrami i izrazi iz norme HRN EN 1997-1:2012 dobiveni su upotrebom različitih teorija (vrijednosti

i distribucija koeficijenata), za δ ≠ 0.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

17/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

17

Dodatak D(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Ogledna analitička metoda za proračun nosivosti

Izraz (D.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 ne uključuje utjecaj dubine temelja i nagiba terena. Zanemariva-nje dubine na strani je sigurnosti, za razliku od utjecaja nagiba terena. U Republici Hrvatskoj mogu se upotrijebiti alternativne metode, koje uključuju dvije spomenute komponente nosivosti.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

18/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

18

Dodatak H(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Granične vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja

(1) Komponente pomaka temelja koje treba razmotriti jesu slijeganje, relativno (ili diferencijalno) slijeganje,zaokret, naginjanje, relativni progib, relativni zaokret, horizontalni pomak i amplituda vibracije. Definicije ioznake za pomake temelja i deformiranje konstrukcije dane su na slici H.1(HR) i u tablici H.1(HR). Rednibrojevi na slici H.1(HR) odgovaraju rednim brojevima u tablici H.1(HR).

(2) Vrijednosti pomaka temelja i deformiranja konstrukcije trebaju biti manje od vrijednosti danih u tabliciH.1(HR). Projektant treba statičkim proračunom, uzimajući u obzir krutost konstrukcije, temelja i tla, dokazatiprihvatljivost deformiranja iz stavka (1) za konstrukciju i temelje u cjelini, kao i za pojedine elemente. Pri to-me treba voditi računa i o vremenskom razvoju slijeganja.

(3) Relativna diferencijalna slijeganja dana u tablici H.1(HR) primjenjuju se za ulegnuti oblik deformiranjakonstrukcije, kao što je prikazano na slici H.1(HR). Za izbočeni oblik (rubovi slegnuti više od dijela izmeđunjih) vrijednosti treba prepoloviti.

(4) Navedene vrijednosti maksimalnih ukupnih slijeganja prihvatljive su za uobičajene, rutinske konstrukcije napojedinačnim temeljima, temeljnim trakovima ili temeljnim pločama. Ta su slijeganja prihvatljiva uz uvjet darelativni zaokreti ostanu unutar prihvatljivih granica i da nemaju nepovoljan utjecaj na susjedne građevine, nainstalacije u konstrukciji, da ne uzrokuju nedopustiva naginjanja itd.

(5) Ukupne vrijednosti horizontalnih pomaka vrha stupa ili kata zbog slijeganja i drugih međusobno kompati-bilnih uzroka trebaju biti manje od danih u tablici H.2(HR).

(6) Granične vrijednosti iz ovog Dodatka ne primjenjuju se za zgrade ili konstrukcije koje su izvan uobičajenih iliza koje je intenzitet opterećenja izrazito nejednoličan.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

19/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

19

Tablica H.1(HR) – Granične vrijednosti slijeganja

Maksimalno ukupnokonačno slijeganje

sm, lim Relativno diferencijalno slijeganje

Vrijednost [mm] Vrsta građevine

Meka glinaPijesak,

tvrda glina

Definicija Vrijednost

Oznaka

odgovarajućegkuta

0,003 –1 Zgrade i konstrukcije

kod kojih diferencijalno slijeganje neprouzročuje dodatna naprezanja iprobleme s uporabom konstrukcije isusjednih konstrukcija

120 s

L

∆

0,006 Θ

2 Konstrukcije2.1 statički određena konstrukcija2.2 statički neodređena

armiranobetonska konstrukcija2.3 statički neodređena čelična

konstrukcija

100

50

60

100

60

80

s

l

∆

0,005

0,001

0,002

Θ

Θ

Θ

0,0015 –3 Višekatne okvirne građevine 3.1 armiranobetonski okviri s ispunom od

zidnih elemenata3.2 čelični okviri s ispunom od zidnih

elemenata

80

90

60

70

max s

L

∆

0,0025 Θ

0,0015 –4 Višekatne građevine s nosivim

zidovima4.1 od omeđenog ziđa4.2 od predgotovljenih panela velikih

dimenzija ili izrađenih od monolitnogbetona

100

80

60

50

max s

L

∆

0,0015 Θ

5 Armiranobetonske konstrukcije

5.1 krute armiranobetonske konstrukcije(vodotornjevi, silosi, visoke peći i sl.)

5.2 dimnjaci do 100 m visine5.3 dimnjaci viši od 100 m

200200100

s

B

∆ 0,003

0,0050,002

ω ω ω

6 Kranske staze 50

s

l

∆

0,00150,0025

Θ α

Legenda:

s – slijeganje, s∆ – diferencijalno slijeganje, Θ – kut zaokreta , ω – naginjanje , α – kutna deformacija

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

20/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

20

Slika H.1(HR) – Definicije pomaka temelja i deformiranja konstrukcije

1.

2. i 6.

3. i 4.

5.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

21/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

21

Tablica H.2(HR) – Granične vrijednosti horizontalnih pomaka

Vrsta građevineHorizontalni pomak

[m]

Stupovi hale bez kranske staze i / ili međukata

Prizemne zgrade

Višekatne zgrade za svaki kat

H /150

H /300

H i/300

gdje je:

H i visina stupa ili kata [m ]

H visina zgrade [m]

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

22/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

22

Dodatak K(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Projektiranje propisanim mjerama

K.1 Općenito

(1) Projektiranje propisanim mjerama može se upotrijebiti za sve slučajeve koji se navode u nastavku.

K.2 Određivanje minimalne dubine temeljenja zbog zamrzavanja tla

(1) Karta najnižih temperatura zraka u hladu za povratno razdoblje 50 godina T min,50 dana je u normi

HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012.

(2) U tablici K.1(HR) dane su vrijednosti minimalne dubine temeljenja ovisno o T min,50 za temeljna tla podložnanepovoljnim deformacijama zbog zamrzavanja.

Tablica K.1(HR) – Promjene minimalne dubine temeljenja ovisno o T min,50

Područ je T min,50 [ºC] Dubina temeljenja [m]

I – 10 od 0,5 do 0,6

II – 15 od 0,6 do 0,7

III – 20 od 0,7 do 0,8

IV – 25 od 0,8 do 1,0

V – 30 od 1,0 do 1,2

(3) Pri odabiru minimalne dubine temeljenja treba uzimati u obzir i moguće trajanje minimalne temperaturezraka ovisno o lokalnim prilikama.

(4) Kod temeljenja jednostavnih ili privremenih građevina može se dopustiti dubina temeljenja na stjenovitojpodlozi i manja od minimalne dubine temeljenja ako se konstrukcijskim mjerama spriječi pristup površinskih

ili podzemnih voda u područ je zamrzavanja.

(5) Prethodni način određivanja minimalne dubine temeljenja ne odnosi se na konstrukcije koje su u nepos-rednom kontaktu s temeljnim tlom, a kod kojih zbog tehnološkog procesa, zbog izravnog izlaganja vanjskimutjecajima zraka ili vode, ili na neki drugi način dolazi do sniženja temperature temeljnog tla ispod temperatu-re zamrzavanja vode. U tim slučajevima projektom je nužno razmotriti učinak navedenih djelovanja i premapotrebi konstrukcijskim mjerama spriječiti nepovoljno toplinsko djelovanje na temelje, podove i podrumskezidove građevine, potporne zidove, drenažu, hidroizolaciju i toplinsku izolaciju građevine te na geotehničkasidra i druge vrste ojačanja tla. Primjeri su navedenih slučajeva temeljenje hladnjača i otvorenih vodospremau kojima može doći do zamrzavanja temeljnog tla.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

23/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

23

K.3 Područ je velikih promjena volumena zbog promjene sadržaja vode u tlu(bujanje i skupljanje)

(1) Minimalna dubina temeljenja u odnosu na dubinu prodiranja djelovanja isušivanja određuje se ovisno oklimatskim prilikama, lokalnom iskustvu i osjetljivosti tla na promjene sadržaja vode.

(2) Gline i prahovi srednje do visoke plastičnosti (granica tečenja W L > 35 %) osjetljivi su na promjene sadržajavode. U šljunkovitom ili pjeskovitom tlu u načelu nema štetnog djelovanja isušivanja.

(3) Opasnost isušivanja treba uzeti u obzir i kod nekih industrijskih građevina zbog tehnološkog procesa iučinaka unutrašnje opreme.

(4) Proces isušivanja može nastati i zbog utjecaja vegetacije pa konstrukcijskim mjerama treba izbjeći i takvenepovoljne utjecaje.

(5) Prilikom sadnje novog drveća uz postojeću građevinu (vrijedi i za izgradnju nove građevine uz postojećedrveće koje još raste) preporučena je najmanja sigurnosna udaljenost drveća od građevine 0,5 H (za lipu, jasen, platanu, brijest, glog, javor, bukvu, brezu i čempres) i 1,0 H (za hrast, topolu, vrbu, trešnju, šljivu i oskorušu)

gdje je H – maksimalna očekivana visina drveta [m].

(6) Ako je riječ o aktivnim glinama (prema Skemptonovom kriteriju A = I p : N 2μ > 1,25) kao temeljnom tlu, mo-že se očekivati da će doći do znatnih promjena volumena.

(7) U svim naprijed navedenim slučajevima temeljenje treba po mogućnosti izvoditi ispod područ ja potencijalnepromjene volumena ili treba zamijeniti nepodesno temeljno tlo slojem šljunka, drobljenog kamena ili betonom.Prekomjerni pomaci temelja mogu se umanjiti ili spriječiti i povećanim armiranjem temelja.

K.4 Konstrukcijske mjere kod temeljenja građevina

(1) U načelu, građevine u tlu treba temeljiti na istoj razini. Ako to nije moguće zbog tlocrtno izrazito različitihsvojstava tla ili zbog izvedbe podrumske etaže na dijelu građevine, potrebno je razliku u razinama temeljenjaprevladati izvedbom stepenastog dijela temelja. Prosječni nagib stepenastog dijela temelja ne smije biti strmijiod 1:1 a pojedina stepenica ne smije biti viša od 50 cm.

(2) U načelu, zbog potresa pojedinačne odvojene temelje građevina treba međusobno povezati temeljnimgredama u visini samih temelja ili povezivanjem stupova neposredno iznad temelja. Temelje treba povezatikako bi se izbjeglo njihovo neovisno pomicanje za vrijeme potresa ako nema temeljne ploče ili ako podnakonstrukcija nema dovoljnu krutost.

(3) Kad se nova zgrada izvodi neposredno uz postojeću zgradu, poželjno je izvođenje temelja na istoj razini

na kojoj su postojeći temelji. Pri tome treba, zbog ekscentričnog opterećenja, nove temelje povezati temeljnimgredama sa susjednim redom novih temelja. Ako se temelji ne mogu izvoditi na istoj razin, potrebno je kon-strukcijskim mjerama osigurati stabilnost i sigurnost postojećih temelja susjedne zgrade.

(4) Prilikom izbora minimalne, odnosno maksimalne, dubine temeljenja treba voditi računa o mogućoj razinipodzemne vode kako bi se izbjegli problemi odvodnje i zaštite građevne jame. Treba predvidjeti da dno iskopaza temelje po mogućnosti bude iznad razine podzemne vode.

(5) Kod temeljenja treba razmotriti i utjecaj raznih defekata temeljnog tla kao što su npr. kaverne, rovovi starihrudnika, kanalizacije, telefonski i električni kabeli, leće slabog materijala ili soli, vapna, nafte i tome slično. Pro- jektom je posebno u područ jima u kojima je moguća pojava kaverni potrebno predvidjeti bušenje dovoljnog brojaodgovarajućih prospektorskih bušotina od razine dna iskopa za temelje.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

24/32

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

25/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

25

Tablica L.1(HR) – Vrijednosti koeficijenta vitkosti αT u ovisnosti o omjeru L/d i o veličini kuta unutarnjeg trenja tla na dubini osnovice pilota

' L /d

26o

30o

34o

37o

40o

5 0,75 0,77 0,81 0,83 0,85

10 0,62 0,67 0,73 0,76 0,79

15 0,55 0,61 0,68 0,73 0,77

20 0,49 0,57 0,65 0,71 0,75

25 0,44 0,53 0,63 0,70 0,74

L duljina pilotad promjer pilota

Otpornost na plaštu pilota qs određuje se prema eksperimentalno provjerenim i šire prihvaćenim preporukamaiz literature.

(7) Upotrijebljena metoda proračuna otpornosti pilota treba biti korektno referencirana.

L.2 Analitički izraz za određivanje otpornosti pilota u stijenskoj masi

(1) Otpornost pilota u stijenskoj masi

q b = 2 × qu× tg 2(45 + ϕ'/2) (L.3) (HR)

gdje je:

q b otpornost na dubini osnovice pilota

qu jednoosna tlačna čvrstoća stijenske mase, prema preporukama iz literature, koje su eksperimentalnoprovjerene i šire prihvaćene

ϕ ' kut unutarnjeg trenja stijenske mase

Otpornost na plaštu pilota qs ovisi o indeksu kvalitete jezgre stijenske mase i određuje se prema tablici L.2(HR).

Tablica L.2 (HR) – Vrijednosti otpornosti na plaštu pilota qs u ovisnostio indeksu kvalitete jezgre stijenske mase

Otpornost na plaštu qs [MPa] Značajka stijenske mase

0,1 × (qu)0,5

Izrazito meka stijena

RQD 75 %

RQD – indeks kvalitete jezgre stijenske mase (en: rock quality designation)

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

26/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

26

Dodatak M(obavijesni – neoprečni dopunski podaci)

Vrste tla i stijena na teritoriju Republike Hrvatske koje zbog svojih nepovoljnihgeotehničkih svojstava zahtijevaju posebnu pozornost

NAPOMENA: Navode se vrste tla i stijena za koje se smatra da su, u pogledu geotehničkih svojstava nepovoljne, a ka-rakteristične su za teritorij Republike Hrvatske. Pri navođenju upotrijebjeni su inženjerskogeološki nazivi.

(1) Naslage koje su nepovoljnih značajki čvrstoće, deformabilnosti i postojanosti:

– mlađi kvartarni sedimenti riječnog i marinskog podrijetla (zbog niskog stupnja konsolidiranosti)

– bujajuća tla

– naslage male postojanosti: npr. maceljski pješčenjaci, šejlovi i škriljavci paleozojske starosti, fliš, prapor(les), itd.

(2) Složena geološka građa koja se odražava u naglim vertikalnim i bočnim promjenama materijala kao štosu, primjerice: paleoreljef u kršu prekriven crvenicom (vrtače), profili s krškim fenomenima tipa kaverni ili špi-lja, riječne naslage većih rijeka, npr. meandri, heterogene stijene s velikim razlikama u fizikalno-mehaničkimsvojstvima materijala (fliš), tereni izrazito poremećeni tektonskim procesima, tereni s pojavama paleoklizišta islično.

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

27/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

27

Dodatak N(obavijesni)

Točke u normi HRN EN 1997-1:2012 u kojima su dopušteninacionalno određeni parametri

Norma HRN EN 1997-1:2012 dopušta nacionalno određene parametre u niže navedenim točkama.

Točka u normiHRN EN 1997-1

Točka u ovomdokumentu

Sadržaj

2.1(8)P 2.1.1 Najmanji zahtjevi na opseg i sadržaj geotehničkih istraživanja

2.4.6.1(4)P 2.1.2 Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF) u jednadžbi (2.1a)

2.4.6.2(2)P 2.1.3 Parcijalni koeficijenti za parametre tla (γM) u jednadžbi (2.2)

2.4.7.1(2)P 2.1.4 Parcijalni koeficijent za stalne i prolazne situacije.

2.4.7.1(3) 2.1.5 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u izvanrednim situacijama)

2.4.7.1(4) 2.1.6 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u slučajevima izuzetnog rizika

2.4.7.1(5) 2.1.7Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za privremene konstrukcije ili prolazneproračunske situacije

2.4.7.2(2)P 2.1.8 Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF) i za parametre tla (γM) u jednadžbi (2.4) zagranično stanje EQU

2.4.7.3.2(3)P 2.1.9 Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF) ili učinke (γE) i za parametre tla (γM) u jednadžbama (2.6a) i (2.6b) za granična stanja STR i GEO

2.4.7.3.3(2)P 2.1.10 Parcijalni koeficijenti za otpornost (γR ) u jednadžbama (2.7a), (2.7b) i (2.7c) zagranična stanja STR i GEO

2.4.7.3.4.1(1)P 2.1.11 Proračunski pristupi za granična stanja STR i GEO

2.4.7.4(3)P 2.1.12 Parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije u jednadžbi (2.8) za provjeruizdizanja UPL

2.4.7.5(2)P 2.1.13 Parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije u jednadžbama (2.9a) i (2.9b)za granično stanje HYD

2.4.8(2) 2.1.14 Parcijalni koeficijenti za granično stanje uporabljivosti

2.4.9(1)P 2.1.15 Granične vrijednosti pomaka temelja

2.5(1) 2.1.16 Projektiranje propisanim mjerama

7.6.2.2(8)P 2.2.1 Vrijednosti koeficijenata korelacije ξ 1 i ξ 2 kod statičkog pokusnog opterećenjapilota

7.6.2.2(14) P 2.2.2 Parcijalni koeficijenti za otpornost (γ

R ) za stalne i prolazne situacije u

jednadžbama (7.4) i (7.5)

7.6.2.3(4)P 2.2.3 Parcijalni koeficijenti za otpornost (γR ) za stalne i prolazne situacije u jednadžbama (7.6) i (7.7)

7.6.2.3(5)P 2.2.4 Koeficijenti korelacije ξ 3 i ξ 4 za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.2.3(8) 2.2.5 Koeficijenti modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.2.4(4)P 2.2.6 Koeficijenti korelacije ξ 5 i ξ 6 kod ispitivanja pilota dinamičkim udarom

7.6.3.2(2)P 2.2.7 Parcijalni koeficijent za vlačnu otpornost (γs;t) za stalne i prolazne situacije u jednadžbi (7.13)

7.6.3.2(5)P 2.2.8 Koeficijenti korelacije ξ 1 i ξ 2 kod vlačnog pokusnog opterećenja pilota

7.6.3.3(3)P 2.2.9 Parcijalni koeficijent za vlačnu otpornost (γ

s;t) za stalne i prolazne situacije u

jednadžbi (7.15)

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

28/32

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

28

Točka u normiHRN EN 1997-1

Točka u ovomdokumentu

Sadržaj

7.6.3.3(4)P 2.2.10 Koeficijenti korelacije ξ 3 i ξ 4 za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.3.3(6) 2.2.11 Koeficijenti modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

8.5.2(2)P 2.3.1 Parcijalni koeficijent za otpornost prednapetih sidara (γa) za stalne i prolaznesituacije u jednadžbi (8.2)

8.5.2(3) 2.3.2 Koeficijent korelacije ξ a za primjenu rezultata ispitivanja prikladnosti prednapetihsidara

8.6(4) 2.3.3Koeficijent modela za određivanje sile graničnog stanja uporabljivosti uprednapetim sidrima

11.5.1(1)P 2.3.4 Parcijalni koeficijenti za djelovanja (γF) ili učinke (γE), za parametre tla (γM) i zaotpornost kosina i cjelokupnu stabilnost (γR ) u proračunu stabilnosti kosina zagranična stanja STR i GEO

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

29/32

(prazna stranica)

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

30/32

(prazna stranica)

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

31/32

(prazna stranica)

8/16/2019 nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27

32/32

Documents

nHRN EN 1997-1_2012_NA_2012_27