nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

1/32

Zabranjeno je umnoavanje hrvatskih norma ili njihovih dijelova

NACRT HRVATSKE NORMEICS: 91.010.30;

91.080.40

nHRN EN 1992-2:2013/NAPrvo izdanje,veljaa 2013.

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija 2. dio: Betonski

mostovi Proraun i pravila razrade detalja Nacionalni dodatak

Eurocode 2: Design of concrete structures Part 2: Concrete bridges Design and detailingrules National Annex

Obavijest o prihvaanju objavljena je u HZN Glasilu BROJ/GODINA od GGGG-MM-DD.

Referencijski broj: nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013 hr

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

2/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

Napomena o autorskom pravu

HZN 2013.

Sva prava pridrava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/2003). Ako drugaije nije utvreno, nijedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain,elektroniki ili strojno, ukljuujui fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a ija je adresa nienavedena.

Hrvatski zavod za norme (HZN)Adresa: Ulica grada Vukovara 7810 000 Zagreb, CROATIATel. ++ 385 1 610 60 95Faks: ++ 385 1 610 93 21e-pota: [email protected]: www.hzn.hr

Izjava o odbijanju odgovornosti za PDF

PDF zapis moe sadravati ugraene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj sezapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije ureivati osim ako na raunalu, na kojem se obavlja urei-vanje, postoje licencirani i instalirani oblici ugraenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvaajuodgovornost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaa nikakvu odgo-vornost u tome podruju.

Adobe je robni ig tvrtke Adobe Systems Incorporated.

Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se nai u opiminformacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze-te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluaju otkrivanja problema povezanog snjim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

3/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

3

Sadraj

Predgovor ...........................................................................................................................................................4

1 Podruje primjene........................................................................................................................................5

2 Nacionalno odreeni parametri ...................................................................................................................5Dodatak A (obavijesni) Toke u normi HRN EN 1992-2:2013 u kojima su doputeni nacionalnoodreeni parametri............................................................................................................................................16

Dodatak B (obavijesni) Posebne odredbe za projektiranje betonskih mostova u Republici Hrvatskoj ...........18

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

4/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

4

Predgovor

Ovaj je dokument (HRN EN 1992-2:2013/NA:2013) pripremio tehniki odbor HZN/TO 548, Konstrukcijskieurokodovi.

Ovaj dokument omoguuje primjenu norme HRN EN 1992-2:2013 u Republici Hrvatskoj.

Norma HRN EN 1992-2:2013 istovjetna je europskoj normi EN 1992-2:2005+AC:2008.

U normi HRN EN 1992-2:2013 doputeno je donoenje odluka o vrijednostima odreenih parametara ili odree-nim postupcima prorauna na nacionalnoj razini. Tako odreene vrijednosti ili postupci nazivaju se nacionalnoodreeni parametri (en. Nationally determined parameters NDP). Te vrijednosti i postupci primjenjuju se zaprojektiranje graevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.

Brojane oznake tablica i formula odgovaraju brojanim oznakama tablica i formula u izvornoj normi, a izanjih se dodaje oznaka (HR).

U Dodatku A ovoga nacionalnog dodatka navedene su toke iz norme HRN EN 1992-2:2013 za koje je do-puteno donijeti odluke na nacionalnoj razini. U toki 2 ovoga dokumenta navedene su te odluke.

U Dodatku B ovoga nacionalnog dodatka navedene su posebne odredbe za projektiranje mostova koji se izvodeu Republici Hrvatskoj, koje nadopunjuju i nisu u suprotnosti s odredbama norme HRN EN 1992-2:2013.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

5/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

5

1 Podruje primjene

Ovaj dokument odreuje vrijednosti nacionalnih parametara ili odreenih postupaka prorauna i daje posebneodredbe uz normu HRN EN 1992-2:2013 i primjenjuje se s tom normom.

2 Nacionalno odreeni parametri

2.1 Vrijednost najmanjega Cmini najveega Cmaxrazreda vrstoe,toka 3.1.2(102)P, NAPOMENA

Prihvaaju se sljedee vrijednosti za Cmin:

nosivi elementi C25/30

elementi od prednapetoga betona C30/37

leajna klupa i leajni kvadri C30/37

stupovi, upornjaci i temelji (od armiranoga betona ili slabo armirani) C20/25

nearmirani temelji u suhom C16/20.

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za Cmax, tj. Cmaxje C70/85.

2.2 Vrijednost koeficijenta cckojim se uzimaju u obzir dugotrajni uinci na tla

nuvrstou i nepovoljni uinci koji su posljedica naina optereivanja,

toka 3.1.6(101)P, NAPOMENA

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za koeficijent cc, tj. cc= 0,85.

2.3 Vrijednost koeficijenta ctkojim se uzimaju u obzir dugotrajni uinci na vlanuvrstou i nepovoljni uinci koji su posljedica naina optereivanja,toka 3.1.6(102)P, NAPOMENA

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za koeficijent ct, tj. ct= 1.

2.4 Razredi armature za uporabu za mostove, toka 3.2.4(101)P, NAPOMENA

Prihvaaju se preporuke navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za razred armature za uporabu za mostove,tj. za mostove se rabi armatura razreda B i razreda C.

2.5 Razred izloenosti za povrinu betona zatienu hidroizolacijom,toka 4.2(105), NAPOMENA

Prihvaa se preporuka navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za razred izloenosti za povrinu betonazatienu hidroizolacijom, tj. razred je izloenosti za povrinu betona zatienu hidroizolacijom XC3.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

6/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

6

2.6 Horizontalni razmakxod kolnika i vertikalni razmakyiznad kolnika za odreivanjepovrina izravno izloenih djelovanju soli za odleivanje te odgovarajui razrediizloenosti i debljina zatitnoga sloja, toka 4.2(106), NAPOMENE 1 i 2

Prihvaaju se sljedee vrijednosti za horizontalni razmak xod kolnika te vertikalni razmak yiznad kolnika zaodreivanje povrina izravno izloenih djelovanju soli za odleivanje: horizontalni razmak x=10 m, a verti-

kalni razmaky= 5 m.

Prihvaaju se preporuke navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za razrede izloenosti i debljinu zatitnogasloja za povrine izravno izloene djelovanju soli za odleivanje. Razredi izloenosti su XD3 i XF2 ili XF4,ovisno o tome koji je mjerodavan, a debljina zatitnoga sloja za razrede izloenosti XD dana je u tablicama4.4(N) i 4.5(N).

2.7 Zahtjevi za debljinu zatitnoga sloja mjerenu od spojne povrine ako se na postojeubetonsku povrinu postavlja beton izveden na mjestu, toka 4.4.1.2(109), NAPOMENA

Prihvaa se preporuka navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za debljinu zatitnoga sloja mjerenu odspojne povrine ako se na postojeu betonsku povrinu postavlja beton izveden na mjestu, tj. dovoljno jezadovoljiti zahtjeve za prionjivou, s time da je nuno da su ispunjeni nie navedeni uvjeti:

postojea povrina betona nije izloena vanjskomu okoliu dulje od 28 dana

postojea povrina betona je hrapava

razred vrstoe postojeega je betona najmanje C25/30.

2.8 Pojednostavnjeni rasporedi optereenja, toka 5.1.3(101)P, NAPOMENA

Nema pojednostavnjenih rasporeda optereenja.

2.9 Osnovna vrijednost za odreivanje nesavrenosti 0, toka 5.2(105), NAPOMENAPrihvaa se preporuka navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za osnovnu vrijednost za odreivanje ne-savrenosti 0tj. 0= 1/200.

2.10 Veliina tu izrazu za smanjenje proraunanoga momenta na osloncu kontinuiranihgreda ili ploa, toka 5.3.2.2(104), NAPOMENA

Prihvaa se preporuka navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za veliinu t, tj. veliina tje irina leaja.

2.11 Vrijednosti k1, k2, k3, k4i k5u kriterijima uporabe preraspodjele momenata savijanja bezizriite kontrole sposobnosti rotacije kod kontinuiranih greda ili ploa,toka 5.5(104), NAPOMENA 1

Prihvaa se preporuka navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za vrijednosti k1, k2, k3, k4i k5, tj. vrijednostifaktora k1, k2, k3, k4i k5su:

k1= 0,44k2= 1,25(0,6+0,0014/cu2)

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

7/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

7

k3= 0,54

k4= 1,25(0,6+0,0014/cu2)

k5= 0,85.

2.12 Pojedinosti o prihvatljivim metodama nelinearnoga prorauna i nainu dokazivanjasigurnosti, toka 5.7(105), NAPOMENA 1

Prihvaaju se preporuene pojedinosti za sve sluajeve u kojima promatrano podruje konstrukcije doseevrstou pri slomu uz cc(slom poprenoga presjeka). Treba rabiti izraz 5.102 b(N).

Kada slom nastupa zbog gubitka stabilnosti (otkazivanje cijele konstrukcije), odgovarajui se elementi (vitkistupovi) proraunavaju posebnim nelinearnim proraunom sa sveukupnim koeficijentom sigurnosti na straniotpornosti O' = RdO = 1,50.

2.13 Prihvatljive metode za spreavanje krhkoga loma zbog otkazivanja natege tedefinicija odgovarajue vlane vrstoe fctxza proraun momenta savijanja priraspucavanju u izrazu za najmanju potrebnu plotinu elika za armiranje As,min,toka 6.1(109), NAPOMENE

Prihvaa se metoda b) kao jedina prihvatljiva metoda.

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za vlanu vrstoufctx,tj.fctx=fctm.

2.14 Vrijednost kcmza kriterij djelotvornosti natega u najmanjoj plotini elika za armiranjeAs,minza izbjegavanje krhkog loma zbog otkazivanja natege te vrijednost kpza kriterijduljine postavljene armature As,min, toka 6.1(110), NAPOMENE

Prihvaaju se preporuene vrijednosti navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za faktore kcmi kp, tj. kcm= 2,a kp= 1.

2.15 Odreivanje proraunske vrijednosti posmine otpornosti VRd,c: vrijednosti za CRd,c,

mini k1, toka 6.2.2(101), NAPOMENA

Prihvaaju se preporuene vrijednosti navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za CRd,c, mini k1, tj. izrazi od-nosno vrijednosti za CRd,c, mini k1su:

CRd,c= 0,18/c

min= 0,035 k3/2fck

1/2

k1= 0,15.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

8/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

8

2.16 Odreivanje proraunske posmine otpornosti VRd,s: vrijednost faktora smanjenja

vrstoe betona raspucaloga pri posmiku 1i koeficijenta kojim se uzima u obzir

stanje naprezanja u tlanome pojasu cw, toka 6.2.3(103), NAPOMENA 2

Prihvaa se vrijednost za faktor smanjenja vrstoe betona raspucaloga pri posmiku 1 = prema izrazu6.6(N). Izraz 6.10 se ne rabi.

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za koeficijent kojim se uzima uobzir stanje naprezanja u tlanom pojasu cw, tj.

cw= 1 za konstrukcije koje nisu prednapete

cw= (1+cp/fcd) za 0 < cp0,25fcd

cw= 1,25 za 0,25fcd< cp0,5fcd

cw= 2,5(1-cp/fcd) za 0,5fcd< cp< 1,0fcd

2.17 Smjernice o superpoziciji razliitih reetkastih modela, toka 6.2.3(107), NAPOMENA

Prihvaaju se smjernice navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 o superpoziciji razliitih reetkastih modela,tj. vrijede sljedee smjernice:

Ako postoje natege koje prianjaju za beton smjetene u vlanome pojasu, smije se otporni uinak prednapi-njanja uzeti u obzir za preuzimanje cijele uzdune vlane sile. Ako su natege koje prianjaju za beton nagnuteu kombinaciji s drugom uzdunom armaturom ili nategama, smije se nosivost na poprenu silu odrediti poje-dnostavnjeno zbrajanjem dvaju razliitih reetkastih modela razliitih geometrijskih oblika (slika 6.102(N)). Zaprovjeru podruja naprezanja betona u izrazu (6.9) smije se uzeti vagana srednja vrijednost izmeu 1i 2.

2.18 Najmanja apsolutna vrijednost visine betonskoga presjeka raspoloiva za prijenostlanih naprezanja u hrptu hred, toka 6.2.3(109), NAPOMENA

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za najmanju apsolutnu vrijed-nost visine betonskoga presjeka raspoloiva za prijenos tlanih naprezanja u hrptu hred, tj. hred= 0,5 h.

2.19 Dodatna pravila za provjeru na zamor, toka 6.8.1(102), NAPOMENA

Nema dodatnih pravila.

NAPOMENA: Visina se nadsloja na cestovnim mostovima mjeri do gornjega ruba kolnika, a na eljezni kim mostovimado gornjega ruba zastora.

2.20 Vrijednost k1za proraunsku vrstou betona na zamor,toka 6.8.7(101), NAPOMENA 1

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za k1, tj. k1= 0,85.

2.21 Vrijednost k1za ogranienje tlanoga naprezanja u podrujima izloenosti okoliu urazredima izloenosti XD, XF i XS, toka 7.2(102), NAPOMENA

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za k1, tj. k1= 0,6.

Najvee je poveanje granice naprezanja iznad k1fckako postoji ovijanje 0 % (ne doputa se poveanje).

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

9/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

9

2.22 Ogranienje proraunske irine pukotina, definicija rastlaenja (dekompresije) iprimjena, toka 7.3.1(105), NAPOMENE

Preporuene vrijednosti za wmaxi odgovarajua pravila za kombinacije dani su u tablici 7.101(N)(HR).

Tablica 7.101(N)(HR) Preporuene vrijednosti za wmaxi odgovarajua pravila za kombinacije

Br.retka

Razredizloenosti

Konstrukcijski elementiod armiranoga betona ikonstrukcijski elementi

od prednapetoga betonas nespregnutim

nategama

Konstrukcijski elementi odprednapetoga betona s

naknadnim prednapinjanjem

Konstrukcijski elementi odprednapetoga betona s

prethodnim prednapinjanjema

wmaxDokaz

rastlaenjawmax

Dokazrastlaenja

wmaxDokaz

rastlaenja

mm mm mm

1 XC1b

0,3 za

nazovistalnekombinacijedjelovanjac

0,2 za este

kombinacijedjelovanjac

za

nazovistalnekombinacijedjelovanjac

0,2 za este


za nazovistalne


2

XC2, XC3d,XC4d, XD1,XF1, XF2,

XF3

0,3 zanazovistalnekombinacijedjelovanjac

0,2 za estekombinacijedjelovanjac

zanazovistalnekombinacijedjelovanjac

0,2 zakarakteristine


za estekombinacijedjelovanja

3XA1, XA2,

XD2

0,3 zanazovistalnekombinacijedjelovanjac



za estekombinacijedjelovanjac



za estekombinacijedjelovanjac

4 XA3, XD3,XF4

0,3 za este


nijepotreban

0,2 za

karakteristi

nekombinacijedjelovanjac

Za este


0,2 za

karakteristi

nekombinacijedjelovanjac

NAPOMENE:1. redak ne vrijedi za mostove i sline nosive konstrukcije izloene atmosferskim utjecajima.2. redak vrijedi za uobiajene mostove s izolacijom i zastorom ili dijelove mostova u podruju utjecaja izmaglice.3. redak vrijedi za posebne sluajeve.4. redak vrijedi za povrinu mosta bez izolacije i zastora po kojoj se izravno vozi, rubne grede i dijelove mostova (npr. stupovi i

upornjaci) u blizini kolnika do visine 5 m (podruje prskanja).a Nije doputeno za eljeznike mostove.b Za razred izloenosti XC1 irina pukotina nema utjecaja na trajnost. Navedene granine vrijednosti irine pukotina imaju za cilj

osiguranje prihvatljiva izgleda.c Karakteristina, esta i nazovistalna kombinacija djelovanja definirane su u normi HRN EN 1990:2011.d Kod zahtjeva za nepropusnost graevine treba ostvariti smanjene irine pukotina.

Granino stanje rastlaenja nastaje kada u predstlaenome vlanom podruju betona tlano naprezanje umjerodavnome rubnom vlaknu iznosi c= 0.

Predstlaeno vlano podruje betona obuhvaa dijelove poprenoga presjeka, u kojima bi se bez prednapi-njanja pojavila vlana naprezanja, a koja se prednapinjanjem potpuno ili djelomino predstlauju. Pojedinidijelovi elementa konstrukcije mogu za odreeni sluaj optereenja pripadati tlanomu podruju betona, a zaneki drugi sluaj optereenja predstlaenomu vlanom podruju.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

10/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

10

2.23 Pojednostavnjena metoda za kontrolu raspucavanja bez izravnoga prorauna,toka 7.3.3(101), NAPOMENA

Prihvaaju se preporuke navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za pojednostavnjene metode za kontroluraspucavanja bez izravnoga prorauna, tj. pojednostavnjene metode za kontrolu raspucavanja bez izravnogaprorauna dane su u normi HRN EN 1992-1-1, toka 7.3.3 (2) do (4).

2.24 Priznate metode za kontrolu irine pukotina, toka 7.3.4(101), NAPOMENA

Prihvaaju se preporuke navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za priznate metode za kontrolu irine pu-kotina, tj. priznate metode za kontrolu irine pukotina dane su u normi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 7.3.4.

2.25 Pojedinosti ogranienja uporabe snopova ipki, toka 8.9.1(101), NAPOMENA

Snop smije sadravati najvie 3 ipke osim u podruju preklapanja gdje je najvei broj ipki u snopu4. Dvije ipke koje se dodiruju smatraju se snopom bez obzira na njihov raspored.

2.26 Postavljanje spojki, toka 8.10.4(105), NAPOMENE

Za odreivanje vrijednosti X(postotka nastavljenih natega u presjeku) vrijedi sljedee:

1) Ako se nastavlja 33 % natega, potrebno je u uzdunome smjeru postaviti armaturu od najmanje10/e= 15 cm osim ako je mjerodavna najmanja armatura prema HRN EN 1992-2:2013, toka 7.3.2.

2) Ako se u jednom presjeku nastavlja vie od 33 %, ali manje od 50 % natega, potrebno je postaviti najmanjuarmaturu prema normi HRN EN 1992-2:2013, toka 7.3.2 ili u osi spojke treba postojati preostalo tlanonaprezanje od najmanje 3 N/mm2za karakteristinu kombinaciju djelovanja.

3) Ako se u jednome presjeku nastavlja 50 % natega (do 100 %), treba postaviti najmanju armaturu zaogranienje irine pukotina prema normi HRN EN 1992-2:2013, toka 7.3.2 i osigurati najmanje preostalotlano naprezanje u osi spojke od najmanje 1 N/mm2za karakteristinu kombinaciju djelovanja.

Prihvaaju se preporuene vrijednosti navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za najmanji razmak apresjekau kojima su natege spojene spojkama, tj. razmak a odreuje se prema tablici 8.101(N).

2.27 Otvori i depovi na gornjoj strani ploa kolnika, toka 8.10.4(107), NAPOMENA

Otvori i depovi na gornjoj strani ploa kolnika za izvedbu prednapinjanja natega nisu doputeni.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

11/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

11

2.28 Dodatna pravila za najmanje debljine konstrukcijskih elemenata i najmanju armaturuza sve povrine elemenata mostova te najmanji promjeri armature i najvei razmakipki, toka 9.1(103), NAPOMENA

2.28.1 Opa pravila armiranja

1) Smije se upotrijebiti samo rebrasta armatura. Za konstrukcije koje se izvode betoniranjem na mjestu naj-manji doputeni promjer ipke armature iznosi 10 mm.

Najvei doputeni promjer ipke iznosi 26 mm za kolnike ploe, donje pojasne ploe i spone, a 40 mmza nosae to ukljuuje vlanu armaturu u pojasnicama, za hrptove, za preke okvira, za stupove i zaploe kao glavni nosivi element.

2) Smije se upotrijebiti samo zavarena mreasta armatura od rebrastoga elika promjera najmanje 8 mm.Ona se smije postavljati samo u podrujima u kojima naprezanje u armaturi zbog najnepovoljnijega ka-rakteristinog prometnog djelovanja nije vee od 80 N/mm2.

Kod eljeznikih mostova smiju se uporabiti djelomino predgotovljeni ploasti elementi (ploasti elementis odozgo dodanim betonom) samo kada se armatura ne nastavlja zavarivanjem (npr. zavarene armaturne

reetke). To vrijedi i za cestovne mostove kategorija prometa 1 i 2 prema normi HRN EN 1991-2:2013,tablica 4.5.

Kod eljeznikih mostova nije doputena primjena armaturnih mrea za glavnu armaturu nosaa izloenihzamoru.

3) Na svim povrinama konstrukcija betoniranih na mjestu iz konstrukcijskih razloga treba ugraditi armaturuod najmanje 10/e= 20 cm, u obama smjerovima. U konstrukcijama eljeznikih mostova najmanji raz-mak armaturnih ipki treba iznositi 15 cm.

4) ipke glavne i razdjelne armature ploa u podruju najveih momenata, tj. od Mmaxdo Mmax, smiju bitina meusobnome razmaku od najvie 15 cm ako je toj armaturi najblia povrina ploe prema proraunuu vlaku.

5) Za ugradnju i zbijanje betona, ovisno o primijenjenoj konzistenciji, treba predvidjeti dovoljan broj otvora zabetoniranje i proreza za vibriranje. Popreni presjek tih otvora ne smije biti zatvoren ipkama armature idrugim ugradbama.

Otvori trebaju dosizati do najniega sloja armature i omoguiti umetanje ureaja za lijevanje betona.

U hrptovima i gredama s donjom armaturom u vie redova uz svaku etvrtu ipku najniega reda uzdunearmature treba ostaviti slobodan prostor od najmanje trostruke vrijednosti promjera ipke armature.

Snop ipki se pri tome smatra jednom armaturnom ipkom.

2.28.2 Zavareni nastavci

Smiju se primjenjivati samo sueljeni nastavci izvedeni plinskim zavarivanjem pod tlakom ili sueljenim zava-rivanjem iskrenjem.

Zavarene nastavke susjednih ipki treba izmaknuti najmanje za duljinu sidrenja.

Treba se drati odredaba norme HRN EN ISO 17660 (svi dijelovi).

2.28.3 Kontaktni nastavci

Kontaktni nastavci, tj. mehaniki spojevi koji osiguravaju prijenos optereenja samo za tlak, ne smiju se upo-

trebljavati.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

12/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

12

2.28.4 Tokasti zavari

Tokasti zavari nisu doputeni u graevinskim elementima izloenim zamoru. Iznimka je zavarena montanaarmatura koja nije uzeta u obzir u statikome proraunu (npr. drai natega, obrubi spojnih trakova) i zavari-vanje uzemljivaa u obliku trakova za razdjelnu armaturu na krajevima nosaa.

2.28.5 Najmanje izmjere gornjega ustroja

2.28.5.1 Kolnike ploe i ploaste konstrukcije

Najmanja debljina kolnikih ploa i ploastih konstrukcija iznosi 20 cm za cestovne i 25 cm za eljeznikemostove. Debljina konzolne ploe na mjestu upetosti iznosi najmanje 1/9 duljine konzole. Najmanja debljinakonzolne ploe na vanjskome rubu iznosi 20 cm, pri emu se ne uzimaju u obzir mogui posmini istaci.

Za predgotovljene elemente (npr. poklopci okana), na kojima se nalazi sloj tla debljine najmanje 50 cm nacestama odnosno najmanje 100 cm na eljeznicama, najmanja debljina iznosi 12 cm.

2.28.5.2 Hrptovi

Najmanja debljina hrpta iznosi 1/12 visine nosaa za cestovne mostove i 1/10 visine nosaa za eljeznikemostove, odnosno najmanje 40 cm za betoniranje na mjestu i 25 cm za predgotovljene elemente, no ne smijeiznositi vie od 60 cm. Kod eljeznikih mostova pojasnice koje ne nose tranice trebaju biti debele najmanje20 cm. To pravilo vrijedi i za pojasnice cestovnih mostova. Pojasnice u kojima su smjetene natege trebajuimati debljinu najmanje jednaku trostrukomu promjeru zatitne cijevi.

2.28.6 Donji ustroj

2.28.6.1 Stupovi

2.28.6.1.1 Najmanje izmjere

Nuno se pridravati sljedeih najmanjih izmjera:

najmanja izmjera poprenoga presjeka stupa 40 cm

najmanja debljina masivnoga stupa (zida) 35 cm

najmanja debljina stijenke sanduastoga poenog presjeka i ralanjenih presjeka 25 cm.

2.28.6.1.2 Mjere za provedbu pregleda i radova odravanja

Visoki stupovi i mogua podruja leajeva na njima za odravanje treba izvesti jednostavno dostupnim. Kodupljih stupova treba predvidjeti unutranje penjalice, po mogunosti s podestima. Izvana, a po potrebi i iz-nutra, treba projektirati naprave, na koje se mogu privrstiti visee skele odnosno radne platforme.

Stupove s leajevima openito treba izvesti tako da je za zamjenu leajeva pod prometom mogue izvestipodizanje izravno u podruju oslanjanja i da pri tome nisu potrebna nikakva sloena pomona podupiranja.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

13/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

13

2.28.6.2 Upornjaci

2.28.6.2.1 Najmanja armatura

Za masivne upornjake, proraunane prema normi HRN EN 1992-1-1:2013, 12. poglavlje, vrijede sljedei do-daci: u smjeru tlaka ugraditi najmanje armaturu prema normi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 9.6.2(1), pri e-mu se u proraunu ne treba uzeti debljina zida vea od 50 cm. Armatura okomito na smjer tlaka smije seograniiti na 7,5 cm2/m na svakoj strani, osim ako rezne sile, membranska vlana naprezanja, prisile zbogsprijeenih deformiranja i sl. ne zahtijevaju jau armaturu.

2.28.6.2.2 Mjere za provedbu pregleda i radova odravanja

Vrijede odgovarajua pravila iskazana u toki 2.28.6.1.2. Za podruje oslanjanja treba primijeniti toku2.28.6.3. Kod konstrukcija konstrukcijske visine od najmanje 1,60 m treba osigurati izravan prilaz iz podrujaoslanjanja u prijelaznome podruju izmeu konstrukcije i zidia upornjaka.

2.28.6.2.3 Prijelaz upornjak nasip

Za izbjegavanje uleknua od slijeganja na spoju sa stranjom stranom upornjaka, koje moe koditi prometu,zbijanje nasipa ispuna treba izvesti besprijekorno. Ako to nije mogue iz tehnikih ili gospodarskih razloga,radni prostor treba ispuniti betonom ili treba izvesti prijelaznu plou. Za pojedinosti vrijede opi tehniki uvjeti.

2.28.6.3 Leajni kvaderi i leajne klupe

2.28.6.3.1 Openito

Naelno treba predvidjeti kontinuiranu leajnu gredu od armiranoga betona. Kada se na konstrukciju donjegaustroja oslanja vie konstrukcija, leajna greda se smije podijeliti za oslanjanje svake pojedine konstrukcijeako je takva podjela izvedena i u rasponskome sklopu.

2.28.6.3.2 Leajni kvader

Za bolju raspodjelu optereenja i za poveanje slobodnoga prostora izmeu leaja i leajne grede mogu seugraditi leajni kvaderi izmeu leajeva i leajne klupe. Leajne kvadere treba kruto vezati s kontinuiranomleajnom klupom i proraunati na dobivene sile.

Tlocrtne izmjere treba odabrati tako da je udaljenost od ruba do sidrene ploe odnosno donje ploe leajanajmanje 5 cm.

2.28.6.3.3 Leajna klupa

Treba potivati sljedee odredbe:

1) Gornju povrinu leajne klupe treba izvesti u nagibu od oko 3 % prema zidiu upornjaka te predvidjetiodvodni kanal du zidia upornjaka. Kanal u pravilu treba imati ispust prema naprijed ili sa strane s do-voljnim prehvatom i biti dostupan za ienje. Kod cestovnih mostova kanal i ispust trebaju biti od materi-jala otpornoga na kloride.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

14/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

14

2) Najmanje izmjere odnose se na armirani beton. Kamene i sline obloge nisu uzete u obzir.

Razmak od ruba leaja do vanjskoga ruba ne smije biti manji od 15 cm. Za pojedine kutove leaja ili zaokrugle leajeve taj se razmak smije smanjiti na 10 cm. Kada su izvedeni leajni kvaderi, openito je do-voljan razmak od najmanje 10 cm od ruba leajnoga kvadera do vanjskoga ruba leajne klupe. Visina le-ajne klupe treba biti najmanje jednaka najmanjemu razmaku od sredine leaja okomito na vanjski rub i

ne smije biti manja od 50 cm.NAPOMENA: U potresnim podrujima umjesto navedenih vrijednosti vrijede odredbe norme HRN EN 1998-2:2011.

3) Zbog potrebe odravanja, mogunosti zamjene leajeva i postavljanja prea za dizanje potrebno je obra-titi pozornost na jednostavan pristup do leajeva i osigurati razmak izmeu donjega ruba konstrukcije(donji rub poprenoga nosaa nad leajem) i gornjega ruba leajne grede od najmanje 40 cm.

4) Od temeljnoga zahtjeva za mogunost podizanja s leajne klupe moe se odstupiti samo ako postojidruga ekonomina mogunost podizanja i zamjene leaja. U podignutome stanju zamjenski oslonac trebau pravilu omoguiti prijenos sila koje djeluju na leaj bez smanjivanja prometa, pri emu se za proraunpreporua najmanja vrijednost podizanja od 1 cm.

5) Leajne klupe treba proraunati i dimenzionirati prema nainu preuzimanja optereenja. Ako je leajna

greda proraunana i dimenzionirana kao pojas zidnoga diska, treba osigurati odgovarajuu konstrukcijskuvezu leajne klupe i zida. Potrebnu uzdunu armatura za najvei moment savijanja odnosno najveu vla-nu silu treba ugraditi kontinuirano u punome presjeku du cijele leajne grede. Najmanje treba ugraditiipke promjera ds16 mm na razmaku e15 cm u gornjemu i donjemu podruju. Leajnu klupu treba naodgovarajui nain armirati sponama, pri emu razmak spona ne smije biti vei od 15 cm.

6) Dokaz lokalnoga tlaka ispod leaja odnosno leajnoga kvadera treba provesti prema normiHRN EN 1992-2:2013, toka 6.7, odnosno Dodatku J. Preuzimanje sila cijepanja armaturom treba osigu-rati u leajnoj klupi, ispod leaja i ispod predvienih mjesta podizanja. Meusobno preklopljene zamjen-ske prizme armiraju se kontinuiranom armaturom za preuzimanje sila cijepanja.

7) Kada je izmeu donje sidrene ploe i leajne klupe odnosno leajnogq kvadera predviena nearmiranazalivena razdjelnica, njezina debljina treba biti izmeu 2 cm i 5 cm. Kod razdjelnica debljih od 5 cm potre-

bno je provesti kontrolu naprezanja i ugraditi armaturu.

2.29 Oblik poprene armature u gredama, toka 9.2.2(101), NAPOMENA

Prihvaaju se preporuke navedene u normi HRN EN 1992-2:2013 za oblik poprene armature u gredama, tj.doputeni je oblik poprene armature u gredama:

oblik spone koje obuhvaaju uzdunu vlanu armaturu i tlano podruje (vidjeti sliku 9.5 u normiHRN EN 1992-1-1:2013)

oblik ipke povijene prema gore

ili kombinacija dvaju navedenih oblika.

2.30 Najmanji promjer poprene armature te ice zavarene mree za popreno armiranje ustupovima, toka 9.5.3(101), NAPOMENA

Najmanji promjer poprene armature iznosi min= 10 mm, a za ice zavarene mree min,mesh= 8 mm.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

15/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

15

2.31 Najvei razmak susjednih ipki mree u zidnim nosaima, toka 9.7(102), NAPOMENA

Najvei razmak susjednih ipki iznosi:

smesh= 20 cm za cestovne mostove

smesh= 15 cm za eljeznike mostove.

Za pjeake mostove prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013, tj. najveije razmak susjednih ipkismeshdebljina hrpta ili 300 mm, a mjerodavna je manja vrijednost.

2.32 Najmanji promjer ipki glavne vlane armature za naglavnice pilota,toka 9.8.1(103), NAPOMENA

Prihvaa se preporuena vrijednost navedena u normi HRN EN 1992-2:2013 za najmanji promjer ipki arma-ture glavne vlane armature za naglavnice pilota dmin, tj. dmin= 12 mm.

2.33 Ogranienje uporabe snopova ipki u konstrukcijama od betona s laganimagregatom, toka 11.9(101), NAPOMENA

Nema ogranienja.

2.34 Vrijednost neuravnoteenoga tlaka vjetra na mostove koji se izvode konzolnomgradnjom, toka 113.2(102), NAPOMENA

Prihvaa se karakteristina vrijednost veliine x= 1 000 N/m2 koja predstavlja odizanje ili horizontalni tlak

vjetra za razmatranje neuravnoteenoga tlaka vjetra na mostove koji se izvode konzolnom gradnjom.

NAPOMENA: Djelovanje treba analizirati na svim mostovima koji se izvode konzolnom gradnjom.

2.35 Doputena vlana naprezanja za nazovistalnu kombinaciju djelovanja tijekomgraenja, toka 113.3.2(103), NAPOMENA

Preporuenu vrijednost navedenu u normi HRN EN 1992-2:2013 za faktor kdoputeno je smanjiti s k= 1 nak= 0,5 za faze gradnje koje traju dulje od 6 tjedana.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

16/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

16

Dodatak A(obavijesni)

Toke u normi HRN EN 1992-2:2013 u kojima su doputeninacionalno odreeni parametri

Norma HRN EN 1992-2:2013 doputa nacionalno odreene parametre u nie navedenim tokama.

Toka u normiHRN EN 1992-2

Toka uovome

dokumentu

Sadraj

3.1.2(102)P, NAPOMENA 2.1 Vrijednost najmanjega Cmini najveega Cmaxrazreda vrstoe

3.1.6(101)P, NAPOMENA 2.2 Vrijednost koeficijenta cckojim se uzimaju u obzir dugotrajni uinci natlanu vrstou i nepovoljni uinci koji su posljedica naina optereivanja

3.1.6(102)P, NAPOMENA 2.3 Vrijednost koeficijenta ct

kojim se uzimaju u obzir dugotrajni uinci navlanu vrstou i nepovoljni uinci koji su posljedica nainaoptereivanja

3.2.4(101)P, NAPOMENA 2.4 Razredi armature za uporabu za mostove

4.2(105), NAPOMENA 2.5 Razredi izloenosti za povrinu betona zatienu hidroizolacijom

4.2(106), NAPOMENE 1 i 2 2.6 Horizontalni razmakxod kolnika i vertikalni razmakyiznad kolnika zaodreivanje povrina izravno izloenih djelovanju soli za odleivanje teodgovarajui razredi izloenosti i debljina zatitnoga sloja

4.4.1.2(109), NAPOMENA 2.7 Zahtjevi za debljinu zatitnoga sloja mjerenu od spojne povrine ako sena postojeu betonsku povrinu postavlja beton izveden na mjestu

5.1.3(101)P, NAPOMENA 2.8 Pojednostavnjeni rasporedi optereenja

5.2(105), NAPOMENA 2.9 Osnovna vrijednost za odreivanje nesavrenosti 05.3.2.2(104), NAPOMENA 2.10 Veliina tu izrazu za smanjenje proraunskoga momenta na osloncu

kontinuiranih greda ili ploa

5.5(104), NAPOMENA 1 2.11 Vrijednosti k1, k2, k3, k4i k5u kriterijima uporabe preraspodjelemomenata savijanja bez izriite kontrole sposobnosti rotacije kodkontinuiranih greda ili ploa

5.7(105), NAPOMENA 1 2.12 Pojedinosti o prihvatljivim metodama nelinearnoga prorauna i nainudokazivanja sigurnosti

6.1(109), NAPOMENE 2.13 Prihvatljive metode za spreavanje krhkoga loma zbog otkazivanjanatege te definicija odgovarajue vlane vrstoefctxza proraunmomenta savijanja pri raspucavanju u izrazu za najmanju potrebnuplotinu elika za armiranjeAs,min

6.1(110), NAPOMENE 2.14 Vrijednost kcmza kriterij djelotvornosti natega u najmanjoj plotini elikaza armiranjeAs,minza izbjegavanje krhkog loma zbog otkazivanja nategete vrijednost kpza kriterij duljine postavljene armature As,min

6.2.2(101), NAPOMENA 2.15 Odreivanje proraunske vrijednosti posmine otpornosti VRd,c:vrijednosti za CRd,c, mini k1

6.2.3(103), NAPOMENA 2 2.16 Odreivanje proraunske posmine otpornosti VRd,s: vrijednost faktorasmanjenja vrstoe betona raspucaloga pri posmiku 1i koeficijentakojim se uzima u obzir stanje naprezanja u tlanoj pojasnici cw

6.2.3(107), NAPOMENA 2.17 Smjernice o superpoziciji razliitih reetkastih modela

6.2.3(109), NAPOMENA 2.18 Najmanja apsolutna vrijednost visine betonskog presjeka raspoloiva zaprijenos tlanih naprezanja u hrptu hred

6.8.1(102), NAPOMENA 2.19 Dodatna pravila za provjeru na zamor

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

17/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

17

Toka u normiHRN EN 1992-2

Toka uovome

dokumentu

Sadraj

6.8.7(101) ), NAPOMENA 1 2.20 Vrijednostk1za proraunsku vrstou betona na zamor

7.2(102), NAPOMENA 2.21 Vrijednost k1za ogranienje tlanoga naprezanja u podrujima

izloenosti okoliu u razredima izloenosti XD, XF i XS7.3.1(105), NAPOMENE 2.22 Ogranienje proraunske irine pukotina, definicija rastlaenja

(dekompresije) i primjena

7.3.3(101), NAPOMENA 2.23 Pojednostavnjena metoda za kontrolu raspucavanja bez izravnogaprorauna

7.3.4(101), NAPOMENA 2.24 Priznate metode za kontrolu irine pukotina

8.9.1(101), NAPOMENA 2.25 Pojedinosti ogranienja uporabe snopova ipki

8.10.4(105), NAPOMENE 2.26 Postavljanje spojki

8.10.4(107), NAPOMENA 2.27 Otvori i depovi na gornjoj strani ploa kolnika

9.1(103), NAPOMENA 2.28 Dodatna pravila za najmanje debljine konstrukcijskih elemenata i

najmanju armaturu za sve povrine elemenata mostova te najmanjipromjeri armature i najvei razmak ipki

9.2.2(101), NAPOMENA 2.29 Oblik poprene armature u gredama

9.5.3(101), NAPOMENA 2.30 Najmanji promjer poprene armature te ice zavarene mree zapopreno armiranje u stupovima

9.7(102), NAPOMENA 2.31 Najvei razmak susjednih ipki mree u zidnim nosaima

9.8.1(103), NAPOMENA 2.32 Najmanji promjer ipki glavne vlane armature za naglavnice pilota

11.9(101), NAPOMENA 2.33 Ogranienje uporabe snopova ipki u konstrukcijama od betona slaganim agregatom

113.2(102), NAPOMENA 2.34 Vrijednost neuravnoteenoga tlaka vjetra na mostove koji se izvodekonzolnom gradnjom

113.3.2(103), NAPOMENA 2.35 Doputena vlana naprezanja za nazovistalnu kombinaciju djelovanjatijekom graenja

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

18/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

18

Dodatak B(obavijesni)

Posebne odredbe za projektiranje betonskih mostova u Republici Hrvatskoj

B.1 Posebna pravila prorauna

B.1.1 Kolnike ploe

Ako se ne provodi detaljan proraun, za odreivanje leajnih momenata treba uzeti punu upetost kolnikeploe u hrptove i monolitno povezane poprene nosae, a za odreivanje momenata u polju zglobna veza shrptovima i poprenim nosaima.

Za tonije odreivanje upetosti kolnike ploe u glavni nosatreba uzeti u obzir smanjenje torzijske krutostizbog moguega raspucavanja betona. Uvijek treba uzeti u obzir najnepovoljnije granine vrijednosti torzijskekrutosti.

B.1.2 Glavni nosai

B.1.2.1 Ploasti i gredni nosai

Za proraun ploa i ploastih nosaa vrijede sljedea pravila:

1) Ploasti nosai odnosa raspona i irine glavnoga dijela poprenoga presjeka (irina ploe bez konzolnihdijelova poprenog presjeka) (l: b) 4 smiju se proraunavati kao gredni nosai.

2) Jednorasponski ploasti nosai odnosa raspona i irine glavnoga dijela poprenoga presjeka 2 < (l: b) < 4kod cestovnih mostova odnosno (l : b) < 4 kod eljeznikih mostova, smiju se proraunavati kao gredninosai kada je:

irina glavnoga dijela poprenoga presjeka b< 6,0 m i

kut zakoenosti mosta 75.

Za odreivanje glavne armature za raspone vee od 6 m uzima se irina glavnoga dijela poprenoga pre-sjeka, a za raspone manje od 6 m irina jednaka rasponu, ali ne manja od 4,50 m i ne vea od irineglavnoga dijela poprenoga presjeka. Dobivena armatura po m1ugrauje se po cijeloj irini glavnoga dijelapoprenoga presjeka.

3) Treba provjeriti momente poprenoga savijanja u ploastim konstrukcijama. Za konstrukcije proraunane

prema (1) ili (2) moe se izostaviti provjera poprenoga savijanja ako se za raspone cestovnih mostovado 4,0 m 40 % glavne armature ugradi kao poprena armatura, za raspone vee od 12,0 m 20 % i ako sekod eljeznikih mostova ugradi 15 % glavne armature kao poprena armatura. Meuvrijednosti se odre-uju linearnom interpolacijom.

B.1.2.2 Okviri i okvirne konstrukcije

Za proraun okvira i okvirnih konstrukcija vrijede sljedea pravila:

1) Kada upornjaci, stupovi i rasponska konstrukcija ine okvir, treba uzeti u obzir uinke prisila (skupljanje,puzanje i temperaturu).

2) Tlak ispunskoga tla nasipa upornjaka treba odrediti s jednakim koeficijentom tlaka na obama upornjacima.Pri tome treba provjeriti dva granina sluaja: aktivni tlak tla i tlak mirovanja.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

19/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

19

3) Neovisno treba provjeriti faze graenja i postupke ugradbe nasipa.

4) Tlak tla zbog prometnoga optereenja treba zadati i jednostrano i obostrano s koeficijentom tlaka mirovanja.

B.1.3 Pomaci stupova

U normi HRN EN 1990:2011, Dodatak A2.2.1(15) u Napomeni 1 odreeno je da se u dokazu rastlaenjapomaci stupova zadaju kao promjenjivo djelovanje. Koeficijente kombinacije treba uzeti kao za temperaturnepromjene.

B.1.4 Stupovi

Za proraun stupova vrijede sljedea pravila:

1) Elementi zia, npr. ubetonirana kamena obloga, ne ubrajaju se u nosivi popreni presjek, ali se uzimaju uobzir kod odreivanja krutosti (npr. za rezne sile zbog prisila) barem kao poveanje krutosti tlanoga pod-

ruja poprenoga presjeka.

2) Nije doputena izvedba stupova od nearmiranoga betona. Treba upotrijebiti slabo armirani beton koji trebadimenzionirati bez uzimanja u obzir vlane vrstoe betona na savijanje. Najmanja konstrukcijska armaturatreba iznositi najmanje polovinu najmanje armature koja vrijedi za armirani beton. Podruje oslanjanja trebauvijek izvesti od armiranoga betona.

3) Slabo armirani betonski stupovi ne smiju imati vitkost veu od = 30.

4) Kada se javljaju naprezanja zbog prisila potrebno je provesti dokaz granine irine pukotina.

5) Za dokaz stabilnosti vrijedi toka B.1.5.4.

B.1.5 Upornjaci

B.1.5.1 Openito

Za proraun upornjaka vrijede sljedea pravila:

1) Za upornjak vrijede odgovarajue odredbe toke B.1.4, ali se za elemente masivnoga upornjaka i leajnagreda smije izvesti od nearmiranoga betona. U tom sluaju ekscentrinost ne smije biti vea od dvostrukeirine jezgre za mjerodavnu kombinaciju reznih sila u graninome stanju nosivosti.

2) Aktivni tlak tla smije se upotrijebiti samo ako je konstrukcija upornjaka takva da potrebna mala mogunostdeformiranja ne izaziva nepovoljne uinke. U nedostatku male popustljivosti, npr. za krila koja su kruto

povezana s upornjakom treba uzeti tlak mirovanja tla.

3) Mravi beton u ispunjenom upornjaku, ako se ne provodi poseban dokaz, treba uzeti u prora unu kaomaterijal s kutom trenja od 35. Utjecaj tlaka svjeega betona neovisno od toga treba ispitati sukladno ug-radbi betona.

B.1.5.2 Upornjaci pridrani rasponskom konstrukcijom

Upornjaci konstrukcije raspona do 10 m s obostrano ugraenim nepominim leajevima smiju se uzeti kaoda su na gornjemu rubu zglobno i nepomino pridrani. Na spoju s tlom moe se pretpostaviti potpuna ilielastina upetost, ovisno o karakteristikama tla. Za proraun treba uzeti tlak mirovanja tla.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

20/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

20

B.1.5.3 Proputeni upornjak

Kada nije proveden detaljni proraun, treba raunati s tlakom na eone plohe upornjaka razdijeljenoga u dis-kove s trostrukom irinom eone plohe. Tlak tla na bone plohe diskova rauna se sa stvarnim izmjeramadiskova. Kod temeljenja na pilotima treba postupiti na jednaki nain.

B.1.5.4 Dokaz stabilnosti

Za dokaz stabilnosti potrebno je pripaziti na sljedee:

1) Za plitko temeljene upornjake smije se upotrijebiti pridravajui tlak tla na eonu plohu kao tlak mirovanjana stalni nasip, ali najvie do visine temelja.

2) Ako se zahtijevana stabilnost upornjaka ostvaruje sidrenjem, otkazivanje svih sidrenih sila treba provjeritikao izvanrednu kombinaciju djelovanja te treba odrediti dodatne mjere osiguranja i kontrole.

B.2 Pravila konstruiranja

B.2.1 Glavna nosiva konstrukcija

Kod glavne nosive konstrukcije treba se pridravati sljedeih pravila konstruiranja:

1) Za raspone do 10 m smiju se predvidjeti nepomini leajevi na objema stranama, bez daljnjeg razmatra-nja uinka prisila.

2) Nosae sa upljinama u koje se ne moe pristupiti (npr. uplje ploe s elementima izgubljene oplate)naelno ne treba upotrijebiti.

3) Kod neizravnoga oslanjanja glavnih nosaa kolniku plou treba monolitno povezati s leajnim poprenimnosaem.

B.2.2 Kolnike ploe

Kod kolnikih ploa treba se pridravati sljedeih pravila konstruiranja:

1) Na krajevima rasponske konstrukcije treba izmeu glavnih nosaa i ispod konzolne ploe izvesti rubnapojaanja da se izbjegnu velika naprezanja na nepoduprtome rubu i za prijelazne naprave nepovoljna de-formiranja.

2) U pravilu kolniku plou i popreni nosatreba povezati monolitno. Ako se od toga pravila odstupi zbog

postupka graenja ili zbog drugih zahtjeva, razdjelnicu zbog odravanja treba izvesti s najmanje 20 cmvisine.

3) Najvea duljina konzole kolnike ploe smije iznositi:

a) kod slobodno oslonjenih ploa lk= 3,0 m

b) kod upetosti u gredni nosalk= 3,5 m

c) kod upetosti u sanduasti nosalk= 4,5 m.

Ta ogranienja ne vrijede za popreno prednapete ploe.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

21/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

21

B.3 Radna razdjelnica

B.3.1 Openito

Raspored radnih razdjelnica treba odrediti u nacrtima. Treba razlikovati razdjelnice priblino okomite na

smjer vo

enja natega ili glavni nosivi smjer od radnih razdjelnica priblino paralelnih sa smjerom vo

enjanatega ili glavnim nosivim smjerom.

Radne razdjelnice paralelne s nosivim smjerom (npr. razdjelnice u sanduastim nosaima izmeu donje po-jasne ploe i hrptova ili izmeu hrptova i kolnike ploe) treba izvesti s odgovarajuom hrapavou (npr. spomou vodenoga mlaza, vodenoga mlaza pod velikim tlakom) za osiguranje prijenosa proraunanih kosihtlanih sila. Radne razdjelnice izmeu donje pojasne ploe i hrptova u pravilu se izvode u donjoj pojasnojploi na unutarnjoj strani hrpta.

B.3.2 Radne razdjelnice u armiranobetonskim nosaima popreno na nosivi smjer

Radne razdjelnice popreno na nosivi smjer (razdjelnice izmeu odsjeaka) kod armiranobetonskih nosaatreba ograniiti na to manji broj. Za nosae krae od 50 m doputene su samo u posebnim sluajevima.Radne razdjelnice popreno na nosivi smjer smiju se predvidjeti samo u podrujima malih naprezanja.

U okolini razdjelnice u armiranobetonskim nosaima uzdunu armaturu okomito na razdjelnicu treba ojaatiminimalnom armaturom. ipke duljine otprilike 4 m ugrauju se simetrino s obzirom na razdjelnicu i izmeupostojeih ipki, tako da se u tom podruju prepolovi najvei doputeni razmak ipki.

B.3.3 Razdjelnice izmeu odsjeaka u nosaima od prednapetoga betona priblino okomite nasmjer voenja natega

Uz odredbe norme HRN EN 1992-2:2013, toka 8.10.4(108) nuno je potivati sljedee:

1) U konanome se stanju najmanje 2/3 sile prednapinjanja koja dolazi s jedne strane razdjelnice treba pre-nijeti spojkama ili provesti bez nastavaka.

2) Kada natega zavrava na razdjelnici, sidro treba smjestiti unutar poprenoga presjeka koji se nastavlja.Ako se sidro nalazi u podruju u kojemu se zbog karakteristine kombinacije djelovanja javljaju vlananaprezanja, 50 % sile sidrenja treba usidriti ipkama armature natrag preko razdjelnice.

Ako se sidro nalazi u tlanome podruju i najmanje tlano naprezanje premauje 3 N/mm2, potrebno je25 % sile sidrenja usidriti natrag preko razdjelnice.

ipke treba usidriti u stariji odsjeak za najmanje 1,5 osnovnu duljinu sidrenja i za najmanje dvostrukuvrijednost osnovne duljine sidrenja u novi odsjeak.

U obzir se moe uzeti samo onaj dio armature koji ne lei dalje od11,5 A od osi natege koja zavrava

(A1je plotina sidra) i ija se rezultantna vlana sila priblino poklapa s osi natege koja zavrava.

3) Kada se natega sidri unutar elementa konstrukcije (odnosno ne na razdjelnici izmeu odsjeaka), trebapaziti da se takvo usidrenje po mogunosti smjesti u tlano podruje gdje nema vlanoga naprezanja uzizbjegavanje lokalnoga oslabljenja poprenoga presjeka (npr. niama). Sidrenje natega izvan poprenogapresjeka na istacima doputeno je samo ispred razdjelnice na razmaku od razdjelnice od najmanje

a= 0,15Pm0

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

22/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

22

pri emu je:

a razmak izmeu mjesta sidrenja i razdjelnice izmeu odsjeaka u cm

Pm0 doputena sila prednapinjanja jedne natege u kN.

Razmak a(prema slici B.1(HR)) ne smije biti manji od 1 m. Najmanja vrijednost od 1 m vrijedi i za razmak

razdjelnice i mjesta sidrenja u sljedeemu odsjeku (iza razdjelnice).

Razdjelnica izmeu odsjeaka Razdjelnica izmeu odsjeaka

Slika B.1(HR) Najmanji razmak izmeu mjesta sidrenja natega i razdjelnica izmeu odsjeaka

Istaci se postavljaju za najvie dva sidra u uglovima ili kontinuirano du visine hrpta ili irine plo e. Trebadokazati prijenos sile iz istaka u konstrukcijski element, a vlana naprezanja preuzeti armaturom.

Kod usidrenja s istakom ili bez njega unutar plonih nosivih elemenata (kolnika ploa, donja pojasna ploaili hrbat) treba osigurati prijenos unesene sile prednapinjanja u podruje iza sidra za to se moe rabitinenapeta ili prednapeta armatura odnosno stalna tlana sila.

Ako se rabi elik za armiranje, duljina ipki na vlanoj strani treba biti 0,15 Pm0, a na tlanoj strani 0,05 Pm0,emu treba dodati duljinu sidrenja (Pm0je doputena sila prednapinjanja u jednoj natezi u kN, a duljina je u cm).

Takoer vrijedi da se u obzir moe uzeti samo onaj dio armature koji ne lei dalje od11,5 A od osi natege

koja zavrava (A1je plotina sidra) i ija se rezultantna vlana sila priblino poklapa s osi natege koja zavr-ava.

1) Meusobni razmak ipki armature koja prolazi preko razdjelnice ne smije premaiti 15 cm.

2) U razdjelnicama izmeu odsjeaka proraunanu nenapetu armaturu za preuzimanje vlanih naprezanjaod savijanja treba poveati za 25 %. Potrebnu dodatnu armaturu treba raspodijeliti preko cijeloga vlanog

podruja blizu gornjega ruba. Osnovna se armatura nastavlja s izmaknutim preklopima duljine 1,5 lbd, priemu je sredina nastavka izmaknuta za 1,0 lbd.

Duljina potrebnih dodatnih ipki treba iznositi najmanje 3,5 puta proraunske vrijednosti lbdduljine sidrenja.ipke treba usidriti u duljini od najmanje 1,5 lbdu stariji odsjeak te 2,0 lbdu noviji odsjeak.

3) Ako se proraunski ne provjerava prijenos vlane sile koja se pojavljuje paralelno s razdjelnicom izmeuodsjeaka zbog skupljanja i oslobaanja hidratacijske topline dobetoniranoga dijela u dijelu dobetoniranogaodsjeka duljine jednake polovini duljine razdjelnice, treba poveati armaturu paralelnu s razdjelnicom naukupno najmanje 0,3 % obujma betona. U hrptovima treba pojaati spone u dijelu odsjeka duljine jednakepolovini visine hrpta. Podruje u kojemu treba pojaati armaturu ploa i hrpta ne treba biti vee od 3 m.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

23/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

23

B.4 Dodatne odredbe za prednapete konstrukcije

B.4.1 elik za prednapinjanje i sustavi prednapinjanja

Za eljeznike mostove doputaju se samo sustavi s naknadnim napinjanjem ili sustavi prednapinjanja sa

slobodnim unutarnjim ili vanjskim nategama.

B.4.2 Uvjeti za izvoenje radova prednapinjanja

Proraun, konstruiranje i izvedba graevina od prednapetoga betona zahtijeva posebna znanja i iskustvo upodruju materijala, statike i graevinske prakse. Zato su za projektiranje i izvoenje potrebne strune i iskusneosobe.

Radove prednapinjanja treba stalno nadgledati struna osoba koja odgovara za provedbu programa pred-napinjanja da se uoe odstupanja rezultata mjerenja od proraunskih vrijednosti te da kod bitnih odstupanjaili drugih nepredvienih dogaaja struna osoba dobro upoznata sa statikim proraunom i nacrtima moe

smjesta donijeti nune odluke.

Prije poetka prednapinjanja trebaju na gradilitu za odgovarajui odsjeak konstrukcije (ili odgovarajueodsjeke) biti na raspolaganju rezultati ispitivanja ovrivanja betona, karakteristine vrijednosti elika zaprednapinjanje (vlana vrstoa, 0,1 %-tna granica razvlaenja, modul elastinosti), dokaz kvalitete elika zaprednapinjanje i sustava prednapinjanja (npr. tehniko doputenje), statiki proraun s prihvaenim prora-unskim pretpostavkama, upute za prednapinjanje, pripremljeni obrazac zapisnika o prednapinjanju i, popotrebi, pripremljeni zapisnik za injektiranje i izvedbeni nacrti.

B.4.3 Upute za prednapinjanje

Prednapinjanje natega treba provoditi prema uputama za prednapinjanje koje je sastavio odgovorni inenjer.U njima trebaju biti sadrani vremenski slijed, potrebna vrstoa betona i redoslijed faza napinjanja, koracinapinjanja, proraunska izduljenja natega i pripadne sile prednapinjanja te upute za postupak otputanjaskele. U uputama za prednapinjanje treba uzeti u obzir stvarnu vrstou betona u trenutku prednapinjanja inavesti otputanje leajeva i privremenih privrenja.

B.4.4 Zapisnik o prednapinjanju

Zapisnik o prednapinjanju izrauje se na temelju uputa za prednapinjanje. U zapisnik o prednapinjanju trebaunijeti sva vana opaanja tijekom prednapinjanja, osobito unesene sile prednapinjanja i izmjerena izduljenjanatega te znaajke ureaja za prednapinjanje (plotina klipa i stupanj djelovanja).

Ostvarene vrijednosti izduljenja i sila prednapinjanja treba usporediti s nazivnim vrijednostima, pri emu trebauzeti u obzir eksperimentalno utvreni modul elastinosti (prema dostavnici betona).

U pravilu se navodi nazivna vrijednost sila prednapinjanja. Pri tome izmjereno izduljenje natege smije u pros-jeku za sve natege odstupati od traene vrijednosti do 1 % odnosno + 3 %. Doputena odstupanja za po-jedinane natege iznose od 3 % do + 6 %. Ako se pojave vea odstupanja, treba odrediti uzrok odstupanjai procijeniti posljedice. Potrebne mjere treba odrediti u dogovoru s naruiteljem.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

24/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

24

B.4.5 Zapunjavanje cijevi mortom za injektiranje

Primjenjuje se norma HRN EN 446:2008.

O radovima injektiranja treba voditi zapisnik koji sadrava bar sljedee podatke:

investitor

izvoa

nadzorni inenjer

tvrtka koja izvodi prednapinjanje

graevina, graevinski element

sustav prednapinjanja

vrsta natega

oznaka natega

duljina natega

vrijeme injektiranja

vremenski uvjeti, temperatura zraka i graevine

usporedba proraunskih i upotrijebljenih koliina morta za injektiranje

karakteristike morta za injektiranje

vrsta mijealice i trajanje mijeanja

posebni dogaaji.

Uz ispunjeni zapisnik treba dodati i podatke o taloenju i istjecanju te tlanoj vrstoi.

B.5 Dodatna pravila armiranja

B.5.1 Savijanje elinih umetaka

Ako su ispunjeni nie navedeni uvjeti, najmanja vrijednost promjera trna za savijanje ipki armature za izbje-gavanje sloma betona moe se, umjesto odreivanja prema normi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 8.3 (3)izraz 8.1, odabrati prema tablici B.1(HR):

razred je vrstoe betona najmanje C25/30 zatitni je sloj betona okomito na ravninu savijanja c35 mm

osni je razmak susjednih ravnina savijanja najmanje 70 mm

elik je B500/550, a naprezanje je u eliku za granino stanje nosivosti najviefyd

Tablica B.1(HR) Najmanje vrijednosti promjera trna za savijanje ipki armature

Nazivni promjer Promjer trna za savijanje

mm mm

20 20

> 20 25

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

25/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

25

Kada u nacrtima armature nisu iskazane detaljne upute za pojedine promjere trna za savijanje armature,preporua se uporaba trna za savijanje prema tablici B.1(HR) i promjer za kuke, ravne kuke i petlje premanormi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 8.3. Te se vrijednosti mogu poveati pri izvedbi uz potivanje odgova-rajuega stupnjevanja, ali do najvie 4 cm za ipke armature promjera do 20 mm te do najvie 6 cm za ipkearmature promjera veega od 20 mm.

Ako konstrukcija zahtijeva precizno pridravanje zahtijevanoga promjera trna za savijanje armature, uz od-govarajue pozicije armature treba naznaiti promjer trna za savijanje.

Spone se savijaju prema normi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 8.5 prema pravilima za kuke ili ravne kuke.

B.5.2 Nastavci elinih umetaka

to je vie mogue treba izbjei nastavljanje glavne armature nosivih elemenata preklapanjem. Doputa sena jednome mjestu preklopiti najvie poprenoga presjeka armature u jednome redu. Nastavljanje prekla-panjem ipki > 30 mm kod konstrukcija mostova nije doputeno. Prethodna pravila se ne odnose na pod-

ru

je spoja stupa s temeljem i rasponskom konstrukcijom.

B.5.3 Sidrenje glavne armature

Kada vanjski red ipki armature promjera najmanje 26 mm zavrava bez nastavka u podruju vlanih naprezanja,treba ih poviti u unutranjost poprenoga presjeka. Uz duljinu sidrenja lbdprema normi HRN EN 1992-1-1:2013kraj se ipke povija pod blagim kutom u duljini od najmanje 25 puta promjer d(prema slici B.2(HR)).

Slika B.2(HR) Sidrenje glavne armature u vlanome podruju

B.6 Oprema mosta

B.6.1 Leajevi

B.6.1.1 Openito

Za konstrukcijsko oblikovanje, opremanje, ugradnju i odravanje leajeva primjenjuje se niz normaHRN EN 1337.

3ddo 4d

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

26/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

26

B.6.1.2 Odreivanje pomaka

Kod prorauna pomaka treba uzeti u obzir sve pomake konstrukcije zbog optereenja nosivoga sustava,uinaka sile koenja, vjetra i temperaturnih promjena te skupljanja (i puzanja).

Kod odreivanja smjerova pomaka i odreivanja prednamjetanja treba obratiti pozornost na poetak uporabe

leaja i mogue promjene sredita pomaka tijekom postupka izvedbe.

Za pomake leajeva treba proraunati djelotvorne udjele skraenja zbog skupljanja (i skraenja zbog puzanja)uz osnovne vrijednosti skupljanja (i puzanja) odreene prema normi HRN EN 1992-1-1:2013. Tako odreenevrijednosti treba podijeliti faktorom 1,35 za odreivanje odgovarajuega prednamjetanja s obzirom na skuplja-nje i puzanje.

Kod valjkastih i kliznih leajeva na mostovima koje treba proraunati na djelovanje potresa treba uzeti u obziri najvei mogui pomak prouzroen potresom prema normi HRN EN 1998-2:2011, osim ako odgovarajuimmjerama nisu ogranieni dodatni pomaci zbog djelovanja potresa.

B.6.1.3 Olovni zglobovi

Temeljem iskustva ne doputa se uporaba olovnih zglobova na novim graevinama.

B.6.1.4 Betonski zglobovi

Temeljem iskustva ne doputa se uporaba zglobova od nearmiranogq betona na novim graevinama.

B.6.2 Prijelazne naprave

B.6.2.1 Openito

Za konstrukcijsko oblikovanje, opremu, ugradnju i odravanje prijelaznih naprava vrijede posebne odredbe.

B.6.2.2 Odreivanje pomaka

Kod prorauna pomaka treba uzeti u obzir sve pomake konstrukcije zbog optereenja nosivoga sustava,uinaka sile koenja, vjetra, temperaturnih promjena i skupljanja (i puzanja).

Kod odreivanja prednamjetanja prijelaznih naprava treba obratiti pozornost na poetak njihova djelovanja.

Za pomake prijelaznih naprava treba proraunati djelotvorne udjele zbog skraenja prouzroenog skupljanjem(i skraenja prouzroenog puzanjem) uz osnovne vrijednosti skupljanja (i puzanja) odreene prema normiHRN EN 1992-1-1:2013. Za odreivanje odgovarajuega prednamjetanja od skupljanja i puzanja tako odreenevrijednosti treba podijeliti faktorom 1,35.

Kod prijelaznih naprava preko kojih se izravno vozi treba uzeti sigurnosni dodatak od 1 cm na ukupnu veliinupomaka za pokrivanje nesavrenosti. Iznimka su elastine asfaltne prijelazne naprave.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

27/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

27

B.6.2.3 Ugradnja prijelaznih naprava

Ako su za ugradbu prijelaznih naprava potrebni kontinuirani tedni otvori, njihove izmjere, ako nisu iskazaneu odgovarajuim tehnikim doputenjima, treba odrediti tako da je mogue besprijekorno ugraditi beton. Nijedoputeno sidrenje prijelazne naprave u prijelaznu plou.

Ugraeni dijelovi, npr. pomina sidra, ne smiju zadirati u tedne otvore prijelaznih naprava i ne smiju smetatiarmaturi potrebnoj za sidrenje prijelaznih naprava.

B.6.3 Uzemljenje

Na svim novim graevinama kod postojeih i planiranih elektrificiranih eljeznikih pruga nuno se pridravatikoncepta uzemljenja kakav predvia eljeznika uprava. Taj koncept predvia da se svi dijelovi graevine(ograda, zid za zatitu od buke, rubna greda, konstrukcija, upornjaci i stupovi) poveu strujno vodljivo.

B.7 Oplata i skela

Oplatu i skelu za graevine treba dimenzionirati i izvesti tako da mogu preuzeti sva optereenja, koja se jav-ljaju tijekom izvedbe. Za skidanje oplate primjenjuje se norma HRN EN 13670:2010.

Oplate i skele projektiraju i izvode dovoljno obuene osobe. Nadzor nad njima i provjere trebaju biti takve daizvedba bude u skladu s nacrtima i odredbama.

Nadvienje treba odabrati tako da se nakon zavretka skupljanja i puzanja postigne zahtijevana niveleta zastalna djelovanja ili preostane umjereno odstupanje prema gore od najvie l/500. Nadvienje skele dobiva setako da se to nadvienje povea za odgovarajue dodatke zbog deformiranja skele i njezina temeljenja zbogoptereenja betonom.

Za konstruiranje i dimenzioniranje skele treba uzeti u obzir i deformiranje i pomake prouzro ene prednapi-njanjem.

Treba obratiti pozornost na pravodobno otputanje skele nakon postupka betoniranja da se izbjegnu nedo-putena naprezanja u mladome betonu.

Tijekom izvedbe graevine deformiranja treba ograniiti tako da se:

beton ne oteuje tijekom ugradnje i vezivanja

zadri jednoliki uzduni profil

dugorono osigura potreban geometrijski oblik.

Za izbjegavanje raspucavanja mladoga betona treba ograniiti progib skele ili oplate pod djelovanjem teinebetona na

400

2 000

Ll

Progib nosaa skele moe se poveati na lL/300 ako se slijedom izvedbe i/ili mjerama tehnologije betona(odgaanje vremena vezivanja i sl.) moe dovoljno sprijeiti raspucavanje.

Pritom je:

lL raspon nosaa skele [m].

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

28/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

28

B.8 Luni mostovi i svodovi

B.8.1 Openito

Raspon je upetih lukova horizontalni razmak sredita poprenih presjeka u petama luka, a raspon dvozglob-

nih i trozglobnih lukova horizontalni je razmak zglobova u petama luka. Kod lu

nih mostova kao najpovoljnijaos luka smije se uzeti potporna linija za stalno optereenje. Ako luk nije oslonjen na konstrukcijske zglobove,stupanj upetosti u petama odreuje se iz popustljivosti temeljnog tla. Ako se os luka tlocrtno ne podudara sosi nadlune konstrukcije, u obzir treba uzeti sva optereenja luka koja zbog toga nastaju. Redoslijed betoni-ranja luka treba odabrati tako da se postigne najmanje odstupanje ostvarene osi luka od projektirane.

B.8.2 Rezne sile

Pri odreivanju reznih sila treba obratiti pozornost na sljedee:

1) Proraun reznih sila i deformiranja lunih mostova treba provesti na itavome sustavu (luk, stupovi i ras-

ponska konstrukcija). Pri tome treba prihvatiti realne pretpostavke krutosti uzimajui u obzir i nastajanjepukotina (stanje II.).

2) Za proraun reznih sila u rasponskoj konstrukciji i stupovima eljeznikih mostova treba uzeti u obzirdinamiki koeficijent za rasponsku konstrukciju. Za odreivanje reznih sila u luku, mjerodavnu duljinuLza odreivanje dinamikoga koeficijenta prema normi HRN EN 1991-2:2013, treba uzeti onu koja jejednaka polovini raspona luka.

3) Pri odreivanju reznih sila u luku u pravilu treba uzeti u obzir deformiranje (prema teoriji II. reda) po potrebiuzimajui u obzir nelinearno ponaanja materijala, nastajanje pukotina i puzanje. Pri tome treba uzeti u obziroekivana odstupanja od projektirane osi luka koja se pojavljuju kao posljedica izvedbe i nesavrenostiprema normi HRN EN 1992-2:2013, toka 5.2 (106).

4) Na slikama B.3(HR) i B.4(HR) prikazani su prvi vlastiti oblici u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini za prora-

un nesavrenosti prema normi HRN EN 1992-2:2013, toka 5.2 (106) (Lodgovara polovini duljine valaprema normi HRN EN 1992-2:2013, toka 5.2 (106)).

Slika B.3(HR) Vlastiti oblik u ravnini luka (vertikalni)

Slika B.4(HR) Vlastiti oblik izvan ravnine luka (horizontalni)

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

29/32

nHRN EN 1992-2:2013/NA:2013

29

5) Ako je pod najnepovoljnijim poloajem optereenja (npr. prometno djelovanje na jednoj polovini luka) kodkojega dolazi do ekstremnoga pomaka potporne linije od osi luka utjecaj nelinearnosti manji od 10 % pri-padnoga momenta savijanja zbog prometnoga djelovanja, nije potreban detaljni proraun prema teoriji II.reda za ostale kombinacije djelovanja. U tom sluaju dovoljno je momente savijanja zbog prometnogadjelovanja poveati najnepovoljnijim postotkom poveanja dobivenim priblino odreenim vrijednostima.

6) Kod cestovnih lunih mostova doputa se prora

un prema postupku potporne linije ako je svijetli rasponmanji od 15 m, nadsloj najmanje 1 m i strelica luka f l/3. Pri tome se za prometna optereenja mogu

uzeti zamjenska optereenja. Utjecaje temperaturnih promjena i skupljanja u tome sluaju ne treba obuh-vatiti proraunom.

B.8.3 Najmanja armatura lunih mostova

Kod armiranobetonskih lunih mostova punoga poprenog presjeka pravila za najmanju armaturu premanormi HRN EN 1992-1-1:2013, toka 7.3 i normi HRN EN 1992-2:2013, toka 7.3 vrijede i za ekstrados i zaintrados.

Oba reda armature dobivaju popre

nu armaturu od najmanje = 10 mm, e= 15 cm ako zbog popre

nogaoptereenja nije potrebna vea vrijednost ili ako nema potrebe za torzijskom armaturom.

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

30/32

(prazna stranica)

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

31/32

(prazna stranica)

7/22/2019 nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28

32/32

Documents

nHRN EN 1992-2_2013_NA_2013_28