Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Lokalni izbori 2017
Nezavisna lista malog mista
Program za mandatno razdoblje
Nositelj liste i kandidat za načelnika: Tonči Buljan
Kandidat za zamjenika načelnika: Nataša Paleka Jakšić
Tonči Buljan mag.ing
Nataša Paleka Jakšić ing.
Nikola Cvitanić, mag.ing.
Ivona Radić
Antonio Cvitanić dipl.ing.
Zlatko Radić
Nikola Topalović
Vedrana Bulić
Natalija Brešković, dipl.oec.
Irena Eterović
Anita Šesnić
1. Pravo na pristup informacijama Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike
Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu
službenim dokumentima i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015). Pravo
na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog
karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji.
Smatramo da rad Općine i svih njenih institucija treba biti transparentan, sa jasnim uvidom u
službene Općinske dokumente, koncesijske natječaje i sustave javne nabave. Iako je pravo na pristup
informacijama temeljno ljudsko pravo, izrazito je komplicirano sudjelovati na sjednicama Općinskog
vijeća. Upravo na toj činjenici zasnivamo prvu točku našeg programa - Javne sjednice Općinskog
Vijeća. Smatramo da mještani na osnovu pročišćenog i skraćenog zapisnika ne mogu dobiti jasnu sliku
o radu Vijeća i odlukama koje se donose. Planiramo video snimanje svake sjednice, izravno
prenošenje putem Interneta a zalagati ćemo se za pravo mještana da prisustvuju sjednicama, na
način na koji to radi Grad Supetar, sve u cilju bolje informiranosti lokalne zajednice.
Smatramo da je nužno uvesti uredovno radno vrijeme (npr. jednom tjedno) za kojeg će Načelnik
morati primiti zainteresirane mještane te ih saslušati i dati pismeni odgovor na njihova pitanja,
ukoliko je tako zatraženo.
Članak 81 Poslovnika Općinskog Vijeća nalaže da jedan vijećnik može postaviti maksimalno 3 pitanja i
1 prijedlog Općinskom načelniku, pročelniku ili direktorima općinskih tvrtki. Smatramo da taj broj nije
adekvatan i da (pogotovo) nezavisnim vjećnicima ne ostavlja dovoljno prostora za kvalitetan rad kroz
pitanja i prijedloge.
UKRATKO:
Izmjena Članka 98 Poslovnika Općinskog Vijeća - Jednostavniji proces sudjelovanja mještana
na Općinskim sjednicama
Snimanje i prijenos uživo sjednice na Internet
Uredovno radno vrijeme Načelnika za primanje mještana bez najave uz pismeni odgovor na
pitanja ukoliko je tako zatraženo
Izmjena Članka 81 Poslovnika Općinskog Vijeća Općine Bol (3 pitanja i 1 prijedlog)
OSTVARIVO: Odmah na konstituirajućoj sjednici
2. Grabov rat - obvezno restrukturiranje
Tvrtka Grabov rat d.o.o. je lokalno Općinsko komunalno poduzeće a ujedno i tvrtka koja kao
koncesionar upravlja plažom Zlatni rat. Iako je temeljna djelatnost tvrtke prikupljanje neopasnog
otpada, velika većina prihoda dolazi od upravljanja plažom i usluga koje se tamo ostvaruju. Velika
ovisnost o prihodima sa plaže može dovesti do ozbiljnih problema i urušiti stabilnost tvrtke u slučaju
da se izgubi koncesija za Zlatni rat. Smatramo da je rekonstruiranje tvrtke u trenutku gubitka plaže
kasno i da taj proces treba napraviti odmah.
Općina Bol treba stabilno i sigurno komunalno poduzeće, koje ne ovisi o prihodima iz drugih izvora
već isključivo od prihoda od svoje temeljne djelatnosti.
Predlažemo izdvajanje komunalnog dijela poslovanja u tvrtku Grabov rat komunala d.o.o. koja će se
isključivo baviti komunalnim djelatnostima, kako za Općinu Bol tako i za sve njene stanovnike. Time
bi se transparentno razlučili finacijski rezultati te bi dobili jasne poslovne pokazatelje komunalnog
dijela tvrtke. Ovakav ustroj osigurao bi postojeća radna mjesta i stvorio konkurentnu tvrtku koja ne
ovisi o koncesijskim prihodima plaže i luke.
Dio tvrtke koji bi ostao nakon izuzeća komunalnog dijela, nastavio bi upravljati lukom Bol i plažom
Zlatni rat. Ta tvrtka bi svoje prihode usmjerila u krvotok Općine Bol u svrhu poboljšanja postojećih te
stvaranja novih sadržaja na svom koncesijskom području te financiranja kapitalnih projekata Općine
Bol.
Restrukturiranje tvrtke Grabov rat d.o.o. na ovakav način donosi jasne financijske rezultate obje
tvrtke kćeri, te spriječava mogućnost lošeg upravljanja prihodima u svrhu prekomjernog
zapošljavanja ili zapošljavanja po modelu podobni a ne sposobni i na taj način generiranja velike
javne potrošnje.
UKRATKO:
Izdvajanje komunalnog poslovanja u tvrtku Grabov rat komunala d.o.o.
Općina Bol treba stabilno i konkurentno komunalno poduzeće koje ne ovisi isključivo od
prihoda po jednoj osnovi (plaža Zlatni rat)
Rezultat su jasni poslovni pokazatelji prihoda tvrtke
Spriječavanje nepotrebnog zapošljavanja i usmjeravanje prihoda u krvotok Općine Bol
OSTVARIVO: 12-18 mjeseci
3. Zdravstvena zaštita
Ukupna površina (kopnenog područja) općine Bol je 24,85 km², što sa brojem stavnika od
1.630, prema popisu iz 2011.g., daje gustoću naseljenosti od 65,59 stanovnika na 1km². Ako uzmemo
podatke iz 2016., prema TZ, je u glavnoj sezoni od 01.06. – 30.09., dakle kroz 4 mjeseca, ostvareno
379.508 noćenja, što u ljetnim mjesecima povećava gustoću stanovnika po metru kvadratnom na
192,84 stan/km² što je pak 294% više stanovnika na 1 km² nego zimi.
Mnogo je problema vezanih za tu tematiku, od same infrastrukture, koja ne prati tu povećanu
koncentraciju ljudi u mjestu, do samog sadržaja kojeg bi istima trebalo pružiti.
Ali ono što najviše iznenađuje, kako goste tako i turističke djelatnike, pa i njihove partnere, je taj, da
Bol nema adekvatno riješenu zdravstvenu skrb u mjestu koje gravitira ka samom vrhu top turističkih
destinacija, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
Mislimo da je to jedan od gorljivih problema vezanih za prihvat gostiju i pružanje turističke usluge, ali
na našu sreću, i sreću svih onih koji dolaze u Bol, svakako rješiv problem.
Smatramo da, bez obzira na (ne)postojanje Hitne službe u Gornjem Humcu, i bez obzira na
(ne)raspoloživost Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), Bolu treba osigurati dodatnog
liječnika opće prakse. Općina bi osigurala infrastrukturu, eventualno u sklopu već postojećih
objekata, te naknadu za plaću odabranom liječniku. Taj izdatak se vrlo lako može pokriti iz boravišne
pristojbe, naravno uz dogovor sa turističkom zajednicom. Naime, sukladno čl.20. stavku 3. Zakona o
boravišnoj pristojbi, turistička zajednica treba 30% sredstava od boravišne pristojbe doznačiti u
proračun općine Bol, kako bi se ista koristila isključivo za poboljšanje uvijeta boravka turista,
naravno na temelju prethodno usvojenog zajedničkog programa. Mislimo da ne treba naglašavati
kako je osnovna zdravstvena usluga temeljni uvjet kojeg jedno turističko mjesto, a nadasve Bol,
svakako mora ispuniti.
(raspodjela boravišne pristojbe: 35% TZ, 30% OPĆINA, 10% TZŽ, 25% HTZ)
Da bi vam približili o kojem se iznosu radi, uzeli smo podatke iz 2016.g., kada je turistička zajednica
ostvarila nešto više od 2.000.000,00 kn (2.097.124,90 kn) prihoda od boravišne pristojbe, što znači da
je u općinu od toga doznačeno oko 600.000,00 kn. U okviru tog iznoza svakako je moguće, između
ostalog, i osigurati sredstva za dodatnog liječnika, čak ne uzimajući u obzir porast turističkog prometa
za 5%, kojeg turistička zajednica predviđa za 2017.g., a što će direktno utjecati na povećanje
spomenutih prihoda.
Svakako je, da bi privukli dodatnog potencijalnog liječnika, moguće dogovoriti i da zdravstvene usluge
naplaćuje za svoj račun, i za svoju korist. Također je moguće uvjetovati mu, da u okviru cjenika svojih
zdravstvenih usluga osigura popust domaćem stanovništvu.
UKRATKO:
Uvođenje dodatnog doktora u ljetnim mjesecima
Uvođenje dežurstva u neradnim danima za hitne ljekove
Osigurati financiranje iz sredstava boravišne pristojbe i turističke članarine
4. Luka Bol
Pomorsko dobro luka Bol i lučko područje dijeli se na KOMUNALNI i TURISTIČKI dio s kojim
upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije – SDŽ.
Zbog lošeg modela ustrojstva Lučke uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, upravljanje lukama u
mnogim područjima naše županije, pa tako i u Bolu, zadaje probleme po pitanju sigurnosti samog
prometa, komunalnim vezovima za lokalno stanovništvo i upravljanju reda u luci.
Nautički turizam pa samim time i pomorski promet u Hrvatskoj i u našoj županiji bilježi konstantan
porast. Porast prometa, nažalost ne prati i nužan porast nautičke infrastrukture što dovodi do pada
sigurnosti pomorskog prometa.
Detektirani problemi:
- KOMUNALNI VEZOVI
Komunalni dio luke predviđen za lokalno stanovništvo ima problem neadekvatnog vođenja
komunalnih vezova od strane koncesionara po pitanju smještaja plovila i prava na njihov stalni
vez. Nadalje, komunalni pravilnik o redu u luci nije predočen prilikom potpisivanja ugovora za vez
tako da danas u luci ne znate način na koji stječete pravo na neki vez, tko brine o problemima koji
nastaju na komunalnom dijelu i vaša prava. Kupoprodaja vezova i dalje je aktualna a ne lista
čekanja na vez. Stjecanje prava na vez nije prilagođeno lokalnom stanovništvu koji obitava u Bolu
kroz cijelu godinu.
Također luka trpi brojna oštećenja nastala vremenskim utjecajem mora koja čekaju na sanaciju.
Od propadanja rive pa do nanosa podmorskog materijala i smanjenja gaza za plovila.
Kratkorično rješenje problema vidljivo je odmah.
Koncesionar (Grabov rat) treba preuzeti potpuno zaduženje za upravljanje komunalnog dijela
luke, prilagoditi pravilnik o komunalnim vezovima u korist domicilnog stanovništva koji žive i rade
12 mjeseci u Bolu, odrzavati red i voditi nabavku materijala za vezove. Uzimajući u obzir sigurnost
pomorskog prometa, po potrebi je moguće i izvršiti razmještaj plovila, osigurati vodu i struju na
svim djelovima komunalne luke te sanirati podvodna oštećenja.
Rješenje problema dugoročno:
Predlagati izmjenu zakona da komunalnim dijelom luke upravljaju općine u svrhu očuvanja
identiteta. Komunalne luke su žila kucavica svakog malog pomorskog mjesta na našoj obali.
- TURISTIČKI DIO LUKE
Turistički dio luke sve više trpi veliki broj dolazaka izletničkih brodova, istovremeno stvarajući
kolaps po pitanju zauzimanja operativnog dijela obale, prvenstveno onemogućavajući nesmetano
korištenja usluga punjenja gorivom.
Potreban je dio operativne obale koji će biti slobodan od 0-24 za nesmetan ukrcaj i iskrcaj
putnika. U srcu sezone se često događa da u noćnim satima nema adekvatnog zaštićenog dijela
obale za ukrcaj i iskrcaj putnika.
Nautički dio luke Bol zbog svog nepovoljnog položaja i otvorenosti nije izrazito popularan kod
iskusnih nautičara, stoga smatramo nužnim uvođenje jednog operativnog plovila (gumenjaka)
koji bi bio u službi i na usluzi brodovima kojima treba asistencija pri vezivanju. Također, isti brod
bi se koristio i za kontrolu sidrišta na lučkom području te kontrolu i obilazak okolnih plaža koje
posjećuju naši gosti.
Dogovor za izletnickim brodovima da dio promjeni plan rute (M. Rivjera – Jelsa/Vrbovska – Bol a
dio M.rivjera – Bol – Jelsa/Vrbovska).
Operativna obala 0-24, zapadni dio mosta pumparela osloboditi od „skojere“.
Nabavka gumenjaka i adekvatnog skippera za operativne djelatnosti u luci.
Rijesenje problema dugorocno
Ustrajati u brzom rjesavanju postojeceg plan razvoja turisticke luke.
- SIGURNOST POMORSKOG PROMETA
Luka i lučko područje Bol dostigli su nivo pomorskog prometa u kojem je sigurnost plovidbe pala
na niske grane te predstavlja opasnost za sigurnu navigaciju i uživanje nautičara u plovidbi.
Rezultat je to velikog broja plovila koja nas posjećuju a djelom i zbog neodgovornosti samih
nautičara. Tako se u vrhu turističke sezone povećava vjerojatnost pomorske nesreće uslijed
kršenja propisa za sigurnu plovidbu.
Za odgovornost kontroliranja pomorskog prometa i održavanje sigurnosti u lukama zadužena je
Lučka kapetanija. Lučka kapetanija ispostava Bol već godinama ima samo jednog dijelatnika
stalno zaposlenog koji većinu vremena provodi obavljajući uredski dio posla te nije u mogućnosti
odrađivati terenski dio posla predviđen za kontrolu akvatorija.
Nadređena Lučka kapetanija Split nije u mogućnosti svakodnevno vršiti nadzor na našem
području a nama je prijeko potrebno imati svakodnevni nadzor. Smatramo da bi zaposlenje
novog djelatnika sa službenim plovilom u sezonskom periodu u trajanju od 15. lipnja do 15. rujna
znatno povećalo sigurnost pomorskog prometa u luci Bol i kvalitetu usluge koju pružamo
nautičarima.
UKRATKO:
Grabov rat preuzima potpuno vođenje luke
Donijeti pravilnik o redu u luci
Definirati prava na vez i organizirati listu čekanja na vez
Zapadni dio mosta Pumparela osloboditi od škrapa
Operativna obala 0-24
5. Sport i odgoj
Sport i rekreacija su, uz plaže i kupanje, najvažniji čimbenici Bolskog turizma i vjerojatno
glavni motiv dolaska turista u Bol, prvenstveno zahvaljujući svojim prirodnim resursima, koji nisu
dostigli svoj puni potencijal.
Gledajući pozitivne rezultate Centra za Kulturu Općine Bol, smatramo da je nužno po sličnom sistemu
organizirati vodeće i odgovorno tijelo za sport.
Ideja nam je postaviti Športsko društvo Bol kao temelj svih sportskih događanja u Općini. Po uzoru na
CZK, smatramo nužnim formiranje stručnog tima koji bi se sastojao od lokalnih i školovanih
kineziologa.
Smatramo da prvi projekti trebaju biti upravo oni za koje imamo postojeću infrastrukturu.
TENIS: Šteta je što najljepši tenis centar u ovom dijelu Europe veći dio godine stoji neiskorišten.
Aktivirati ćemo tenis školu za našu djecu i raditi na povratku turnira iz Futures serije u predsezoni i
posezoni.
SPORTOVI NA VODI: S obzirom na idealne klimatske uvjete za sportove na vodi, smatramo da je
nužno približiti ovu vrstu rekreacije domaćem stanovništvu kroz osnivanje raznih početničkih
tečajeva (surfanje, ronjenje...).
Uz dobar sportski program i management, Bol ima potencijala za razvoj raznih sportskih sadržaja.
Upravo zbog toga, smatramo nužnim povećanje izdavanja za sport iz Općinskog proračuna.
SPORTSKA DVORANA je jedan od ključnih projekata za povećanje kvalitete života lokalnog
stanovništva te produženje turističke sezone. Smatramo da je projekt multifunkcionalne sportske
dvorane jedan od prioriteta Općine Bol.
Nužna je dislokacija vrtića sa sadašnje lokacije koja nije primjerena i izgradnja novog prizemnog
objekta.
Iako su porodiljne naknade kvalitetno odrađene u našoj Općini, smatramo nužnim pomagati
roditeljima sa djecom u predškolskoj dobi. Predlažemo novčanu potporu roditeljima za kupnju knjiga,
a Općina će ponuditi besplatne knjige za treće dijete u školi.
UKRATKO:
Organizirati vodeće i odgovorno tijelo za sport
Iskoristiti postojeću sportsku infrastrukturu
Pokrenuti tenis školu i samostalnu organizaciju Futures turnira
Dislokacija vrtića u novu prizemnu zgradu
Besplatne knjige za treće dijete u školi
6. Gospodarska zona i poduzetništvo
Bol je prvenstveno turističko mjesto, ali postoji i potreba za prostorom gdje bi se obavljale i
ostale djelatnosti poslovnog sadržaja koje nisu primjerene za stambeni dio naselja. Te djelatnosti su
prostornim planom Općine Bol predviđene u komunalno poslovnoj zoni pa je neophodno aktivnije
raditi na rješavanju tog pitanja da se poslovna zona stavi u funkciju. Uz predviđenu komunalnu
uređenost i opremljenost, zona treba prihvatiti veći broj poduzetnika-investitora, koji bi izgradnjom
vlastitih poslovnih objekata materijalizirali svoju poduzetničku inicijativu i jačali i razvijali vlastite
obrte ili poduzeća.
Također treba aktivnije poticati poduzetništvo, pogotovo kod novih mladih poduzetnika koji tek
ulaze u poduzetničke vode. Karakteristika mladih ljudi na početku poslovnog puta je nedostatak
iskustva pa je razvoj usluga za potporu mladim poduzetnicima vrlo bitan kako bi im se pomoglo u
pokretanju i rastu njihovih poduzeća. Kako bi se potaklo poduzetništvo, bilo to u sklopu predviđene
poslovne zone ili u ostalim djelovima naselja za djelatnosti koje su dopuštene važećim prostornim
planom mogu se vrlo brzo realizirati neke od sljedećih pogodnosti:
- Novi poduzetnici mogu privremeno ili djelomično biti oslobođeni plaćanja komunalne
naknade ili drugih općinskih nameta (koncesija) u prve 2 godine od početka rada.
- Poduzetnici koji grade poslovne prostore oslobađaju se plaćanja komunalnog doprinosa u
visini od 50 posto utvrđenog iznosa, a ukoliko nakon izgradnje tog prostora zaposle najmanje
3 stalna radnika i ne smanje broj zaposlenih tijekom razdoblja od 3 godine, vratit će im se
sredstva u 100 postotnom iznosu uplate komunalnog doprinosa za taj prostor.
- Općina subvencionira dio kamatne stope na poduzetničke kredite i pruža stručnu i logističku
podršku prilikom apliciranja na EU fondove ili neke druge državne poticaje.
Smatramo da bi se korištenjem nekih od predloženih pogodnosti i stvaranjem zaštite mladih novih
poduzetnika poticao poduzetnički duh i ostanak na otoku te samim time dolazilo do otvaranja novih
radnih mjesta.
UKRATKO:
Oslobađanje komunalne naknade za nove poduzetnike u prve 2 godine od početka rada
Oslobađanje 50% utvrđenog iznosa komunalnog doprinosa za izgradnju poslovnog prostora
Subvencioniranje dijela kamatne stope na poduzetničke kredite
Stručna o logistička podrška prilikom apliciranja na poticaje
7. Fondovi Europske unije i njihova namjena
Europska unija podupire projekte na temelju javnih politika i prioriteta koje su za određeno
razdoblje usvojila nadležna tijela EU ili pojedine države članice. Uobičajeno razdoblje za koje se
donose Europske javne politike traje 7 godina i naziva se financijskom perspektivom. Trenutno smo u
financijskoj perspektivi 2014.-2020.
Javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja su temelj za određivanje
prioriteta i ciljeva koji će se financirati i poticati u različitim fondovima EU pri čemu su projekti mjere
kojima se postižu ti ciljevi javnih politika.
Mogući raspon projektnih ideja je raznolik: energetrika, poljoprivreda, mladi, kultura, znanost,
istraživanja i razvoj, mediji, demokracija, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, okoliš, infrastruktura i
sl. To znači da EU može financirati projekte poput izgradnje vrtića, škola, cesta, ali i zapošljavanje
osoba koje su u nepovoljnom položaju poput osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina, edukaciju
mladih, ulaganje u rast izvoza, jačanje konkurentnost malih i srednjih poduzetnika itd.
Osnovni izvori financiranja projekata su EU fondovi. EU fondovi su novac europskih građana koje se
posebno smišljenim procedurama dodjeljuje različitim korisnicima.
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) su fondovi kojima se mogu koristiti države članice, pa
u skladu s tim i Hrvatska. Njega čine slijedeći fondovi:
1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
2. Europski socijalni fond (ESF)
3. Kohezijski fond (KF)
4. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)
5. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
1. EFRR – svrha mu je ulaganje u malo i srednje poduzetništvo, jačanje turističke ponude, ulaganje u
informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu – fond iz kojeg npr. naša općina može
dobiti sredstva za različita infrastrukturna ulaganja
2. ESF –svrha mu je gospodarsko i socijalno ujednačavanje cijele EU. Usmjeren je na ulaganje u
ljudske potencijale, npr. u ovom fondu ima puno natječaja vezanih uz zapošljavanje mladih osoba ili
dugotrajno nezaposlenih ljudi. Ovaj fond npr. može i udruga Brački pupoljci koristiti za svoje projekte.
3. KF- namjenjen najmanje razvijenim državama članicama EU za provedbu projekata za poboljšanje
okoliša i prometne infrastrukture. Npr. iz njega je financiran Pelješki most; ovaj fond je uglavnom
namjenjen vladama država za velika ulaganja
4. EFPR – namjenjen udrugama, malim i srednjim poduzetnicima i generalno gospodarskim
subjektima; npr. može se koristiti za projekte koji će poboljšati kvalitetu ribarskih proizvoda te njihov
plasman na tržište; dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova
5.EPFRR – modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, potpora mladim poljoprivrednicima,
pokretanje i razvoj seoskog i ekoturzima, oživljavanje lokalnih obrta itd. Ovaj fond mogu koristiti
poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, organizacije koje pružaju usluge u kulturi u zajednici,
mediji, poljoprivrednici itd. Trenutno je raspisan natječaj za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva
za sektor voća i povrća, a sredstva koja se dodjeljuju su u iznosu od 6 000 do 250 000 Eura, npr.
može se prijaviti modernizacija sustava navodnjavanja
Što može općina napraviti po pitanju iskorištavanja sredstava iz EU fondova?
- Može zaposliti mladu osobu sa iskustvom rada u provedbi i pripremi natječajne dokumentacije za
EU fondove kako bi nudila savjetodavne usluge svima koji žele koristiti novac EU fondova.
- Općina kao jedinica lokalne samouprave može prijavljivati natječaje na EU fondove kao nositelj
projekta (npr. različita prometna ulaganja, kanalizacija itd.)
- općina može organizirati sa svojim timom predavanja o proceduri i načinima prijave na natječaje
financirane iz EU fondova za: obrtnike, male i srednje poduzetnike, javne ustavnove-vrtić i škola te
udruge – jer svi vi, možete povlačiti novce iz navedenih fondova
UKRATKO:
Zapošljavanje osobe sa iskustvom u pripremi i provedbi natječajne dokumentacije
Apliciranje Općine na natječaje kao nositelja projekta
Organizacija predavanja i edukacija za lokalno stanovništvo
8. Energetska obnova zgrada javne namjene
Energetska obnova zgrada podrazumijeva primjenu mjera energetske učinkovitosti u svrhu
poboljšanja energetskog svojstva zgrade. Energetskom obnovom zgrade ostvaruju se uštede
električne i toplinske energije, smanjuju se troškovi za energiju te se povećava ugodnost boravka i
rada u zgradama.
Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice
zgrade, zamjena vanjskih prozora i vrata te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja/hlađenja, ali i
mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Odabir mjera ovisi o energetskomstanju i vrsti zgrade,
načinu njenog korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov
sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije.
ZAŠTO ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA?
zgrade troše više od 40% ukupne potrošnje energije većina zgrada u Hrvatskoj pripada energetskom razredu E, F ili G energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata energetskom obnovom štedi se do 60% na režijama smanjuje se emisija ugljičnog dioksida
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Program energetske obnove zgrada
javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. (Narodne novine broj 22/17) kojeg je Vlada RH prihvatila na
sjednici održanoj 02. ožujka 2017. godine. Program će osigurati kontinuitet energetske obnove u
budućem razdoblju.
Cilj programa je cjelovita obnova kojom će se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog
sektora do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh.
Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun,
maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti
građevinskog sektora te potiče povećane zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru,
inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda.
Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 4.
Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c
Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj
infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru, Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje
potrošnje energije u zgradama javnog sektora, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.
- 2020. za koji je osigurano 211 810 805 EUR što se prikazuje u Državnom proračunu Republike
Hrvatske na izvoru 563 – Europski fond za regionalni razvoj.
Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:
Cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi
Ostvarivanje energetskih ušteda u zgradama javnog sektora do 70% Ostvarivanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija
CO2 Povećanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije Smanjenje potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije Doprinos povećanju korištenja obnovljivih izvora energije Smanjenje štetnih emisija na lokaciji koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih
goriva korištenjem obnovljivih izvora energije i učinkovitijom potrošnjom energije Unaprjeđenje okoliša na obnovljenoj lokaciji te povećanje komfora u obnovljenoj zgradi
korištenjem učinkovitijeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete Povećanja standarda korištenja javnih zgrada, stvaranjem ugodnijeg i zdravijeg okružja za
građane i korisnike javnih prostora Povećanje sigurnosti radi poboljšanja sustava rasvjete, smanjenja kvarova koji se pojavljuju u
starim energetskim sustavima te značajno boljem sustavnom gospodarenju energijom Doprinos razvoju gospodarstva i povećanje zapošljavanja i to direktnog zapošljavanja u
građevinskom sektoru i indirektnog zapošljavanja u pratećoj proizvodnoj industriji građevinskog materijala, u proizvodnji i instalaciji energetskih sustava i uređaja te zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, energetike, strojarstva, automatike
Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja.
[Tekst preuzet sa stranica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja]
9. Zaključak
Osim problema koje smo pokušali prepoznati i riješiti u našem planu rada, intenzivno ćemo
nastaviti raditi na već započetim projektima Općine Bol. Svjesni smo važnosti groblja za stanovnike
Općine Bol i svakako ćemo energiju usmjeriti u smjeru riješavanja pitanja groblja. Vidova gora i Zlatni
rat su prevažni čimbenici Bolskog i Bračkog turizma i svakako treba ići u riješavanje kompleksne
situacije na Vidovoj gori. Općina Bol mora pružiti svu logističku i stručnu pomoć Pokretu otoka ka
izmjeni zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Izmjena spornog zakona jedina je garancija
zadržavanja prava upravljanja našim resursima.
Potrebno je nastaviti revitalizaciju eko-sela Murvica u suradnji sa novim vodstvom udruge Murvica.
Upoznati smo i sa problemima vatrogasaca, ne samo vezanim za izgradnju vatrogasnog doma, nego i
za probleme sa nabavkom opreme i vozila.
Turistička zajednica Općine Bol treba i mora biti nositelj razvoja turističkih usluga koje su prilagođene
vremenu u kojem živimo. Potrebna je racionalizacija potrošnje sredstava i njihova planska potrošnja
za dobrobit lokalne zajednice i svih naših gostiju.
Ispred vas je naš plan i program, naš tim mladih, neovisnih i obrazovanih ljudi koji je spreman suočiti
se sa izazovima upravljanja lokalnom zajednicom. Mi smo lista lišena stranačkih ideala, lista koja neće
pristati na nikakve kompromise na štetu Općine Bol i bilo kojeg njenog pojedinca.
Dovoljno smo zreli da jasno možemo razlučiti loše korake, a opet smo dovoljno mladi i gladni
dokazivanja, gladni uspjeha i rada za opći interes.
Podarite nam vaše povjerenje i zaokružite Nezavisnu listu Tonča Buljana (lista broj 1) i kandidata za
načelnika Tonča Buljana (kandidat broj 1).
Tonči Buljan i Nataša Paleka Jakšić.