Newsletter MRRFEU - Prosinac 2014

Europska komisija i Vlada Republike Hrvatske usvojile Operativni

program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Vlada Republike Hrvatske odrala je 12. prosinca 2014.

godine telefonsku sjednicu Vlade na kojoj je, nakon

viemjesenog usuglaavanja, prihvatila prijedlog

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za

financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. (u

daljnjem tekstu Program), a isto je taj dan uinila i

Europska komisija (EK), donoenjem Odluke o odobrenju

ovog Programa u ranim popodnevnim satima.

Nastavno na donoenje Sporazuma o partnerstvu izmeu

Republike Hrvatske (RH) i Europske komisije (EK) za

koritenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova

(ESI fondovi) za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-

2020., RH je dostavila EK konani prijedlog teksta

Programa kao jednog od kljunih preduvjeta za

koritenje sredstava iz ESI fondova EU-a za financijsko

razdoblje 2014.-2020. Programom se utvruje

strategija RH za ulaganje sredstava iz Europskog

fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda

(KF) te prioriteti i mehanizmi za uinkovito koritenje

dodijeljenih sredstava. Programom se provodi kohezijska

politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna

mjesta kao i nacionalno odreenim ciljevima u

podrujima u koja je mogue ulagati iz navedenih

fondova EU-a, s naglaskom na infrastrukturna ulaganja.

Donoenjem Programa RH e imati konkretni strateki

okvir za koritenje sredstava iz prorauna EU-a koja su joj

dodijeljena kroz Viegodinji financijski okvir (VFO) za

razdoblje 2014.-2020. U skladu s VFO i Provedbenom

odlukom Komisije od 3. travnja 2014. o odreivanju

godinje ralambe ukupnih sredstava po dravi lanici u

okviru cilja Ulaganje za rast i radna mjesta, RH je iz

prorauna EU-a na raspolaganju ukupno 8,397

milijardi eura, od ega je 6,881 milijardi eura

dodijeljeno Operativnom programu Konkurentnost i

kohezija 2014.-2020., od ega 4,321 milijardi eura iz

EFRR-a i 2,559 milijardi eura iz KF-a.

Raspodjela spomenute alokacije od ukupno 6,881

milijardi eura iz ESI fondova, kojoj se pridodaje jo oko

1,2 milijarde eura sufinanciranja iz prorauna Republike

Hrvatske, je sljedea:

Vie od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet

prioriteta vezanih za poticanje konkurentnosti:

istraivanje i inovacije, informacijske i

telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i

srednjih poduzea, niskougljino gospodarstvo,

te obrazovanje;

Preko 45 posto ukupne alokacije iz Europskog

fonda za regionalni razvoj bit e iskoriteno za

podrku malim i srednjim poduzeima,

istraivanje i inovacije; i

Znaajan udio ulaganja, od vie od 3,5 milijardi

eura, uloit e se u zatitu okolia, prilagodbu

klimatskim promjenama i mrenu infrastrukturu

(promet).

Tekst dokumenta izraen je u suradnji tijela dravne

uprave, predstavnika jedinica lokalne i regionalne

samouprave, socijalnih partnera i civilnoga drutva.

Tijekom izrade ovog dokumenta odrano je i nekoliko

savjetovanja s javnou o prioritetnim podrujima

ulaganja obuhvaenih ovim programom. Cjelokupni

proces koordiniralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije.

U izradi dokumenta bitno je naglasiti i kontinuiranu

suradnju sa slubama Europske komisije, koja po

zavretku procesa donosi operativne programe, odnosno

formalno odobrava koritenje ESI fondova kako je

opisano u tim programima.

Ovdje moete preuzeti:

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

na hrvatskom jeziku

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

na engleskom jeziku

Europska komisija usvojila Operativni program Uinkoviti ljudski

potencijali

Dana 18. prosinca 2014., Europska komisija usvojila je

Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali

kojim se definiraju podruja u koja e Republika Hrvatska,

do 2020. godine, moi investirati sredstva iz Europskog

socijalnog fonda i Inicijative za zapoljavanje mladih,

izvijestili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando

Mrsi, dr. med., izraavajui zadovoljstvo zbog usvajanja

operativnog programa, naglasio je da nas tek sada

oekuje ozbiljan posao. Moramo osmisliti i razraditi

projekte kojima emo povui sredstva Europskog

socijalnog fonda i ugraditi ih u razvoj i bolju budunost

nae zemlje. Do 2020. na raspolaganju nam je neto vie

od 14 milijardi kuna koje su nadohvat ruke, ali nam nee

pasti u krilo bez truda i rada.

Osnovni cilj OP-a Uinkoviti ljudski potencijali je

pridonijeti rastu zapoljavanja i jaanju socijalne kohezije

u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijarde

eura, od ega se 1,58 milijardi financira iz prorauna

Europske unije, ukljuujui 66 milijuna eura iz Inicijative

za zapoljavanje mladih.

Operativnim su programom razraena ulaganja u etiri

temeljna podruja:

Vie od treine sredstava namijenjeno je mjerama

za potporu pristupu odrivom i kvalitetnom

zapoljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je

osobito stavljen na uinkovite mjere aktivne

politike trita rada za mlade, dugotrajno

nezaposlene, ene i starije radnike, kao i na

preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka

radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim

prilikama.

Oko 28 posto prorauna OP-a investirat e se u

osiguravanje adekvatnog usklaenja znanja i

vjetina s potrebama trita rada i u tom e se

smislu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno

obrazovanje i cjeloivotno uenje te poboljanje

pristupa kvalitetnom obrazovanju.

Aktivnosti vezane uz podruje socijalnog

ukljuivanja predviaju promicanje socijalne i

ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije,

prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici,

poboljanje dostupnosti i odrivosti socijalnih i

zdravstvenih usluga, kao i poticanje drutvenog

poduzetnitva.

Potpora javnoj upravi obuhvaena je kroz

aktivnosti poboljanja kapaciteta i usluga javne

uprave, ukljuujui bolje upravljanje javnim

financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv

korupcije. Predvia se i promicanje javnog

dijaloga, partnerstva i jaanje kapaciteta

organizacija civilnog drutva i socijalnih partnera.

U pravosuu se osobit naglasak stavlja na

poboljanje uinkovitosti i neovisnosti.

Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih

instrumenta Europske unije kojim se dravama lanicama

prua potpora za ulaganje u ljudski kapital i jaanje

konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti

financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda

pomau ljudima da unaprijede svoje vjetine i lake se

integriraju na trite rada, usmjerene su na borbu protiv

siromatva i socijalne iskljuenosti te na poboljanje

uinkovitosti javne uprave.

Europska je komisija za financiranje iz Europskog

socijalnog fonda zaprimila 187 prijedloga operativnih

programa, od ega je do sada usvojeno tek 68, meu

kojima se nalazi i Operativni program Republike Hrvatske.

Usvajanje Operativnog programa za dravni proraun

znai i priliv od 15 milijuna eura predfinanciranja kojim se

osiguravaju poetna sredstva za poetak provedbe

projekata. Usvajanjem Operativnog programa Hrvatska je

ispunila sve preduvjete za povlaenje sredstava iz EU.

Hrvatska je meu prvim zemljama EU kojima su odobreni

operativni programi.

Ovdje moete preuzeti:

Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali

na engleskom jeziku

Potpredsjednik Gri: Hrvatska je odradila maestralan posao u

privlaenju novca EU

Hrvatska je odradila maestralan posao u privlaenju

novca Europske unije, po emu je bolja od dobrog dijela

lanica EU, istaknuo je u utorak potpredsjednik Vlade i

ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Branko Gri tijekom zagrebakog roadshowa pod

nazivom Operativni program "Regionalna konkurentnost

2007.- 2013.", koji je obuhvatio neke od najuspjenijih u

privlaenju EU novca, poput Tim kabela i Instituta Ruer

Bokovi.

"U ovom je trenutku ugovoreno 75 posto dostupnog

novca, a nakon iznimno vrijednog projekta eljeznike

pruge Dugo Selo - Krievci bit emo na 90 posto

ugovorenosti dostupnih sredstava, odnosno na 920

milijuna eura. To je maestralan posao, no provedbu tek

treba odraditi, a provedba svakog projekta traje nekoliko

godina. injenica je zato, kada je rije o realizaciji, da smo

tek na 40 posto. No, uvijek treba odvojiti fazu realizacije

od provedbe", kazao je Gri.

Dolaskom u Vladu, navodi Gri, zatekli smo projekata za

250 milijuna eura, dok danas svota dogovorenih

projekata iznosi 920 milijuna eura. Trenutno je po

upanijama realizirano ili dogovoreno tisuu projekata,

to je po njegovoj ocjeni ogroman broj. Budui da se

korisnici fondova najee ale na preveliku papirologiju,

Gri odgovara da je "naalost cijeli projekt birokratiziran,

ali to je Europska unija, rije je o novcu". "To su mjere

predostonosti i to treba uvaavati", rekao je.

Neka su ministarstva iznimno uspjena u privlaenju

sredstava Europske unije, poput recimo Ministarstva

znanosti koje je, kazao je Gri, iskoristilo sva dostupna

sredstva te Ministarstvo poduzetnitva i obrta, sa 96

posto iskoritenog novca.

Pozvao je tvrtke da se i dalje kandidiraju za sredstva

Europske unije, jer e uskoro na raspolaganju biti novih

180 milijuna eura, s tim da 70 milijuna eura stie kao

avans do kraja tekue godine. "Ako na tih 180 milijuna

eura dodamo jo 60 do 65 posto vlastitog novca,

dolazimo do toga da bi malo i srednje poduzetnitvo

moglo ostvariti investicije vrijedne 2,5 milijardi kuna",

istaknuo je ministar Gri.

Pozitivna iskustva Ruera i Tim kabela

Tijekom panel rasprave na Institutu Ruer Bokovi svi su

se poduzetnici alili na preveliku birokratizaciju. S druge

strane, da se upornost nagrauje ulo se od Tome

Antiia, ravnatelja Instituta, koji je dosad privukao

rekordnih 11 milijuna eura. U planu im je, i to relativno

kratkoronom, privui jo najmanje deset milijuna eura,

rekao je Antii.

Ruer bi se, kae, i novcima Europske unije u budunosti

mogao preporoditi, ali i jednim dijelom pokrenuti

hrvatsko gospodarstvo. Prvenstveno misli na razvoj

podruja naprednih materijala, gdje mogu biti jedan od

kljunih igraa na svjetskoj sceni, zatim na podruje

biotehnologije, ICT-a i slino.

S druge strane, tvrtka Tim Kabel bespovratnim sredstvima

Europske unije uspjela je, nakon brojnih peripetija, ak i

sudskih procesa sa konzultantima, kupiti stroj vrijedan

299 tisua eura, s tim da su bespovratna sredstva EU-a

iznosila 172 tisue eura, naveo je direktor te tvrtke Ivan

Topi.

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/potpredsjednik-grcic-hrvatska-odradila-maestralan-posao-u-privlacenju-novca-eu

Uspjena suradnja Vlade i Europske investicijske banke: godina

2014. rekordna po odobrenim projektima

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar

regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Gri sastao se

2. prosinca 2014. u Banskim dvorima s predstavnicima

Europske investicijske banke, na elu s potpredsjednikom

EIB-a Darijem Scannapiecom. Razgovarali su o Planu

ulaganja Europske komisije koju je nedavno predstavio

predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i listi

projekata koje je Vlada Republike Hrvatske identificirala

kao dio investicijskog plana.

U izjavi novinarima, potpredsjednik Europske investicijske

banke Dario Scannapieco istaknuo je da je suradnja

Europske investicijske banke i Vlade Republike Hrvatske

uspjena te da je 2014. godina rekordna to se tie

odobrenih projekata EIB-a. Glede hrvatskoga

gospodarstva, rekao je da se na sastanku razgovaralo o

listi projekata koje je Hrvatska identificirala kao dio

Junckerovog plana. Idui korak, kazao je potpredsjednik

Scannapieco, bit e screening, koji e utvrditi koji su

strateki koraci najvaniji. Druga tema o kojoj se

razgovaralo, nastavio je potpredsjednik EIB-a, bila su

mala i srednja poduzea koja su kljuni pokreta

zapoljavanja, pa se raspravljalo kako bi se instrumente

moglo diverzificirati te poboljati one postojee. Zakljuio

je da se radi o poetku detaljnoga dijela posla koji e

uslijediti.

Potpredsjednik Vlade Branko Gri izvijestio je da su na

sastanku razgovarali i o novom zajmu Europske

investicijske banke za sufinanciranje EU fondova u

narednom razdoblju. Kazao je kako je dogovoreno oko

300 milijuna eura za prvu fazu u kojoj e EIB financirati

Republiku Hrvatsku za sufinanciranje EU projekata.

Potpredsjednik Vlade Branko Gri osvrnuo se i na Plan

ulaganja Europske komisije. Mi u ovom trenutku, u

finalnoj fazi, pred slanje nove liste imamo 77 projekata,

rekao je, dodavi da je njihova vrijednost 21,5 milijardi

eura.

Odgovarajui na pitanja novinara potpredsjednik Gri je

pojasnio: to se tie ovih 77 projekata, od 21,5 milijarde

eura vrijednosti, procijenjeno je da bi se oko 7 milijardi

eura moglo realizirati u tri godine uz potporu iz

Junckerovog plana i iz EU fondova. Kad izdvojimo EU

projekte, procjena je da u idue tri godine moemo

realizirati oko milijardu i pol eura vrijedne projekte, koji

nisu na listi za EU financiranje.

Ministri Mornar i Gri predstavili projekte financirane iz EU fondova

vrijedne vie od 97 milijuna kuna

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u srijedu, 3. prosinca, predstavljeno je 19 novih ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava uz pomo kojih e visoka uilita i javne znanstvene organizacije s partnerima iz poslovnoga

sektora dobiti vie od 97 milijuna kuna za provedbu projekata industrijskog istraivanja i eksperimentalnog razvoja.

Ugovori su rezultat treeg po redu Poziva na dostavu projektnih prijedloga nakon ulaska Hrvatske u EU, a koji je pod

nazivom Jaanje kapaciteta za istraivanje, znanost i inovacije u sklopu Strukturnih fondova objavilo Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i sporta. O njihovu znaaju govorili su ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran

Mornar, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prof. dr. sc. Branko Gri te

ravnateljica Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Nataa Miku igman.

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/uspjesna-suradnja-vlade-i-

europske-investicijske-banke-godina-2014-rekordna-po-

odobrenim-projektima

Ministar Mornar istaknuo je kako ga posebice veseli injenica da e ugovorenim projektima visoka uilita i javne

znanstvene organizacije s partnerima iz poslovnoga sektora provoditi aktivnosti industrijskog istraivanja i

eksperimentalnog razvoja kao temelja za razvoj hrvatskoga gospodarstva. Ugovorenim projektima razvijat e se

inovativna rjeenja, napredne tehnologije i tehnoloke platforme s moguom primjenom u podruju farmacije, turizma,

veterinarskih znanosti, robotike, elektrotehnike, strojarstva, prometnih znanosti, energetike, zdravstva, poljoprivrede te

u nekim drugim podrujima.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prof. dr. sc. Branko Gri rekao je kako

oekuje da e do kraja 2015. godine biti oko 10 milijardi kuna investicija ugovorenih za financiranje iz EU fondova. U

ovome trenutku u provedbi su, istaknuo je, ugovori vrijedni oko etiri milijarde kuna, dok bi idue godine izravna

ulaganja iz EU fondova trebala iznositi oko sedam milijardi kuna.

Da su ovakvi projekti nesumnjivo ulaganje u budunost Hrvatske istaknula je i Nataa Miku igman, ravnateljica

Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Potpredsjednik Gri: uskoro novi natjeaj za potporu poduzetnika iz

EU fondova vrijedan oko 180 milijuna eura

Rast izvoza koji biljeimo u ovoj godini dokaz je

integracije na jedinstveno europsko trite, kazao je

potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije Branko Gri na susretu Liderova

Kluba izvoznika u srijedu u Hrvatskoj banci za obnovu i

razvitak. Tema sastanka bila je uloga Hrvatske banke za

obnovu i razvitak (HBOR) u poticanja izvoza.

Od gospodarstva usmjerenog trgovini i napuhanog

graevinskog balona, okreemo se prema industriji i to

izvozno orijentiranoj, koja uz turizam, postaje vaan

segment gospodarstva.

Kao primjer uspjenog izvoznika koji je uz to koristio

sredstva EU fondova, potpredsjednik Gri je naveo tvrtku

TIM Kabel, koju je dan ranije posjetio prilikom

predstavljanja uspjenih projekata sufinanciranih

europskim bespovratnim sredstvima u sklopu

Operativnog programa "Reagionalna konkurentnost

2007.-2013.". Podsjetio je i na predizborni program

zasnovan na "pet i", a to su investicije, industrija,

inovacije, izvoz i integracija. Rezultati se pomalo

ostvaruju. To je dobar put za Hrvatsku, kazao je

potpredsjednik Gri istiui da je Vlada dosta napravila

na poticanju poslovne klime.

Informirajui izvoznike o mogunostima koje su Hrvatskoj

otvorene nakon to je Europska komisija odobrila

Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014.-

2020.", vrijedan 6,881 milijardu eura, potpredsjednik Gri

pozvao je sve poduzetnike da se ukljue u ovaj proces

koritenja EU sredstava, a prva prilika je ve skoranji

natjeaj u iznosu od oko 180 milijuna eura.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. vaan naglasak je

na ulaganjima u istraivanje i razvoj, odnosno

povezivanju znanosti i gospodarstva.

elni ljudi HBOR-a prezentirali su mogunosti

sufinanciranja EU projekata te programe za poticanje

izvoza.

Koje su institucije nositelji, tko su njihovi partneri te popis dodijeljenih ugovora moete proitati ovdje:

http://www.strukturnifondovi.hr/ministri-mornar-i-grcic-predstavili-projekte-financirane-iz-eu-fondova-vrijedne-vise-od-97-milijuna-kuna

Poduzetnicima u 2015. 1,2 milijarde kuna bespovratnih potpora za

proizvodnju

Ministar poduzetnitva i obrta Gordan Maras

i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije Branko Gri predstavili su 30.

prosinca 2014. prvi poziv za privlaenje bespovratnih

sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i

kohezija 2014. 2020. namijenjen malim i srednjim

poduzetnicima za izgradnju proizvodnih kapaciteta i

ulaganja u opremu.

Bespovratna sredstva dodjeljivat e se putem trajno

otvorenih Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno

do iskoritenja raspoloivih sredstava u ukupnoj

vrijednosti gotovo 1,2 milijarde kuna. To je najvei iznos

bespovratnih potpora koje su do sada bile dostupne

malim i srednjim poduzetnicima, poruio je ministar

Maras.

Oekujem da e svih 147 milijuna eura poticaja biti

dodijeljeno ve u 2015. i da e interes poduzetnika za

privlaenje tog novca biti velik, kao to je bio i u

prethodnom pozivu kada smo dodijelili 250 milijuna

kuna. Siguran sam da e ova bespovratna sredstva

doprinijeti jo boljem poslovanju uspjenih malih i

srednjih poduzetnika koji proizvode i stvaraju dodanu

vrijednost te nastavku njihovih pozitivnih trendova -

poveanju izvoza, investicija i zapoljavanja te rasta

gospodarstva., kazao je Maras dodajui kako e kroz

ovaj program poduzetnici moi dobiti potpore od

minimalno 500.000 kuna za opremanje te do

maksimalnih 15 milijuna kuna za izgradnju proizvodnih

pogona.

Uz gotovo 150 milijuna EUR namijenjenih proizvodnji,

poduzetnike u sljedeoj godini oekuje i oko 350 milijuna

EUR potpora za turizam, poduzetniku infrastrukturu,

informatizaciju te poveanje kvalitete proizvoda.

Prilikom predstavljanju novog programa namijenjenog

poduzetnicima potpredsjednik Vlade i ministar

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko

Gri podsjetio je i da u novu 2015. godinu Hrvatska ulazi

s odobrenim operativnim programima u podruju

konkurentnosti i kohezije, te uinkovitih ljudskih

potencijala ime su u razdoblju 2014.-2020. otvorene

mogunosti koritenja 8,4 milijarde eura.

"EU fondovi velika su ansa za oporavak hrvatskog

gospodarstva i poboljanje uvjeta ivota

graana, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko

Gri. Kazao je i kako se nastavlja provedba ve zapoetih

velikih projekata te novih za koje e u iduoj godini biti

raspisani natjeaji. U 2015. se oekuje raspisivanje niza

javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-

2020., ukupne procijenjene vrijednosti 4,9 milijardi kuna,

zakljuio je Gri.

Zapoela gradnja SEECEL Centra za razvoj poduzetnikih

kompetencija i konkurentnosti vrijednog 31 milijun eura

Ministar poduzetnitva i obrta Gordan Maras i

potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i

fondova EU Branko Gri, u petak, 19. prosinca 2014.,

sveano su otvorili poetak radova na izgradnji

Regionalnog centra za razvoj poduzetnikih kompetencija

zemalja Jugoistone Europe (SEECEL). Rije je o prvom

infrastrukturnom projektu u 2014., sufinanciranom

sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova,

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/poduzetnicima-u-2015-1-2-milijarde-kuna-bespovratnih-potpora-za-proizvodnju

a procijenjena vrijednost mu je gotovo 31 milijun eura.

Poduzetniki centar SEECEL gradi se na zagrebakoj

Kajzerici, a njegovo otvorenje oekuje se najkasnije do

2016. godine.

Uz ministre Gria i Marasa, otvorenju SEECEL-a nazoili

su i Sandra valjek, zamjenica gradonaelnika Zagreba te

Branko Barievi, voditelj predstavnitva Europske

komisije u RH te ostali uvaeni gosti koji su podrali

poetak gradnje ovog znaajnog projekta.

U buduem kompleksu SEECEL-a nai e se centar za

uenje i usavravanje, centar strunosti i izvrsnosti,

uredske prostorije, smjetajni kapaciteti za polaznike

edukacija, dvorane za sastanke, garana parkirna mjesta

te inovacijski park. Ukupna povrina centra je 15.410

kvadrata, a cijeli kompleks je objekt niske potronje

energije s ukljuenim konceptom "zelene gradnje".

Izvoa radova je tvrtka Zagrebgradnja s kojom je 1.

prosinca sklopljen ugovor o gradnji vrijedan 154,6

milijuna kuna. Procijenjena vrijednost opremanja Centra

iznosi 61 milijun kuna, a potpisivanje ugovora se oekuje

u jesen 2015.

SEECEL djeluje od srpnja 2009. uz izravnu podrku

Europske komisije, Glavne uprave za industriju i

poduzetnitvo i Glavne uprave za proirenje. Krajnji

korisnici projekta su zemlje lanice SEECEL-a: Albanija,

Bosna i Hercegovine, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna

Gore, Srbija i Turska, koje su ujedno i korisnice programa

fokusiranog na usklaivanje politika i praksi cjeloivotnog

uenja o poduzetnitvu s onima u Europskoj uniji.

SEECEL-ove aktivnosti usmjerene su na osnaivanje uloge

uenja za poduzetnitvo u kontekstu gospodarstava

temeljenih na znanju te na jaanje malih i srednjih

poduzea s ciljem podizanja njihove konkurentnosti u

jugoistonoj Europi i izvan njenih granica.

Predstavljeno 87 projektnih ideja za slabije razvijena podruja

Hrvatske, prihvatljivih za financiranje iz EU fondova

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

predstavili su 15. prosinca 2014. u Zagrebu glavne rezultate projekta Priprema temelja za koritenje sredstava iz

fondova EU: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena podruja RH. Projekt je trajao 15 mjeseci, a s

provedbom je zapoeo u kolovozu 2013. Cilj je bio poveati administrativne kapacitete jedinica lokalne i regionalne

samouprave za privlaenje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU, s naglaskom na slabije razvijena

podruja Hrvatske. Za vrijeme trajanja projekta prikupljeno je 87 projektnih ideja, razliitog stupnja pripremljenosti,

ukupne procijenjene vrijednosti od 1,7 milijardi kuna koje su registrirane u tzv. Katalogu projektnih ideja.

Konkretno, rije je o 35 projektnih ideja u Sisako-moslavakoj upaniji, 36 u Liko-senjskoj i 16 u Karlovakoj upaniji

s potencijalno znaajnim uinkom na razvoj navedenih upanija, a koje su usklaene s postojeim lokalnim,

regionalnim i nacionalnim programskim i stratekim dokumentima, kao i vaeim propisima Europske unije za

razdoblje od 2014. do 2020. Za 19 projektnih ideja ukupne procijenjene vrijednosti od 552 milijuna kuna izraena je

dodatna dokumentacija; predstudije izvodljivosti i prema potrebi, idejna rjeenja, glavni projekti i ostala dokumentacija

potrebna za daljnju razradu projekata.

Veina prikupljenih ideja odnosi se na zatitu okolia i promicanje uinkovitosti resursa (mjere za vodovode, odvodnju i

proiavanje) te promicanje socijalnog iskljuivanja i borbu protiv siromatva (podrka gospodarskoj obnovi

zapostavljenih gradskih i ruralnih zajednica te podrka razvoju infrastrukture za brigu o djeci, starijima i dugoronu

skrb). Projektne ideje usmjerene na razvoj poduzetnitva i poticanje zapoljavanja, najveim dijelom odnose se na

turizam i drvno-preraivaku industriju budui da je rije o upanijama u kojima je uslijed ratnih razaranja, komunalna

infrastruktura slabije razvijena, a demografska situacija izrazito nepovoljna.

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/zapocela-gradnja-seecel-centra-za-razvoj-poduzetnickih-kompetencija-i-konkurentnosti-vrijednog-31-milijun-eura

Ovdje moete preuzeti prezentacije s ovog dogaaja:

1. Predstavljanje rezultata projekta, 2. Velebitska inicijativa, 3. Mogunosti za upanije, gradove i opine

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/predstavljeno-87-projektnih-ideja-za-slabije-razvijena-podrucja-hrvatske-prihvatljivih-za-

financiranje-iz-eu-fondova

Europska komisija donijela Odluku o financiranju projekta Dugo

Selo-Krievci

U utorak, 9. prosinca Europska komisija donijela je

Odluku da e financirati veliki projekt izgradnje drugoga

kolosijeka i rekonstrukcije eljeznike pruge na dionici

Dugo Selo-Krievci, kao dio Operativnog programa

Promet 2007.-2013., a rije je o prvoj takvoj odluci od

ulaska Hrvatske u Europsku uniju budui svi projekti

iznad 50 milijuna eura moraju dobiti potvrdu Europske

komisije, izvijestili su iz Ministarstva pomorstva, prometa i

infrastrukture.

Ukupna odobrena vrijednost projekta je 198 milijuna

eura, a udio koji e se sufinancirati iz Europskog

fonda za regionalni razvoj iznosi neto vie od 168

milijuna eura.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje drugog kolosijeka

dionice Dugo Selo Krievci prepoznat je kao jedan od

prioriteta modernizacije eljeznike mree u Republici

Hrvatskoj, a dio je velikog projekta uspostave

dvokolosijene eljeznike pruge visoke uinkovitosti za

mjeoviti promet na cijelom Mediteranskom koridoru,

kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i

Budimpete povezuje s maarsko-ukrajinskom granicom.

Dionica Dugo Selo-Krievci prva je dionica sjevernog

dijela koridora, a s obzirom da je jednokolosjena

podlijee mnogim ogranienjima brzine i jedno je od

uskih grla u ovom dijelu koridora. Stoga je cilj kroz ovaj

projekt prugu uiniti dvokolosijenom s puno povoljnijim

uporabnim svojstvima, ime e se zadovoljiti zahtjevi za

koridorski promet i prijam interoperabilnih teretnih

vlakova te omoguiti poveanje kapaciteta pruge i

kvalitete ivota ljudi uz prugu, uz znaajno ulaganje u

zatitu od buke. Osim toga, znaajno e se smanjiti

vrijeme putovanja od Dugog Sela do Krievaca sa 30 na

18 minuta. Korisnik projekta je H Infrastruktura, koja

trenutno provodi drugi krug javne nabave za radove, a

potpisivanje ugovora oekuje se krajem oujka 2015.

godine. Poetak radova oekuje se u travnju 2015.

godine, a trajanje radova je 4 godine.

Dana 16. prosinca 2014. Europska komisija usvojila Program

transnacionalne suradnje Sredinja Europa 2014.-2020.

Program transnacionalne suradnje Sredinja Europa 2014.-2020. prvi je transnacionalni INTERREG program koji je

usvojila Europska komisija. Program u teritorijalnom smislu obuhvaa 9 srednjoeuropskih drava lanica Europske

unije: Austriju, eku, Hrvatsku, Italiju (Emilia-Romagna, Friuli Venezia Giulia, Liguria, Lombardia, Piemonte, Provincia

Autonoma Bolzano, Provincia Autonoma Trento, Valle dAosta i Veneto), Maarsku, Njemaku (Baden-Wrttemberg,

Bavarska, Berlin, Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Saska, Saska-Anhalt i Thringen), Poljsku, Sloveniju i

Slovaku. Do 2020. godine dravama sudionicama e na raspolaganju biti 246 milijuna eura za transnacionalnu

suradnju s ciljem jaanja regionalne konkurentnosti, energetske uinkovitosti, podrke prijelazu ekonomiji temeljenoj

na niskoj razini emisije CO2, poticanja zelenog prometa te boljeg upravljanja kulturnom i prirodnom batinom.

Raspisivanje Prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga oekuje se tijekom veljae 2015. godine.

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/europska-komisija-donijela-odluku-o-financiranju-projekta-dugo-selo-krizevci

Vie o programu suradnje:

http://www.central2013.eu/news-events-publications/news/news-detail/annualconference/950/

Predstavljena karta EU projekata na www.strukturnifondovi.hr

U Hrvatskoj se trenutno provode projekti sufinancirani iz

europskih fondova ukupno vrijedni priblino pet milijardi

kuna. Ukupna vrijednost velikih infrastrukturnih projekata

iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija

2014.-2020. kod kojih su natjeaji za izvoae radova u

tijeku ili se njihovo raspisivanje oekuje do kraja rujna

2015. iznosi 6,6 milijardi kuna dok je ukupna vrijednost

javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava 4,9

milijardi kuna.

Kazao je to potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i

ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Branko Gri na konferenciji za medije na kojoj je bilo

rijei o dosadanjim rezultatima u koritenju EU fondova,

te najavi natjeaja koji e biti raspisani nakon to je

Europska komisija odobrila dva hrvatska operativna

programa i to Konkurentnost i kohezija koji je usvojen

meu 50 prvih od 205 zaprimljenih, te OP Uinkoviti

ljudski potencijali koji je odobren meu 68 od 187

prijedloga. Prihvaanjem ta dva operativna programa

otvoren je put za koritenje 8,4 milijardi eura u razdoblju

od 2014. do 2020. godine. Ve su zapoeli i prvi projekti

iz novog operativnog programa, tako su u petak 19.

prosinca 2014. zapoeli su radovi na izgradnji

Regionalnog centra za razvoj poduzetnikih

kompetencija, vrijednog oko 230 milijuna kuna.

to se tie provedbe projekata iz financijskog razdoblja

2007.-2013., od 1,2 milijarde eura koliko je Hrvatskoj na

raspolaganju, prema podacima Ministarstva financija na

dan 12. prosinca 2014. ugovoreno je 919,8 milijuna eura,

a isplaeno 473,8 milijuna eura. Podaci Ministarstva

financija pokazuju da vrijednost ugovorenih EU projekata

raste bre od vrijednosti ukupnih isplata te da je sadanja

Vlada uspjenija od prethodne u koritenju EU-ovih

fondova.

Provedba sufinanciranih projekata odvija se sporije od

ugovaranja, a ubrzanje je strateki Vladin prioritet jer e

fondovi EU-a biti glavni izvor financiranja javnih

projekata, istaknuo je potpredsjednik Gri. Prema

njegovim rijeima, provedba najvie zapinje u otezanju

postupaka javne nabave, najvie zbog albi te zbog krize

graevinarstva.

Izbor za najuspjeniji lokalni EU projekt u RH u razdoblju 2012.-2014.

Po uzoru na prologodinji izbor za najuspjeniji lokalni

EU projekt u Republici Hrvatskoj, koji je pobudio veliki

interes javnosti, Ministarstvo regionalnog razvoja i

fondova Europske unije i ove godine pokree Izbor za

najuspjeniji lokalni EU projekt u RH u razdoblju 2012.-

2014. u cilju daljnje prezentacije uspjenih projekata

financiranih EU sredstvima.

Projekti su nominirani od strane regionalnih razvojnih

agencija (regionalnih koordinatora), a pokrivaju brojna

podruja: poduzetnitvo i razvoj poslovne infrastrukture,

istraivanje i inovacije, zatitu okolia, socijalnu

ukljuenost i zapoljavanje te poljoprivredu i zastupljeni

su na podruju cijele Hrvatske, od Srijema i Slavonije

preko Zagreba i Like do Istre i Dalmacije.

Koji su projekti nominirani, kakav je znaaj nominiranih

projekata za razvoj odreenog podruja i poboljanje

ivotnih uvjeta lokalnog stanovnitva te kako glasovati

moete saznati ako kliknete ovdje.

Pomozite nam u promoviranju uspjenih lokalnih EU

projekata i usput se informirajte o tome to je sve

mogue financirati sredstvima Europske unije. Moda

vam ovi uspjeni primjeri pomognu da i sami dobijete

ideju za projekt i da je prijavite za sredstva iz

europskih fondova.

Svi projekti iz operativnih programa, izuzev

ruralnog razvoja, mogu se pregledati na karti

projekata na Sredinjem dravnom portalu za EU

fondove http://www.strukturnifondovi.hr, gdje su

dostupne i informacije o natjeajima iz EU

fondova.

Za vie informacija:

Pregled rezultata na podruju EU fondova do kraja 2014. i oekivanja za 2015. godinu

Polaznici Akademije regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

na studijskom putovanju u Bruxellesu

U sklopu Akademije regionalnoga razvoja i fondova EU,

28 studenata iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, ibenika i

Vrbovca, 4. i 5. prosinca 2014., boravilo je u Bruxellesu na

studijskom putovanju koje je Ministarstvo regionalnoga

razvoja i fondova Europske unije organiziralo u suradnji s

Predstavnitvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Studenti su tijekom boravka u Bruxellesu sudjelovali na

predavanjima na kojima su imali priliku saznati vie o

mogunostima obrazovanja uz pomo EU fondova

(program Erasmus plus), mogunostima stairanja i

zapoljavanja u europskim institucijama te funkcioniranju

EU institucija i ulozi Europske komisije. Predavanja su

odrana u posjetiteljskom centru zgrade Europske

komisije u Bruxellesu.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije pokrenulo je u lipnju ove godine pilot projekt

Akademija regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije, iji je cilj podizanje svijesti studentske populacije

o vanosti i koristi EU fondova, te njihovo informiranje i

educiranje o svim aspektima koritenja EU fondova.

Odrana konferencija "EU za mlade"

U zajednikoj organizaciji Predstavnitva Europske

komisije u Hrvatskoj i Ministarstva regionalnog

razvoja i europskih fondova, 12. prosinca 2014., u

Zagrebu je odrana konferencija EU za mlade.

Glavni cilj konferencije bio je upoznati mlade s

mogunostima studiranja, volontiranja i stairanja,

mogunostima zapoljavanja i mogunostima za mlade

poduzetnike kroz programe Europske unije kao to su

Garancije za mlade, Erasmus plus ili Erasmus za

poduzetnike.

Sudionike je pozdravio voditelj

Predstavnitva Europske komisije u Hrvatskoj, g.

Branko Barievi koji je naglasio da su mladi budunost

Europske unije te je predstavio najvanije odrednice tih

programa i naglasio njihov znaaj u okviru cjelokupnih

politika Europske unije i njenih dugoronih ciljeva.

Posebno se osvrnuo na podrku koju Europska unija kroz

Program Garancije za mlade prua nezaposlenima s

ciljem njihovog to breg ukljuivanje na trite

rada naglasivi posebice vanost ovog programa za

Hrvatsku.

Zamjenik ministra poduzetnitva i obrta g. Draen

Pros istaknuo je vanost obrazovanja za poduzetnitvo,

umreavanje mladih poduzetnika , internacionalizaciju i

kvalitetan pristup raznim izvorima financiranjima te novim

tritima.

Ministar rada i mirovinskog sustava g. Mirando Mrsi

naglasio je vanost Garancije za mlade pri osiguravanju

to breg prelaska mladih na trite rada nakon zavretka

obrazovanja, istaknuvi napore koje vlada u vezi toga

poduzima u suradnji s Europskom komisijom.

Potpredsjednik vlade RH i ministar regionalnog

razvoja i europskih fondova g. Branko Gri

naglasio je potrebu povezivanja europskih fondova i

zapoljavanja mladih kroz sinergiju povlaenje novca iz

fondova te iskoritavanja znanja i vjetina koje mladi

posjeduju.

Za vie informacija:

http://www.strukturnifondovi.hr/polaznici-akademije-regionalnoga-razvoja-i-fondova-europske-unije-na-studijskom-putovanju-u-bruxellesu

U nastavku su odrane tri tematske panel rasprave:

Mogunosti obrazovanja, stairanja i volontiranja iz

EU fondova, Mogunosti za zapoljavanje iz EU

fondova i Mogunosti za mlade poduzetnike u

kojima su sa svojim prezentacijama i odgovorima na

pitanja sudjelovali: Ivana Puljiz i Aleksandra ivkovi iz

Agencija za mobilnost i programe EU; Lea Ban, korisnica

ERASMUS programa; Lovrenka Bulat Brajkovi iz

Ministarstva rada i mirovinskog sustava; Kristina

Fleischer iz Hrvatskog zavoda za zapoljavanje; Nikola

Baanek, korisnik mjere Struno osposobljavanje za rad;

Darko Liovi, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO;

Davorin tetner iz Hrvatske mree poslovnih anela;

Vesna Torbarina iz Hrvatske gospodarske komore i

Tihana Hrnjak, korisnica programa ERASMUS za

poduzetnike.

Pokrenuto natjecanje za nagrade RegioStars za 2015.

Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske

komisije pokree natjecanje za nagrade RegioStars za

2015. Ba kao i prethodnih godina, ovogodinje

natjecanje za nagrade RegioStars u sredite pozornosti

stavit e najinspirativnije i najinovativnije europske

projekte sufinancirane putem kohezijske politike EU-a.

Plaketu i "potvrdu o osvajanju nagrade RegioStars"

pobjednikim e projektima uruiti povjerenica Europske

komisije za regionalnu politiku EU Corina Creu i

predsjednik irija za dodjelu nagrada RegioStars. Uz to, o

svakom e pobjednikom projektu biti snimljen kratki

videozapis, koji se moe koristiti u promidbene svrhe.

Kategorije nagrada za 2015.:

1. INTELIGENTAN RAST: oslobaanje potencijala za rast

malih i srednje velikih tvrtki za digitalno gospodarstvo

2. ODRIV RAST: mobilizacija ulaganja u energetsku

uinkovitost u korist graana i drutva

3. INKLUZIVAN RAST: integracija u drutvo osoba kojima

prijeti opasnost od drutvenog iskljuivanja

4. CITYSTAR: preobrazba gradova za budue izazove

Dodatne informacije o prijavi, ukljuujui vodi za

kandidate, datoteku prijave te kriterije za sudjelovanje i

osvajanje nagrada potraite ovdje.

Obrasci za prijavu mogu se popuniti na engleskom,

francuskom i njemakom jeziku. Prijave se moraju poslati

do 28. veljae 2015. Odabrani finalisti dobit e obavijest

do kraja svibnja 2015. Ceremonija dodjele nagrada odrat

e se u Bruxellesu tijekom dogaanja Open Days 14.

listopada 2015.

Vodi za korisnike Europskih strukturnih i investicijskih fondova te

povezanih instrumenata EU-a

U ovom se novom vodiu objanjava kako uinkovito

pristupiti Europskim strukturnim i investicijskim

fondovima, kako ih koristiti te kako iskoristiti

komplementarne pogodnosti s drugim instrumentima

relevantnih politika Unije.

Veze u dokumentu omoguuju potencijalnim korisnicima

snalaenje u labirintu materijala dostupnih na internetu te

ih vode na najizravnija i najkorisnija web-mjesta i

dokumente. Kao pomo pri otkrivanju odgovarajuih

izvora financiranja potencijalnim je korisnicima dostupan i

internetski kontrolni popis.

Prevedene verzije vodia bit e dostupne 2015.

Vodi

Internetski kontrolni popis

Prezentacije panelista moete preuzeti ovdje:

http://www.strukturnifondovi.hr/odrzana-konferencija-eu-za-mlade

INFORMACIJE O NATJEAJIMA

Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljanje poslovnih procesa

Ovaj Poziv provodi Ministarstvo poduzetnitva i obrta, a namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kojima

e se, u sklopu provedbe Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007 - 2013, dodijeliti bespovratna

sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 24.061.600,00 kuna, pri emu e se iznosi

pojedinanih potpora male vrijednosti kretati od 150.000,00 kuna do 750.000,00 kuna. Ovim pozivom sufinancirat e se

analiza postojeih poslovnih procesa, kao i njihova modernizacija, inovacija i digitalizacija, ukljuujui i izdatke

informatike opreme i softvera.

Natjeaj otvoren: od 19.3.2014. do 30.6.2015.

irenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom

Opi cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga jest jaanje socijalnog ukljuivanja osoba s invaliditetom kroz

daljnji razvoj i poveanje kvalitete usluge osobne asistencije. Specifini ciljevi ovog poziva na dostavu projektnih

prijedloga su poveati socijalnu ukljuenost i unaprijediti kvalitetu ivota osoba s najteom vrstom i stupnjem

invaliditeta te osoba s intelektualnim i mentalnim oteenjima odnosno poveati broj zaposlenih osoba u nepovoljnom

poloaju na tritu rada, njihovim zapoljavanjem kao osobnih asistenata.


Jaanje socijalnog dijaloga - faza II

Opi cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga je: poboljanje kvalitete socijalnog dijaloga u Hrvatskoj te razvoj

i jaanje administrativnih i strunih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih partnera. Specifini cilj ovog poziva na

dostavu projektnih prijedloga je poveati uinkovitost i odrivost dijaloga izmeu hrvatskih socijalnih partnera, kao i

poboljati organizacijske sposobnosti s naglaskom na pozitivan doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima

socijalnog dijaloga. Za financiranje projekata u okviru ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga raspoloiv je iznos

od 18.118.000,00 HRK. Najnii iznos traenih sredstava za financiranje projekta je 400.000 HRK, a najvei 2.250.000,00

HRK.


Poboljanje pristupa otvorenom tritu rada osobama u nepovoljnom poloaju

Kroz program dodjele bespovratnih sredstava Poboljanje pristupa otvorenom tritu rada skupinama u nepovoljnom

poloaju financirat e se projekti koji e pridonositi lakem ulasku na trite rada i poveanju zapoljivosti skupina

koje se nalaze u nepovoljnom poloaju na tritu rada. Kako je naznaeno u Operativnom programu Razvoj ljudskih

potencijala 2007. 2013., operacija Poboljanje pristupa otvorenom tritu rada skupinama u nepovoljnom

poloaju pridonijet e snanijoj integraciji na trite rada skupina koje su suoene s posebnim tekoama u pristupu

zapoljavanju kroz jaanje motivacije za sudjelovanje u programima obrazovanja i zapoljavanja te kroz programe

osobnog razvoja i zapoljavanja prilagoenih potrebama pojedinaca. Uz kreiranje odgovarajuih programa

osposobljavanja i usavravanja, pomo osobama kojima je otean pristup tritu rada ostvarit e se i kroz stvaranje

mree potpore nastale iz partnerstva i suradnje svih relevantnih dionika na tritu rada koji e ujedno stvarati dobre

prakse. Ova operacija takoer e pridonijeti podizanju svijesti o problemima pri zapoljavanju ciljnih skupina, ali i

stvaranju pozitivnih stavova kod poslodavaca i ire javnosti.


Natjeaj za provedbu mjere M07 "TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM

PODRUJIMA" podmjere 7.1. "Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja

u ruralnim podrujima"

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv za dostavu

projektnih prijedloga u okviru Natjeaja za provedbu mjere M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

podrujima podmjere 7.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim

podrujima, iz podruja dravne i javne uprave.

Natjeaj je u najavi.

Natjeaj za provedbu mjere M04 "ULAGANJA U FIZIKU IMOVINU" podmjere 4.2. "Potpora

za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda"

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv na dostavu

projektnih prijedloga u okviru Natjeaja za provedbu mjere M04 Ulaganja u fiziku imovinu podmjere 4.2.

Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, iz podruja malog i srednjeg

poduzetnitva, obrtnitva, velikih poduzea, poljoprivrede.


Natjeaj za provedbu mjere M04 "ULAGANJA U FIZIKU IMOVINU" podmjere 4.1. "Potpora

za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva"

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv na dostavu

projektnih prijedloga u okviru Natjeaja za provedbu mjere M04 Ulaganja u fiziku imovinu podmjere 4.1.

Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, iz podruja malog i srednjeg poduzetnitva, obrtnitva,

velikih poduzea, poljoprivrede, energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energije, mladih.


IZGRADNJA PROIZVODNIH KAPACITETA I ULAGANJE U OPREMU

Javni pozivi e se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3 Poslovna

konkurentnost; Specifini cilj 3d1 Poboljan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaim i stranim tritima;

Aktivnost 3d1.1 Poboljanje poslovne uspjenosti i tehnoloke spremnosti malog i srednjeg poduzetnitva.

Bespovratna sredstva dodjeljivat e se putem trajno otvorenih Poziva na dostavu projektnih prijava, odnosno do

iskoritenja raspoloivih sredstava u ukupnoj vrijednosti 147 milijuna eura.


Mjera 1.1. "Trajna obustava ribolovne aktivnosti"

Predmet potpore je naknada vlasnicima ribarskog plovila koja obuhvaa jednokratna namjenska bespovratna novana

sredstava za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti u skladu s nacionalnom shemom smanjenja ribolovnog napora koja

je sastavni dio Plana prilagodbe ribolovnog napora.


Za vie informacija o otvorenim natjeajima i natjeajima u najavi i dalje pratite internetske

stranice www.strukturnifondovi.hr (Pregled natjeaja), te internetske stranice dravnih tijela

nadlenih za objave natjeaja.

Sretna Vam i uspjena nova 2015. godina!

Documents

Newsletter MRRFEU - Prosinac 2014