GeologijaGeologijaje znanost koja se bavi prouavanjemZemlje.
Pokuava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja.
Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i
prouavajutlo,stijene,planine,rijeke,oceanei druge dijelove Zemlje.
Takoer, geologija moe obuhvatiti izuavanje grae drugih
(terestrikih) planeta, pa se naziv moe proiriti na pojam planetarne
geologije.Rije geologija je nastala odgrkihrijei (Gea = Zemlja) i
(logos =znanost) (rasprava, diskusija).Sadraj[sakrij] 1Povijest
2Vaniji geoloki principi 3Polja i srodne discipline 4Regionalna
geologija 5Hrvatska geologija i sveuilina nastava
6PoveznicePovijest[uredi VE|uredi]Spoznaje o vrlo sloenoj
problematici postanka i razvitkaZemljejavljale su se postupno, a
neke datiraju jo iz antikih vremena. No, tek u 15.st. dolazi do
pokuaja sistematizacije znanja o Zemlji, a postupno se javljaju i
novi pojmovi kao temelj geologije u nastajanju.USrednjem vijekusu
ostaci izumrlih organizama najee smatrani "igrom prirode" ili
dokazima "opeg potopa". No, ve jeLeonardo da Vinci(1452 - 1519)
upozorio da jednim se "potopom" ne moe objasniti
rasprostranjenostfosilnihostataka morskih organizama na kopnu. Osim
toga, on je bio svjestan dugog trajanja geoloke prolosti, a opisao
je i prvigeokemijski ciklus(voda ispire sol iz tla i odnosi je u
more koje se tako zaslanjuje, a zbog izdizanja morskog dna stvaraju
selagunegdje se voda isparuje i taloi novi sloj, koji opet moe biti
potopljen...). Leonardo da Vinci je shvatio i odoserozijetla i
izdizanja kopna (erozija naruava ravnoteu ulitosferi, a ona se
ponovno uspostavlja izdizanjem).iri interes za geoloke probleme
izazvale su rasprave izmeu tzv. neptunista i plutonista.Neptunisti,
na elu sA. G. Werneromsu oivili staru idejuTalesaiz Mileta
(7/6.st.pr.Kr.), pripisivajui postanak stijena litosfere - vodi.
Zbog toga su i dobili naziv prema antikom bogu oceana
Neptunu.Plutonisti, na elu sJ. Huttonsu oivili
zapaanjeStrabona(1.st.pr.Kr.) drei da su pojedine stijene nastale u
vezi svulkanskimerupcijama. Nazvani su po bogu podzemlja,
Plutonu.H. B. de Saussure, (18.st.) prvi je shvatio da su nagnuti
slojevi posljedica kretanjalitosferei prodora starijih stijena kroz
mlae.E. de Beaumont(19.st.) prvi spoznaje ulogurasjedau postanku
dolineRajne, a tvrdi i da tektonske sile nastaju zbog hlaenja
Zemlje i stezanja njezina obujma.Georges Cuvier(18/19.st.)
postavlja temelje znanstvenog prouavanja fosilnih ostataka
organizama, aWilliam Smith(1769-1839) ih sustavno primjenjuje za
odreivanje relativne starosti stijena Zemljine kore te za crtanje
prvegeoloke kartena kojoj je prikazana povrina Velike Britanije.
Uoava se i lateralna varijabilnost istodobnih stijena, pa tako
nastaje pojamfacijesa(A. Gressly,
1838).Pronalaskomradioaktivnostigeolozi su napokon dobili moan alat
za odreivanje starosti stijena. Naime, prije togageoloka vremenska
skalanije imala brojke i nije se znalo kada je koje razdoblje
Zemljine prolosti poelo ili zavrilo, nego su se samo odreivali
relativni odnosi. Starost Zemlje prvi je odredio ameriki
geokemiarClair Cameron Patterson, polazei od pretpostavke da je
postanak svih tijela Sunevog sustava bio istovremen, pa je datirao
starostmeteorita. Njegova brojka od 4,5 milijarde godina nije se
previe mijenjala niti razvojem drugih metoda.Najpoznatiji i jedini
geolog koji je uzorkovao stijene izvan naega matinog planeta
jestedr.Harrison Schmitt(ro. 1935.). On je, uz to to je geolog, bio
iastronaut, senator te do sada zadnja osobe koja je
hodalaMjesecom.Pojamgeosinklinalekao labilnog sedimentacijskog
prostora, nastalog lomljenjem i savijanjemZemljine koredobiva na
znaenju 1900. g. kada ga je istakaoE. Haugpri postanku ulananih
gorskih sustava. Ta je hipoteza, kao previe komplicirana te
manjkava dokazima i mogunostima predvianja, bila osuena na propast.
Geosinklinala ostaje u sreditu interesa geologa sve sredine
1960-ih, kada se pokazalo da je pogrena pa je zamijenjena puno
elegantnijom teorijomtektonike ploa. Ta smjena geolokih paradigmi i
prihvaanje konceptatektonike ploasmatra se jednim od najveih
napredaka u povijesti geologije. Napokon su geolozi dobili
jednostavnu i sveobuhvatnu teoriju kojom mogu objasniti gotovo sve
geoloke procese - od rasporedapotresaivulkana, preko izdizanja
planina sve dometamorfnih facijesai tipova magmatizma. Najzasluniji
za razvoj teorije tektonike ploa bili suAlfred Wegener, njemaki
geofiziar koji je popularizirao hipotezu opomicanju kontinenata,
teHarry Hess, ameriki marinski geolog koji je uoio proces
tzv.irenja morskog dna. Meutim, ne treba zaboraviti da su razvoju
ove teorije doprinjeli mnogi znanstvenici, posebno grupa geofiziara
sa sveuilita Columbia, koja je spojila ova dva koncepta u
jedinstvenu teoriju kakvu danas poznajemo.Od naih istraivaa koji su
u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji istiu seRuer Bokovi(1711.
- 1787.) koji je pisao o kompenzaciji mas unutar gora i tako
postavio temelje kasnijem razvoju teorijeizostazije. Regionalne
poremeaje sile tee tumaio je razliitom gustoom gornjih i donjih
dijelova Zemljine kore. Kasnije jeuro Pilar(1846. - 1893.)
raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentrinou
Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kae da
su najue povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj
kori.Andrija Mohorovii(1857. - 1936.) na osnovi potresa sa aritem u
Pokuplju (25km juno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54
km postoji jak diskontinuitet u irenju potresnih valova, koji je po
njemu dobio nazivMohoroviiev diskontinuitet.Za razvitak geologije u
nacionalnim okvirima zasluan jeLj. Vukotinovi(1813 - 1893.) potiui
pisanje znanstvenih djela na narodnom jeziku to je zahtijevalo i
stvaraje domae terminlogije.Profesionalne temelje nacionalnom
geolokom kolstvu u Hrvatskoj, ne samo u okviru visokokolskog
obrazovanja, nego i u istraivakom pogledu, postavljajuuro
PilariDragutin Gorjanovi Kramberger(1856. - 1936.).Vaniji geoloki
principi[uredi VE|uredi]Nekad opepoznati princip uniformitarianizma
je klju za rjeavanje nekih pitanja geoloke prolosti. Glasi:
"Sadanjost je klju za prolost" to bi znailo da procesi koji vladaju
danas su vladali i u prolosti te promatranjem dananjih zbivanja
moemo zakljuivati o geolokoj prolosti. Meutim, taj princip treba
uzeti s krajnjom opreznou s obzirom na injinicu da se neki procesi
u nekim razdobljima geoloke prolosti nisu zbivali istim
intenzitetom kao danas, te da neki procesi koji su djelovali u
geolokoj prolosti ne djeluju danas (npr. diferencijacija
Zemlje).Zbog toga je danas u geolokoj zajednici
prihvaenijiblaioblik uniformitarianizma - aktualizam, iji se
princip moe saeti u: "Prirodni zakoni koji vladaju danas, vladali
su i u geolokoj prolosti."Polja i srodne discipline[uredi VE|uredi]
ekonomska geologija rudarska geologija naftna geologija geokemija
geokronologija geodezija mikrobiologija geomorfologija geofizika
geostatistika glaciologija hidrogeologija mehanika tla mineralogija
paleoklimatologija paleontologija mikropalentologija palinologija
petrologija povijesna geologija sedimentologija seizmologija
speleologija stratigrafija biostratigrafija kemostratigrafija
kronostratigrafija litostratigrafija strukturna geologija
vulkanologijaRegionalna geologija[uredi VE|uredi]Regionalna
geologija ralanjuje Zemlju na pojedine zaokruene regije:
kontinente, oceane, gorske sustave, kopnene vodene bazene, rudne
pojaseve i druge cjeline, prikazujui njihovu grau, korisne sirovine
i druge elemente prirodne ivotne osnove. Uz
elementestratigrafskeiope geologije, panja se posveuje i problemima
usmjerenog interesa (mineralne sirovine, voda, mogunost geotehnikih
zahvata i dr.), pa postoji uska veza s ininjerskom geologijom i
hidrogeologijom, rudnom geologijom, seizmologijom, oceanologijom
itd.Hrvatska geologija i sveuilina nastava[uredi VE|uredi]Hrvatska
geologijasvoj je znanstveni razvoj zapoela u 19. stoljeu, iako su
ve i ranije postojali popularni-struni geoloki zapisi nastali od
16. do 19. stoljea, s prirodopisnih izvjea izDalmacijei Sjeverne
Hrvatske.U 19. i 20. stoljeu djelovali suLjudevit
Vukotinovi,Spiridon Brusina,Gjuro PilariDragutin
Gorjanovi-Kramberger, koji su postavili znanstvene i
institucionalne temelje hrvatske geologije. Nadalje Gjuro Pilar
(1846-1893) bio je prvi redoviti profesormineralogijei geologije na
Mudroslovnom fakultetu, te rektorSveuilita u Zagrebuakad. godine
1884./1885.Danas se sveuilina nastava geologije odrava na dva
zagrebaka fakulteta: Rudarsko-geoloko-naftnom i
Prirodoslovno-matematikom.PreteaRudarsko-geoloko-naftnog
fakultetabio je Tehniki fakultet na kojem je osnovan Odjel
zarudarstvoimetalurgiju1939. godine. Taj fakultet djelovao je do
1956. kada je postao dijelom Kemijsko-prehrambeno-rudarskog
fakulteta. Godine 1961. i taj fakultet reorganiziran je u Tehnoloki
fakultet, na kojem je postojao Rudarski odsjek. Godine 1964. iz
dijelova Tehnolokog fakulteta osnovan je Rudarsko-geoloko-naftni
fakultet koji djeluje i danas.Prirodoslovno matematiki
fakultetosnovan je 1946. godine, a odmah je, kao njegov sastavni
dio, utemeljen Geoloki odsjek s Geoloko-paleotolokim i
Mineraloko-petrografskim zavodima. Isti postoje i
danas.Poveznice[uredi VE|uredi]NaZajednikom posluiteljupostoje
datoteke vezane uz:Geologija
Erozija Kriptodepresija Tafonomija[sakrij]vruPrirodne
znanosti
FizikaKemijaBiologijaGeologijaAstronomija
Kategorije: Prirodne znanosti GeologijaNavigacijski izbornik
Otvori novi suradniki raun Prijavi se lanak Razgovor itaj uredi VE
uredi Vidi stare izmjeneTop of Form
Bottom of Form Glavna stranica Kafi Aktualno Nedavne promjene
Sluajna stranica Pomo DonacijeIspis/izvoz Napravi zbirku Preuzmi
kao PDF Inaica za ispisPomagala to vodi ovamo Povezane stranice
Postavi datoteku Posebne stranice Trajna poveznica Podatci o
stranici Wikidata stavka Citiraj ovaj lanakDrugi jezici Afrikaans
Alemannisch Aragons Asturianu Azrbaycanca emaitka () Brezhoneg
Bosanski Catal Mng-dng-ng Corsu etina Cymraeg Dansk Deutsch Zazaki
English Esperanto Espaol Eesti Euskara Estremeu Suomi Vro Froyskt
Franais Arpetan Nordfriisk Furlan Frysk Gaeilge Gidhlig Galego
Hawai`i Fiji Hindi Kreyl ayisyen Magyar Interlingua Bahasa
Indonesia Interlingue Ilokano Ido slenska Italiano /inuktitut
Lojban Basa Jawa Qaraqalpaqsha Kalaallisut Kurd Kernowek Latina
Ladino Ltzebuergesch Limburgs Lumbaart Lietuvi Latvieu Basa
Banyumasan Mori Bahasa Melayu Mirands Nhuatl Napulitano Nederlands
Norsk nynorsk Norsk bokml Novial Nouormand Occitan Oromoo
Papiamentu Picard Norfuk / Pitkern Polski Piemontis Portugus Romn
Sicilianu Scots Srpskohrvatski / Simple English Slovenina Slovenina
ChiShona Shqip / srpski Sesotho Seeltersk Basa Sunda Svenska
Kiswahili Trkmene Tagalog Trke /tatara / Uyghurche Ozbekcha/ Vneto
Ting Vit Volapk Walon Winaray IsiXhosa Bn-lm-g Uredi meuwikije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 03:08, 16.
sijenja 2014. Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons
Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete koritenjaza detalje. Zatita
privatnosti Impresum Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje
od odgovornosti Razvojni programeri Prikaz za mobilne ureaje
