NEUROLINGVISTIKA

- predmet proučavanja:a) struktura mozgab) metode u proučavanju mozgac) govorne smetnje kao rezultat oštećenja mozgad) odnos jezičnih disciplina i mozga

- neurolingvistička pitanja: Gdje je jezik?Što je jezik?

I. LJUDSKI MOZAK

KORA MOZGA (cerebral cortex)- hrptena moždina - sve životinje (za disanje, rad srca, koordinaciju mišića) –

razlikujemo se od ostalih živih bića po KORI mozga - kora – siva nabrana masa

MOŽDANE POLUTKE (hemisfere)- nabori u kori imaju dva dijela:

SULCUS (sulcus, lat. brazda) MOŽDANE VIJUGE ili girus (gyrus, lat. krug)

- longitudinalna pukotina – rez – odvaja polutke - polutke se razlikuju po funckiji – svaka polutka kontrolira polovicu tijela –

suprotnu stranu – kontraleteralna uloga - i lijeva i desna – za složene mentalne aktivnosti, a to je i jezik

- dešnjaci - jezik u lijevoj polutci

- ljevaci – neki imaju reprezentaciju jezika u desnoj polutci – zrcaljena situacija, većina ima jezik podjednako podijeljeno na obje polutke

- PODSTRUKTURE POLUTKI:REŽNJEVI (lobes)

1. prednji režanj (Frontal Lobe) – za planiranje, za govor2. tjemeni režanj (Parietal Lobe) – za čitanje, bol, osjete3. zatiljni režanj (Occipital Lobe) – za vid4. sljepoočni režanj (Temporal Lobe) – za slušanje, memoriju

II. ISTRAŽIVANJE MOZGA

- tehnike neurolingvističkih istraživanja:

1. AUTOPSIJA – istražuju se oštećenja na mozgu nakon smrti

- 1860. Francuz Paul Broca – uočio nekoliko oštećenja ili lezija u prednjemu režnju lijeve polutke – povezano s govorom

- prenji režanj nazvan je Brocino područje, a oštećenje Brocina afazija

1. CT-skeniranje - rad na živome mozgu, rendgensko snimanje - dobije se samo statička slika mozga

2. PET (Position Emission Tomography) – metoda se koncentrira na kisik u mozgu

- mozak: 2% težine, koristi 20% kisika- dijelovi mozga koji su aktivni zahtijevaju više kisika

3. SLUŠANJE (Dichotic listening) – temelji se na spoznaji o polutkama i upravljanju tijelom

- dešnjaci - na desnom uhu govor je glasniji i jasniji – prednost desnoga uha (Right Ear Advantage)

- proučavanje na ljudima kojima je odstranjen svežanj neurona koji povezuje polutke (corpus callosum)

III. OŠTEĆENJA MOZGA

- oštećenje mozga najčešće uzrokuje moždani udar – jezični deficit uzrokovan tim oštećenjem: AFAZIJA (a = ne + fasko = govorim)

- C. S. Moss «Recovering with Aphasia»Je li razmišljanje o budućnosti povezano s jezikom?Je li apstraktno mišljenje povezano s lezikom?

- 2 najvažnije afazije:1. nefluentna afazija (motor aphasia) – uzrokuje oštećenje

prednjega režnja – pacijent sporo i nefluentno govori ili je potpuno nijem

- Brocina afazija: FONEMSKA (greške u izgovoru glasova) SINTAKTIČKA («telegramski govor»)

«It's hard to eat with a spoon.»/... har i:t... wit ...pun/

2. fluentna afazija (sensory aphasia) – oštećenje iza centralnoga sulcusa (u tjemenome ili sljepoočnome režnju) – problem je u biranju, organiziranju jezika

- Wernickeova afazija – njemački psiholog Carl Wernicke 1874. objavio rad o afaziji suprotnoj Brocinoj

I: Kako ste danas, gospođo A?P: Da.I: Jesam li Vas dosad testirao?P: Ne. Mislim, nisam.I: Možete li mi reći Vaše ime?P: Ne. Ja ne... Ja... sada sam ovdje.I: Koja je Vaša adresa?P: Ja mogu ako mogu njima pomoći, kao što znaš... uspjeti.

Tražimo ga. To je moj otac.

- Wernickeovo područje zaslužno je za jezično razumijevanje- ove dvije afazije pokazuju odnos izraza i sadržaja.

IV. DISLEKSIJA I DISGRAFIJA

- utjecaj oštećenja mozga na čitanje i pisanje- disleksija – oslabljena mogućnost čitanja- disgrafija – oslabljena mogućnost pisanja- najčešće se javlja uz afaziju- ljudi s Brocinom afazijom – problem je u percepciji- ljudi s Wernickeovom afazijom – problem je u jezičnoj kompetenciji

- disleksija često dolazi i sama – poremećaj u Angularnoj moždanoj vijugi- mogu pročitati samo one riječi koje su već vidjeli, a nove «pretvaraju» u već

poznatestijeg - snijeg ili bijeg

- kada riječ netočno pročitaju, razumiju pročitano (izgovoreno), a ne napisano (viđeno)

sweat (znoj): /swi:t/ = sladak

V. JEZIK I AFAZIJA

- važnost fonološkim obilježja - u morfologiji ispuštaju se nesklonjive riječi, zamjenice, pomoćni glagoli –

«function words» (nemaju naglaske, afikse)- teže se razumiju apstraktni pojmovi- izgovor se teži povezat sa značenjem - agramatizam – gubitak gramatičkih vještina (Brocina afazija) – gramatički deficit- gubitak rečenične kompetencije, tj. rečeničnih alternacija, složenijih struktura...