Veliki vezir rahmetli Ahmed-paa.37 Porijeklom Arnaut, poznat po lijepoj naravi, hrabrosti i junatvu. U pobonosti i pravdi nije imao slinog. Iz harema je izaao kao kapidibaa, a kasnije je bio janjiarski aga, rumelijski beglerbeg i najzad je postao vezir. U pohodu na Iran jednom je po noi opsjeo vojsku aha Tahmaspa. Do toga vremena takva opsada nije se dogodila. Onda je postao vojskovoda u pohodu na Temivar (serdar). Osvojivi ga kao i mnoge druge krajeve, vratio se nazad. Potom, kad je veliki vezir Rustem-paa smijenjen, on, koji je tada bio drugi vezir, postavljen je, po redu, za velikog vezira. Ugadajui u potpunosti eljama i zadovoljstvu naroda, pravedno i pravino je upravljao, ukazivao je potovanje ljudskoj vrijednosti. Na dunosti velikog vezira je ostao blizu dvije godine. Na kraju kao rtva enske spletke, u situaciji kad nije bib raloga ni da bude otputen s posh, a kamoli da bude pogubljen, postigao je stupanj ehida. Neka mu se smiluje uzvie- ni Allah.Veliki vezir Kahn Ali-paa 38 Porijeklom je iz Hercegovine iz kasabe Bora (Biraca) (?). Kako je bio roak ehaje velikog vezira Ibrahim-page, Dete Balija, stekao je dobro obrazovanje i pod njegovom zatitom je uao na padiahov dvor. Kasnije je izaao kao kapidibaa i postao janjiarski aga i rumelijski beglerbeg. Nije prolo dugo, poslan je za beglerbega Egipta sa titulom vezira, zatim je kao vezir bio na slubi u Istanbulu i u vrijeme pogublje- nja Ahmed-page promaknut je s poloaja drugog vezira, na kome se nalazio, na poloaj velikog vezira. Bio je toliko krupan, visok i debeo da nije mogao nai za sebe konja koji bi ga drao. Istovreme- no je bio vrlo duhovit. Njegove gale i neke izreke ule su u knjige. Zbog toga to u ovoj naoj specifinoj knjizi nema dovoljno mjes- ta, nismo uvrstili njegove mudre izreke.37 Kara Ahmed-paa, postao veliki vezir 6. studenog 1553., pogubljen 29. rujna 1555. godine. Dunost velikog vezira obnaao 1 godinu, 11 mjeseci i 23 dana. (V. Danimend, V, str. 18).33 Ovoga Kalin Ali-pau Danimend biljei kao Semiz (Debeli). Kahn i semiz su sinonimi pa je mogue da je Ali-paa imao oba nadimka. Po Danimandu, on je Slaven iz Dalmacije, a veliki vezir je bio od 10. srpnja 1561. do 28. lip- nja 1565. dakle, ukupno 3 godine, 11 mjeseci i 19 dana. (V. Danimend, V, str. 18). Po Baagiu je Semiz Ali-paa porijeklom iz Prae.

39 Ukupno je obavljao dunost velikog vezira 14 godina, 3 mjeseca i 15 dana.Veliki vezir Sokolovi Dugi Mehmed-paa.39 Iz porodice je Sokolovia u Bosni, to jest bio je vezir od Sokolovih potomaka, visoke vrijednosti, uspravno se drei. Iz padiahovog harema iza- ao je s titulom kapidibae, zatim je uz plau sandakbega obavljao dunost komandanta momarice, a onda je stekao slavu kao rumelijski beglerbeg. Bio je beglerbeg ak i u vrijeme osvajanja Temivara. Bio je vojskovoa u vrijeme rata izmeu sultana Selima i sultana Bajezida. Kasnije, kao trei vezir, oenio se sremom dje- vojkom po imenu sultanija Esme-han, jednom od sretnih keri slay-nog sultana Selima. Najzad, s obzirom da je bio na poloaju dru- gog vezira u vrijeme smrti Ali-page, postavljen je za velikog vezira. Bio je veliki vezir dvije godine u vrijeme rahmetli sultana Sulej- mana, vie od osam godina u vrijeme sultana Selima i oko est go- dina u vrijeme sultana Murad-hana. U vrijeme sultana Selima bio je istinski zapovjednik drave i postigao je neovisnost i samostal- nost kakvu nije do njega postigao nijedan vezir. Na kraju je prese- lio s ovog svijeta dostigavi sreu da postane ehid.Prema prianju Hadim Hasan-age njegova haznadara, jedne noi je prema navici ustao, obnovio abdest i nakon to je klanjao nafilu namaz (neobaveznu molitvu) traio je da mu spomenuti Hasan aga proita nekoliko odlomaka iz Osmanske povijesti. Kad je ovaj upitao koji odlomak eli da mu se proita, traio je da mu proita mjesto gdje se govori o tome kako je sultan Murad pao kao ehid na Kosovu polju. Dok su se itali redovi o tome kako je jedan ne- prijatelj vjere iznenada potegao handar i usmrtio sultana koji se nalazio na putu vjere, rahmetli paa digao je ruke i sa suzama u oima izgovorio: "Uzvieni Gospodaru, i meni dodijeli takav ehid- ski stupanj". Zatim je prouio Fatihu sultanu Muradu i rukama se potrao po lieu. Po Boijoj mudrosti, molitva mu je brzo usliena: na slijedeem zasjedanju Divana probo ga je jedan maloumnik, a nakon manje od jednog sata stigao je do stupnja ehida. Sahranjen je u moru milosti Uzvienog Gospodara.Mehmed-paa je bio zastupnik trojice velikih padiaha i njihov visokovrijedni glavni vezir. Od ulaska u padiahov harem do smrti niti jedan jedini dan nije okusio gorinu otputanja s posla, stalno

je postizao vie i vie poasti i poloaje. Iako rahmetlija nije iskusio gorinu otputanja s posla, u vrijeme Murad-hana, susretao se sa napadima na svoju ast i bivao je duboko ogoren. Prvi put ga je pogodilo to to su otpustili s posla Niandi Feridun-bega4 i pogubili njegovog ehaju. Onda je sultan Murad naredio pai da svoga ehaju Husrev-ehaju i svoga kapidibau Sinan-agu otpusti s dvora velikog vezira. Poslao je velikog mirahora Ferhad-agu u Budim da pogubi Mehmed-painog amidia, budimskog begler- bega Mustafa-pau41. Oduzeo je devetnaest zeameta od njihovih aga pod izgovorom da pripadaju padiahovim hasovima, a onda je naredio defterdaru Uvejs-pai42 da ih da kao timare sa veim prihodima. Na prijedlog rumelijskog kazaskera Kadizadea43 naprav- ljene su izmjene u postavljanju beglerbegova i visokih kadija (taht kadiliklari), neki su smijenjeni, a drugi dovedeni na njihova mjesta. Tako se ugroavalo njegovo pravo da upravlja poslovima koji pripadaju njemu.Rahmetli sultan Murad je bio pravedan vladar, koji je vjerovao u Boga, sve do vremena kada e paa bezrazlono poginuti smat- rao je sebe manje vrijednim. Ali prema njemu je gajio duboku mrnju. Kako sam sluao od rahmetli Tirjakija Gazi Hasan-pae, raziog ovoj mrnji je slijedei: "Kad smo stigli u pristanite Mudaniju dovodei Sultana Murada da bi ga postavili na prijestol, nismo naili na brodicu koja je poslana za sretnog padiaha, ona je ekala40 Feridun Ahmed-beg je postavljen na poloaj niandije 27. prosinca 1573., a razrijeen u travnju 1576. godine. Dunost niandije je obnaao 2 godine i etiri mjeseca. (Danimend, V, 323.)41 Roak Mehmed-pae Sokolovia, a brat Deli Husrev-pae. Bio je odgojitelj (lala) careviu Selimu, Beglerbeg Temivara, Erzuruma, Halepa, Damaska i Budima. Po Baagiu, umroje 1580. V. Baagi, Znameniti ... str. 57.42 Kara Uveys elebi (Paa), glavni defterdar (badefterdar) od oujka 1575. do kraja listopada 1578. odakle je premjeten za budimskog beglerbega.43 Kadizade Ahmed emsuddin-efendija. Otac mu je sluio kod velikog vezira Hadim Ali-pae, za kojeg je T. Oki utvrdio da je Bonjak iz Drozgometve kod Sarajeva (v. Tayyib Oki, Hadim (Attic) Ali Paa Kimdir?, Necati Lugal Armagani, Ankara, 1968., str. 501-515). Ahmed emsuddin-efendija je roden 918. (1512-13.), bio muderris, kadija, kazasker i najzad ejhulislam (od 1577. do 1580.). Umroje 25. svibnja 1580. Napisao je nekoliko djela vjerske tematike.

na drugom mjestu. Nali smo samobrodi Niandi Feridun-bega i krenuli prema mjestu gdje emo njega ukrcati. All zapali smo u estoku oluju. S nama su se nalazili rahmetli Ibrahim-paa, silah- dar, Devad Mehmed-paa, okadar i merhum Hasan-paa kao rikabdar. Sve nas je more uhvatilo. Jedino je ovaj siromah, budui sam bio dijete s mora, ostao zdrav. Sretni padiah se naslonio na moje koljeno i zaspao. Stalno sam milovao njegovu blagoslovlje- nu glavu i brisao njegovo lice. Kad se bura stiala, prije ponoi smo stigli do Ahirkapije i povikali da se kapija otvori. Odgovorili su da su naredili da nas odvedu do Bahekapije dok ne stigne galija. Na to smo doli do Bahekapije. Nakon kratkog vremena pristala je jahta velikog vezira i on je izaao na obalu, prostro je seddadu i pozvao padiaha da izae napolje. Ali, sretni padiah nije bio mir- na srca. Sumnjao je da je njegov brat ve postavljen na prijestol. Nakon to je izaao iz brodice nageo se toliko kao da e poljubiti vezirovu ruku, a rahmetli veliki vezir, ne dajui mu priliku za to, sam se sageo i poljubio padiahovu ruku. Otvorila se Bahekapija i dok nisu stigli konji sjeli su na seddade i ekali, on sam je pod- vivi koljena sjeo preko puta padiaha. Padiahu su ponudili jednu au erbeta. Ibrahim-paa uze i u trenutku kada je pruao padia- hu, veliki vezir uze au, popi malo i poslije toga je prui padiahu. U to su stigli i konji. Uzjahali su ih i zajedno uli u dvor. Ustoliili su sretnog padiaha na sretni prijestol koji se nalazi u Hasodi. Oko njega su poeli aputati ljudi koji su kleali na koljenima. A mi, odazivajui se naredbi sretnog sultana, nismo se mijeali u poslove starih aga. Nakon razgovora sa velikim vezirom, uao je da se vidi sa caricom majkom, a i mi smo ili iza njega. Age nas nisu pustile. Rahmetli padiah je rekao da doemo. Nismo se odatle odvojili dok nismo uli glas carice majke. Eto, to poniavajue stanje u kome se naao kad se sageo da poljubi ruku velikog vezira, onako kako ne dolii padiahovoj asti nalo je mjesto a blagoslovljenom padiahovom srcu i to je bio razlog za njegovu mrnju prema veli- kom veziru. Veliki vezir Mehmed-paa je proboden handarom na- kon ikindije namaza, u nedjelu 8. abana 987. godine (30.09.1579.), a umro je nakon alcam-namaza. Neka ga Uzvieni Allah obaspe svojom neizmjernom milou!

Ljepukasti Kasim-paa 48 Po izlasku iz harema, nakon to je postao vezir, povukao se s posla. Nakon nedugo vremena dana mu je mukata Moreje (Peloponeza). Nakon to je opsjedao tvrdavu Inebolu tri godine, osvojio ju je na predaju. U blizini -Istanbula jedna damija i jedna kasaba (danas kvart) nose rahmetlijino ime.Hadi Mehmed-paa je Sofu Mehmed-paa. Prolazei unapredenja, popeo se do stupnja vezira, a onda je smijenjen i poslan u Budim gdje se skrasio u Boijoj milosti. Kako se pria, uzrok nje- gove smrti je otrovni napitak koji mu je dao jedan idovski lijenik. Kad je ovaj lijenik uhvaen i podvrgnut istrazi, priznao je: "S ovim sam prouzrokovao smrti etrdeset osoba koje nose ime Mehmed".Vezir Divane Husrev-paa.49 Mlai je brat serdar Lala-pae. Najprije je bio enigirbaa. Zatim ehaja kapidija, rumelijski beg- lerbeg, a odavde u rangu vezira stigao je u Misir. Po povratku u Istanbul doao je do stupnja drugog vezira. U to vrijeme Sulejman-paa je bio veliki vezir, a Rustem-paa je bio trei vezir. Kako se vjerovalo kao sigurno da e ako jedan od njih bude ili smijenjen umre on postati veliki vezir, do ovoga su zakljuka dola oba ova vezira. Na Divanu Husrev-paa je sa handarompoao na Sulejman-pau, a ovaj se sam isprijeio. Kad je za ovo uo padiab, oba su razrijeena i Rustem-paa je postao veliki vezir.Jahjali Mehmed-paa.50 Sin je Jahja-pae koji je u vrijeme sultana Bajezida bio velik vezir, a onda je kao umirovijenik poslan u48 Guzelde (ljepukasti) Kasim-paa, imenovan je namjesnikom Egipta 929. (1522.), all je na njegovo mjesto otiao Hain Ahmed-paa. Potom postaje drugi vezir i kajmekan na pohodu u Madarsku. Kao namjesnik Peloponeza proveo je dosta vremena u Napulju i Veneciji.99 Divane (iii Deli) Husrev-paa Sokolovi doao je kao adeni oglan iz Bosne u dvor odakle je izaao kao ehaja kapidija. G. 1516. imenovan je namjes- nikom u Konji, potom a Dijarbekiru, Damasku, Halepu i Rumeliji, a 1534. u Egiptu. Odatle je doveden za vezira u Visoku portu, no zbog jednog inci- denta on je smijenjen zbog ega je izvrio samoubojstvo gladovanjem 1544. godine. Husrev-paa je bio brat Lala Mustafa-pae, a amidi Mehmed-pae Sokolovia.so Mehmed-paa )ahjapai (Gazi), namjesnik Vidina, Smedereva, Moreje (936/1529.), pa opet Smedereva. Kao namjesnik Smedereva (1536.) osvojio Poegu. Kasnije beglerbeg Budima s titulom vezir. Umro je kao budimski vezir 958 (1551.) godine.

'Sale i zgode poput onih Nakkaa Hajdara zasmijale bi i mrtve, tu su bile mnoge slavne osobe, majstori prie, maskara, njegovi sku- povi su se guili u veselju i smijehu. Pie, sredstva i stvari priprem- ljeni za ove zabave nisu se mogli nai ni kod Dema ni Demida. Pored ovih, njegovo velianstvo padiah bio je prijatelj uenjaka i vjerskih Ijudi, zatitnik ejhova i siromaba. Onima kojima je tre- bao, davao je obilne i nesebine darove, tako da je bio pravi oblak koji sipa blagodati u vrijeme kada je to trebalo. Tjelesna grada: srednjeg rasta, irokih prsa, otvorenog ela, tankih obrva, plavih oiju, svijetao, svijetlo crvene prema utoj boji brade, simpatino je govorio s kusanjem. U rukama je imao takvu snagu za natezanje luka kakvu nisu imali ni atlete Donja polovica tijela mu je bila duga, vrat kratak, glava visoka, krupna i udnovata. Tako je majstor pjesnik, rahmetli Jahja-beg, opisujui sultan-Selima, ovako rekao:"Na jedan pogled Hamzine sree slian njemu po sjaju i moi Po izgledu isti kao Alija, lay Neobino veseo kao poslanik Hizir."Nie se nalazi stih jednog suvremenog pjesnika koji objanjava sposobnost sultana Selima u streljatvu."U ovo vrijeme nema toga ko bi nategao luk kao nebeski svodJasno je kao dan da to mogu samo njegove ruke, to nijepotrebno ni govoriti."O njegovim prinevima: sultan Murad koji je poaen osman- skim prijestoljem nakon oca, princ sultan Mustafa, princ sultan Osman, princ sultan Sulejman i jog dva princa ija imena nisu utvrdena. Ovi su, kada je sultan Murad stupio na prijestolje, prema os- manskim zakonima i tradicijama, odselili sa ovog prolaznog svijeta.0 VISOKIM VEZIRIMA U NJEGOVO VRIJEMEPreuzvieni veliki vezir Mehmed-paa Dugi. 0 njemu su data podrobna obavjetenja u tekstu gdje se govori o vezirima sultana

Sulejman-hana i o njegovu uspjenom prikrivanju smrti rahmetli padiaha u vrijeme osvajanja Sigetvara. Od sultan-Selimovog do- laska u padiahovu ordiju on je opet ostao na poloaju velikog vezira i tako je majstorski upravljao dravnom, da se sretni padiah mogao potpuno predati danononim uivanjima i sve dravne po- slove prepustili svome veziru. Dok je obavljao dunost velikog vezira, nijedan se ovjek nije usprotivio njegovim naredbama. On sam je pak bio suta pravda i potenje. Ni neprijatelji mu nisu mogli nai drugu mahanu osim to je na visoke poloaje dovodio rodbinu i njemu blike ljude. A da su se ]judi koje je dovodio na poloaje vladali po svim zakonima i pravilima vremena, to su i neprijatelji priznavali.Drugi vezirAhmed-paa33a Arnautskog je porijekia, ovjek da- reljiv, dobar i ozbiljan dravnik. Izaao je iz harema Sulejman- hana u svojstvu kapidibae, bio je jenjiarski aga i kasnije rume- lijski beglerbeg. Kad se oenio kerkom velikog vezira Rustem- -pae i Mihrimah-sultanije izbila je zavist njegovih kolega zbog toga. Jedanput je imenovan serdarom za Rumeliju. Ali nije se na- lazio ni u kakvoj slubi po kojoj bi bio spominjan nakon smrti. Poto se neto zamjerio velikom veziru, ovaj ga je smijenio s po- loaja drugog vezira i na njegovo mjesto doveo Pijale-pau. Kako on nije elio prijei na mjesto treeg vezira, nekoliko dana je bio bez posla. Kasnije, u vrijeme Murad-hana, postao je veliki vezir i pravedno je upravljao. Nikada nije nevinog ovjeka otpustio s posla pa ga pogubio, nikad nije uzimao ni davao mito. Ali nije po- ivio, u estom mjesecu obavljanja dunosti velikog vezira, oslo- bodivi se ovosvjetskih muka, prispio je do sree da odseli u vjeni svijet. Neka milost Uzvienog Allaha bude nad njim.Vezir komandant mornarice Pijale-paa335 Porijeklom je Hrvat. Iz harema je izaao kao kapidibaa, onda je dobio na upravu sandak334 Semiz Ahmed-paa, porijeklom Arnaut. Bio jedan od protivnika vezira Mehmed- pae Sokolovia. Veliki vezir bio est mjeseci i 16 dana, od 13.11.1579. do 28.4.1580.335 Pijale Mehmed-paa je po Danimendu Madar. Ukupno je bio kapudan (komandant momarice) 14 godina, a uspeo se do ranga treeg vezira. Danimend, V, 181; Baagi, Znameniti..., 62.

336 Zal je iranski vtadar (vladao u Sistanu}, otac Rustemov. Poznat po snazi i junatvu.Galipolja i komandu nad mornaricom i ta slava i ast to se istovre- meno nalazio na mjestu beglerbega i kapudana (komandanta mor- narice) trajala je tano est godina. Bio je ovjek velike sree i ju- natva. Uestvovao je a mnogim okrajima i osvajanjima. Jedno od mjesta koje je osvojio je otok Sakiz (Hios). Meutim, u osvaja- nju otoka Derbe izgubio je etrdeset-pedeset jedrenjaka, to jest brodova. Kasnije se oenio jednom od keri sultana Selima, Gevherhan sultanijom, i to je bio razlog da je promaknut ispred Ahmed-page. Pravi razlog je bio pripremiti ga za mjesto velikog vezira. Ali sudbina je bila bra i u vremenu Murad-hana odselio je ne dospjevi do eljenog cilja.Historiar Ali-efendi je doslovno prenosei paine rijei zapisao: "Dok sam upravljao dugi niz godina na visokim poloajima, samo sam jednog ovjeka osudio na smrt u znak odmazde. Ali kasnije tolike dane sam zbog toga unitio svoj san i mir."Koliko god je mogao vie uvijek se volio druiti sa uenim lju- dima, bio je dravnik za koga se govorilo da je po prirodi takav da izbjegava zlo u svakom pogledu.Vezir Zal Mahmud-paa. Iz harema je izaao kao kapidibaa, onda je bio belgerbeg Budima, Halepa i Anadola, stekavi tamo slavu, zatim se oenio jednom od sultanskih keri koja je ostala udovica iza rumelijskog beglerbega Hasan-pae, pa je dobio rang vezira.U vrijeme kad je trebalo pogubiti rahmetli princa Mustafu i kad je on, otevi se iz kandi delata trao prema padiahu, stigao je Mahmud-paa i kako je bio snaan kao atleta, oborio je princa i stavio ga pod sebe pa je zbog toga dobio nadimak Za133e Inae je bio pravedan ovjek, poznat po dareljivosti i uenosti. Voljen je i potovan medu sebi slinim. Kako se pria, razboho se istog dana kad i sultanija kojom je oenjen, jedno su se s drugim halalili, zagrlili i u isti as ispustili duu. Ovakav mu i ena nisu videni. Ovaj dogaaj objanjava veliinu ljubavi meu njima.Lala Kara Mustafa-paa. Doveden je iz Bosne, rodak je Soko- lovia, a brat vezira Husrev-pae. Iz harema je izaao s buljukom,

doao s ledine i kako mu se govorilo da je stranac, to mu je sma- trano nedostatkom na visokom nivou u padiahovom haremu, eto to mu je bila jedna mala mahana.Sofu Ali-paa337. Porijeklom je iz Bosne. Iz harema je izaao kao aga, a poslije se prikljuio begovima. Prije Lala Mustafa-pae bio je lala princa Selima. Odatle je imenovan beglerbegom Zul- kadra, Karamana, Halepa, Bagdada, Egipta i Damaska. Kako je bio pouzdan i neceremonijalan ovjek, meu Arapima je bio poz- nat kao "Kilon". Uhvaenim razbojnicima i kradljivcima koji bi se zakleli da nee vie initi razbojnitva pratao je i oslobaao ih. Narod se smijao ovim njegovim postupcima govorei: "Zar se uope moe vjerovati lopovskim zakletvama?" Bie da je Boija volja da su oni koji nisu drali rije, a opet mu dopali ruku, bivali kanjeni prema zasluzi. Ali takvih je bilo vrlo malo. Bilo je jo neto udno kod njega. Bio je vrlo nemaran u raspoznavanju ljudi. Naprimjer koliko puta nije poznao svoga sina pa mu je, milujui ga, govorio: "Dobro doli, odakle dolazite".Potur Husejin-paa338. Iz kasabe Praa u Hercegovini. Izaao je iz harema kao enigir, vezao se za velikog vezira Mehmed-pau i u njegovoj sjeni postao je beglerbeg. Bio je beglerbeg Vana, Bag- dada, Kaira i Damaska, a bio je ovjek umjeren i uen.Mahmud-paa. U vrijeme sultana Sulejman-hana bio je ulufedi- baa egipatskog beglerbega Davud-pae. Onda je kao egipatski muteferrika obilazio narod i iskazivao dareljivost. Povjeriocima koji su mu se obraali davao je priznanice na dvostruko vei iznosi tako ih tjeio. Kasnije je podrkom velikog vezira Semiz Ali-page337 Sofu Ali-paa, porijeklom iz Bosne, doao na dvor medu ademi oglaninma. S dvora izaao kao aga. G. 954. (1547.) postavljen za sandakbega u Bosni. Kasnije lala princa Selima. 965. (1557.) beglerbeg Maraa, a 967. (1559.) zajedno sa princem Selimom u pohodu na Perziju. G. 971. (1563.) namjesnik u Egiptu, potom u Bagdadu. Umro 978. (1571.). Baagi, Znameniti..., 11.338 Bit e da je ovaj Potur Husejin-paa, Husejin-paa Boljani, za kojeg Baagi, na osnovu Muvekita kae da ga je Sokolovi uzeo sebi i uzgojio za dravnu slubu. G. 981. (1573.) postao je vezir i namjesnik u Egiptu, a kasnije u jo nekim krajevima. Na kraju karijere je bio namjesnik U Bosni. Podigao je Iijepu damiju u Pljevljima. Baagi, Znameniti..., 28.

Meutim, bio je sklon uivanju i zabavi. Steno je priredivao zabave gdje se obihio jelo i pilo. Svi njegovi vodei ljudi su zajedno s njim sjedili pa su te zabave trajale sedmicama. Njegove vojvode su ne- prekidno ile u akine i nisu se ustezale od bitaka ni pljake. Neki put bi na sjedjeljkama znao pokloniti konja, pokustvo, zaroblje- nike, odjeu ili tkanine u vrijednosti od pet, deset tisua kurua.U vrijeme kad je umro u Budimu bio sam i ja tamo. Imetak mu je naslijedio jedan sestri. Bez obzira to su stvari jeftino preko te- lala prodate, za kune stvari, pribore od zlata i srebra, kau da je uzeto etrdeset-pedeset hiljada kurua.Ferhad-beg. Ovo je Ferhad-paa koji je pao kao ehid u Budimu. Ferhad-beg, jedan od vojnih komandanata svoga vremena u vrijeme Murad-hana, postavljen je za beglerbega Bosne. Bio mi je daida. Stoga znam izbliza veinu onoga to je uradio.347Bio je daidi velikog vezira Mehmed-pae Dugog i dok je veliki vezir bio u ivotu, on je bio ulufedibaa. Onda je postao valija klikog sandaka. U vrijeme kad je osmanska mornarica poraena, kako se nalazio u torn kraju, osvojio je Zemunik, Ozren, Brodin, Trogir i druge tvrave u blizini velike tvrave Zadar koja pripada Veneciji, a zatim je vie puta potukao neprijateljsku vojsku. Onda, kada je sklopljen mir s Venecijom, utvrena je granica izmedu dvije drave i jo uvijek se dri vaeom ova granica.U nae vrijeme begovi zbog svoje beznaajnosti izgubili su potovanje meu muslimanima i njihove rijei se ne uvaavaju. Poto ih ni nevjernici ne cijene, i Evropljani su zauzeli agresivan stay, to je istina. I s tog stajalita, zbilja je veliku uslugu uinio Ferhad-beg Osmanskom carstvu.Opet u vrijeme kad je Mehmed-paa Dugi bio veliki vezir, Ferhad-beg je postavljen za sandakbega Bosne. ak je pod njegovJ47 Ferhad-beg (paa) Sokolovi, sin je Rustem-begov, brat Dervi-pae. Bio je kliki sandakbeg 982./1566.-1574., vodio uspjene ratove sa Mleanima u Dalmaciji. Zbog zasluga je promaknut u beglerbega Bosne, a on je sjedite prenio iz Travnika u Banjaluku. Vrio upade u Hrvatsku, i doao do Bihaa i tu se sukobio s austrijskim generalom Herbertom Auerspergom (koga Pee- vija biljei kao Aupergar). 1577. osvojio Mutnik, Ostroac, Veliku Kladu- u, turli, Peigrad i Podzvizd. Od 1588. premjeten je u Budim gdje ga iz potaje ubije njegov rob. V. Baagi, Znameniti..., 20.

sandak ulo sedamsto punih bajraka, dvjesto leventa koji su nosi- li ime delija u vuijim koama i s vuijim kapama i dvjesto-tristo ljudi. Imao je mnogo uspjeha u osvajanjima u Bosni, vie puta je unitio nevjernika, tolike zemlje je poharao, ak u vrijeme kad je Murad-han stupio na prijestolje, odsjekao je glavu prokletniku po imenu Aupergar, koji je bio hrvatski komandant, a sina mu zaro- bio. U vrijeme vlasti Murad-hana, bio je to prvi zarobljenik i prve glave koji su stigli u Istanbul. Sretni padiah je generalovog sina poklonio njemu. On gaje oslobodio uz cijenu trideset hiljada zlat- nika i sto muslimanskih zarobljenika. S ovim novcem je dao da se napravi damija u Banjaluci.U vrijeme kad je serdar bio Osman-paa, Ferhad-beg je uzet iz Bosne i odreen za komandanta u pohodu na Kefu348 zbog pobune tatarskog hana Mehmeda Giraja. U to vrijeme mu se neto pokvarilo zdravlje pa je oslobodio osam osoba posluge koje je zarobio od nevjernika u svojim ratovanjima. Svi su ovi dobili isprave o oslo- boenju od kadije Kefe. Svako od ovih slugu su bili rob ili robinja, hadum i pratilac. U to vrijeme je jedan od njegovih Ijudi, erkez po imenu Rastem vojvoda popisao stvari Ferhad-bega, koji je pao na samrtnu postelju. Imao je samih robova tristo, a ostale stvari i imetak treba prema ovome zamisliti. Nema potrebe da se u ovoj kratkoj knjizi daje mjesta drugim njegovim vojnama i uinjenim djelima.O NEKIM ZNAMENITIM UENJACIMA

U VREMENU SULTANA SELIM-HANABeiktali Jahja-efendi. Doao je na svijet u Trabzonu. U to vrijeme rahmetli sultan Selim349 obavljao je dunost valije u Trabzonu. Njegov plemiki sin sultan Sulejman bio je jo sasvim mali. Majka Jahja-efendije je imala dozvolu da uvijek ude u dvor i tako je poaena time da doji sultana Sulejmana. Kasnije, kad je Jahja-efendi narastao preao je u znanosti i obrazovanju svoje vrnjakei unaprijeden je time to je uao u slubu muftije Ali-elebije. Nakon348 Kefa je turski naziv za grad Teodosiju na Krima349 Misli se na Selima I, oca Sulejmanovog.