Naziv kolegija: Imunologija 2017/BIL_303_Silabus_Imunologija... · 2 1. Priručnik za vježbe iz imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski

1

Naziv kolegija: Imunologija

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij "Biotehnologija i istraživanje lijekova"

Godina studija: III.

Akademska godina: 2017/2018.

Broj predmeta: BIL303

Uvjet za upis: položen kolegij Fiziologija i patofiziologija

Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr

ECTS bodovi: 10

Nastavno opterećenje/sati: 83 sata (30 predavanja, 28 seminara i 25 vježbi)

Voditelj kolegija:

Dr.sc. Ivana Munitić, docent

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 2

e-mail: [email protected]

Web stranica: http://www.biotech.uniri.hr/

Suradnici na kolegiju:

Dr. sc. Marin Dominović

Doc. dr. sc. Antonija Jurak Begonja

Doc. dr. sc. Vlatka Sotošek Tokmadžić

Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača

Doc. dr. sc. Jelena Ban

Doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić

Doc. dr. sc. Felix Wensveen

Mag. Andrea Markovinović

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnog sustava.

Nastava ima nekoliko fokusa: 1) poznavanje podvrsta stanica imunosnog sustava i njihovog

međudjelovanja u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, 2) objašnjavanje patofizioloških mehani-

zama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, 3) upoznavanje s imunološkim

laboratorijskim metodama, 4) upoznavanje s mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju u

prevenciji i liječenju bolesti, 5) te razumijevanje biotehnoloških pristupa potrebnih za dizajn boljih

imunoterapija. Poseban osvrt bit će na razumijevanju molekularnih mehanizama djelovanja stanica i

bjelančevina imunološkog sustava koji su nužni za osmišljavanje ciljanih i specifičnih mehanizama

imunoterapije. Važan dio nastave je omogućiti studentu povezivanje osnovnih imunosnih spoznaja s

nastavom iz biologije i biokemije, fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, te ga

time osposobiti da primjeni znanje i tehnike iz imunologije u laboratorijskoj dijagnostici i znanstveno-

istraživačkom radu.

Obavezna ispitna literatura:

Abbas AK i suradnici. Osnove imunologije, peto izdanje, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet,

Split, 2017.

Odabrana poglavlja iz: Murphy K, Janeway's Immunobiology, 9th edition, Garland Science, New York

and London, 2017. Poglavlja 1 i 13-16.

Dodatna literatura:

http://www.biotech.uniri.hr/

http://www.biotech.uniri.hr/

2

1. Priručnik za vježbe iz imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju,

Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2013.

2. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju,

imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001.

3. Originalni znanstveni radovi koji će studenti dobiti u tijeku kolegija.

Opaska: Priručnici i znanstveni radovi se mogu preuzeti s portala Mudri.

I. Izvedbeni nastavni plan kolegija Imunologija

Datum Mjesto,

vrijeme i

grupa

Nastava Nastavnik sati

Tjedan 1

2.10.2017.

OB-030

(12.30-

14.30)

P1: Pregled kolegija i

uvodno predavanje. Doc. dr. sc. Ivana Munitić

2

2.10.2017. OB-030

(14.30-15.30)

P2: Vrste patogena i

različite linije obrane

protiv patogena.

Dr. sc. Marin Dominović 1

3.10.2017.

OB

Praktikum 6

(9-11) (A)

V1: Krvne grupe.


2

3.10.2017. OB-030

11-13

P3: Osnove

nespecifične imunosti.

Doc. dr. sc. Antonija Jurak

Begonja

2

3.10.2017.

OB

Praktikum 6

(13-15) (B)

V1: Krvne grupe.


2

4.10.2017. OB-030

10.30-11.30 P4: Stanice NK. Dr. sc. Marin Dominović

1

4.10.2017. OB-030

11.30-13.30

P5: B cells and

antibodies.

Doc. dr. sc. Felix

Wensveen

2

5.10.2017. OB-030

10.30-11.30

P6: MHC kompleks i

tkivna podudarnost. Doc. dr. sc. Ivana Munitić

1

5.10.2017. OB-030

11.30-13.30

P7: Timus i limfociti

T. Doc. dr. sc. Ivana Munitić

2

6.10.2017. OB-269

9-12 (B)

S1: Stanice, tkiva i

organi imunosnog

sustava.

Doc. dr. sc. Ivana Munitić

4

6.10.2017. OB-269

13-17 (A)

S1: Stanice, tkiva i

organi imunosnog

sustava.


4

Tjedan 2

9.10.2017. OB-269

(9-11) (A) S2: Komplement.


Begonja

2

3

9.10.2017. OB-269

(11-13) (A)

S3: Nespecifična

imunost: Stanice NK;

Upala.


2

10.10.2017. OB-269

(13-15) (B) S2: Komplement.


Begonja

2

10.10.2017. OB-269

(15-17)(B)

S3: Nespecifična

imunost: Stanice NK;

Upala.


2

11.10.2017.

OB

Praktikum 6

(9-12) (A)

V2: Komplement


3

11.10.2017.

OB

Praktikum 6

(13-16) (B)

V2: Komplement


3

12.10.2017. OB-269

(9-11) (A)

S4: Međudjelovanje

imunosnih stanica

(fokus na limfocite T)


2

12.10.2017. OB-269

(11-13) (B)

S4: Međudjelovanje

imunosnih stanica.

(fokus na limfocite T)


2

13.10.2017. OB-269

(9-11) (B)

S4: Međudjelovanje

imunosnih stanica.

(fokus na limfocite B)

Doc. dr. sc. Felix

Wensveen

2

13.10.2017. OB-269

(11-13) (A)

S4: Međudjelovanje

imunosnih stanica.

(fokus na limfocite B)

Doc. dr. sc. Felix

Wensveen

2

Tjedan 3

16.10.2017. OB-030

(14-16)

P8: Podjela

imunoterapija.


2

16.10.2017. OB-030

(16-17)

P9: Protočna

citometrija: teorijski

dio


1

18.10.2017.

OB

praktikum 6

(9-15.30; s

pauzom) (B)

V3: Protočna

citometrija: praktični

dio



6

19.10.2017.

OB

praktikum 6

(9-15.30; s

pauzom) (A)

V3: Protočna

citometrija: praktični

dio



6

20.10.2017. OB-030

(11-13.30) PARCIJALA I

Tjedan 4

23.10.2017. OB-030

(9-10)

P10: Imunost na

infekcije. Imunosna

memorija.


23.10.2017. OB-030

(10-12) P11: Vakcinacija.

Doc. dr. sc. Ivana Munitić 2

4

24.10.2017.

OB-030

(9-10)

P12: Odnos tumora i

imunosnog sustava. Doc. dr. sc. Ivana Munitić

1

24.10.2017.

OB 0-030

(10-12)

P13: Imunoterapija

tumora Doc. dr. sc. Ivana Munitić

2

25.10.2017. OB-269

(9-12) (B)

S5: Imunost na

infekcije.


25.10.2017. OB-269

(14-17) (A)

S5: Imunost na

infekcije.


26.10.2017.

OB-030

(13.30-16.30)

S6: Studentske

prezentacije.


27.10.2017.

OB-030

(13.30-

15.45)

P14: Transplantacija

stanica, tkiva i organa.

Doc. dr. sc. Ivana Munitić 2

Tjedan 5

30.10.2017. OB-269

(9-11.30) (B)

S7: Transplantacija



30.10.2017.

OB-269

(13-15.30)

(A)

S7: Transplantacija



31.10.2017. OB-030

(9-10)

P15:

Imunofluorescentna

mikroskopija-teorijski

dio.


1

31.10.2017.

OB

praktikum 6 i

sala za IF

mikroskopiju

10-13) (B)

V4:

Imunofluorescentna

mikroskopija-praktični

dio.


Doc. dr. sc. Antonija

Jurak Begonja

4

2.11.2017.

OB

praktikum 6 i

sala za IF

mikroskopiju

(9-12) (A)

V4:

Imunofluorescentna

mikroskopija-praktični

dio.


Doc. dr. sc. Antonija

Jurak Begonja

4

3.11.2017. OB-030

(11-13)

P16: Imunosna

tolerancija.

Autoimunost.

Autoinflamacija.

Prof. dr. Zlatko Trobonjača

2

3.11.2017. OB-030

(13-14)

P17: Reakcije

preosjetljivosti.

Doc. dr. sc. Vlatka Sotošek

Tokmadžić

1

3.11.2017. OB-030

(14-15)

P18:

Imunodeficijencije.


Tokmadžić

1

Tjedan 6

6.11.2017. OB-030

(13-15)

S8: repetitorij vježbi i

Osnove

eksperimentalne

imunologije.

Test iz vježbi.

Doc.dr. sc. Ivana Munitić 2

5

6.11.2017. OB-030

(15-17)

S9: Primjena

biotehnologije u

imunologiji i

imunoterapiji

(hibridomi, protutijela

i vakcine).

Doc.dr. sc. Vanda Juranić

Lisnić

2

7.11.2017.

OB-

praktikum 3

(9-10.30) (A)

V5: ELISA/uvod



2

7.11.2017.

OB-

praktikum 3

(10.30-12)

(B)

V5: ELISA/uvod



2

7.11.2017. OB-030

(12-13)

S10: Natjecanje: koja

je najkorisnija stanica

imunog sustava?


Doc.dr. sc. Ivana Munitić

1

8.11.2017.

OB-

praktikum 6 i

O-269

(9-17) (A i B)

V6: ELISA

(i konzultacije i

analiza parcijale I)



8

9.11.2017.

OB-

praktikum 6 i

O-269

(9-17) (B)

V6: ELISA

(i konzultacije i

analiza parcijale I)



8

10.11.2017. OB-268

(8-10) (A)

S11: Terapija

imunodeficijencija,

preosjetljivosti, te

autoimunih i

autoinflamatornih

bolesti.


Tokmadžić

2

10.11.2017.

OB-268

(10.15-12.15)

(B)

S11: Terapija

imunodeficijencija,

autoimunih i

autoinflamatornih

bolesti.


Tokmadžić

2

10.11.2017. OB-030

(13-16)

P19: Zajedničke

konzultacije i

ponavljanje za završni

ispit.


3

10.11.2015.

O-030

(16-17) (A i

B)

ANKETA

Tjedan 7

13.11.2017.

OB-030

(12-14.30)

(B)

PARCIJALA II


15.11.2017.

OB-030

(12-14.30)

(B)

ZAVRŠNI ISPIT


6

I. Detaljni nastavni plan kolegija Imunologija

P1: Pregled kolegija i uvodno predavanje.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 1-20.

Ishodi učenja: Razumijeti značaj i osnovne principi djelovanja imunosnog sustava.

Znati najvažnije događaje u povijesti imunologije.

Razumijeti razlike između humoralne i stanične imunosti.

Razumijeti razlike između urođene i stečene imunosti.

P2: Vrste patogena. Detekcija patogena i različite linije obrane protiv patogena. Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 20-25 i str. 27-53

Ishodi učenja:

Znati navesti osnovne grupe infektivnih agensa i načine njihovog prepoznavanja.

Razumjeti podjelu na unutarstanične i izvanstanične patogene, te različitog odgovora na njih.

Znati i objasniti osnovne stadije odgovora na patogene.

Znati i razumjeti osnovne mehanizme oštećenja koje mogu uzrokovati različite grupacije patogena.

P3: Osnove nespecifične imunosti.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 27-53, 176-184.

Ishodi učenja:

Usvojiti podjelu stanica, tkiva i organa imunosnog sustava.

Opisati mehanizme nespecifične imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke).

Navesti čimbenike koji utječu na nespecifičnu imunost (koji je povećavaju ili smanjuju).

Znati i opisati fagocite i objasniti proces fagocitoze i endocitoze.

Razumjeti značaj nespecifične imunosti u započinjanju imunosne reakcije. Objasniti značaj predočnih

stanica.

Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa.

Opisati biološku ulogu komplementa.

P4: Stanice NK.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 39-41. Murphy K, Janeway's

Immunobiology, 9th edition: 124-131.

Ishodi učenja:

Znati navesti osnovne karakteristike stanica NK i objasniti njihovo imunosno prepoznavanje.

Razumjeti podjelu i uloge receptora stanica NK.

Znati i objasniti ulogu ADCC.

Znati navesti fenotipske razlike i uloge stanica NK u trudnoći.

P5: B cells and antibodies (lecture in English). Građa protutijela i antigenskog receptora

limfocita B; Genska pozadina sinteze i različitosti protutijela.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 79-88, 91-99, 147-168.

Ishodi učenja:

Opisati građu i vrste protutijela.

Opisati način kojim protutijela prepoznaju antigene.

Opisati građu antigenskog receptora i stvaranje repertoara B limfocita.

Opisati selekciju B limfocita u koštanoj srži.

Razumijeti afinitetnu maturaciju B limfocita u tijeku imunosne reakcije.

P6: MHC kompleks i tkivna podudarnost.


7

Ishodi učenja:

Opisati sustav tkivnih antigena i porijeklo njihovog imena.

Usvojiti podjelu, građu i funkciju antigena MHC I i II.

Usporediti izražaj MHC I i II molekula na različitim staničnim populacijama.

Objasniti pojam poligenije i polimorfizama MHC molekula.

Objasniti mehanizam prerade tuđih antigena i njihove prezentacije tj. (različitog) vezanja za MHC I i

II.

Objasniti čemu služi predočavanje vlastitih, a čemu stranih antigena na MHC molekulama.

P7: Timus i limfociti T.


Ishodi učenja:

Razumijeti razvoj limfocita T u timusu.

Objasniti proces i značaj klonske selekcije u timusu.

Razumijeti proces nastanka i različitosti T staničnog receptora.

Opisati i objasniti građu T staničnog receptora.

Objasniti dvojnu specifičnost limfocita T i razumjeti značaj spregnutog prepoznavanja antigena na

MHC molekulama.

Objasniti proces selekcije repertoara T stanica.

P8: Podjela imunoterapija.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 86-88 i Janeway’s Immunobiology 9th

edition: (chapter 16, Manipulation of the Immune Response).

Ishodi učenja:

Razumijeti razike između klasične i ciljane imunoterapije.

Objasniti važnost i razlike između imunoterapije monoklonskim i poliklonskim protutijelima.

Razumijeti važnost hibridoma.

Uvidjeti važnosti biotehnologije dizajna rekombinantnih protutijela.

Upoznati se s principima stanične imunoterapije.

P9: Protočna citometrija.

Literatura: Tekst uz vježbu (BioTech). Opcijski: Andreis i sur: Imunologija 7. izdanje. str. 421-422;

426-428, Janeway’s Immunobiology, appendix 18 str. 767-770.

Ishodi učenja:

Opisati stanične diferencijacijske biljege i principe njihove detekcije.

Opisati postupak pripreme stanica za protočnu citometriju.

Opisati principe rada protočnog citometra i njegovih osnovnih dijelova (fluidika, optika i elektronika)

Navesti načela registracije fizičkih i optičkih parametara stanica protočnom citometrijom (FSC, SSC i

fluorescencija).

Razumjeti rezultate analize protočnom citometrijom (prepoznati stanične podvrste prema veličini i

granuliranosti, tumačiti jednostruku i dvostruku pozitivnost na stanične biljege, postotnu zastupljenost

stanica na diferencijacijski biljeg).

P10: Imunost na infekcije. Imunost sluznica. Imunosna memorija.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 20-24, 169-189, 143-146, 129-132.

Opcijski: Andreis i sur: Imunologija 7. izdanje, str. 270-288, 208-223, 224-239.

Ishodi učenja:

Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije.

Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme.

Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim

8

putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika

specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne

imunosti).

Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje

uzrokuju.

Objasniti značajke humoralne i stanične imunosti koja se javlja u tijeku virusnih i bakterijskih

infekcija, te infekcija jednostaničnim i višestaničnim parazitima.

Znati smještaj i građu nakupina imunosnih stanica u sluznicama.

Znati i objasniti osnovne mehanizme kojima se imunosni sustav bori protiv prodora patogena kroz

sluznice.

Opisati osnovne podvrste limfocita koji sudjeluju u imunosti sluznica.

Objasniti ulogu IgA u imunosti sluznica.

Razumjeti toleranciju na mikroorganizme koji normalno nastanjuju naše tjelesne šupljine i prekid

tolerancije.

P11: Vakcinacija.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 186-188. Opcijski: Andreis i sur:

Imunologija 7. izdanje, str. 264-267. Janeway’s Immunobiology 9th edition: 729-744

Ishodi učenja:

Naučiti osnovne događaje u povijesti vakcinologije.

Razumijeti princip cijepljenja, te njegovu uspješnost i/ili dugoročnost.

Usporediti različite oblike vakcinacije (preventivne i terapeutske vakcine; atenuirane vakcine,

inaktivirane, podjedinične, glikokonjugatne itd; induciranje humoralne i/ili stanične imunosti).

Razumijeti važnost tzv. imuniteta krda.

Razmotriti mogućnosti i rizike vakcinacije u imunosuprimiranih i imunodeficijentnih bolesnika.

Navesti primjere i objasniti mehanizam djelovanja uspješnih vakcina.

Objasniti zašto je za neke patogene teško napraviti vakcinu, te razmisliti kako bi se to moglo

promijeniti.

Razumijeti osnove dizajna i proizvodnje vakcina.

P12: Odnos tumora i imunosnog sustava.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 211-219. Janeway’s Immunobiology 9th

edition: 716-728.

Ishodi učenja:

Naučiti što su tumorski antigeni i što određuje imunogeničnost tumora.

Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna

imunost).

Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora

imunosnoj obrani.

Opisati osnove imunodijagnostike tumora.

P13: Imunoterapija tumora.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 211-219. Opcijski: Janeway’s

Immunobiology 9th edition: 716-728.

Ishodi učenja:

Razumijeti ciljeve i izazove imunoterapije tumora.

Usvojiti podjelu na pasivnu i aktivnu imunoterapiju.

Razumijeti principe eksperimentalnih metoda imunoterapije tumora.

P14: Transplantacija stanica, tkiva i organa.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 219-230, 318-320. Opcijski: Janeway’s

Immunobiology 9th edition, 683-696.

Ishodi učenja:

9

Na temelju znanja o povijesti transplantacije, razumijeti koje su stanice glavne za odbacivanje

transplantata, te kako ih možemo manipulati da spriječimo njegovo odbacivanje.

Definirati autologne, singenične, alogene i ksenogene transplantate.

Objasniti kada je transplantacija nužna u terapiji bolesti.

Opisati sustav tkivnih antigena (jakih i slabih).

Definirati haplotip.

Opisati principe određivanja, te praktičnu, kliničku i biološku važnost antigena tkivne podudarnosti.

Razumijeti razlike između transplantacije imunosnih tkiva te ostalih organa. Definirati GVHD.

Objasniti mehanizme različitih oblika transplantacijske reakcije.

Razumijeti osnovne mehanizme imunosupresije potrebne prilikom transplantacije.

P15: Imunofluorescentna i konfokalna mikroskopija.

Literatura: Priručnik za vježbe iz imunologije (vježba 5)

Ishodi učenja:

Opisati temeljna načela i postupak izvođenja testa imunofluorescencije.

Navesti fluorescentne tvari koje se koriste u imunofluorescenciji (FITC, rodamin, fikoeritrin,

propidijski jodid itd.)

Navesti podvrste metode imunofluorescencije (indirektna, direktna).

Opisati temeljna načela i princip rada običnog imunofluorescentnog mikroskopa.

Opisati temeljna načela i princip rada konfokalnog mikroskopa.

P16: Imunosna tolerancija. Autoimunost. Autoinflamacija.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 191-210. Opcijski: Janeway’s

Immunobiology 9th edition,643-683.

Ishodi učenja:

Usvojiti razliku i sličnosti između autoinflamacije i autoimunosti.

Objasniti pojam autoimunosti, te mehanizme njenog nastanka (uloga autoantigena, uloga izvanjskog

antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju)

Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji.

Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima,

kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T.

Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi,

infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti.

P17: Reakcije preosjetljivosti.


Ishodi učenja:

Definirati pojam alergija, navesti podjelu imunoloških preosjetljivosti i opisati njihove glavne

značajke.

Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike, opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc

fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i

sekundarni medijatori).

Opisati atopijske reakcije i načela njihova liječenja.

Objasniti citotoksičnu preosjetljivost ovisnu o protutijelima.

Objasniti preosjetljivost uzrokovanu imunokompleksima i njezin lokalni (Arthusova reakcija) i

generalizirani (serumska bolest) oblik.

Objasniti značajke stanične preosjetljivosti, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu)

10

preosjetljivost.

P18: Imunodeficijencije.


Ishodi učenja:

Definirati imunodeficijencije i navesti najvažnije primjere primarnih i sekundarnih imunodeficijencija.

Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju

(nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, te udružene nedostatnosti limfocita T i B).

Objasniti sekundarne imunodeficijencije, te razloge zbog kojih se javljaju.

Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS,

AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti).

Usvojiti osnove terapija imunodeficijencija.

P19: Zajedničke konzultacije i ponavljanje za završni ispit.

S1: Stanice, tkiva i organi imunosnog sustava.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 1-41, 55-77, 103-127, 147-154.

Ishodi učenja:

Navesti podjelu limfnih organa i tkiva, mikroskopsku građu te histološke promjene u njihovoj građi

nakon imunizacije.

Opisati osnovne morfološke i fenotipske promjene tijekom razvoja imunosnih stanica. Opisati

morfološka, fizička i biološka svojstva limfocita.

Razumijeti puteve migracije leukocita.

Navesti podvrste limfocita, osnovne leukocitne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama

imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju.

Poznavati mjesto primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita T i B; navesti osnovne podvrste

limfocita T i B.

Objasniti proces fagocitoze, navesti podvrste fagocitnih stanica, njihove glavne receptore i

diferencijacijske biljege, te objasniti biološka svojstva i funkciju fagocitnih stanica.

Navesti podvrste profesionalnih predočnih stanica, njihove osnovne receptore i diferencijacijske

biljege, objasniti posebnosti u funkciji svake podvrste.

S2: Komplement.


Ishodi učenja:

Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica.

Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa.

Opisati biološku ulogu komplementa, regulaciju aktivacije komplementa te bolesti vezane uz

poremećaj aktivacije komplementa.

S3: Stanice NK. Upala. Prijenos signala u stanicama urođenog imunološkog sustava.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 27-53. Murphy K, Janeway's

Immunobiology, 9th edition: 124-131.

Ishodi učenja:

Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica.

Opisati osnovne značajke i funkciju stanica NK. Opisati NK aktivnost, receptore na površini stanica

NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK).

Opisati korake u nastanku upale; razumijeti razlike između akutne, kronične, lokalne, i sistemske

upalne reakcije.

11

Prijenos signala u stanicama urođenog imunološkog sustava nakon stimulacije receptora za patogene.

Navesti čimbenike koji utječu na nespecifičnu imunost (koji je povećavaju ili smanjuju).

S4: Međudjelovanje imunosnih stanica. Stanična i humoralna imunost. Prijenos signala u

limfocitima T i B.


Ishodi učenja:

Objasniti preradbu antigena i mehanizam njegovog vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II.

Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita T i B. Navesti podvrste limfocita T i B

i opisati njihovu funkciju.

Opisati zadaću specifične imunoreakcije.

Navesti podjelu i objasniti funkciju koreceptorskih i kostimulacijskih molekula. Opisati negativnu

povratnu spregu tijekom imunoreakcije.

Objasniti međustaničnu interakciju imunopredočnih stanica i limfocita T.

Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula.

Objasniti ulogu interleukina 2 u proliferaciji limfocita T.

Jasno razlučiti pojedine oblike imunosti (stanična-humoralna; specifična-nespecifična).

Opisati obilježja i objasniti funkciju citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica.

Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1.

Objasniti mehanizam usmjeravanja imunoreakcije (TH1 ili TH2).

Objasniti suradnju limfocita T i limfocita B, te suradnju pomagačkih i citotoksičnih limfocita T.

Uvidjeti razliku između primarnog i sekundarnog odgovora limfocita T.

Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjelu po

organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela.

Razumijeti prijenos signala u limfocitima T i B kao potencijalnih meta imunoterapije.

Objasniti i razumjeti proces i značaj afinitetnog sazrijevanja limfocita B u sekundarnim limfatičkim

organima.

Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela.

Usporediti nastanak B i T staničnih receptora, te T i limfocita B.

S5: Imunost na infekcije.


Ishodi učenja:

Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije.

Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme.

Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim

putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika

specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne

imunosti).

Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti

nametnici uzrokuju.

Objasniti značajke humoralne i stanične imunosti koja se javlja u tijeku virusnih i bakterijskih

infekcija, te infekcija jednostaničnim i višestaničnim parazitima.

S6: Studentske prezentacije.

S7: Transplantacija tkiva i organa. Imunoterapija pri transplantaciji. Imunološka igraonica:

dizajn neodbacivih tkiva.

12

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 219-230, 318-320. Opcijski: Janeway’s

Immunobiology 9th edition, 683-696.

Ishodi učenja:

Opisati sustav tkivnih antigena (jakih i slabih), njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC

skupine I i II, te raspodjelu u organizmu.

Opisati principe određivanja, te praktičnu, kliničku i biološku važnost antigena tkivne podudarnosti.

Razumijeti razlike između transplantacije imunosnih tkiva te ostalih organa. Definirati GVHD.

Objasniti mehanizme različitih oblika transplantacijske reakcije.

Razumijeti osnovne mehanizme imunosupresije potrebne prilikom transplantacije.

S8: Repetitorij vježbi i Osnove eksperimentalne imunologije. Test iz vježbi.

S9: Primjena biotehnologije u imunologiji i imunoterapiji (hibridomi, protutijela i vakcine).

S10: Natjecanje: Koje je najkorisnija stanica imunog sustava?

S11: Terapija imunodeficijencija, autoimunih i autoinflamatornih bolesti.


Ishodi učenja:

Definirati pojam alergija, navesti podjelu imunoloških preosjetljivosti i opisati njihove glavne

značajke.

Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike, opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc

fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i

sekundarni medijatori).

Opisati atopijske reakcije i načela njihova liječenja.

Objasniti citotoksičnu preosjetljivost ovisnu o protutijelima.

Objasniti preosjetljivost uzrokovanu imunokompleksima i njezin lokalni (Arthusova reakcija) i

generalizirani (serumska bolest) oblik.

Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o protutijelima, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu

(kontaktnu) preosjetljivost.

Razumijeti principe terapija imunodeficijencija.

Razumijeti principe terapije preosjetljivosti.

Razumijeti principe terapije autoimunih i autoinflamatornih bolesti.

V1: Krvne grupe.

Literatura: Tekst uz vježbu (BioTech). Priručnik za vježbe iz imunologije (vježba 12) i Abbas i sur:

Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 227-228.

Ishodi učenja:

Opisati Opisati glavne eritrocitne antigena i znati vrste aglutinina u plazmi.

Objasniti sustav antigena AB0 i Rh sustava.

Razumjeti nastanak fetalne eritroblastoze.

Razumjeti reakciju nakon davanja nepodudarne krvi.

Odrediti krvne grupe prema AB0 i Rh sustavu.

V2: Komplement.

Literatura: Abbas i sur: Osnove imunologije, 5. izdanje, str. 41-49, 176-184

V3: Protočna citometrija.

Literatura: Tekst uz vježbu (BioTech) i Andreis i sur: Imunologija 7. izdanje. str. 421-422; 426-428.

Opcijski: Janeway’s Immunobiology, appendix 740-2.

Ishodi učenja:

13

Praktični dio: određivanje broja i subpopulacija različitih stanica imunog sustava u slezeni i limfnim

čvorovima metodom protočne citometrije.

V4: Imunofluorescentna i konfokalna mikroskopija.

Literatura: Priručnik za vježbe iz imunologije (vježba 5)

Ishodi učenja:

Znati primjenu fluorescentne i konfokalne mikroskopije u dijagnostici i istraživačkom radu.

Znati prepoznati i tumačiti rezultate promatranja imunofluorescencije na staklu na fluorescentnom

mikroskopu.

V5 i V6: ELISA.

Literatura: Tekst uz vježbu (BioTech), Priručnik za vježbe iz imunologije (vježba 8).

Ishodi učenja:

Opisati temeljna načela i postupak izvođenja metode ELISA.

Navesti materijal potreban za izvođenje metode ELISA.

Navesti podvrste metode ELISA (direktna, indirektna, sandwich ELISA), s posebnim naglaskom na

metodu sandwich ELISA.

Objasniti pojmove optičke gustoće, titra protutijela, krivulje standarda.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja,

kriterij ocjenjivanja):

Obveze studenata/studentica

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, odraditi laboratorijske vježbe i proći kontinuiranu

provjeru znanja. Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na

završnom ispitu. Tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.

I. Tijekom nastave vrednuje se:

a) redovito pohađanje nastave (maksimalno 5 bodova)

95-100% 5

90-95% 4

85-90% 3

80-85% 2

70-80% 1

Student može opravdano izostati sa 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga, što opravdava

liječničkom ispričnicom. Nema mogućnosti nadoknade izostaka van regularne nastave. Napomena:

Kašnjenje se računa kao izostanak.

*Ako student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave, ne može nastaviti praćenje

kolegija, odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova, gubi

pravo izlaska na završni ispit i ocijenjen je ocjenom F.

b) timski rad: prezentacija ili natjecanje (do 5 bodova)

c) pokazano znanje na seminarima i vježbama (do 20 bodova)

14

Svaki student dužan je unaprijed pripremiti propisano gradivo za seminare i vježbe, koji se

potom ocjenjuju ili testom ili ispitivanjem na satu. Pokazano znanje boduje se sa po 10 bodova.

Bodovna skala utvrđuje se prema apsolutnoj raspodjeli srednjih vrijednosti ocjena koja se postiže

zbrajanjem svih ocjena sa seminara, podijeljenom s brojem seminara. Isto pravilo ocjenjvanja vrijedi i

za vježbe.

d) usvojeno znanje (do 40 bodova).

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje na dva testa (Parcijala 1 i 2) od kojih svaki nosi

20 bodova.

e) bonus bodovi za zalaganje

Studenti će za zalaganje u tijeku nastave dobijati bonus bodove kojima će moći popraviti svoju

ukupnu ocjenu ili nadoknaditi neke bodovne gubitke iz drugih oblika ocjenjivanja. Do 5 bonus bodova

moći će se steći prilikom isticanja i aktivnog sudjelovanja u nastavi, te točnog odgovaranja na pitanja

u tijeku seminarske i praktične nastave.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9% bodova, ocjenjuju se kao F (NEUSPJEŠAN) i

ne mogu pristupiti završnom ispitu, tj. moraju kolegij ponovno upisati naredne akademske godine.

Studenti koji su tijekom nastave iz svih oblika nastave ukupno ostvarili 30 do 39,9 bodova (FX

kategorija), imaju pravo izaći na pismeni završni ispit koji se tada smatra popravnim ispitom. U tom

slučaju studenti na popravnom ispitu moraju riješiti 50% testa na kojem mogu ostvariti od 0 do

10% ocjenskih bodova ili ponovo upisati predmet. Dakle, konačna pozitivna ocjena u tom slučaju

može biti samo ocjena dovoljan (2)E.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 40 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu

ostvariti najviše 30 bodova.

II. Ocjenjivanje na završnom ispitu

Završni test nosi 30 bodova.

III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova)

Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnim ispitom na temelju

apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:

A (80-100 bodova) izvrstan (5), A

B (70-79,99 bodova) vrlo dobar (4), B

C (60-69,99 bodova) dobar (3), C

D (50-59,99 bodova) dovoljan (2), D

E (40-49,99 bodova) dovoljan (2), E

F (student koji je na

završnom testu riješio

manje od 40% testa)

nedovoljan (1), F

Documents

Naziv kolegija: Imunologija 2017/BIL_303_Silabus_Imunologija... · 2 1. Priručnik za vježbe iz imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski