Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
[upišite naziv tvrtke]
1 Nastavni materijali o Europskoj uniji
1
o 1945-1949. godine – početna faza europskog ujedinjenja
Po završetku 2. svjetskog rata Europa je bila potpuno iscrpljena. Stare trgovačke veze bile su
presječene, sva teška industrija i sektor ključnih proizvodnji koje nisu bile uništene, radili su ispod
svojih kapaciteta, a Europa se, krvava i slabo pripremljena, pokušavala uhvatiti u koštac s
milijunima koji su postali beskućnici za vrijeme i nakon rata. Europski kontinent dobio je ulogu
‘druge violine’ na međunarodnoj pozornici, a također je i dugovao sve većoj moći SAD-a i
Sovjetskog saveza kao i rastućem rivalstvu između ove dvije države. Tako je podijeljena Zapadna
Europa brzo shvatila da put do njenog opstanka leži u udruživanju gospodarskih resursa i
uspostavljanju učinkovitih, zajedničkih institucija, uz, kada je to potrebno američku financijsku,
tehničku i vojnu podršku. To su bila vremena velike političke nestabilnosti koju su pratile sve jače
socijalne tenzije i ono što je bilo hitno potrebno bila su inovativna diplomatska rješenja, čak i na
regionalnoj razini.
Rasprava o statusu Njemačke, od 1961. godine podijeljeni Berlin koji je bio europski simbol
Hladnog rata između dvije velike sile, zajedno sa neumoljivim gubitkom kolonijalnih moći učinili su
ovisnost Europe o vanjskoj pomoći još jačom. To je trenutak u kojem je proeuropski pokret
zajedno sa zagovarateljima federalizma krenuo u akciju i gorljivo promicao ideju europskog
ujedinjenja. Usko povezani s financijskim krugovima uz demonstraciju odanosti određenoj
političkoj tendenciji, ili suprotno tome, tražeći mobilizaciju javnosti, ovi pokreti – od kojih su neki
nastali za vrijeme otpora – uspostavili su 1947. godine Međunarodni odbor pokreta za europsko
jedinstvo. U svibnju 1948. godine, sazvan je Haški kongres iz kojeg je proizašao Europski pokret,
utemeljen u Bruxellesu, 25.10.1948. godine.
o Gospodarske i društvene posljedice 2. svjetskog rata
Neposredni učinak 2. svjetskog rata na europsko gospodarstvo bio je katastrofalan. Šteta
nanesena komunikacijskim i transportnim mrežama poremetila je promet sirovina i gotovih
proizvoda. Neredovita opskrba industrije i uništenje koje su pretrpila proizvodna postrojenja
rezultiralo je značajnim brojem zastoja, pa je posljedica bila smanjenje kupovne moći u vrijeme
kada su zahtjevi samo rasli. Čak i u državama pobjednicama praksa racionalizacije hrane
nastavila se dugo nakon kraja rata, a crno tržište podupiralo je opasne društvene nejednakosti.
Znatno je povećan broj zločina i bilo je sve više maloljetne delikvencije i prostitucije.
Istovremena rekonstrukcija domova, industrije i transportne infrastrukture gušila je nacionalna
gospodarstva. U ovim uvjetima, ljudi su se prije svega bavili restrikcijama koje su utjecale na
njihov svakodnevni život i često im je bilo teško razmišljati o budućnosti dugoročno. Nestašica
ugljena u izrazito hladnoj zimi 1946.-1947. dovela je do širenja štrajkova i masovnih
demonstracija. Problemi kao što su inflacija i devaluacija valuta, što je podsjetilo ljude na
POVIJEST
[upišite naziv tvrtke]
2 Nastavni materijali o Europskoj uniji
2
gospodarske krize i slom burze u godinama između dva rata, natjerali su europske vođe da
poduzmu drastične mjere. Stalna neravnoteža između ponude i potražnje domaćih proizvoda
rezultirala je velikim rastom cijena i samo povećavala budžetni deficit, kako unutarnji tako i
vanjski. Države su se zaduživale kako bi financirale programe rekonstrukcija i smanjile socijalne
nejednakosti. 1944. godine, Belgija je pokrenula veliki program obnove svoje valute, što je
uključivalo drastično smanjenje cirkulacije novčanica i depozita.
Neki osnovni sektori europskog gospodarstva bili su nacionalizirani, a modernizacija i programi
upotrebe novih alata i strojeva su postepeno pokrenuti. Dok je nezaposlenost utjecala na veliki
dio kontinenta, neke države su se paradoksalno susretale s manjkom radne snage u sektorima
ključnim za gospodarsku obnovu. Iako su tisuće njemačkih ratnih zarobljenika poslani na rad,
uspostavljeni su veliki programi vezani uz migraciju stranih radnika kako bi ovi bili u stanju
zadovoljiti posebno potrebe u poljoprivredi i u industriji ugljena i željeza. U tom su teškom
gospodarskom kontekstu Belgija i Francuska dogovorile protokol s Italijom o suradnji i emigraciji
koja će opskrbiti Italiju ugljenom, kojeg je ona strahovito trebala u zamjenu za tisuću
nezaposlenih talijanskih radnika. Tako je više od 500 tisuća Talijana emigriralo u zemlje Zapadne
Europe između 1946. i 1955. godine. Pri pokušaju da poboljša izvoz i učinkovitije se pozabavi
nezaposlenošću u kontekstu europskog ekonomskog rasta, Velika Britanija devalvirala je svoju
valutu 1949. godine, a smanjenje je bilo 30,5% u odnosu na standard zlata. Ovo drastično
smanjenje imalo je brzi domino efekt na druge, slabije europske valute. Nizozemska,
skandinavske zemlje i Finska odmah su devalvirale svoje valute za isti postotak kao Britanija,
Njemačka za 25%, Francuska za 22% i Belgija za 12,5%.
Otrježnjenje izazvano siromaštvom proširilo se i rezultiralo traženjem veće socijalne pravde.
Niska primanja dovela su do mnogobrojnih štrajkova, posebno u Francuskoj i Italiji. Novi sustavi
socijalne sigurnosti stavljeni su na ozbiljni test zbog velikog broja invalida, udovica i drugih žrtava
rata koje su tražile mirovine. Visoki socijalni troškovi rata imali su utjecaj na čitavo društvo.
Imajući vjere u određene programe sastavljene tijekom rata i slijedeći tradiciju društva koje si
uzajamno pomaže, europske države napravile su korak ka stvaranju šireg sustava socijalne
sigurnosti i položile temelje za modernu socijalnu državu.
o Političke posljedice 2. svjetskog rata
Nakon 1945. godine, predratni politički zemljovidi promijenili su se u većini europskih država.
Pojavile su se nove političke grupacije kao što su kršćanski demokrati, a naslijedile su bivše
katoličke stranke, ili su učvrstile svoje pozicije. Neke starije grupacije kao što su komunisti izašli
su iz sukoba značajno jači zbog uloge koju su imali u pokretu otpora i zbog uloge koju je u 2.
svjetskom ratu odigrao Sovjetski savez. Na koncept europskog zajedništva, koji su mnogi
smatrali bedemom protiv povratka nacionalizma, gledano je uglavnom sa simpatijama. Zapadna
Europa također je bila svjesna da SAD i SSSR šire svoj utjecaj na račun starog kontinenta i
nadali su se da će ponovno zauzeti svoje mjesto na međunarodnoj pozornici ujedinjenjem naroda
Europe.
[upišite naziv tvrtke]
3 Nastavni materijali o Europskoj uniji
3
o Pokret Otpora i europska ideja
„Novi poredak“, rasistički, kakvog su promicali nacisti tijekom rata, nije obeshrabrio one koji su
gorljivo podržavali europsko jedinstvo. Čak suprotno, neke skupine otpora u početku inspirirane
domoljubnim osjećajima postepeno su primorane razmišljati na europskoj razini. Više nego ikad
oni su vjerovali u potrebu za izgradnjom demokratske Europe kakvu su predložili militantni
antifašist i federalist Altiero Spinelli i Ernesto Rossi u svom djelu Manifest za slobodnu i
ujedinjenu Europu. Napisan na Ventoteneu, malom otoku u arhipelagu Ponza u Tirinejskom moru
na koji su bili prognani i stavljeni pod stalnu prismotru, Manifest se potajno proširio u javnosti u
ljeto 1941. godine. U ovom originalnom tekstu Spinelli je usporedio ujedinjenje Europe sa
stvaranjem države. On je vidio Europsku federaciju kao stup svjetskog mira.1943. godine, Spinelli
je osnovao Talijanski europski federalni pokret u Milanu.
Istovremeno, transnacionalni kontakti između različitih pokreta otpora formalno su uspostavljeni,
a kulminirali su 20.05.1944. godine usvajanjem Manifesta europskog otpora u Ženevi. U ovoj
antifašističkoj deklaraciji koju su potpisali Leon Blum, Pastor Willem, Visser’t Hooft i Altiero
Spinelli, pokret otpora poticao je stvaranje federalne unije između naroda Europe. U tekstu je
stajalo da će ciljevi Otpora biti postignuti samo ako se sve države slože napustiti dogmu
apsolutne samostalnosti i prihvatiti integraciju u federalnu organizaciju koja bi bila sposobna
osigurati mirno sudjelovanje njemačkog naroda u europskom životu. Manifest je također
zagovarao uspostavu vlade koja bi bila odgovorna stanovnicima država članica Federacije,
vojsku koja bi odgovarala federalnoj vladi isključivala sve nacionalne uvjetovanosti i Vrhovni sud
kompetentan da sudi o temama vezanim za interpretaciju federalnih Ustava i rješava sve moguće
nesuglasice između država članica Federacije. Konačno, Ženevska deklaracija pozivala je na
primjenu univerzalnih vrijednosti kao što su demokracija, socijalna pravda i poštivanje ljudskih
prava. Privremeni odbor Europske federacije uspostavljen je kako bi imao ulogu ureda za odnose
s javnošću. 07.07.1944. godine sudionici Ženevske međunarodne konferencije odobrili su novi
nacrt deklaracije Europskih boraca otpora, koja se tajno proširila i osigurala podršku većine.
Neki intelektualci i političari u egzilu u Londonu također su razmišljali o budućnosti Europe i
napravili nacrte različitih planova za Europsku federaciju. Krajem 1942. godine ratna sreća sve
više se okretala na stranu Saveznika. Njemački debakl u Rusiji i ulazak SAD-a u rat protiv snaga
Osovine (u prosincu 1941. godine), promijenio je tijek događaja i pojačao je vjeru Saveznika u
konačnu pobjedu. Različite vlade u egzilima, osjećajući da je njemački poraz neupitan, počele su
ozbiljnije razmišljati o svojoj budućnosti i vidjele svoje države kao dio reorganiziranog
poslijeratnog svijeta. Od tada su glavne svjetske sile same okupirale međunarodnu pozornicu, a
manje su se europske države osjećale isključeno. One su se najviše bojale američkih planova
koji bi pojednostavili geopolitičku mapu Europe. Ti planovi predviđali su eliminaciju malih država
koje su faktor međunarodne nestabilnosti. Američki i britanski financijski stručnjaci također su
razmatrali mogućnost uspostave novog međunarodnog monetarnog sustava i ponovnu
uspostavu svjetske trgovine pod angloameričkim vodstvom.
[upišite naziv tvrtke]
4 Nastavni materijali o Europskoj uniji
4
Male države, koje nisu imale nikakvu namjeru odreći se svoje neovisnost, odmah su ojačale
međusobne kontakte, razvile saveze i regionalne grupacije, kako bi učinkovitije branile svoje
interese u novoj međunarodnoj ekonomiji i kao članice UN-a. Borba za prava malih nacija postala
je vanjskopolitički cilj ovih država. U zimu 1942. – 1943. godine, poljski general W. Sikorski
predložio je opsežni plan za europske regionalne federacije. Razmatrana je također i ekonomska
unija koja bi se sastojala od država s izlazom na Sjeverni Atlantik. No jedino konkretno
postignuće iz tog perioda bilo je stvaranje carinske unije između Belgije, Nizozemske i
Luksemburga po samom završetku rata. Monetarni ugovor zemalja Beneluksa potpisan je
21.10.1943. godine u Londonu. On je uspostavio fiksnu tečajnu listu između belgijskog franka i
nizozemskog gildera te bilateralni obračunski mehanizam. Belgijsko-nizozemsko-luksemburška
granična konvencija potpisana je 05.09.1944. godine. Njome je uspostavljena tarifna zajednica i
dugoročno predviđeno stvaranje gospodarske unije između ove tri države.
o Podjela Europe
Održana 28.11 – 02.12.1943. godine, Teheranska konferencija bila je prvi sastanak između
Winstona Churchilla, Josifa Staljina i Franklina D.Roosvelta. Ovaj sastanak postavio je glavne
smjernice poslijeratne međunarodne politike. Vođe su raspravljale o invaziji na Normandiju, tada
predviđenoj za 01.05.1944. godine, o sudbini Njemačke i njenoj mogućoj podjeli te o tome kako
bi svijet trebao biti organiziran nakon sukoba. Odlučili su studiju o njemačkom pitanju povjeriti
Europskoj savjetodavnoj komisiji.
Na konferenciji održanoj u Jalti na Krimu od 02 – 11.02.1945. godine ovi isti vođe odredili su
sudbinu Europe sada oslobođenu od nacizma. Prije svega drugog dogovorili su se o okupaciji
Njemačke. Iako Francuska nije sudjelovala na konferenciji, dodjeljena joj je okupacijska zona u
Njemačkoj koja je trebala nastati spajanjem dijela američke i britanske zone. Također su usvojili
načela raspodjele njemačkog teritorija. Što se tiče Poljske došli su do dogovora o novim
granicama. Poljska će se proširiti malo više na zapad, gubeći nešto istočnih teritorija koje će
preuzeti Sovjetski savez, dok će Poljska dobiti neke istočne provincije Njemačke. To bi uključivalo
preseljenje nekoliko milijuna Nijemaca. Ovo troje vođa također su potpisali Deklaraciju o
politikama koje će se primjenjivati na oslobođenim područjima, tekst koji je predviđao održavanje
slobodnih izbora i uspostavljanje demokratskih vlada. Činilo se da je sastanak u Jalti bio konačni
pokušaj reorganizacije svijeta temeljen na suradnji i dogovoru.
Svijet još nije bio podijeljen na dvije utjecajne hemisfere, ali zapadne su sile morale prihvatiti
Staljinovu ulogu na teritorijima koje su oslobodili sovjetski tenkovi. Centralna i istočna Europa bile
su stoga pod ekskluzivnom kontrolom Crvene armije. Činilo se da je Staljin smatrao kako će
svaka sila uspostaviti svoj politički sustav tamo gdje ima vojnu kontrolu.
o Početak Hladnog rata
Kraj 2. svjetskog rata nije doveo do povratka u normalu. Čak suprotno, rezultirao je novim
sukobom koji je bio manje krvav ali mnogo dulji i mnogo podmukliji: Hladnim ratom. Savezničke
[upišite naziv tvrtke]
5 Nastavni materijali o Europskoj uniji
5
snage nisu se mogle dogovoriti o mirovnom ugovoru s Njemačkom koja je bila poražena i
podijeljena u četiri okupacijske zone. Sukoba interesa između novih svjetskih sila bilo je sve više,
a zavladala je klima straha i sumnje. Rezultat je dugi period međunarodnih tenzija s povremenim
dramatičnim krizama koje su s vremena na vrijeme dovodile do lokaliziranih oružanih sukoba bez
toga da dođe do potpunog rata između SAD-a i SSSR-a. Od 1947. godine do kraja Hladnog rata,
Europa je, podijeljena u blokove, bila u samom središtu borbe dviju supersila. Hladni rat doživio je
prvi vrhunac sa sovjetskom blokadom Berlina. Eksplozija prve sovjetske atomske bombe u ljeto
1949. godine, učvrstila je SSSR u njegovoj ulozi svjetske sile. Ovakva situacija potvrdila je
predviđanja Winstona Churchilla koji je u ožujku 1946. godine bio prvi zapadni državnik koji je
govorio o podjeli Europe željeznom zavjesom.
o Prvi sukobi među blokovima
Od 1945. do 1947. godine, Hladni rat doveo je do nekih lokaliziranih sukoba. Grčka je bila usred
civilnog rata od jeseni 1946. Godine, a Turska je također primala prijetnje. U ovoj napetoj
međunarodnoj atmosferi, američki predsjednik Truman, prema savjetu diplomata Georgea F.
Kennana redefinirao je smjernice američke vanjske politike. 12.03.1947. godine prije zajedničkog
zasjedanja oba doma Kongresa predsjednik je izložio nacrt nove doktrine vanjske politike koja je
za cilj imala zaustaviti širenje komunizma. Ova doktrina zvala se zaustavljanje (containment).
Nakon što je predstavio svoju zemlju kao nadu u borbi slobodnog svijeta protiv ‘komunističkog
totalitarizma’, Truman je zatražio Kongres da pomogne regijama Europe koje su pod prijetnjom
širenja komunizma.
U tom smislu, zatražio je od Kongresa odobrenje za 400 milijuna dolara pomoći za Grčku i
Tursku. Predložio je da se ta pomoć može proširiti i na druge zemlje. U međuvremenu, od ožujka
1947. godine borba protiv sovjetske špijunaže poprimila je oblik, a CIA je postala američka
obavještajna agencija. Nakon što je Amerika pustila Englesku da sama djeluje u Grčkoj, kasnije
je intervenirala i aktivno pomagala antikomunističkim snagama. Primjenjujući „Trumanovu
doktrinu zaustavljanja“, Amerika je također poticala Tursku da se odupire sovjetskim traženjem
prava nad lukama u Bosforu. Također su osigurali povlačenje ruskih trupa iz Irana. U Kini,
Amerika je pomoć pružila nacionalisti Chang Kai-Sheku, ali nisu uspjeli zaustaviti napredovanje
kominizma koje je podupirao SSSR.
o Marshallov plan i uspostavljanje Organizacije za europsku
ekonomsku suradnju
Krajem rata, Ujedinjeni narodi, čija je osnivačka Povelja potpisana u San Franciscu u lipnju 1945.
godine, na različite su načine pružali pomoć europskim državama uništenim ratom. Europa se
suočavala s ozbiljnim nestašicama hrane i morala se držati različitih racionalizacija. Također je
[upišite naziv tvrtke]
6 Nastavni materijali o Europskoj uniji
6
bila suočena s nestašicom dolara i stoga imala mogućnost ograničenog uvoza civilne i vojne
opreme. UN-ova agencija za pomoć i rehabilitaciju (UNRRA), osnovana u studenom 1943.
godine slala je hitne individualne pakete pomoći europskim državama, a pogotovo se to odnosilo
na humanitarnu pomoć. Ali ovaj program bio je nasumičan i nije imao velikog utjecaja na
ekonomiju cijele regije.
Unutareuropska trgovina bila je usporena zbog nedostatka stranih valuta i bilo je potrebno
međunarodno tijelo sposobno učinkovito organizirati trgovinu širom svijeta. SAD, čiji interes leži
upravo u promicanju takve trgovine, kako bi povećale vlastiti izvoz, odlučile su pomoći europskoj
ekonomiji kroz velike strukturne programe oporavka. Amerika je htjela zaštititi svoj prosperitet i
spriječiti prijetnju nacionalnih proizvodnih viškova. Ali želja SAD-a da Europi pruži veliku
gospodarsku pomoć bila je također i politički motivirana. Strah od širenja komunizma zapadnom
Europom tijekom Hladnog rata bila je jednako važan faktor kao i važnost osvajanja novih tržišta.
Amerika je stoga odlučila boriti se protiv siromaštva i gladi u Europi, koje je smatrala faktorima
koji pomažu širenju komunizma. Marshallov plan formirao je dio američke politike zadržavanja –
kao što je rekao američki predsjednik Truman u svom govoru pred američkim Kongresom
12.03.1947. godine – prema stvarnom ili zamišljenom širenju komunizma u Europi.
U svom govoru održanom 05.06.1947. godine na sveučilištu Harvard, američki državni tajnik
George C. Marshall, predložio je dodijeljivanje ekonomske i financijske pomoći svim državama u
Europi, a s ciljem bolje europske suradnje. To je bio Marshallov plan ili Europski program
oporavka. Francuska i Velika Britanija bile su zaista zainteresirane te su tri tjedna kasnije u
Parizu održale konferenciju na koju je pozvan i SSSR kako bi razradili zajednički program i
odgovorili na Marshallovu ponudu. No Vyacheslav Molotov, sovjetski ministar vanjskih poslova,
kategorički je odbio podnositi bilo kakvu međunarodnu kontrolu i protivio se ekonomskoj pomoći
Njemačkoj. Sovjetski savez odbio je Marshallov plan i uvjerio svoje države satelite kao i susjednu
Finsku da odbiju američku pomoć. Ovo odbijanje produbilo je razdor između istočne i zapadne
Europe. U siječnju 1949. godine, kao odgovor na Marshallov plan, SSSR je stvorio program
ekonomske suradnje između država sovjetskog bloka a zvao se Vijeće za zajedničku ekonomsku
pomoć (CMEA). Na kraju je 16 država potpisalo Marshallov plan: Austrija, Belgija, Danska (S
Farskim otocima i Grenlandom), Francuska, Grčka, Island, Irska, Italija (i San Marino),
Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal (s Maderom i Azorima), Švedska, Švicarska (s
Lihtenštajnom), Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Oni su odmah uspostavili Vijeće europske ekonomske suradnje (CEEC) koje je sastavilo izvještaj
u kojem se uspostavljaju prioriteti europske ekonomije. No Amerikanci su inzistirali da ove države
same kontroliraju upravljanje novcem i njegovu podjelu. CEEC je stoga osnovao stalnu agenciju.
16.04.1948. godine u Parizu, 16 država potpisalo je konvenciju kojom je uspostavljena
Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (engl. Organization for European Economic
Cooperation – OEEC). Njoj su se 1949. godine pridružili Zapadna Njemačka i teritorij Trsta.
[upišite naziv tvrtke]
7 Nastavni materijali o Europskoj uniji
7
Kolonije i prekomorske teritorije država OEEC-a predstavljale su njihove „roditeljske“ države kao i
SAD i Kanada, koje su bile uključene u rad organizacije iako joj zapravo nisu pripadale. OEEC je
stoga de facto bio svjetska organizacija. Kada su joj se 1960. Godine pridružili SAD i Kanada,
postala je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic
Cooperation and Development ili OECD, franc. Organisation de coopération et de
développement économiques ili OCDE), koja se kasnije proširila još više. Travnja 1948. godine
UN donijeli su zakon koji uključuje stranu pomoć i stvorili administraciju za ekonomsku suradnju
da upravlja Marshallovim planom. UN je odlučio poslati stalnog predstavnika u Europu i
uspostaviti posebnu agenciju u svakoj od država.
Između UN-a i svake pojedine države potpisan je bilateralni sporazum. Program za Europski
oporavak podijeljen je u subvencije i pozajmice koje su ukupno iznosile oko 13 milijardi dolara
podijeljenih između travnja 1948. i lipnja 1951. godine. Osim što je ulagana u modernizaciju,
američka je pomoć primarno korištena za nabavu stvari koje su bile prijeko potrebne europskoj
ekonomiji: hrana i poljoprivredni prozvodi, sirovine, alati i industrijska oprema. Amerika je također
predvidjela novac za razvoj proizvodnje strateških proizvoda u europskim kolonijama gdje su
željeli zaustaviti širenje komunizma. U listopadu 1948. godine OEEC uspostavila je Odbor za
prekomorske teritorije koji je pomoću posebnih fondova poticao europske države da surađuju s
Amerikom u razvoju Afrike. Politička važnost Marshallovog plana ne može se precjenjivati. Kroz
ovu pomoć američki predsjednik Truman želio je pomoći slobodnima narodima Europe da riješe
svoje ekonomske probleme. No to je također bilo i pitanje zaustavljanja komunizma koji je bio
prijetnja u Francuskoj i Italiji. Ova se politika isplatila. U travnju 1948. godine na izborima
kršćanska demokratska stranka pobijedila je do tada toliko utjecajnu komunističku partiju u Italiji.
Intenzivne propagandne kampanje također su bile dio Marshallovog plana. Npr. „vlak za Europu“
pun hrane i osnovnih proizvoda putovao je kroz države primateljice kako bi se pokazalo što se
radi i koji su rezultati već postignuti. U pomoć su također pozvani tisak, radio i televizija.
Program za oporavak Europe nesumnjivo je bio oružje Hladnog rata. Ali Marshallov plan označio
je ulazak zapadne Europe u doba konzumerizma koje simboliziraju npr. Coca cola i Holivudski
filmovi. 1948. godine OEEC ispregovarao je multilateralni ugovor o plaćanjima unutar Europe. To
je 1949. godine popratila shema liberalizacija trgovine. OEEC također je promicalo ekonomsku
produktivnost u Europi kroz Europsku agenciju za produktivnost uspostavljenu 1953. godine kako
bi proučavala i obavještavala o tehničkom napretku u proizvodnom sektoru. Kao prva krovna
organizacija za Europske demokratske države sa slobodnim tržištem, OEEC bilo je važan
prethodnik ujedinjenoj Europi. No ono je ostalo organizacija za suradnju među vladama koje nije
moglo stvoriti carinsku uniju.
[upišite naziv tvrtke]
8 Nastavni materijali o Europskoj uniji
8
o Europski pokret
Kako je Haški kongres bio uspješan, organizator, Međunarodni odbor pokreta za europsko
jedinstvo, odlučio je ovaj eksperiment odvesti dalje postavši u listopadu 1948. godine Europski
pokret. Cilj mu je bio koordinirati aktivnosti različitih postojećih međunarodnih organizacija i
predstavljati ih u odnosima s vladama. Europski pokret privatna je organizacija koja se sastoji od
26 nacionalnih Vijeća uključujući i 11 nacionalnih odbora u egzilu iz središnje Europe i
Španjolske.
Svi su spadali pod međunarodno Vijeće, izvršni ured i tajništvo. Europski pokret želio se baviti
političkim, ekonomskim, tehničkim i kulturnim problemima koji su se pojavljivali u Europskoj uniji.
Također je želio informirati i mobilizirati javno mišljenje u korist europskih integracija. Prvi počasni
predsjednici Europskog pokreta bili su Leon Blum, Winston Churchill, Alcide De Gasperi, Paul-
Henri Spaak, Robert Schuman, Richard Coudenhove-Kalergi i Konrad Adenauer. Europski pokret
bio je ideološki vrlo aktivan i organizirao je mnogobrojne tematske događaje. U veljači 1949.
godine Briselski politički kongres definirao je pojedinačna, obiteljska i socijalna prava koja mogu
biti garantirana u zakonu prema Europskoj povelji za ljudska prava. Također je revidirao
procedure za nominiranje delegata u Europsko savjetodavno vijeće i usvojio statut za Europski
sud. Dva mjeseca kasnije, na Westminsterskoj ekonomskoj konferenciji raspravljalo se o
monetarnim temama i položen je temelj za buduću Europsku platežnu uniju. Kako su podržavali
udruživanje osnovnih industrija, sudionici kogresa također su raspravljali o uspostavljanju
Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.
U prosincu 1949. godine Europska konferencija o kulturi u Lozani rezultirala je uspostavljanjem
Europskog centra za kulturu i europske škole u Brugesu. U lipnju 1950. godine Rimska
konferencija o socijalnoj skrbi predložila je plan usuglašavanja europskih sustava socijalne
sigurnosti i predložila stvaranje europskog ureda za rad i stanovništvo i Europskog fonda za
obnovu i razvoj.
Slijedile su druge međunarodne konferencije koje su se uspješno bavile integracijom Njemačke u
ujedinjenu Europu, odnosima između Europe koja se gradi i Comonwealtha i situacijom u
državama središnje i istočne Europe. Europski pokret koristio je intenzivnu kampanju posebno
kroz europsku kampanju za mlade.
[upišite naziv tvrtke]
9 Nastavni materijali o Europskoj uniji
9
o Europska ekonomska zajednica (EEZ) kao jedan od glavnih igrača u
međunarodnim odnosima
U 1960-ima, države Europske ekonomske zajednice uživale su uzoran ekonomski rast. Ipak, rast
je zaustavljen zbog ekonomske krize koja je započela sredinom 1970-ih.
Bez obzira na to, EEZ postala je jedan od glavnih igrača u međunarodnim odnosima. Stoga su
mnoge države željele uspostaviti bolje trgovinske veze s EEZ-om. Ekonomska suradnja s
članicama EFTA-e i SAD-om ojačana je novim ugovorima. Europljani su također osjećali kako bi
trebalo produbiti odnose sa zemljama trećeg svijeta i zaključili su ugovore s mnogim afričkim,
karipskim i pacifičkim zemljama.
Europljani su mogli održati svoje prisustvo na Bliskom Istoku zbog svojih dobrih odnosa kako s
arapskim zemljama, tako i s Izraelom. No njihov je utjecaj na događaje bio relativno nevažan.
Devet članica, čiji su se politički i ekonomski interesi prilično razlikovali, često su se našle u ulozi
pružanja potpore američkoj politici. Ali bile su direktno pogođene posljedicama rata na Srednjem
Istoku, naročito naftnom krizom i ekonomskim posljedicama Yom Kipurskog rata između Izraela i
arapskih država koji se vodio u jesen, 1973. godine.
Tijekom tog rata, francuska politika na Srednjem Istoku pod predsjednikom Pompiduom
promijenila je svoj predznak iz tradicionalne podrške Izraelu u podršku arapskim zemljama. Na
sličan je način i Velika Britanija počela simpatizirati arapske sile. Nizozemska je, s druge strane,
otvoreno podupirala Izrael.
Odnosi između SAD-a i EEZ-a
Nakon Drugog svjetskog rata, SAD su aktivno poticale europske napore prema postizanju
federalizacije i ekonomske i političke unije. Predsjednik John F. Kennedy neprestano je ponavljao
o američkoj predanosti ujedinjenoj Europi u svojim govorima kao što je npr. bio njegov govor o
„velikom novom zdanju“, održan na Dan neovisnosti, 04.07.1962. godine. U tom je govoru
predložio posebno partnerstvo između Europe i SAD-a kako bi se što bolje obranila zajednica
slobodnih nacija. Ova inicijativa, koja je tako dobro prihvaćena u Ujedinjenom Kraljevstvu,
[upišite naziv tvrtke]
10 Nastavni materijali o Europskoj uniji
10
odbijena je od strane Francuske koje je željela razvijati nacionalnu nuklearnu energiju neovisno
od SAD-a.
Ipak, čim je europska trgovina počela postizati konkurentnost koja je zaprijetila ekonomskim
interesima SAD-a, u ekonomskoj su se sferi počele javljati razlike. Trgovinski odnosi između
Europe i SAD-a, koji su se odvijali po Općem ugovoru o pristojbama i trgovini, ponekad su bili
napeti.
Općenito govoreći, europske države prihvatile su ulogu SAD-a kao glavne zapadne sile zbog
ograničenja koja je postavio Hladni rat. Ali mladi europljani zauzimali su sve odbojniji stav prema
Americi zbog njihove upletenosti u rat u Vijetnamu.
Sovjetski odnos prema EEZ-u
Još od vremena osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik, SSSR je osuđivao bilo kakvu
ideju europskih integracija. Smatrao je udruživanje europskih država kanalom za američki
kapitalizam koji želi pokoriti stanovnike Europe kako bi postigao maksimalni profit. Sovjeti, koji su
se bojali ponovnog rođenja jake Njemačke, također su brinuli zbog vojnih nastojanja zapadne
Europe, koje su pak smatrali oruđem NATO-a i direktnom prijetnjom komunističkom bloku.
U siječnju, 1949. godine, SSSR je organizirao uspostavu Vijeća za međusobnu ekonomsku
pomoć kao protutežu Organizaciji za europsku ekonomsku suradnju. Vijeće i Europska
ekonomska zajednica dugo su se ignorirali. No sporadični su kontakti postali češći tijekom
perioda zastoja odnosa istoka i zapada, iako su trgovinski odnosi EEZ-a sa zemljama središnje i
istočne Europe bili uglavnom na bilateralnoj osnovi.
Rođenje EFTA-e
1958. godine, nakon neuspjeha pregovora između država članica Organizacije za europsku
ekonomsku suradnju (OEEC) i pokušaja da zaključe ugovor o slobodnoj zoni trgovine, najveća je
briga država koje nisu bile članice nove Europske ekonomske zajednice (EEZ) bila da će ostati
po strani zapadno europskih ekonomskih integracija. Stoga su one same odlučile uspostaviti
vlastitu konvenciju.
U Štokholmu su 04.01.1960. godine, Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i
Ujedinjeno Kraljevstvo potpisale konvenciju kojom se uspostavlja Europsko udruženje slobodne
[upišite naziv tvrtke]
11 Nastavni materijali o Europskoj uniji
11
trgovine (EFTA), koje će svoje sjedište imati u Ženevi. Ovih sedam država zajedno sačinjavale su
tržište od 90 milijuna ljudi. Finska je postala pridružena članica EFTA-e 27.03.1961. godine, a
puno članstvo je stekla tek 1986. godine. Island se pridružio 1970. godine. Iako je EFTA
uspostavljena kako bi bila protuteža Europskoj ekonomskoj zajednici u nastajanju, nikada nije
pokušala biti njen rival. Slijedila je isključivo ekonomske ciljeve, bez namjere da se natječe s
Europskom ekonomskom zajednicom. Djelovala je isključivo na osnovu suradnje između vlada.
Aktivnosti EFTA-e
EFTA je uspostavljena kao međunarodna organizacija koja se zasnivala na načelima suradnje
među vladama. Njen temeljni zadatak bio je upravljanje zonom slobodne trgovine i njenim
vanjskim odnosima, posebno onima s Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ). Odluke
unutar EFTA-e donosile su se jednoglasno.
Njena najviša institucija bilo je Vijeće kojem su pomagali savjetodavni odbor koji je predstavljao
ekonomski sektor, odbor parlamentaraca i tehnički odbor. EFTA je bila fleksibilna organizacija čije
je tajništvo bilo ograničeno na najviše 100 članova te je bilo pod upravom Vijeća. Djelovalo je na
razini ministara ili stalnih predstavnika i sjedište mu je bilo u Ženevi.
Njegov je temeljni cilj bio osigurati slobodnu trgovinu industrijskih proizvoda u skladu s
rasporedom koji je bio usklađen s rasporedom EEZ-a. Situacija s trgovinom ribe i poljoprivrednih
proizvoda ovisila je o tome da li su prerađeni (i stoga potpadaju u zonu slobodne trgovine) ili nisu
prerađeni (u kom slučaju nisu spadali pod Konvenciju). Neprerađeni proizvodi su ovisili o
bilateralnim dogovorima i preferencijalnom sustavu. Sustav su također nadopunjavala zajednička
pravila o konkurentnosti, otvaranje natječaja javne nabave i približavanje tehničkih specifikacija.
EFTA, koja nije imala nadnacionalna tijela, nije pružala nikakav oblik ekonomskih integracija ili
postavila bilo koju zajedničku vanjsku carinsku pristojbu, niti je slijedila bilo koju zajedničku
politiku.
Aktivnosti EFTA-e u načelu su za sobom povlačile suradnju s EEZ-om. Zaključak ugovora o
slobodnoj trgovini s EEZ-om i stupanjem na snagu zajedničke definicije vezane uz pravila o
podrijetlu proizvoda rezultirali su gotovo potpunom slobodom kretanja industrijskih proizvoda.
Prvo proširenje
[upišite naziv tvrtke]
12 Nastavni materijali o Europskoj uniji
12
Pregovori s Velikom Britanijom, prekinuti u prosincu 1967. godine nakon što je Francuska po
drugi puta uložila veto, službeno su nastavljeni 20.06. 1970. godine u Luksemburgu početkom
Haškog samita koji je u prosincu 1969. godine povezao jačanje zajednice s njenim proširenjem.
Usporedni diplomatski razgovori vođeni su s Danskom, Irskom i Norveškom čije su ekonomije
ostale usko vezane uz britansko tržište, pogotovo po EFTA-om.
Pregovori su ipak vođeni u jako različitim uvjetima od onih 1961. i 1967. godine. Od tada je
zajednica zaista učvrstila svoje pozicije, zajedničke su se politike pokazale vrijednima, a
uspostava zajedničkog tržišta ušla je u svoju finalnu fazu. Čitavo zakonodavstvo zajednice koje
su države kandidatkinje morale usvojiti bilo je daleko opsežnije no što je bilo 1961. godine.
Konačno, 01.01.1973. godine, Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se Velika Britanija,
Danska i Irska.
Pregovori o proširenju
Promjene koje su se dogodile u političkim sustavima Grčke, Španjolske i Portugala sredinom
1970-ih – prijelaz iz diktarura u funkcionalne demokracije, omogućili su Europskoj ekonomskoj
zajednici da se postepeno širi prema mediteranskom zaljevu.
No ipak, značajne ekonomske i socijalne prepreke ostale su na putu prema integracijama tih
uglavnom poljoprivrednih zemalja u visoko industrijaliziranu zajednicu. Bili su potrebni vrlo
naporni pregovori i dug tranzicijski period prije no što je bilo moguće prihvatiti nove članice.
Grčka
Otkako je 09.07.1961. godine potpisala Atenski ugovor, Grčka je imala status pridružene članice
Europske ekonomske zajednice. Treba spomenuti da je Grčka postala prva država koja se
08.06.1959. godine pozvala na članak 238. Rimskih ugovora koji je omogućavao da pojedinačna
država ili međunarodna organizacija postanu povezane sa EEZ-om.
Vojni udar 21.04.1967. godine kojim je započeo period vojne diktature i diplomatske izolacije
doveo je do suspenzije ugovora o pridruživanju, te su se detalji vezani uz ugovor obavljali na
dnevnoj bazi, sve dok diktatorski režim nije svrgnut, 24.07.1974. godine. Monarija je ukinuta u
lipnju 1973. godine. Povratak republike i demokracije u zemlju koja je od davnih vremena bila
kolijevka političkog koncepta demokracije, oslobodilo je veliko oduševljenje i podršku u zapadnoj
Europu. 28.11.1974. godine, Grčka je ponovno primljena u Vijeće Europe koje je sama napustila
[upišite naziv tvrtke]
13 Nastavni materijali o Europskoj uniji
13
u prosincu 1969. godine znajući da bi se mogla suočiti s optužbama za kršenje ljudskih prava od
strane vojnog režima.
Što se tiče same ekonomske situacije, postojali su veliki problemi koje je trebalo pobjediti. Grčka
je imala značajno manji BDP i veći postotak nezaposlenih nego njeni budući europski partneri.
BDP Grčke bio je 50% ispod prosjeka EEZ-a. Grčka se nadala da će u procesu pridruživanja
imati koristi posebno od zajamčenih cijena u poljoprivredi i od nekih strukturnih fondova koja je
nudila EEZ-a. Predviđao se također rast u turizmu i dotok čvrstih valuta. Ali velika razlika u razini
razvijenosti između Grčke i Zajednice otežala je momentalnu primjenu svih operativnih pravila
unutarnjeg tržišta koja su napravljena za razvijene ekonomije. Više od 26% radno sposobnog
stanovništva Grčke bilo je zaposleno u poljoprivredi, dok je u istoj grani u ostatku Zajednice bilo
zaposleno svega oko 8% radno sposobnog stanovništva. Također, neki važni grčki proizvodi kao
što su maslinovo ulje, vino i voće i povrće, prijetili su postati konkurencija talijanskim i francuskim
proizvodima kojih je ionako već bilo previše prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Kako bi
pokušala naći rješenje, Komisija je predložila period tranzicije od 7-8 godina. Devet članica
također se bojalo velikog priliva jeftine radne snage iz Grčke koja pokušava pobjeći kroničnoj
nezaposlenosti kod kuće. Postojali su i brodarski lobiji u Europi koji su se bojali konkurencije od
strane grčkih trgovačkih brodova koji bi, s druge strane, učinili europsku flotu najvećom flotom na
svijetu. Nakon dugog perioda tranzicije, dugih i mukotrpnih pregovora, Grčka je u drugom valu,
1981. godine postala članica EEZ-a.
Španjolska i Portugal
Baš poput Grčke, Španjolska i Portugal dvije su mediteranske zemlje koje su nakon diktatura
pokušavale učvrstiti svoje novo uspostavljene demokracije. Nakon dugog period marginalizacije u
Europi, kako ekonomske, tako i političke, ove dvije zemlje, u usporedbi s ostatkom Zajednice,
patile su od zastarjele industrije i sektora poljoprivrede. Činilo se kako bi članstvo u EEZ-u bilo
pravo rješenje za probleme s kojim su se ove zemlje suočavale u periodu tranzicije.
01.01.1986. godine, Španjolska i Portugal pridružile su se Europskoj ekonomskoj zajednici i ovim
je, trećim proširenjem, ona postala Europa sa 12 članica. Za Španjolsku i Portugal proces
pridruživanja bio je još dulji i teži nego za Grčku zbog značajnih ekonomskih interesa i težine koju
sa sobom nosi ekonomija Španjolske.
Četvrto proširenje
01.01.1995. godine, Austrija, Finska i Švedska koje su sve bile članice EFTA-e, postale su
punopravne članice Europske Unije koja se ovime proširila s 12 na 15 članica. Pridruživanje ovih
zemalja označilo je kraj kratkih pregovora koji su započeli 01.02.1993. godine, a završili u ožujku
1994. godine. Norveška, koja je predala svoju aplikaciju za pridruživanje 25.11.2002. godine i
potpisala Ugovor o pridruživanju 24.06.1994. godine na Krfu, odbila je članstvo nakon što su
[upišite naziv tvrtke]
14 Nastavni materijali o Europskoj uniji
14
njeni građani 28.11.1994. godine na referendumu glasali negativno. Švicarska, koja je službeno
bila kandidatkinja od 20.05.1992. godine, povukla je svoju aplikaciju za pridruživanje Europskoj
zajednici nakon što je odbijeno njeno članstvo u Europskoj ekonomskoj zoni, 06.12.1992. godine.
Ove „male države“ koje su značajno doprinijele važnosti politika neutralnosti i nesvrstanosti koje
su se često nametale tijekom Hladnog rata – osim Norveške koja je bila članica NATO-a od 1949.
godine – posebno su se htjele pridružiti Europskoj uniji kako bi mogle doprinositi donošenju
odluka koje su već morale primjenjivati kao članice Europske ekonomske zone. Bogate zemlje u
kojima je vladalo prilično izraženo euroskeptično raspoloženje javnosti u većini sjevernih regija –
Austrija, Finska, Norveška i Švedska – željele su odlučno braniti svoje ekonomske interese i
„sjeverni model“. Iako su te zemlje već prihvatile mnoga postojeća pravila Zajednice pod
ugovorom Europske ekonomske zone, pregovori o pridruživanju bili su posebno žestoki na
područjima poljoprivrede, iznosima regionalne pomoći, pitanjima budžeta i kvotama za ribarstvo.
U skladu sa svojom demokratskom tradicijom, Finska, Norveška i Švedska predale su sudbine
ugovora o pridruživanju na glasanje svojim građanima. Rezultat je bio za očekivati: jasno i glasno
„DA“ od Finske i Austrije, malo „DA“ od Švedske i još jedno „NE“ od Norveške.
Kraj Hladnog rata i geopolitičke promjene u Europi
Kraj 20. stoljeća bio je vrijeme velikih preokreta u istočnoj Europi. Pad Berlinskog zida 1989.
godine zaključio je period Hladnog rata i podjele koje su sezale još do 2. svjetskog rata. Pad
komunističkog bloka bio je kraj bipolarnog svijeta koji je nastao na rivalstvu SADa i SSSR-a.
Neke ekonomske i vojne strukture, poput Vijeća za zajedničku ekonomsku pomoć i Varšavski
pakt, prestale su postojati 1991. godine. Događaji iz kasnih 1980-ih godina označili su početak
poboljšanja odnosa između dva dijela europskog kontinenta koji je dugo bio podijeljen. Širom
Europe provodile su se političke i ekonomske reforme koje su stvarale povoljne uvjete za
stvaranje tržišne ekonomije i uspostavljanje pluralističkih parlamentarnih demokracija koje se
temelje na vladavini prava. No, daleko od toga da je uspjeh bio zagarantiran, što se vidjelo u
strašnom nasilju kojim je prekinuta vladavina komunizma u bivšoj Jugoslaviji.
Zapadna Europa bila je rastrgana nadom i opuštanjem s jedne strane i napetošću izazvanom
periodima tenzija. Novi politički režimi ubrzo su pokazali svoje namjere da se okrenu državama
zapadne Europe za nužnu ekonomsku pomoć i podršku u procesu tranzicije. Težnja za
vlasništvom i suvremenošću koju je utjelovljavala Europska unija bila je pokretačka snaga iza
transformacije država srednje i istočne Europe. Ali Europska unija, kojoj je pripala ova povijesna
uloga, također je morala poduzimati sve kako bi ponudila ovim državama mogućnost da se
pridruže njenom prostoru mira i napretka, a ujedno im je trebala pružiti sredstva i načine koji bi
ovaj prostor otvorili za njih. Nestanak željezne zavjese također je popločao put za ponovno
ujedinjenje Njemačke, a kasnije i ponovno sjedinjenje s ostatkom Europe. U lipnju, 1993. godine,
na Europskom vijeću u Kopenhagenu, proces proširenja Europske unije službeno je pokrenut.
Taj je proces bio jedinstven u povijesti Europske unije zbog velikog broja država kandidatkinja i
velikog broja stanovnika tih država. Europske infrastrukture – uključujući Konferenciju o sigurnosti
i suradnji u Europi, Vijeće Europe i Zapadno-europska unije – također su se trebale proširiti i
promijeniti kako bi bolje odgovarale novim političkim sustavima u istočnoj Europi.
[upišite naziv tvrtke]
15 Nastavni materijali o Europskoj uniji
15
Peto proširenje Europske unije
Europska unija željela je prekinuti podjelu Europe koja se dogodila krajem 2. svjetskog rata.
Stoga je pozitivno reagirala i odgovorila na zahtjeve za pridruživanje Europskoj uniji od strane
zemalja srednje i istočne Europe – Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka,
Slovenija te Malta i Cipar. Osim simbolične vrijednosti koju je imalo, peto veliko proširenje
Europske unije (koje se dogodilo 01.05.2004. godine) omogućilo je da se toliko dugo nakon 2.
svjetskog rata uspostavi trajni mir na cijelom europskom kontinentu te da se potakne ekonomski i
komercijalni rast kako bi uloga Europske unije na međunarodnoj sceni bila veća.
Kako bi mogla uspješno funkcionirati, Europska unija koja je uključivala 25 država članica, trebala
je prilagoditi svoje ciljeve i svoje institucionalne strukture i strukture koje donose odluke. Tako je
zaključen Ugovor iz Nice u veljači 2001. godine i uspostavljanje Europske konvencije u veljači
2002. godine, koja je bila zadužena za ključne teme vezane uz daljnji razvoj Unije i za pokušaje
da se pronađu moguća rješenja. Njen posao kulminirao je izradom nacrta Ugovora koji je
uspostavio ustrojstvo Europe, a usvojen je konsenzusom Konvencije, 13.06. i 10.07.2003.
godine. Deset novih država članica koje su potpisale svoj Ugovor o pridruživanju 16.04.2003.
godine, odmah su se uključile u rad Konvencije u ulozi promatrača, zajedno s tri druge
kandidatkinje – Bugarskom, Rumunjskom i Turskom. Ugovor koji je uspostavio ustrojstvo Europe
konačno su potpisali šefovi država i vlada 25 članica, 29.10.2004. godine u Rimu, a tri države
kandidatkinje parafirale su završni akt kao promatračice. Nakon što su Francuska (svibanj, 2005.)
i Nizozemska (lipanj, 2005.) odbile Ugovor o ustrojstvu, institucionalne reforme bit će važeće tek
kad na snagu stupi Ugovor iz Lisabona.
Postepeno širenje Europske unije postavilo je mnoge izazove uključujući i pitanje identiteta
Europske unije, njenog identiteta, ciljeva politika te je neminovno postavilo kontroverzno pitanje
njenih granica i ograničenja. Jer na vidiku je već bilo pridruživanje Hrvatske s kojom je Europska
unija započela pregovore 03.10.2005. godine. Bivša jugoslavenska republika Makedonija dobila
je status države kandidatkinje nakon što je predala zahtijev za pridruživanje u ožujku, 2004.
godine, dok je za ostale balkanske države uključene proces stabilizacije i pridruživanja (Albanija,
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija uključujući Kosovo) prepoznat potencijal da se i one
pridruže Europskoj Uniji. Istovremeno, Turska, koja je potpisala Ugovor o pridruživanju Europskoj
ekonomskoj zajednici još 1963. godine, potaknuta je da nastavi reforme kako bi udovoljila
ekonomskim i političkim kriterijima za pridruživanje. 1999. godine Turska je dobila status države
kandidatkinje, a pregovori o pridruživanju započeli su 03.10.2005. godine.
*Izvor: © CVCE www.cvce.eu
[upišite naziv tvrtke]
16 Nastavni materijali o Europskoj uniji
16
Video prilozi
Uz nastavne materijale dostupni su i video prilozi i webinari s radionica EU Educa: kliknite na
link i otvorite vezu na prilog. U slučaju da se automatski ne pokrenu hrvatski titlovi kliknite na
rubriku Settings - Postavke (donji desni ugao), pa Titlovi i odaberite Hrvatski.
Eureka – Adenauer arhitekt EU
Eureka – Ideja koja je dovela do stvaranja Europske unije
Eureka Put ka zajedničkoj europskoj vojsci
9. svibanj, dan koji gradi povijest
Povijest – Očevi Europe
Robert Schuman – otac Europske unije
Rimski ugovori
Povijest – sporazum iz Nice
Povijest 50 godina prijateljstva pismom
Povijest europsko jedinstveno tržište
Povijest – Je li “Željezna dama” slomila želju UK za eurom?
Povijest – Turska i EU
Webinar
Prof. dr. sc Tvrtko Jakovina i povijest EU
Doc.dr. Mila Orlić - Suvremena povijest Europe
[upišite naziv tvrtke]
17 Nastavni materijali o Europskoj uniji
17
Zajednička poljoprivredna politika
Po Ugovoru kojim je uspostavljena Europska ekonomska zajednica, zajedničko tržište prošireno
je na poljoprivredu i trgovanje poljoprivrednim proizvodima. Bilo je to posebno vazno pitanje jer
su Rimski ugovori stvorili poljoprivredno tržište od 200 milijuna potrošača. Po ugovoru, zajednička
poljoprivredna politika imala je pet ciljeva:
povećati poljoprivrednu proizvodnju;
osigurati dobar životni standard za članove poljoprivredne zajednice;
stabilizirati tržište;
osigurati dostupnost poljoprivrednih proizvoda u šest država;
osigurati da proizvodi dođu do potrošača po razumnim cijenama.
Ali sam Ugovor nije ponudio metode kojima će se to postići pa se pristupilo dugotrajnim
pregovorima. Nakon četiri godine cjenkanja, konačno su odabrana sljedeća temeljna načela:
jedinstvo tržišta koje se temelji na slobodi kretanja poljoprivrednih proizvoda i jedinstvo
cijena unutar država članica;
davanje prednosti proizvodima iz Zajednice;
financijska solidarnost;
intervencije na zajedničkom tržištu.
Cijene i sustave za različite poljoprivredne proizvode trebala je ispregovarati Komisija putem
Vijeća ministara i putem Ekonomskog i socijalnog odbora Europske zajednice.
Europska carinska unija
Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu, omogućio je uvođenje Carinske unije.
Istim se Ugovorom trebalo stvoriti homogeno ekonomsko područje u odnosu na vanjski svijet.
Carinska unija, zajedno s komercijalnim politikama s trećim zemljama, trebala se stvarati
postepeno tijekom godina na sljedeće načine:
POLITIKA
[upišite naziv tvrtke]
18 Nastavni materijali o Europskoj uniji
18
ukidanjem carinskih nameta između država članica;
ukidanjem kvantitativnih restrikcija između država članica;
uspostavljanjem zajedničkih carinskih pristojbe za treće zemlje.
Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu omogućavao je smanjenje carina od
10% i spuštanje cijena do 20% za globalne uvozne kvote. Uspostavljanje Carinske unije
napredovalo je mnogo brže no što je predviđeno Rimskim ugovorima. Prvu fazu liberalizacije
trgovine, u siječnju 1959. godine, slijedila je faza redukcija u carinskim poslovima i kvantitativne
restrikcije. Za ovim mjerama slijedilo je upoznavanje sa Zajedničkim vanjskim pristojbama.
No neke su države smatrala je da je previše teško primjenjivati upute Ugovora. To se posebno
odnosilo na Francusku koja je, u to vrijeme, bila u ratu u Alžiru. Francuska se također mislila
pozvati na sigurnosnu klauzulu, iako je general de Gaulle pokušavao pružiti svojoj zemlji
gospodarska i novčana sredstva koja su bila potrebna da se pridruži zajedničkom tržištu, za koje
se nadao da će potaći i modernizirati francusku industriju.
Zajedničko transportno tržište
Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu pružio je mogućnost stvaranja
zajedničke politike za cestovni i željeznički te transport riječnim putevima. Ova je politika stvorena
kako bi pomogla slobodno kretanje dobara, usluga i osoba i konačno, kako bi se postigla Europa
bez unutarnjih granica. Prva inicijativa bila je harmonizacija carinskih pristojbi i poreza. Ipak, u
Ugovoru nije istaknut nikakav vremenski raspored.
Razlike u uvjetima transporta između šest država bile su još uvijek velike uglavnom zbog njihovih
pojedinačnih zemljopisnih odlika. Tamo gdje je Francuska davala prednost željeznici,
Nizozemska, Italija i Njemačka su s druge strane promicale unutarnji riječni i cestovni transport.
Države članice također nisu željele odustati od određenih povlastica u sektoru transporta, što je
bilo od glavne ekonomske i socijalne važnosti. Politika transporta također je utjecala na druge
osjetljive sektore kao što su zaštita okoliša, energetika i regionalni razvoj. Pod tim je uvjetima bilo
vrlo teško postići dogovor između svih članica i napraviti pravu zajedničku trasportnu politiku.
Sukladno tome, Zajednica je morala biti zadovoljna s nekoliko mjera koje su uključivale pravila o
konkurentnosti u ovom sektoru.
Jedinstveni Europski akt
Dana 17. i 28.02.1986. godine, u Luksemburgu i Hagu, ministri vanjskih poslova 12 članica
potpisali su Jedinstveni europski akt. Ovaj ugovor bio je rezultat dugih pregovora dijela
[upišite naziv tvrtke]
19 Nastavni materijali o Europskoj uniji
19
međuvladine konferencije i spajao je jedinstveni tekst koji se posebno ticao reforme institucija
Europske zajednice, proširenja moći i odgovornosti zajednice i suradnje u sferama europske
vanjske politike. Jedinstveni europski akt bio je ključna faza u dovršavanju formiranja jednog od
najvažnijih postignuća Europske zajednice – jedinstvenog tržišta. Jedinstveni europski akt stupio
je na snagu 01.07.1987. godine.
Ugovor iz Amsterdama
U članku N, Ugovora o Europskoj uniji potpisanog u Maastrichtu, 07.02.1992. godine, napravljena
je priprema za reviziju Ugovora 1996. godine. Shodno tome, 15 država članica sazvale su
konferenciju vlada (IGC) u Turinu, 29.03.1996. godine, koja je pod predsjedništvom Italije, Irske i
zatim Nizozemske izradila nacrt ugovora koji je usvojilo Amsterdamsko europsko vijeće
16/17.06.1997. godine. Unesene su samo male promjene prije no što su 02.10. ministri vanjskih
poslova 15 država članica potpisali Ugovor u Amsterdamu. Nakon što su ga ratificirale sve države
članice, Ugovor iz Amsterdama stupio je na snagu 01.05.1999. godine.
Sastajući se u sastavu šefova država ili vlada, posebna se pažnja poklanjala sljedećim temama:
načinima na koji bi se Europu moglo približiti njenim građanima, stvaranje prostora slobode,
sigurnosti i pravde; jačanje zajedničke i vanjske sigurnosne politike; provođenje reformi institucija
i funkcioniranje same Unije kako bi postala demokratičnija i učinkovitija kod priprema za sljedeća
proširenja koja bi uključivala države srednje i istočne Europe, Maltu i Cipar. Pregovore su također
obilježila pitanja koja su postavljale određene države o tome koliko bi prikladno bilo omogućiti
Europu koja se razvija u dvije brzine. Europska komisija sudjelovala je u svim tim pregovorima,
dok je Europski parlament periodično bio obaviješten o tome što se događa.
Ugovor iz Amsterdama, koji je nastavak već postojećih ugovora, promijenio je određene odredbe
Ugovora iz Maastrichta i drugih ugovora koji uspostavljaju europske zajednice i druge vezane
članke. Ono što je bilo najupečatljivije, dozvolio je jačanje ljudskih prava unutar Unije, uključivanje
zakonodavstva koje se tiče Schengena u zakonodavstvo Europske unije, opoziv djelomičnog
ukidanja socijalnih politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i uspostavljanje područja slobode,
sigurnosti i pravde koje je omogućilo snažnije djelovanje u pitanjima vanjske politike.
Ipak, napredak koji je postignut Ugovorom iz Amsterdama, što se tiče institucija, bio je sve u
svemu prilično ograničen. Stoga su se države članice složile da, prije no što se dogode nova
proširenja, nastave s pregovorima o onim temama koje nisu dovršene do kraja upravljanja IGC-a.
Načelo pojačane suradnje također je uključeno u Ugovor kako bi se onim državama članicama
koje žele intenzivniju suradnju to i omogućilo putem institucija Unije, a bez opasnosti po proces
europskih integracija u cijelosti.
[upišite naziv tvrtke]
20 Nastavni materijali o Europskoj uniji
20
Područje Schengena
Kao odgovor na izrazito negativan stav Ujedinjenog Kraljevstva prema ukidanju carinskih
kontrola, zemlje Beneluxa u kojima je već postojala sloboda kretanja ljudi, predložile su
Francuskoj i Njemačkoj da pokušaju zajednički postepeno ukidati granične kotrole između njih.
Pet država uključeno je u „Schengensku skupina“, a ime je izabrano prema malom selu u
Luksemburgu gdje se sastaju granice Luksemburga, Francuske i Njemačke. Tamo su
14.06.1985. godine ove države potpisale Ugovor o postepenom ukidanju graničnih kontrola na
zajedničkim granicama. Kako nisu sve od 12 država članica željele učestvovati u ovom procesu,
Schengenska skupina predstavlja prethodnicu, postignuće koje će se kasnije proširiti na ostale
partnere.
Ostale članice Unije postepeno su se pridruživale osnivačkoj skupini sljedećim redoslijedom:
Italija 27.11.1990., Španjolska i Portugal 25.06.1991., Grčka 06.11.1992., Austrija 28.04.1995., i
Švedska, Finska i Danska 19.11.1996. godine. Iako su Norveška i Island države izvan Unije, one
su članice Nordijske unije putovnica, pa su ušle u Schengen kao pridružene članice 19.12.1996.
godine. Isključeni su ostali samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska koje i dalje upravljaju kontrolom
svojih granica.
Schenenski ugovor omogućava postepeno ukidanje granica između država članica, ali s time da
se učinkovitije vrši kontrola i nadzor nad vanjskim granicama. Ovaj Ugovor uspostavlja
kratkoročne mjere – pojednostavljuje kontrole unutarnjih granica i koordinira borbu protiv šverca
droge i borbu protiv kriminala – i dugoročne mjere – harmonizira zakonodavstvo i regulatorne
odredbe vezane uz šverc droge i oružja, suradnju policija i usklađivanje politika koje se odnose
na vize.
19.06.1990. godine, potpisana je Konvencija koja primjenjuje Schengenski ugovor. Njen je cilj bio
ojačati kontrole na vanjskoj granici, definirati specifične procese za izdavanje jedinstvenih viza,
usklađivanje procedura vezanih uz pružanje azila, uspostavljanje Schengenskog sustava
informacija i poduzimanje mjera protiv šverca droge.
Početak primjene Schengenskog ugovora koji je planiran za 01.01.1993. godine, suočio se s
mnoštvom poteškoća i morao je biti odgođen nekoliko puta. Zatim je novi datum neodgodivo
određen – 26.03.1995. godine. Od tada pa sve do danas, ovaj ugovor se postepeno primjenjuje
na države potpisnice, te su napravljene odredbe za uključivanje klauzula o ograničenjima
određenih zakona. Italija i Grčka pozvale su se na takvu klauzulu kad su imale problema s
čuvanjem svojih granica na moru. Slično tome, Francuska je učinila isto tijekom terorističkih
[upišite naziv tvrtke]
21 Nastavni materijali o Europskoj uniji
21
napada 1995. godine i čini to i danas kako bi čuvala svoje granice s Belgijom i Luksemburgom, a
zbog šverca droge koji kreće iz Nizozemske.
Zakonodavstvo vezano uz Schengensku zonu dio je pravnih stupova Europske zajednice
uspostavljeno Ugovorom iz Amsterdama, 02.10.1997. godine, ali se ono ne odnosi na Ujedinjeno
Kraljevstvo i Irsku koje su u ovom slučaju primijenile krnju primjenu zakona.
Ujedinjenje Europe 1998.–2009. (Ugovor iz Nice, Ustav za Europu)
Krajem 1990-ih godina prošlog stoljeća započeo je povijesni proces proširenja Europske unije
kako bi se uključile države srednje i istočne Europe. Ovaj proces bio je rezultat ključnih reformi
gospodarskog, političkog i socijalnog sustava “istočnih” država koje su uslijedile nakon
oslobođenja od komunističkog sustava. To je vrijeme također označilo kraj podjela između dvije
Europe koje su bile rastavljene od kraja 2. svjetskog rata Hladnim ratom i Berlinskim zidom.
Stoga su 01.05.2004. godine nove članice Europske unije postale: Republika Češka, Estonija,
Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija, a također i Malta te Cipar. No, nove
granice proširene Europe otvarale su pitanje njenih odnosa s novim susjedima i pitanje njenog
mjesta u svijetu.
Obnavljanje veza unutar europskog kontinenta također je otvorilo ekonomske probleme i pitanja
o budućnosti Unije i njenim operativnim metodama. 1997. godine, Europska komisija stoga je
usvojila Agendu 2000. Bio je to vrlo ambiciozan akcijski program koji je pokrivao proširenje u
cijelosti, reforme politika zajednice i njen budući financijski okvir. U isto to vrijeme, Europska je
unija bila oslabljena ostavkom predsjednika Jacquesa Santera i njegovog tima u ožujku 1999.
godine, pa je Komisija bila prisiljena baviti se svojim vlastitim operativnim metodama kako bi se
unaprijedila transparentnost i učinkovitost u novim područjima aktivnosti.
Ugovor iz Nice, dovršen u veljači 2001. godine, trudio se postići institucionalne reforme koje su
bile potrebne državama kandidatkinjama koje su već bile progonjene od strane drugih, npr.
Turske, koja se također želi pridružiti Uniji. Ali većina članica EU bile su zabrinute zbog slabosti i
sporog procesa tih institucionalnih restrukturiranja, a krajem Vijeća Europe u Laekenu
(14/15.12.2001. godine), sazvali su Konvenciju o budućnosti Europe koja se trebala baviti samo
ključnim problemima koji proizlaze iz budućnosti Unije i njenog razvoja i pokušajima da se
identificiraju različita moguća rješenja. Konvencija, koja se sastajala dva puta mjesečno, obavljala
je svoj posao između veljače 2002. godine i srpnja 2003. godine. 18.07.2003. godine,
predsjedavajući EU, Valery Giscard d’Esaing, predao je talijanskom predsjedništvu Vijeća
Europske unije nacrt Ugovora koji predstavlja Europski ustav. Vijeće koje je uspostavilo Ustav
Europe bilo je promijenjeno od strane međuvladine konferencije i potpisano u Rimu, 29.10.2004.
[upišite naziv tvrtke]
22 Nastavni materijali o Europskoj uniji
22
godine od strane 25 država članica koje su se tim potpisom obvezale poduzeti korake koji će
osigurati ratifikaciju.
Ugovor koji je uspostavio Ustav za Europu nikada nije stupio na snagu. U proljeće 2005. godine,
iako ga je potpisalo 11 država članica, neuspjeh na referendumu u Francuskoj i Nizozemskoj
doveo je do prekida procesa ratifikacije. Dok je kasnije sedam država članica nastavilo s
procesom ratifikacije, sedam preostalih odgodilo je proces na neodređeno vrijeme. Europska je
unija tako doživjela nečuvenu krizu koja će trajati dvije godine.
2007. godine, njemačko je predsjedavanje nastavilo sa savjetovanjem i uspjelo prekinuti krizu.
23.06.2007. godine, šefovi država ili vlada održali su sastanak s Europskim vijećem i dogovorili
da će čim prije sazvati međuvladinu konferenciju (IGC).
U sklopu svog mandata od IGC-a je zatraženo da napravi nacrt Ugovora o reformama koje bi
popravile trenutno važeće ugovore. Ustavni koncept koji je trebao odbaciti sve postojeće ugovore
i zamijeniti ih jedinstvenim ustavnim tekstom odbačen je.
IGC započela je svoj posao 23.07., a dovršila ga 18.10.2007. godine, s neformalnim sastankom
šefova država i vlada u Lisabonu. Tijekom tog sastanka napokon je postignut politički dogovor
oko teksta u novom ugovoru. 13.12.2007. godine, šefovi država i vlada potpisali su Lisabonski
ugovor, a zatim pozvali na što brži proces ratifikacije u svih 27 država članica kako bi taj ugovor
mogao stupiti na snagu 01.01.2009. godine.
12.06.2008. godine, Irska, kao jedina država članica koja je za ratifikaciju morala provesti
referendum, odbila je Ugovor. No, preporuka Europskog vijeća u lipnju 2008. godine bila je da se
nastavi s procesom ratifikacije koji je započet. U ovoj su fazi parlamenti 19 država članica već
odobrili ugovor i ponovno pregovaranje oko teksta bilo je nezamislivo. Nakon što je Irska od
Vijeća Europe primila dodatne garancije, 02.10.2009. godine ponovno su održali referendum.
Ovaj puta rezultat je bio pozitivan. 03.11.2009. godine, Republika Češka ratificirala je Ugovor i
time je dugotrajni EU proces napokon dovršen. Lisabonski je ugovor konačno stupio na snagu
01.12.2009. godine.
*Izvor: © CVCE www.cvce.eu
[upišite naziv tvrtke]
23 Nastavni materijali o Europskoj uniji
23
Dodatni nastavni prilozi o politici Europske unije
Dodatni nastavni materijali dostupni su kroz tekstove u pdf formatu: kliknite na link i otvorite
vezu na prilog.
Jagoda Novak – EU građanstvo
Jagoda Novak – Romi – istinska Europska manjina
Kristijan Kotarski – Ekonomska i monetarna unija
Tamara Puhovski – Podučavanje Europske unije
Dario Čepo – Institucije Europske unije
Dunja Mak – Prava potrošača u Europskoj uniji
Video prilozi
Uz nastavne materijale dostupni su i video prilozi i webinari s radionica EU Educa: kliknite na
link i otvorite vezu na prilog. U slučaju da se automatski ne pokrenu hrvatski titlovi kliknite na
rubriku Settings - Postavke (donji desni ugao), pa Titlovi i odaberite Hrvatski.
Europski zakoni
Kako funkcionira: Europski parlament
Eureka Europski izbori
Višejezičnost: utkan u srž europskog identiteta
Europska obrambena zajednica
Parlamentarium – centar za posjetitelje
EuroparlTV video Eureka Obrana bez vojske
Imigracija u Europu
Temeljna prava
Kako funkcionira Europska centralna banka
[upišite naziv tvrtke]
24 Nastavni materijali o Europskoj uniji
24
Webinar
Dubravka Kobaš Lučić - Kako funkcionira Vijeće ministara i kako se zastupaju nacionalni interesi u
Bruxellesu
Doc.dr. Marita Brčić Kuljiš - Ideja političkog liberalizma u EU
Prof. dr.sc. Luka Brkić - Ekonomija EU
Karlo Kralj - Položaj mladih u hrvatskom i europskom kontekstu
Prof.dr.sc. Vinko Kandžija Monetarna unija
[upišite naziv tvrtke]
25 Nastavni materijali o Europskoj uniji
25
o PUTOVANJE EUROPOM 2016. Dobro došli!
Europa: kontinent s tisućljetnom poviješću, bogatim kulturnim naslijeđem i pejzažima koji su
među najljepšima na svijetu. Velik je broj sadržaja koje putnici mogu otkriti i istražiti, a sad im je to
olakšano zahvaljujući Europskoj uniji. Velik broj granica unutar EU-a može se prijeći bez provjere,
a uporabom eura olakšava se povoljna kupovina. Olakšan je pristup zdravstvenim uslugama, a s
vama mogu putovati vaš pas ili macka. Ako vozite, vozacka dozvola i potvrda o osiguranju vozila
izdane u jednoj državi članici EU-a vrijede i u ostalima, a upotreba mobilnog telefona u
inozemstvu sve je povoljnija.
Europsku uniju čini 28 država članica koje se protežu od Laponije na sjeveru Europe do
Sredozemnog mora te od zapadne obale Irske do obala Cipra: one čine bogatu tapiseriju pejzaža
od kamenitih obala do pješčanih plaža, od plodnih pašnjaka do sušnih ravnica, od jezera i šuma
do arktičkih tundra.
Narodi Europe sa svojim raznolikim tradicijama, kulturama i jezicima čine oko 7 % svjetskog
stanovništva. Njihovo povijesno naslijeđe zacrtano je još u prapovijesnim spiljskim slikarijama,
grčkim i rimskim starinama, maurskoj arhitekturi, srednjovjekovnim utvrdama, renesansnim
palačama i baroknim crkvama. U jednakoj mjeri putnike privlači i moderna Europa sa svojim
pulsirajućim gradovima, raznolikim kulturnim svečanostima, zimskim i ljetnim sportovima i
bogatom kulinarskom ponudom.
Europljani vole putovanja koja su uvelike jednostavnija otkako je ukinuta većina formalnosti u vezi
s putovnicama i prtljagom. Devetnaest država članica EU-a koristi se istom valutom, eurom, čime
se olakšava usporedba cijena i pojednostavljuje putovanje s obzirom na to da nije potrebno
mijenjati novac. Stvaranjem jedinstvenog tržišta s više od 500 milijuna ljudi povećao se izbor i
smanjile su se cijene. Većina Europljana smatra da je putovanje unutar EU-a jednostavno poput
putovanja unutar njihove domovine.
GEOGRAFIJA
[upišite naziv tvrtke]
26 Nastavni materijali o Europskoj uniji
26
o Potrebne isprave
Za državljane EU-a
Putovnica ili osobna iskaznica
Zahvaljujući schengenskim pravilima koja su dio zakonodavstva EU-a, više ne postoje granične
provjere između 22 države članice EU-a. Tim pravilima ukinute su sve unutarnje granične
provjere, no ujedno su postavljene i učinkovite provjere na vanjskim granicama EU-a te je
uvedena zajednička vizna politika. U schengenskom su sustavu sve države članice EU-a osim
Bugarske, Irske, Hrvatske, Cipra, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine. Island, Lihtenštajn,
Norveška i Švicarska također su članice schengenskog sustava, iako nisu države članice EU-a.
Valjana putovnica ili osobna iskaznica trebat će vam ako putujete u jednu od šest država koje
nisu članice schengenskog sustava ili kad se vraćate iz njih te kad ulazite u EU ili ga napuštate
preko vanjske granice. Tijekom putovanja u EU imajte ih uz sebe za slučaj da ih morate pokazati
u identifikacijske ili sigurnosne svrhe. Prije putovanja izvan EU-a, provjerite koje su sve isprave
potrebne u državi nečlanici EU-a koju želite posjetiti. Imajte na umu da su valjane osobne
iskaznice samo one koje su izdale nacionalne vlasti.
Djeca moraju imati vlastitu putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Vize
Za putovanje unutar EU-a nije potrebna viza.
Za nedržavljane EU-a
Putovnica
Potrebna je valjana putovnica.
Viza
Viza za EU na razdoblje do 90 dana nije potrebna državljanima 42 države, uključujući Australiju,
Kanadu, Japan, Novi Zeland i Sjedinjene Američke Države. Popis država čiji državljani moraju
[upišite naziv tvrtke]
27 Nastavni materijali o Europskoj uniji
27
imati vizu prilikom putovanja u Irsku ili Ujedinjenu Kraljevinu razlikuje se od ostalih država članica
EU-a. Vizu zatražite u konzulatu ili veleposlanstvu države koju planirate posjetiti.
Ako imate schengensku vizu, možete putovati u sve države schengenskog sustava. Osim toga,
ako imate valjanu dozvolu boravka koju je izdala jedna od država članica schengenskog sustava,
možete boraviti u drugim državama schengenskog prostora do 90 dana. Nacionalna viza možda
će vam biti potrebna za putovanje u državu EU-a koja nije u schengenskom sustavu.
o Novac
Euro
Više od dvije trećine državljana EU-a koristi se eurom, dakle više od 337 milijuna ljudi u 19
država članica EU-a.
Euro se označava simbolom €. Novčanice eura identične su u svim državama, ali svaka država
kuje vlastite kovanice, s jednom stranom koja je jednaka u svim državama članicama i drugom na
kojoj je otisnut karakterističan nacionalni prikaz. Sve novčanice i kovanice mogu se rabiti u svim
državama članicama koje se koriste eurom, uključujući velik broj njihovih prekomorskih područja.
Euro je nacionalna valuta Andore, Monaka, San Marina i Vatikana, kako je utvrđeno sporazumom
s EU-om. Eurom kao nacionalnom valutom služi se i dio država i teritorija poput Kosova ili Crne
Gore.
U europskim državama izvan europodručja velik broj hotela, trgovina i restorana, posebice u
turističkim mjestima, prihvaća plaćanje u eurima kao i u nacionalnoj valuti, iako ih zakoni na to ne
obvezuju.
Gotovina i kartice
Banke naplaćuju iste naknade za međunarodna plaćanja u eurima unutar EU-a kao i za domaće
transakcije iste vrijednosti u eurima. Stoga podizanje eura s bankomata u svim mjestima unutar
EU-a stoji jednako kao i podizanje eura s bankomata banke u kojoj nemate račun u vašoj zemlji.
Jednake naknade primjenjuju se na sva plaćanja debitnim ili kreditnim karticama u eurima, na
prijenos eura s jednog računa na drugi ili prilikom izravnog debitnog plaćanja, bez obzira na to je
li transakcija obavljena u vašoj zemlji ili unutar EU-a. Naknade za transakcije mogu se, naravno,
uvelike razlikovati od banke do banke.
Međunarodna plaćanja u ostalima valutama ne podliježu tim odredbama.
[upišite naziv tvrtke]
28 Nastavni materijali o Europskoj uniji
28
U slučaju gubitka ili krađe bankovne kartice odmah nazovite izdavača kartice da ju blokira. Prije
puta zabilježite broj koji u tom slučaju trebate nazvati.
Ako uđete u EU ili napuštate EU s najmanje 10 000 € gotovine (ili s istim iznosom u bilo kojoj
drugoj valuti), novac morate prijaviti carinskim dužnosnicima.
o Kupnja Unutar EU-a
Kad putujete po državama članicama EU-a, nema ograničenja na vrstu proizvoda koju ćete kupiti
ili nositi sa sobom ako su proizvodi za osobne potrebe, a ne za preprodaju. Porezi (PDV i
trošarine) uključeni su u cijenu proizvoda i unutar bilo koje druge države članice EU-a na tu cijenu
vam se ne mogu obračunati iznosi drugih poreza.
Hrana
Ne postoje općenita ograničenja u vezi s količinom mesnih ili mliječnih proizvoda prilikom
putovanja unutar EU-a.
Ulazak u EU
Ako ulazite u EU iz države nečlanice EU-a, smijete unijeti robu oslobođenu od PDV-a i trošarina
za osobne potrebe unutar količina navedenih u nastavku. Isto se primjenjuje na putnike s
Kanarskih otoka, Kanalskih otoka, Gibraltara i ostalih područja na kojima se ne primjenjuju pravila
EU-a o PDV-u i trošarinama.
Ostala roba uključujući parfeme
Ako putujete zrakom ili morem, možete unijeti robu u ukupnoj vrijednosti od 430 €, a ako putujete
kopnom ili unutarnjim plovnim putovima, u vrijednosti koja ne prelazi 300 €. Neke države članice
EU-a niže ograničenje primjenjuju na putnike mlađe od 15 godina, ali vrijednost i dalje ne može
biti manja od 150 €.
Hrana
Protuzakonito je unošenje mesnih ili mliječnih proizvoda, čak i u malim količinama, pri povratku iz
većine zemalja u EU. Jedine su iznimke Andora, Farski otoci, Grenland, Island, Lihtenštajn,
[upišite naziv tvrtke]
29 Nastavni materijali o Europskoj uniji
29
Norveška, San Marino i Švicarska. Razlog tomu je zaštita stoke unutar EU-a od životinjskih
bolesti.
o Pomoć potrošačima
Potrošačima je svugdje unutar EU-a zajamčeno pošteno postupanje, proizvodi koji zadovoljavaju
određene standarde i pravo na pravni lijek ako nešto krene po zlu.
Provjerite što jedete.
Možete biti sigurni da su sigurnosni standardi za hranu na najvišoj mogućoj razini zahvaljujući
strogim zakonima u vezi s proizvodnjom, preradom i prodajom hrane. Možete provjeriti sastojke,
uključujući one koje se najčešće povezuje s alergijama ili netolerancijom na određene namirnice.
Obratite pozornost na organski logo EU-a na svim pakiranim organskim namirnicama.
Provjerite što kupujete.
Zaštićeni ste od razne nepoštene trgovačke prakse na internetu i u trgovinama. Sada su
zabranjene unaprijed označene kućice na web-mjestima kako ne biste slučajno platili putno
osiguranje prilikom kupovine zrakoplovne karte na internetu. Neopravdane naknade za plaćanje
kreditnim karticama na internetu također su zabranjene.
Kozmetički proizvodi moraju imati oznaku roka trajanja nakon otvaranja proizvoda. Provjerite
simbol otvorene kutijice.
Proizvodi za sunčanje sada imaju jasnije oznake, uključujući standardiziranu oznaku zaštite od
UVA zračenja.
Oznaka na pojedinim proizvodima kao što su igračke, električni uređaji ili mobilni telefoni jamči
sukladnost sa svim relevantnim zahtjevima EU-a u vezi sa sigurnosti, zdravljem i zaštitom
okoliša.
[upišite naziv tvrtke]
30 Nastavni materijali o Europskoj uniji
30
Usporedite cijene.
Puna cijena svake vrste robe koja je na prodaju, uključujući PDV, mora biti jasno izložena, kao i
jedinična cijena – cijena kilograma ili litre. Kod rezervacije zrakoplovnih karata internetom, od
početka mora biti vidljiva ukupna cijena karte, sa svim naknadama i pristojbama.
Riješite sve probleme.
Europski centri za zaštitu potrošača daju praktične informacije o pravima potrošača unutar EU-a,
kao i savjete i pomoć u vezi s prekograničnim žalbama ili sporovima. Centri postoje u svih 28
država članica EU-a, kao i u Norveškoj i Islandu. Također postoji korisna aplikacija za
putoanja ECC-Net Travel s mnoštvom praktičnih savjeta i informacija.
o Zaštita okoliša
Većina Europljana želi aktivno sudjelovati u problematici klimatskih promjena i zaštite okoliša.
Prilikom planiranja putovanja, uzmite u obzir potencijalne načine uštede energije i sredstava te
smanjivanja emisije štetnih plinova.
Kako biste odabrali ekološke proizvode, potražite znak zaštite okoliša EU-a koji se dodjeljuje
proizvodima koji ispunjuju visoke standarde zaštite okoliša. Znak zaštite okoliša može vam
također pomoći da pronađete ekološki osviješteni smještaj: hotel, noćenje s doručkom, hostel za
mlade ili kamp.
o Dolazak na odredište
Cestom
Vozačka dozvola
Valjana vozačka dozvola izdana u državi članici EU-a vrijedi na području cijelog EU-a. Svaka
nova vozačka dozvola izdaje se u obliku plastične kartice standardnog europskog formata. U
nekim je zemljama, uz valjanu vozačku dozvolu, potrebna i prometna dozvola.
[upišite naziv tvrtke]
31 Nastavni materijali o Europskoj uniji
31
Osiguranje vozila
Prilikom svakog putovanja u EU, vaše automobilsko osiguranje automatski pokriva minimalni
iznos propisan zakonom (odgovornost treće strane). To se primjenjuje i na Islandu, u Lihtenštajnu
i Norveškoj. Ako imate sveoubuhvatnu policu osiguranja, njome su često obuhvaćena i putovanja
u strane zemlje, ali to biste trebali provjeriti prije odlaska.
Europski obrazac za izjavu o prometnoj nezgodi, koji možete dobiti od svoje osiguravajuće kuće
ili preuzeti s interneta, standardni je dokument dostupan na nekoliko jezika kojim je
pojednostavljeno davanje izjave na licu mjesta ako dođe do prometne nezgode u inozemstvu.
Prilikom putovanja u EU nije potrebno imati zelenu kartu, no ona je međunarodni dokaz
minimalnog osiguranja od odgovornosti treće strane. Ako ne ponesete zelenu kartu, bilo bi dobro
ponijeti potvrdu o osiguranju.
Sigurna vožnja
U svim državama članicama EU-a moraju se koristiti sigurnosni pojasevi u vozilima u kojima su
ugrađeni. Djeca moraju biti propisno vezana.
Korištenje mobilnim telefonima tijekom vožnje u velikoj mjeri povećava mogućnost prometne
nesreće i zabranjeno je u gotovo svim državama članicama EU-a, osim uz upotrebu hands-free
kompleta.
Maksimalna dopuštena razina alkohola u krvi varira od 0 mg/ ml do 0,8 mg/ml. Ostale važne
informacije o sigurnosti na cestama u pojedinim državama članicama EU-a, uključujući
ograničenja brzine, sigurnosnu opremu za motocikliste i bicikliste, obavezno paljenje svjetala
tijekom dana i korištenje zimskih guma, dostupne su u novoj aplikaciji Odlazak u inozemstvo.
Vozače koji su u inozemstvu napravili prometni prekršaj poput prebrze vožnje ili vožnje pod
utjecajem alkohola moguće je pronaći zahvaljujući boljoj prekograničnoj razmjeni podataka.
Imajte na umu da se u Irskoj, Cipru, Malti i Ujedinjenoj Kraljevini vozi lijevom stranom ceste, a u
pojedinim državama kao što su Belgija, Nizozemska i Portugal vrijedi pravilo prednosti vozila s
desne strane.
Zrakom
Stvaranje jedinstvenog europskog tržišta u području zračnog prometa omogućilo je niže cijene
vožnje i veći broj prijevoznika, linija i putničkih usluga. EU omogućuje let na području EU-a
[upišite naziv tvrtke]
32 Nastavni materijali o Europskoj uniji
32
svakom prijevozniku i floti koji s u sukladni sigurnosnim standardima EU-a, uključujući otvaranje
domaćih linija u inozemstvu. Putnici u zračnom prometu lako mogu usporediti cijene s obzirom na
to da sve objavljene cijene obavezno uključuju cijenu vožnje, sve poreze, pristojbe i doplate.
Zajednička pravila EU-a o sigurnosnim provjerama putnika, ručne prtljage i prijavljene prtljage
primjenjuju se na sve odlazne letove iz zračnih luka u EU-u. Pravilima EU-a utvrđen je popis
predmeta koji se ne smiju unositi u kabinu zrakoplova, kao i predmeta koji se ne smiju nalaziti u
prijavljenoj prtljazi koja će biti smještena u prtljažni prostor zrakoplova. Trenutačno također
postoje ograničenja u pogledu količine tekućine koja se može unijeti u ručnoj prtljazi. Poduzet je
prvi korak za ukidanje tih ograničenja omogućujući putnicima koji putuju kroz zračne luke u EU-u
nošenje tekućina kupljenih u trgovinama u kojima je kupnja oslobođena carine kao ručne prtljage
pod uvjetom da su predmet i račun zatvoreni u sigurnosnoj vrećici.
Zahvaljujući primjeni visokih standarda rezultati koje Europa postiže u sigurnosti zračnog prometa
među najboljima su u svijetu. U cilju daljnjeg unaprjeđenja sigurnosti određenim zračnim
prijevoznicima podrijetlom iz država izvan EU-a zabranjeno je letjeti u europskom zračnom
prostoru ako je utvrđeno da su nesigurni ili nisu pod dovoljnim nadzorom nadležnih tijela.
Željeznicom
Unutar EU-a postoji više od 215 000 km željezničkih pruga koje omogućuju razne međunarodne
putničke usluge. U nekoliko zemalja postoji više od 7 300 km brzih linija koje povezuju važne
osovine poput one London – Pariz, Milano – Rim i Barcelona – Madrid, na kojima vlakovi postižu
brzine do 350 km/h. Mreža se nastavlja širiti.
Morem ili unutarnjim plovnim putovima
Između država članica EU-a postoje različiti pomorski pravci na kojima se nude redovite,
visokokvalitetne usluge prijevoza umjesto prijevoza cestovnim ili željezničkim pravcima ili u
kombinaciji s njima. Postoji i više od 41 500 km plovnih rijeka, kanala i jezera. EU je među
pionirima poboljšanja pomorske sigurnosti i promicanja visokih standarda s pravilima o zaštiti
putnika i posade na trajektima ili drugim plovilima koja plove u europske luke ili iz njih, kao i
putničkih brodova koji plove na području EU-a.
o Prava putnika
EU je jedino područje u svijetu na kojemu putnici uživaju velik broj prava u svim vrstama
prijevoza: cestovnom, zračnom, željezničkom i vodenom. Putnici unutar EU-a, uključujući putnike
s posebnim potrebama i one sa smanjenom pokretljivošću, imaju pravo na precizne,
[upišite naziv tvrtke]
33 Nastavni materijali o Europskoj uniji
33
pravovremene i dostupne informacije, pomoć te, u određenim okolnostima, odštetu u slučaju
otkazivanja putovanja ili velikog kašnjenja.
Putnici u autobusnom prometu
Svi putnici u autobusnom prometu imaju pravo na primjerene informacije u vezi s uslugama i
pravima putnika prije i tijekom putovanja. Putnici koji koriste međunarodne usluge na putovanjima
najmanje 250 km imaju dodatna prava poput pomoći, nadoknade ili preusmjeravanja u slučaju
kašnjenja ili otkazivanja putovanja.
Putnici u zračnom prometu
Kao putnik u zračnom prometu, imate pravo na informacije, nadoknadu, preusmjeravanje, odštetu
(pod određenim okolnostima) te pomoć ako vaš let kasni, ako je otkazan ili ako vam je uskraćeno
ukrcavanje. Ta se prava odnose na putnike na svim letovima sa zračnih luka na području EU-a ili
dolaznim letovima na područje EU-a, a koje su organizirali zračni prijevoznici iz EU-a.
Zračni prijevoznici odgovorni su za ukradenu i oštećenu prtljagu ili prtljagu kojom se nije ispravno
rukovalo. Putnici imaju određena prava i ako putuju u sklopu aranžmana.
Putnici u željezničkom prometu
Putnici u željezničkom prometu imaju pravo na pravovremene informacije, povrat novca,
preusmjeravanje, pomoć i odštetu u slučaju dugih kašnjenja i otkazivanja u vezi sa svim
međunarodnim željezničkim uslugama unutar EU-a. Prava putnika na nacionalnim linijama mogu
se razlikovati od države do države.
Putnici u pomorskom prometu i prometu unutarnjim plovnim putovima
Putnici koji putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima imaju pravo nadoknade,
preusmjeravanja, odštete i pomoći u slučaju otkazivanja ili kašnjenja, kao i pravo na adekvatne i
lako dostupne informacije. Ta se prava primjenjuju, uz neke iznimke, na sve koji se služe
putničkim uslugama isplovljavanja iz luka na području EU-a ili uplovljavanja u njih te uslugama
krstarenja u slučaju da je luka u kojoj se vrši ukrcavanje na području EU-a.
Putnici s invaliditetom i oni sa smanjenom pokretljivošću
Putnici s invaliditetom i oni sa smanjenom pokretljivošću imaju pravo na besplatnu pomoć u
zračnim lukama, na željezničkim postajama i u lukama te na određenim autobusnim terminalima,
kao i u zrakoplovima, vlakovima, brodovima i autobusima. Prilikom rezervacije savjetuje se
obavijestiti prijevoznika ili operatora o posebnim potrebama, kao i u slučaju kupnje karte
unaprijed ili najmanje 48 sati prije putovanja (36 sati u slučaju putovanja autobusom).
[upišite naziv tvrtke]
34 Nastavni materijali o Europskoj uniji
34
Ako putujete automobilom i imate pravo na korištenje parkirnim mjestima za osobe s invaliditetom
u matičnoj državi, standardni model kartice EU-a za parkiranje za osobe s posebnim potrebama
priznat je u svim državama članicama EU-a i omogućuje vam korištenje parkirnim mjestima koja
su namijenjena osobama s posebnim potrebama u ostalim državama članicama EU-a.
Pravni lijek
Ako smatrate da je tijekom putovanja došlo do povrede vaših prava i želite zatražiti pravni lijek,
potrebno je prvo kontaktirati s prijevoznikom ili operatorom. Ako oni ne uspiju ispuniti svoje
obveze, možete se obratiti nacionalnom provedbenom tijelu nadležnom za vaš način putovanja.
Za više informacija i detalje o nadležnom provedbenom tijelu, nazovite besplatni broj službe
Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11. Također postoji korisna aplikacija — Prava putnika — s
pomoću koje na licu mjesta možete provjeriti koja prava imate i kako ih možete ostvariti.
o Briga o zdravlju
Dostupnost zdravstvene njege
Ako se vi, kao državljanin EU-a, odjednom razbolite ili tijekom privremenog posjeta bilo kojoj
državi članici EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj doživite nezgodu, imate pravo
korištenja uslugama javnog zdravstva pod istim uvjetima i po jednakim cijenama kao i osigurani
državljani te zemlje. Svaka država ima vlastita pravila u vezi s naknadama u javnom zdravstvu. U
pojedinim državama obrada je besplatna, u nekima snosite dio troškova, a u nekima ćete morati
pokriti cjelokupni iznos te potom tražiti povrat sredstava. Iz tog razloga, čuvajte račune, recepte i
potvrde. Zahtjev za nadoknadu troškova možete predati u zemlji koju posjećujete ili po povratku u
matičnu državu.
Europskom karticom zdravstvenog osiguranja dokazujete da ste osigurani u državi članici EU-a.
Time se pojednostavljuje postupak i ubrzava nadoknada troškova. Kartica je besplatna i možete
je zatražiti od vašeg državnog zdravstvenog osiguranja. Neke države ugrađuju tu karticu na
poleđinu nacionalne kartice zdravstvenog osiguranja, dok druge izdaju dvije zasebne kartice. S
pomoću aplikacije Europska kartica zdravstvenog osiguranja možete dobiti informacije o
brojevima hitnih službi, obuhvaćenom liječenju, troškovima i o tome kako tražiti nadoknadu
troškova.
[upišite naziv tvrtke]
35 Nastavni materijali o Europskoj uniji
35
Putno osiguranje
Europska kartica zdravstvenog osiguranja ne može biti zamjena za putno osiguranje te se njome
ne mogu pokriti svi troškovi zdravstvene njege ili troškovi povratka u domovinu, stoga je
preporučljivo napraviti policu putnog osiguranja kojom su pokriveni navedeni slučajevi.
Lijekovi
Recept koji je izdao vaš liječnik vrijedi u svim državama EU-a, ali provjerite je li prodaja
propisanog lijeka odobrena i je li dostupan u državi koju posjećujete. Zatražite prekogranični
recept na temelju kojeg će vam ljekarnik moći izdati lijek jer su u njemu navedeni podaci o
liječniku koji je izdao recept, pacijentu i propisanom proizvodu, uključujući njegov uobičajeni naziv
i žig te potrebnu količinu i dozu.
Cijepljenje
U pravilu cijepljenje nije preduvjet za putovanje na području EU-a, no postoje pojedine preporuke
ili zahtjevi za cijepljenje prilikom putovanja u određene prekomorske teritorije EU-a. Prije
putovanja svakako sa svojim liječnikom provjerite zahtjeve za zemlju u koju planirate putovati.
Voda za kupanje
U cilju zaštite zdravlja kupača i okoliša, utvrđeni su strogi standardi za vodu za kupanje u EU-u.
Opća kvaliteta vode na 22 000 kupališta u EU-u i dalje je visoka: više od 94 % ispunjuje
minimalne standarde kvalitete vode, a 83 % ispunjuje stroži standard „izvrsnosti”. Podaci o
kvaliteti vode na kupalištima mogu se iščitati iz službenih simbola.
o Vremenske zone
Ljetno vrijeme
Ljetno računanje vremena u EU-u počinje 29. ožujka 2015. te se satovi pomiču za jedan sat
unaprijed, a završava 25. listopada 2015. kad se vraćaju jedan sat unatrag. Datumi pomicanja
sata u 2016. jesu 27. ožujka i 30. listopada.
[upišite naziv tvrtke]
36 Nastavni materijali o Europskoj uniji
36
Komuniciranje
Jezici
Europa je bogata jezicima, a glavne su jezične porodice germanska, romanska, slavenska,
baltička i keltska. EU ima 24 službena jezika, no postoje i mnogi drugi koji se rjeđe koriste.
Više od polovice Europljana tvrdi da mogu komunicirati na barem još jednom jeziku osim
materinjeg, a četvrtina tvrdi da može komunicirati na barem još dva. Tijekom putovanja po Europi,
pokušajte prilikom komunikacije s lokalnim stanovništvom koristiti nekoliko fraza na jeziku
državljana čiju zemlju posjećujete.
Telefon
Za međunarodne telefonske pozive iz svih država članica EU-a rabi se jedinstveni prefiks 00.
Mobilni telefoni
Pravilima EU-a znatno su smanjeni troškovi korištenja mobilnim ili pametnim telefonima. Cijene
su sada smanjene i za 80-90 % za veliki broj mobilnih usluga — pozive, tekstualne poruke i
podatke — u usporedbi s cijenama iz 2007. godine. To je ostvareno utvrđivanjem gornjih granica
cijena. To su najveće dopuštene naknade, ali operateri mogu ponuditi niže cijene pa stoga
potražite najbolju ponudu.
Kada pređete granicu u EU-u, dobit ćete tekstualnu poruku od svog mobilnog operatera u kojoj
će biti navedena cijena za odlazne i dolazne pozive, tekstualne poruke i uporabu interneta u
državi u koju ste upravo ušli. U cilju zaštite od prekomjernih računa za podatkovni roaming,
količina podataka koje možete preuzeti na svoj mobilni uređaj ograničena je u cijelom svijetu na
50 € ili na iznos koji ste unaprijed dogovorili. Dobit ćete upozorenje kada dosegnete 80 % te
granice.
Od srpnja 2014. potrošači imaju pravo korištenja uslugama zasebnog pružatelja usluga mobilnog
roaminga, dakle moći će odabrati jeftiniju uslugu roaminga u državi koju posjećuju ili
konkurentskog operatera u svojim zemljama, bez mijenjanja SIM kartice.
[upišite naziv tvrtke]
37 Nastavni materijali o Europskoj uniji
37
Poštarina
Poštanske marke mogu se rabiti samo u državi u kojoj su kupljene, čak i ako im je cijena izraženu
u eurima.
Struja (napon)
Napon u cijeloj Europi iznosi 220-240 volta, izmjenični napon od 50 Hz. Irska, Cipar, Malta i
Ujedinjena Kraljevina koriste četvrtaste utičnice s tri pina, no u pravilu sve države članice EU-a
koriste utičnice s dva pina. One se mogu donekle razlikovati, ali ćete ih svugdje moći rabiti za
uključivanje svojih uređaja s dva pina. Adaptere najčešće možete kupiti u zračnim lukama ili
turističkim odmaralištima
Što se sve može raditi
U Europi postoji mnogo toga što bi trebalo učiniti i vidjeti. Kako biste dobili ideju i informacije za
pojedine države, provjerite internetsku stranicu europskih turističkih odredišta
(http://www.visiteurope.com) ili internetske stranice službenih nacionalnih turističkih organizacija
pojedine države članice EU-a.
Za države se upotrebljavaju kratice navedene na nacionalnim registarskim pločicama.
Austrija http://www.austria.info
Belgija http://www.visitflanders.com http://www.opt.be
Bugarska http://bulgariatravel.org
Cipar http://www.visitcyprus.com
Češka http://www.czechtourism.com
Njemačka http://www.germany.travel
Danska http://www.visitdenmark.com
Španjolska http://www.spain.info
Estonija http://www.visitestonia.com
Francuska http://int.rendezvousenfrance. com
Finska http://www.visitfinland.com
Ujedinjena Kraljevina http://www.visitbritain.com
Grčka http://www.visitgreece.gr
Mađarska http://www.gotohungary.com
[upišite naziv tvrtke]
38 Nastavni materijali o Europskoj uniji
38
Hrvatska http://www.croatia.hr
Italija http://www.enit.it
Irska http://www.discoverireland.ie
Luksemburg http://www.ont.lu
Litva http://www.visitlithuania.net
Latvija http://www.latvia.travel
Malta http://www.visitmalta.com
Nizozemska http://www.holland.com
Portugal http://www.visitportugal.com
Poljska http://www.poland.travel
Rumunjska http://www.romaniatourism.com
Švedska http://www.visitsweden.com
Slovačka http://www.slovakia.travel
Slovenija http://www.slovenia.info
EU svake godine podupire i pridonosi mnogim kulturnim projektima i događajima diljem Europe,
kao što je na primjer određivanje europskog glavnog grada kulture. EU financijski podupire
izložbe i događaje kojima se promiče kulturno naslijeđe odabranih gradova i okupljanje velikog
broja umjetnika i izvođača iz raznih dijelova Unije.
Mons, poznat kao grad kulture u Valoniji u sjeverozapadnoj Belgiji, i Plzeň, koji leži na četiri
rijeke u zapadnoj Bohemiji u Češkoj, europski su glavni gradovi kulture u 2015. Baskijski
grad Donostia-San Sebastián u Biskajskom zaljevu na sjeveru Španjolske i višekulturni
grad Wroclav u silezijskim nizinama Poljske dijeli taj naslov u 2016.
Ljubimci
Na putovanje možete bez problema povesti psa, mačku ili afričkog tvora ako imate europsku
putovnicu za kućne ljubimce koju vam može izdati bilo koji veterinar. Svi psi, mačke i afrički
tvorovi moraju imati putovnicu te ugrađeni mikročip za potrebe identifikacije, ili jasno čitljivu
tetoviranu oznaku koja je napravljena prije srpnja 2011. Moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće, a
detaljni podaci o cjepivu moraju biti uneseni u putovnicu. Životinja mora biti cijepljena nakon
ugradnje mikročipa ili tetoviranja oznake.
Prije putovanja u Irsku, Maltu, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu psi moraju kod veterinara proći
tretman protiv parazita. Tretman mora biti detaljno unesen u putovnicu za kućne ljubimce, a pas
može putovati 1 do 5 dana nakon završetka tretmana.
[upišite naziv tvrtke]
39 Nastavni materijali o Europskoj uniji
39
Putovnica EU-a za kućne ljubimce važeća je jedino za pse, mačke i afričke tvorove. Ako na put
želite povesti drugu vrstu ljubimca, kao što je zec, ptica ili neka vrsta glodavca, svakako se prije
putovanja raspitajte kod svojeg veterinara.
U slučaju problema
Jedinstveni europski broj za hitne slučajeve: 112
Za kontaktiranje hitnih službi u bilo kojoj državi članici EU-a, s fiksnog ili mobilnog telefona,
nazovite besplatni broj 112.
Gubitak ili krađa
Svaku krađu prijavite mjesnoj policiji. Prilikom predaje zahtjeva za osiguranje ili odštetnog
zahtjeva, morat ćete priložiti policijsko izvješće. Ako ste izgubili debitne ili kreditne kartice ili su
vam one ukradene, odmah ih poništite. Ako vam je ukradena putovnica, prijavite krađu u
konzulatu ili veleposlanstvu vaše matične države ili policiji. Imajte na umu da se, ako se nalazite
izvan EU-a, možete obratiti konzulatu ili veleposlanstvu bilo koje države članice EU-a ako vaša
zemlja u toj državi nema predstavništvo.
[upišite naziv tvrtke]
40 Nastavni materijali o Europskoj uniji
40
PREDGOVOR
Već godinama se u hrvatskim školama raspravlja o načinima poučavanja o Europskoj uniji.
Zajednica zemalja kojoj smo pristupili 2013. godine zastupljena je u gimnazijskim udžbenicima na
satovima geografije 2 sata u 3. i 1 sat na kraju 4. razreda, na satovima povijesti na kraju 4.
razreda i na satovima Politike i gospodarstva u 4. razredu, dok se u strukovnim programima o
Europskoj uniji uči samo u nekoliko osnovnih crta. Istraživanja provedena nekoliko posljednjih
godina pokazala su da je znanje naših učenika izuzetno manjkavo te se najčešće svodi na
činjenice da sada možemo putovati po Europi bez putovnica i da smo ulaskom u EU više izgubili
nego dobili.
Od školske godine 2013./2014. Srednja škola Čakovec ponudila je učenicima na izbor fakultativni
predmet „Europsko građansko društvo“ koji je izuzetno dobro prihvaćen i svake godine ga upisuje
od 18 do maksimalnih 20 učenika. Njih primjer iskoristili smo u ovom dijelu. Cilj je, osim
poznavanja osnovnih činjenica o Europskoj uniji, kroz međupredmetne teme, suradnjom s
lokalnim udrugama civilnog društva i jedinicama lokalne i regionalne samouprave te
uključivanjem u razne projekte potaknuti kod učenika angažman da svojim djelima i postupcima
postanu aktivni građani i svojim angažmanom potaknu ili doprinesu pozitivnim promjenama u
svojoj zajednici. Na taj način kod učenika se potiče kreativnost i proaktivnost, a oni kroz razne
aktivnosti, od obilježavanja Dana Europe, do volontiranja u udrugama ispunjavaju svoje slobodno
vrijeme i postaju aktivni građani zajednice u kojoj žive.
Nadamo se da će ovaj Kurikul, Izvedbeni plan i program za prvu godinu učenja, Elementi i kriteriji
vrednovanja i popis literature za nastavnike te primjer nastavnog sata pomoći kolegama
nastavnicima i da će im dati smjernice odakle početi, te da će svoje aktivnosti usmjeriti na razvoj
učeničkih znanja i vještina. To je jedan od načina da se Hrvatska standardom života, ljudskih
prava i socijalne jednakosti što više približi zapadnoeuropskim zemljama, a naši učenici steknu
socijalne vještine potrebne za život i postanu Europski građani u punom smislu te riječi i da
upravo oni budu pokretači tih pozitivnih promjena u godinama koje dolaze.
METODOLOGIJA UČENJA-TOOLKIT ZA NASTAVNIKE
[upišite naziv tvrtke]
41 Nastavni materijali o Europskoj uniji
41
Motivacijski plakat za učenike
[upišite naziv tvrtke]
42 Nastavni materijali o Europskoj uniji
42
Kurikul – Europsko građansko društvo
Aktivnost Fakultativna nastava „Europsko građansko društvo“
Ciljevi aktivnosti - Omogućiti učenicima stjecanje znanja o Europskoj uniji
- Razvijati interes za proučavanje Europske unije i
procesa koji se u njoj odvijaju
- Razvijati kritičko mišljenje na primjerima iz svakodnevnog života
- Upoznati se sa svojim pravima kao građanina Europske unije te ih
primjeniti u praksi
- Aktivno se uključiti u obilježavanje Dana Europe
- Aktivno se uključiti u rad nevladinih udruga i nevladinih organizacija
Namjena aktivnosti - zainteresiranim učenicima svih razreda srednje škole (do 20 učenika)
Nositelji aktivnosti i
njihova odgovornost
- Mladen Tota, prof. geografije i povijesti – održavanje nastave i provođenje
aktivnosti u skladu s godišnjim planom i programom
Način realizacije
aktivnost
- 2 sata tjedno (70 sati godišnje) – subotama, prema unaprijed objavljenom
vremeniku
- Suradnja s Uredom za informiranje Europskog Parlamenta u Hrvatskoj,
suradnja s GONG-om, suradnja s ostalim nevladinim udrugama i
organizacijama, suradnja s ostalim fakultativnim grupama, suradnja s
nastavnicima stranih jezika, suradnja s Međimurskim veleučilištem,
Županijom Međimurskom i gradom Čakovcem, posjet Uredu Europskog
parlamenta u Zagrebu, posjet Bruxellesu (opcija)
Vremenik aktivnosti - šk.god. 2015./2016.
Način vrednovanja i
način korištenja
rezultata
- vođenje bilješki od strane učenika
- opisno praćenje aktivnosti učenika u e-dnevniku
- provjeravanje stečenog znanja ispunjavanjem evaluacijskog upitnika
- vrednovanje aktivnosti učenika u sklopu fakultativne nastave (redovitost
pohađanja, izvršavanje obaveza, aktivnost u volontiranju i sl.)
- izrada prezentacija i predstavljanje rezultata učenicima škole i široj javnosti
Troškovnik - u skladu s planiranim aktivnostima (terenska nastava, posjet Zagrebu,
posjet Bruxellessu - prema ponudama turističkih agencija)
Izvedbeni plan i program dostupni na:http://eueduca.fatduxdev.com/tool-kit/
[upišite naziv tvrtke]
43 Nastavni materijali o Europskoj uniji
43
Popis literature za nastavnike
1. 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,
2011.
2. Beširević, N.: Vanjska politika Europske unije i Zapadni Balkan, Fakultet političkih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu, 2013.
3. Durand, J. B.: Europa u malim koracima, Školska knjiga, 2004.
4. Gretić, G.: Filozofija i ideja Europe, Naklada Breza, 2008.
5. Le Goff, J: Priča o Europi, Školska knjiga, 2003.
6. MacCormick, J.: Zašto je Europa važna: argumenti za Europsku uniju, 2015.
7. Puhovski, T.: Europska unija i kako podučavati o njoj, Forum za slobodu odgoja, 2010.
8. Puškarić, M.: Europska integracija, Studia Vita, 2012.
9. Samardžija V.: Europska unija i Hrvatska, IRMO, 1994.
10. Starešina, V.: EU u 100 koraka, izbor kolumni objavljenih u tjedniku Lider 2005.-2013.,
Naklada Ljevak, 2013.
11. Steiner, G.: Ideja Europe, Izdanja Antibarbarus, 2009.
12. Šimić, D.: Europska unija danas i sutra, Meridijani, 2003.
13. Stručni časopisi: Lider, Drvo znanja, Meridijani
14. Priručnici, letci i edukativni materijal dostupan na stranicma Europskog Parlamenta i u Kuću
Europe te EDIC centrima diljem Hrvatske
15. Internet stranice Europskog Parlamenta i Europske komisije
http://europa.eu/teachers-corner/15/index_hr.htm
http://europa.eu/teachers-corner/recommended-material/index_hr.htm
[upišite naziv tvrtke]
44 Nastavni materijali o Europskoj uniji
44
Elementi i kriteriji ocjenjivanja
Srednja škola Čakovec
Školska godina 2015./2016.
Nastavni predmet: EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO
Predmetni nastavnik: Mladen Tota, prof.
ELEMENTI PRAĆENJA USPJEHA I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA U NASTAVI EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO
ELEMENTI PRAĆENJA USPJEHA I KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA
U nastavi Europskog građanskog društva za srednje škole prate se, vrednuju i ocjenjuju tri elementa:
1. Usvojenost sadržaja i primjena znanja
Poznavanje najvažnijih činjenica, pojava i pojmova. Nastavnik u izravnoj vezi s učenikom
provjerava kvalitetu ostvarenih obrazovnih i odgojnih zadataka. Učenicima bi trebalo pružiti priliku
da što samostalnije izlažu sadržaje premda ne treba isključiti dijalog, pogotovo kad nastavnik želi
provjeriti sposobnost mišljenja izravnim upitima (objasni, usporedi, dokaži, obrazloži, konkretiziraj,
sintetiziraj itd). Posebno je važno da nastavnik upitnom riječju zašto zahtijeva obrazloženje
izloženoga jer se time provjerava stupanj shvaćanja i otklanja mogući formalizam u učenikovu
znanju.
2. Samostalni radovi
Primjena naučenog u praksi. Nastavnik provjerava primjenu ostvarenih obrazovnih i odgojnih
zadataka kroz eseje, seminare ili powerpoint prezentacije. Ocjenjuje je se kvaliteta radova prema
unaprijed utvrđenim kriterijima i pravilima za pisanje eseja, seminara ili izradu prezentacija,
samostalnost učenika u radu te korištenje literature i izvora. Posebno je važno poticati učenike na
kreativnost i samostalnost u izradi i prezentaciji zadane teme.
3. Aktivnost i uključenost u izvannastavne aktivnosti
Izrazito važnu komponentu u ocjenjivanju čini i aktivnost učenika i njihova uključenost u
izvannastavne aktivnosti čime se ostvaruje jedan od najvažnijih zadataka u nastavi fakultative
nastave. Učenike se potiče da se samostalno, ili uz pomoć nastavnika, kao odgovorni građani,
uključuju u rad i aktivnosti putem udruga civilnog društva i raznih organizacija u aktivnosti u
lokalnoj zajednici. U suradnji sa školskim volonterskim klubom ili nekom od udruga bilježe im se
aktivnosti i redovitost u volontiranju što se posebno nagrađuje prilikom ocjenjivanja.
Zaključna ocjena na kraju školske godine ne mora biti artimetička sredina, već je rezultat
procjene nastavnika, a donosi se prema brojčanim ocjenama, ali i opisnim ocjenama kojima se
vrednuje učenikov rad i trud u tijeku cijele nastavne godine.
PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA IZ FAKULTATIVNOG PREDMETA EUROPSKO
GRAĐANSKO DRUŠTVO dostupni na:http://eueduca.fatduxdev.com/tool-kit/
[upišite naziv tvrtke]
45 Nastavni materijali o Europskoj uniji
45
FAKULTATIVNA GRUPA EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO
TEME SEMINARSKIH RADOVA
TEMA UČENIK
1. Povijest Europske unije i krugovi proširenja
2. Uvjeti za pristupanje Europskoj uniji i Lisabonski sporazum
3. Europski parlament
4. Europsko vijeće
5. Vijeće Europske unije
6. Europska komisija
7. Sud europske unije i Revizorski sud
8. Glavne „face“ Europske unije
9. Europska središnja banka i ekonomska i monetarna politika EU-a
10. Politike Europske unije
11. Stanovništvo i gospodarstvo Europske unije
12. Budućnost Europske unije
13. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
14. Hrvatska poljoprivreda i EU
15. Programi Europske unije za cjeloživotno učenje
16. Bolonjski sustav visokoškolskog obrazovanja
17. Program Mladi na djelu
18. Mitovi i legende o Europskoj uniji
19. Europska unija na Internetu
20. Zanimljivosti o državama članicama
21. Europsko građanstvo i prava EU građanina
[upišite naziv tvrtke]
46 Nastavni materijali o Europskoj uniji
46
RADIONICA (upute za grupni rad)
Ovom složenom i zanimljivom vježbom potiče se kounikacija kod sudionika. Cilj je da sudionici
shvate važnost suradnje, komunikacije i uvažavanje tuđeg mišljenja naspram prepirki, svađa i
netolerancije. Suradnjom se postiže krajnji rezultat i uspjeh dok nesuradnja dovodi do neuspjeha.
1. Uvodni dio i materijali
Za vježbu je potrebno 90 minuta + 10 minuta pauze + 30 minuta za analizu i raspravu.
Voditelj je nastavnik koji sudionike dijeli u dvije grupe, po mogućnosti heterogene,
odnosno učenike koji se više zajedno druže raspoređuje u različite grupe. Dvoje
dobrovoljaca ili učenika po nastavnikovom izboru su promatrači, po svaki za jednu grupu.
Potrebne su dvije odvojene sobe i treća prostorija za sastanke pregovarača. Svaka grupa
opremljena je sa:
škarama
rolom selotejpa
ravnalom i trokutom
stickom ljepila
nekoliko stranica bijelog papira
nekoliko malih stranica papira različite boje i oblika
nekoliko listova starih novina
nekoliko kreda, bojica i flomastera u boji
s desetak okruglih ili nepravilnih predmeta (svijećice za tortu, male igračke,
dugmad, malih kuglica, koncem, tubom tempera i sl.)
malim komadom obojenog materijala
ostali materijali po želji nastavnika
Prije davanja uputa potrebno je naglasiti da nema krivog ni točnog, doborg ni lošeg
načina za rješavanje zadatka te da se to neće procjenjivati. Promatrači će u svakoj grupi
pratiti kako se zadatak obavlja i kako sudionici reagiraju.
2. Pravila
Radit ćete u dva različita tima. Zajedno morate izgraditi jedan most. Svaki tim će izgraditi polovicu mosta. Na kraju vježbe spojit ćemo dvije polovice zajedno da bismo napravili jedan most. Timovi će raditi u odvojenim sobama i neće moći vidjeti jedni druge. Kontakte između dva tima mogu održavati samo delegati timova. Dva delegata se susreću na neutralnom terenu. Delegat daje znak za sastanak kucanjem po vratima sobe ili pita voditelja vježbe da pripremi sastanak na neutralnom terenu. Samo voditelj može dopustiti i nadzirati ovaj sastanak. Sastanak traje najviše dvije minute, a vrijeme mora biti striktno poštovano. Ukupno se mogu održati tri sastanka. Dva dijela mosta moraju se sretati (spajati) na sredini luka. Luk mosta mora biti dugačak najmanje 20 cm. Dvije polovice mosta moraju se držati zajedno bez upotrebe ljepila ili nekog sličnog pomagala.
[upišite naziv tvrtke]
47 Nastavni materijali o Europskoj uniji
47
Most će biti ocjenjivan prema njegovoj STABILNOSTI, LJEPOTI I KREATIVNOSTI. On treba izdržati olovku na sredini. Možete upotrebiti samo materijal koji ste dobili na početku vježbe. Ne možete postavljati pitanja promatračima ili voditeljima vježbe. Imate 90 minuta za ovu vježbu. Prije nego što krenete u svoju prostoriju gdje vas čekaju materijali, molim vas da svoje mobilne telefone ostavite u kutiji kod nastavnika.
3. Promatrači
Promatrat ćete jedan tim. Ne smijete razgovarati sa sudionicima ili bilo kime drugim ili
odgovarati na postavljena pitanja. Za vrijeme promatranja trebate praviti bilješke o
sudionicima. Posebno promatrajte sljedeće:
Kako je svaka grupa započela rad?
Je li grupa izabrala voditelja i delegata?
Kako je izabran voditelj, a kako delegat?
Tko je preuzeo inicijativu?
Kako je grupa rasporedila vrijeme i obaveze? Tko je vodio računa o vremenu?
Je li se u grupi netko istaknuo kao koordinator, je li netko usmjeravao razgovor u
grupi, predlagao rješenja ili pomagao da se postigne sporazum?
Kako su raspoređene uloge i zadaci?
Je li došlo do svađe? Tko ju je i zašto započeo i kako je ona završila?
Jesu li svi radili? Jesu li postojali sudionici koji nisu bili zainteresirani ili nisu ništa
radili ili rekli?
Nakon isteka 90 minuta objavite da slijedi 10 minuta pauze i da će se most spojiti u
neutralnoj prostoriji. Nakon pauze spojite dvije polovice mosta i testirajte ga malo težom
penkalom. Nakon testiranja slijedi provođenje analize i rasprava.
4. Analiza i rasprava
Na početku naglaite da nije cilj analize prosuditi o dobrom i lošem. Zamolite jedan tim da
iznese svoje dojmove, zatim neka govori njihov promatrač i onda drugi tim i njihov
promatrač. Otvorite širu raspravu. Neka od pitanja kojima se možete služiti mogu biti:
Za pojedince u svakom timu
Kakav je osjećaj raditi u grupi i ne ovisiti samo o svojem znanju, idejama i
sposobnostima?
Misliš li da ste bili dobar tim?
Jeste li sve djelili?
Je li netko vodio?
Je li netko bio izvan svega, nije ništa rekao?
Jesu li različiti ljudi imali različite uloge i zadatke?
Tko je pokrenuo posao?
Kako je izabran delegat?
Je li netko pazio na vrijeme?
Kako ste se dogovorili oko podjele zadataka?
Kako ste uskladili različite ideje oko izgradnje i izgleda mosta?
[upišite naziv tvrtke]
48 Nastavni materijali o Europskoj uniji
48
Tko je predlagao kompromise i rješenja?
Je li se netko dosađivao, stalno prigovarao i bio nezainteresiran? (Ako da, pitati tu
osobu koji je bio razlog tome)
Jeste li bili usredotočeni na zadatak cijelo vrijeme?
Jeste li razgovarali o odnosima u grupi?
Je li komunikacija bila dobra? Je li bilo prepirke ili čak svađa?
Jeste li zadovoljni rezultatom (izgled, krativnost, stabilnost, funkcionalnost)?
Jeste li uspjeli? Zašto to mislite?
Za promatrače
Kako ste se osjećali kao promatraći?
Što ste zapazili o grupnoj dinamici, komunikaciji, timskom radu itd.?
Kakav je bio kontakt očima među sudionicima? Kakav je bio njihov govor tijela?
Jesu li od vas pokušali doznati neke informacije?
Jeste li se pokušali uključiti iako niste smjeli govoriti?
Općenito
Koliko je vremena potrošeno na planiranje?
Koliko je vremena potrošeno na rad i konstrukciju?
Koliko je vremena potrošeno na procjenu?
Jeste li naučili nešto o sebi? O drugima u grupi? O grupnoj dinamici? O važnosti
suradnje i uvažavanja tuđeg mišljenja? O postizanju kompromisa? Kako je biti
promatran od nekoga?
5. Zaključak
Smisao aktivnosti i analize je ohrabrivanje osoba da budu iskrene o svojim reakcijama na ovu
vježbu i prema drugim osobama u grupi. Na taj način će na vidjelo izaći i razlike o individualnim
potrebama i mišljenjima, vještinama i reakcijama i kako one mogu ili ne mogu biti spojene
zajedno u timu, grupi ili društvu. Različiti ljudi imaju različite uloge. Neki mogu postati vođe, drugi
sljedbenici, a neki pak ostaju po strani. To se može promijeniti kroz neko vrijeme. Stvarno
shvaćanje razlika, iako je teško, od iznimne je važnosti za ovu radionicu, i ne samo za nju nego i
za društvo u cjelini.
Moguće su varijacije. Zadatka može biti drukčiji. S većim grupama, oko tridesetak osoba, trebaju
se formirati dvije grupe sa svojim voditeljem, a potom kreirati dva tima u svakoj grupi. Više od
sedam članova u jednom timu i više od dva promatrača se ne preporučuje. Vrijeme za ovu vježbu
ne treba skraćivati jer u tom slučaju vježba postaje samo zadatak, a ni veze, ni grupna dinamika
ne mogu se razviti.
Završiti sa zaključkom da je cilj grupnog rada bio pokazati da je cilj Europske unije, kao zajednice
28 pojedinačnih država koja svaka ima svoje interese i vodi samostalnu politiku, promicanje
suradnje među različitim državama, narodima i kulturama i „gradnja mostova“ među njima. To je
moguće postići samo suradnjom i kompromisom između njih. Isto tako, ova vježba pokazuje
koliko je važno međusobno surađivati kako bi se ostvario zajednički cilj, a to je opći prosperitet i
bolji život.
[upišite naziv tvrtke]
49 Nastavni materijali o Europskoj uniji
49
RADNI LISTIĆI
Općenito o EU
1. Preteča EU-a bila je Europska zajednica za ______________________________ osnovna 1951.
_________________ ugovorom. Taj sporazum potpisale su
države:__________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
2. 1957. Rimskim ugovorom osnovana je
_________________________________________________________.
Predsjednik Europske komisije je ___________________________________. Hrvatski član
Europske komisije zadužen za zaštitu potrošaća je _____________________________________.
Predsjednik Europskog vijeća je __________________________________, a Europskog
parlamenta _________________________________. Izbori za EU parlament održavaju se svakih
__________________ godina.
U EU su službena ____ jezika, a njome trenutno predsjedava
__________________________________(koja država).
Geslo EU-a je
„___________________________________________________________________“, a himna koju
je skladao ______________________________________________ zove se
___________________________________.
EU trenutno broji ___ država članica, površina joj je približno
______________________________________, a u njoj živi oko
___________________________________ ljudi.
Dan Europe obilježava se svake godine na datum __________________. Sjedište EU parlamenta je
u ________________________________________.
Hrvatska i EU
3. Zahtjev za ponopravno članstvo u EU Hrvatska je podnijela ___________.godine, status kandidata
dobila je __________.g, pregovori su službeno otvoreni __________.g., a započeli su
_____________.g. Ugovor o pristupanju Hrvatske EU potpisan je _________.g., a RH je primljena u
punopravno članstvo __________.g.
Činjenice o EU
4. Najveća država:______________________________________
Najmnogoljudnija država:_______________________________
Najrazvijenija država:__________________________________
Najsiromašnija država:_________________________________
Najzapadnija država:__________________________________
Države EU koje se cijelom svojom površinom nalaze na
otoku/otocima:_______________________________
[upišite naziv tvrtke]
50 Nastavni materijali o Europskoj uniji
50
Države koje ulaze u članstvo
1995.g.:___________________________________________________________
Države koje ulaze u članstvo
2007.g.:___________________________________________________________
Službena pisma u
EU:_______________________________________________________________________
Tri kriterija za ulazak u punopravno
članstvo:____________________________________________________
Nabroji svih 7 institucija EU:
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
[upišite naziv tvrtke]
51 Nastavni materijali o Europskoj uniji
51
„SLIJEPA KARTA“
Boja Godina
1957.
1973.
1981.
1986.
1991.
1995.
2004.
2007.
2013.
[upišite naziv tvrtke]
52 Nastavni materijali o Europskoj uniji
52
Dodatni nastavni prilozi o metodologiji podučavanja
Dodatni nastavni materijali dostupni su kroz tekstove u pdf formatu i webinare s radionica EU
Educa: kliknite na link i otvorite vezu na prilog.
Prof. Miljenko Hajdarović - Eksperimentalno korištenje Facebooka u nastavi
Tamara Puhovski – Podučavanje Europske unije
Webinar
Profesor Miljenko Hajdarović - Razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja
Profesor Mladen Tota - Način podučavanja o Europskoj uniji u srednjim školama
Internetske stranice:
Kutak za nastavnike:
http://europa.eu/teachers-corner/age-ranks/ages-15-and-over_hr