Upload
vandieu
View
307
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA
BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
NASTAVNA PROGRAMA ZA
MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
ZA II GODINA ZA SREDNITE UMETNI^KI U^ILI[TA
VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Skopje, maj 2001 godina
2
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI
1.1. Naziv na nastavniot predmet: MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
1.2. Obrazoven profil, nasoka i struka, na koi pripa|a nastavniot predmet
1.2.1. Obrazoven profil: za site obrazovni profili
1.2.2. Nasoka: primeneta likovna umetnost
1.2.3. Struka: umetni~ka
1.3. Diferencijacija na nastavniot predmet: predmet zaedni~ki za strukata
1.4. Godina (faza) na izu~uvawe na nastavniot predmet: III (treta) godina
1.5. Broj na ~asovi na nastavniot predmet
1.5.1. Broj na ~asovi nedelno (nedelen kontakt): po3 (tri) ~asa
1.5.2. Broj na ~asovi godi{no (kvota na izu~uvaweto): 108 ~asa godi{no
1.6. Status na nastavniot predmet: zadol`itelen predmet
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET
2. 1. Op{ti:
U~enicite gi pro{iruvaat i prodlabo~uvaat znaewata od oblasta na makedonskiot jazik i od makedonskata i
svetskata literatura kako osnova na idniot intelektualec koj, opredeluvaj}i se, verojatno, za umetni~kite
profesii, }e go ima optimumot znaewa i sposobnosti od oblasta na jazikot i literaturata za da bide sposoben za
logi~no mislewe, korektna komunikacija vo usna i pi{uvana forma, kako i za samostojno pi{uvawe na
organiziran tekst od opredelena oblast. Ovaa osnova {to ja dava predmetot ima preduslovi za solidna nadgradba
vo idnite fazi od umetni~koto ili poinakvo obrazovanie na u~enicite.
3
u~enicite gi koristat normite i go usvojuvaat kodot na makedonskiot standarden jazik i negovite
funkcionalni stilovi;
gi razbiraat i upotrebuvaat funkciite na jazikot kako najsovr{eno sredstvo za komunikacija vo
literaturata, kulturata i naukata;
umeat samostojno usno i pismeno da gi izrazuvaat svoite znaewa, ~uvstva, misli, stavovi i sfa}awa;
sozdavaat navika, po pat na avtomatizam, da gi po~ituvaat normite na makedonskiot standarden jazik vo
sopstvenoto izrazuvawe i da gi sogleduvaat i korigiraat kaj drugite;
ja razvivaat i zacvrstuvaat svesta za zna~eweto na makedonskiot standarden jazik kako osnoven, klu~en
beleg na nacionalniot identitet i pripadnost na makedonskata jazi~na zaednica;
usvojuvaat pozitivni znaewa od teorijata i istorijata na literaturata (termini, poimi, fakti, teorii),
kako i metodolo{ki i vrednosni znaewa (analiti~ko-interpretativni), so {to }e bidat sposobni i }e
umeat samostojno, tvore~ki da komuniciraat so literaturnite dela od makedonskata i od svetskata
literatura;
umeat svoite jazi~no-literaturni i op{tokomunikaciski znaewa, umeewa i sposobnosti da gi koristat za
do`ivuvawe, razbirawe i kriti~ki odnos kon mediumite (teatarot, filmot, pe~atenite i elektronskite
mediumi);
usvojuvaat aksiolo{ki (estetski, eti~ki) sistemi kompatibilni so fundamentalnite vrednosti na
demokratskoto op{testvo;
gi razvivaat svoite emocionalni i intelektualni sposobnosti i umeewa (emocionalna zrelost,
intelektualna zrelost);
razvivaat i usvojuvaat op{testveno prifatlivi karakterni osobini i modeli na odnesuvawe (socijalna
zrelost).
2.2. POSEBNI CELI:
go razvivaat aktivnoto slu{awe vo funkcija na vistinskata komunikacija;
umeat da ja definiraat temata na slu{natiot tekst i da ja opredelat temata za sopstveniot iskaz, kako i da
prepoznaat tema, struktura i funkcija na daden tekst;
4
umeat da gi prodlabo~at dobienite znaewa vo vrska so govornite sposobnosti od osnovnoto obrazovanie
(nastavnikot insistira na redefinirawe i prodlabo~uvawe na prethodnite formi na rabota za zdobivawe
govorni sposobnosti: ~itawe, recitirawe, ka`uvawe, raska`uvawe, preraska`uvawe, izvestuvawe, opi{uvawe);
umeat da istra`uvaat na dadena tema, da selektiraat materijal i da go organiziraat vo artikuliran tekst koj gi
po~ituva pravilata na tehni~ka organizacija na korekten tekst;
umeat da go poka`at svojot kreativen potencijal vo razli~ni literaturni i neliteraturni `anrovi,
pottiknati od nastavnikot.
3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA
Za uspe{no sledewe na nastavata po ovoj predmet i za realizirawe na navedenite celi neophodno e u~enicite
solidno da gi usvoile nastavnite sodr`ini od osnovnoto obrazovanie od istoimeniot predmet. So ogled na toa
{to predmetot gi koncipira svoite sodr`ini kako pro{iruvawe, prodlabo~uvawe i redefinirawe na
znaewata – definicii na poimite/terminite od oblasta na jazikot i literaturata nastavnikot e dol`en da gi
proveri znaewata i umeewata na svoite u~enici i da reagira na niv so ~asovi za povtoruvawe.
4. OBRAZOVEN PROCES
Obrazovniot proces e struktura vo koja ramnopravno u~estvuvaat podra~jata jazik (44 ~asa) literatura (44
~asa) Predmetot Makedonski jazik i literatura e temelen op{toobrazoven predmet koj integrira vo sebe dve
samostojni podra~ja: jazik i literatura, zastapeni so ednakov broj ~asovi, ~ii sodr`ini se realiziraat kako
neraskinlivo edinstvo. Ova proizleguva od zaedni~kite funkcionalni i didakti~ko-metodi~ki celi
(jazi~no-perceptivnite i literaturno-perceptivnite sposobnost i umeewa na u~enicite, izraznite sposobnost
i umeewa na u~enicite povrzani so recepcijata i kreacijata na najrazli~ni vidovi tekstovi, jazikot kako
osnova na literaturata i literaturata kako najslo`en jazi~en kod.
5
4.1. OBLASTI I SODR@INI
Jazik: Nauka za jazikot, istoriski razvitok na makedonskiot jazik, morfologija, morfosintaksa, pravogovor,
pravopis.
Literatura: Predrenesansa, humanizam i renesansa so svoite nacionalni pretstavnici ( Dante Aligeri,
Fran~esko Petrarka, Xovani Boka~o, Vilijam [ekspir, Migel de Servantes); barok i rokoko; klasicizam (Pjer
Kornej, @an Rasin, @an Batist Poklen Molier, Lafonten)
6
4. STRUKTURA NA SODR@INITE ZA U^EWE
PODRA^JE: MAKEDONSKI JAZIK
Oblasti i sodr`ini Konkretni celi Didakti~ki nasoki Korelacija
NAUKA ZA
JAZIKOT
Naukata za jazikot
(predmet i zada~i)
U~enikot
– da go sfati zna~eweto na
op{tata lingvistika kako
sovremena nauka
Primena na op{tata teorija
i metodologija na
sovremenite nauki.
– so site predmeti
Prirodata,
funkcijata i
strukturata na
jazikot
– da se zapoznae so
prirodata i funkciite na
jazikot kako op{to svojstvo
na ~ovekot i so strukturata
na jazikot kako sistem od
znaci.
Primena na tekstovi preku
koi doa|aat do izraz
funkciite na jazikot.
Jazikot i govorot – da se zapoznae so jazikot
kako apstrakten sistem od
znaci nasproti negovata
konkretna realizacija
preku govorot.
Simulirawe na konkreten
govoren akt na komunikacija.
– psihologija
– biologija
– fizika
– sociologija
Lingvistikata i
drugite nauki
– da se zapoznae so
interdisciplinarnosta
kako op{ta karakteristika
na sovremenite nauki.
Primena na metodi
svojstveni za drugi nauki (na
primer anketa od
sociologijata vo
sociolingvistikata)
– so site predmeti
Klasifikacija na
jazicite
– da gi grupira jazicite vo
svetot spored trite
klasifikacii
(genealo{kata,
tipolo{kata, arealnata)
Ve`bi so sporedba na
primeri od razli~ni jazici
so makedonskiot
– so nastavata po
stranski jazici,
– so istorijata i
goegrafijata
Makedonskiot jazik – da se zapoznae so mestoto Ve`bi so sporedba na -so istorijata
7
me|u balkanskite
jazici
na makedonskiot jazik me|u
drugite balkanski jazici i
so zaedni~kite strukturni
osobenosti na balkanskite
jazici
primeri od drugite
balkanski jazici so
makedonskiot
ISTORISKI
RAZVOJ NA
MAKEDONSKIOT
JAZIK
[irewe na
funkciite na
narodniot jazik
(jazikot na
damaskinite)
– da go sfati i da go usvoi
procesot na navleguvaweto
na elementite od narodniot
jazik vo crkovnoslovenski-
te tekstovi; da go osoznae
pro{iruvaweto na
funkciite na narodniot
jazik
Tekstovi od damaskinarskata
literatura i postavuvawe na
odnosot crkovnoslovenski
jazik – naroden jazik
– so literaturata
MORFOLOGIJA I
MORFOSINTAKSA
Poim za morfema.
Vidovi morfemi.
Zboroforma
Zborovni grupi
– da gi sogleda morfemite
na zborot i nivnoto
zna~ewe;
– da gi razlikuva formite
na zborovite i nivnata
upotreba vo re~enicata;
– da go usvoi pravopisot na
zboroformite;
– da ja usvoi stilskata
vrednost na zborovnite gupi
Ve`bi so primeri od
razli~ni tekstovi
– so literaturata
Imenki
(gramati~ki
kategorii i formi
na imenkite.
Funkcii na imenkite
vo re~enicata)
– da ja razbere imenkata
(nejzinoto zna~ewe vo
re~enicata, gramati~kite
kategorii i formi); da gi
ikuva formite na imenkite
(trite vidovi mno`ina i
Ve`bi so primeri od
razli~ni tekstovi, za da gi
pro{iri znaewata od
osnovnoto obrazovanie.
– so literaturata
8
trite nizi ~lenski
nastavki) pravilno gi
upotrebuva i vodi smetka za
nivnata stilisti~ka
upotreba;
– da go usvoi pravopisot na
imenskite formi (golemata
i malata bukva kaj imenkite,
glasovnite promeni vo
mno`inskite formi)
Pridavki
(Vidovi pridavki,
formi na
pridavkite, funkcii
na pridavkite)
– da znae da gi razlikuva
vidovite i formite na
pridavkite i ja opredeli
nivnata funkcija vo
re~enicata.
Ve`bi so primeri vo koi }e
bide opfateni stepenuvawe
na pridavkite i pravopisot
– so literaturata
Broevi – da ja razbere funkcijata i
mestoto na broevite vo
re~enicata i nivnata
povrzanost so drugite
zborovni grupi (imenkite).
Ve`bi za pravilna upotreba
na broevite
– so literaturta
Zamenki
(vidovi zamenki,
formi na zamenkite
i zamenkite vo
re~enicata)
– da go razbere zna~eweto na
zamenkite kako posebna
zborovna grupa;
– da gi sovlada vidovite i
formite i da gi prepoznava
vo re~enicata.
Ve`bi (usni i pismeni) – so site predmeti
Glagoli
(Gramati~ki
kategorii,
klasifikacija na
– da gi pro{iri znaewata za
glagolskite kategorii i
formi;
– da znae da napravi
Ve`bi – preku izvadoci od
tekstovi da gi pronajde
glagolite i gi klasificira
– so literaturata
9
glagolite, formite
na glagolot)
klasifikacija i da gi
menuva glagolite vo site
vremiwa.
PROSTI GLAGOLSKI
FORMI
Sega{no vreme
– da gi razlikuva osnovnoto
i posebnite zna~ewa na
sega{noto vreme i stilski
gi upotrebuva.
Ve`bi (upotreba na glagoli
od site glagolski grupi);
tekstovi pimeri so
posebnite zna~ewa na
sega{noto vreme
– so istorijata na
umetnosta i na
muzikata
Minato opredeleno
nesvr{eno i minato
opredleno svr{eno
vreme
– da go razbere osnovnoto i
posebnite zna~ewa na ovie
glagolski vremiwa i
nivnata uloga vo
obrazuvaweto na slo`enite
glagolski formi.
Ve`bi (usno i pismeno) so
primeri od literaturni i
drugi tekstovi (od istorijata
na umetnosta i muzikata)
– so literaturata, so
istorijata na
umetnosta i
muzikata
Glagolska l - forma
Glagolska pridavka
Glagolska imenka
Glagolski prilog
– da gi vladee pravilata za
obrazuvawe na neli~nite
glagolski formi i da gi
upotrebuva vo re~enicata
Ve`bi za prepoznavawe na
neli~nite glagolski formi
– so literaturta
SLO@ENI
GLAGOLSKI FORMI
Minato
neopredeleno
svr{eno i nesvr{eno
vreme
Predminato vreme
– da gi sovlada pravilata za
obrazuvawe na slo`enite
glagolski formi, da go
usvoi nivnoto zna~ewe i
pravilno da gi upotrebuva
Ve`bi za pro{iruvawa na
znaewata
– vnatre{na
korelacija i so dr.
stranski jazici
Idno, minato idno i
idno preka`ano
vreme
– da ja sogleda su{tinskata
razlika kaj ovie glagolski
vremiwa;
– da ja istakne direktnosta
(idno vreme), preka`anosta
Primena na ve`bi so
poso~uvawe na razlikite i
su{tinata na glagolskite
vremiwa
– so literaturata
10
(idno preka`ano vreme) ili
elementite na minatost
(idno minato vreme)
Mo`en na~in – da znae deka osven
zapovedniot postoi i mo`en
na~in kaj koj se istaknuva
uslovenosta (ako mo`am, ako
znam).
Izvadoci od dela vo koi e
upotreben mo`en na~in
– so literaturata
Ima–konstrukcija
Sum–konstrukcija
– da gi usvoi pravilata za
obrazuvawe na slo`enite
glagolski vremiwa so
pomo{nite glagoli sum i
ima;
– da gi razlikuva slo`enite
glagolski formi.
Ve`bi za usvojuvawe na ovie
konstrukcii
– so literaturata
Prilozi – da gi razlikuva prilozite
po zna~ewe i da ja usvoi
nivnata upotreba vo
re~enicata.
Ve`bi za prilozi –
komparacija
– so literaturata
Predlozi – da gi razlikuva
predlozite, nivnata
upotreba i zna~eweto vo
re~enicata kako slu`beni
zborovi
Ve`bi so upotreba na razni
predlozi
– so literaturata
Svrznici – da gi razbere svrznicite
kako slu`beni zborovi i
nivnoto zna~ewe i upotreba
vo raznite vidovi re~enici.
Ve`bi za primena na
svrznicite i nivnoto
pomestuvawe vo re~enicite
– so literaturata
^esti~ki – da ja sfati ulogata na Tekstovi za poso~uvawe na – so literaturata
11
(partikuli), izvici i
modalni zborovi
~esti~kite, na izvicite i na
modalnite zborovi.
– da gi izdvoi modalnite
zborovi kako poseben vid
spored nivnoto zna~ewe i
upotreba.
izvicite i modalnite
zborovi i primeri so
opredelen vid konteksti ili
situacii.
12
PODRA^JE : LITERATURA I LEKTIRA
Oblasti
i sodr`ini
Konkretni celi
Didakti~ki nasoki Korelacija
Predrenesansa
i humanizam
Dante
Petrarka
Boka~o
U~enikot
– da ja razbere promenata na
mirogledot; zameneta na hris-
tijanskiot estetski ideal so
anti~kiot.
– da ja razbere me|ni~kata
uloga na Dante – spojot na
srednovekovnata poetika i po-
etikata na renesansata vo ne-
goviot opus.
– da go razbere zna~eweto na
Petrarka za evropskata lite-
ratura; vrskite so srednove-
kovnata poezija (trubadurska);
da gi usvoi belezite na
petrarkisti~kiot sonet.
– da go sogleda novoto {to go
nosat novelite na Boka~o
(nivnata vrska so prethodnite
prozni `anrovi no i duhot na
novoto vreme vo niv).
Dokumentaren materijal za promenite
vo arhitekturata so {to se menuva
izgledot na Evropa – urbanizacija,
fotografii na prvite univerziteti.
Izvadoci od delata na Dante: „Bo`e-
stvena komedija“, „Nov `ivot “ za
ilustracija na srednovekovnata
poetika i novinite na renesansata.
Preku izvadoci od „Kanconierot“ se
poka`uvaat belezite na sonetot na
Petrarka; motivskata povrzanost so
trubadurskata poezija (dama na srceto)
i novata sloboda vo izrazuvaweto na
qubovniot motiv – dolg na noviot
estetski ideal.
So soodvetni izvadoci da se poka`e
raska`uvaweto vo ramka; preku
razli~ni noveli od „Dekameron“ da se
poka`e osolobodenosta na jazikot na
Boka~o i noviot tretman na qubovni-
ot motiv.
So istorijata, is-
torijata na umet-
nosta, so istorija-
ta na muzikata,
filosofijata.
Istorija, istorija
na religija-
ta/bibliska mito-
logija, so istorija
na umetnosta.
So istorijata,
istorijata na
umetnosta,
muzikata.
Vnatre{na
korelacija, so
istorijata na
umetnosta, so
filmot.
13
Renesansa
vo evropskite lite-
raturi
Renesansata
vo Italija
Renesansata
vo Francija
Renesansata
vo Anglija
[ekspir
– da gi sogleda belezite na
vremeto od religiski, socio-
lo{ki aspekt i da gi sogleda
promenite vo na~inot na koj se
pi{uva literaturata.
– preku belezite na tvore{-
tvoto na Makijaveli, Ariosto
i Taso (vo pregled) da gi sogle-
da generalnite belezi na
italijanskata renesansa.
– preku belezite na tvore{-
tvoto na Fransoa Vijon i
Fransoa Rable da gi sogleda
specifikite na francuskata
renesansa.
– da gi sogledaat specifikite
na istoriskiot kontekst koj
vlijael vrz angliskata
literatura.
– da gi reproducira osnovnite
bio-bibliografski podatoci
za [ekspir; da gi zabele`i be-
lezite na sonetot na [ekspir
Preku fotografii, enciklopediski
podatoci, reprodukcii na golemite
slikari i skulptori od ovoj period
u~enicite gi sogleduvaat generalnite
promenin na mirogledot vo Evropa.
Izvadoci od „Vladetelot“, „Razulave-
niot Orlando“, „Oslobodeniot Erusa-
lim“ kako ilustracija na belezite na
italijanskata renesansa.
Tekstovi: pesni od Fransoa Vijon i
izvadoci od „Gargantua i Pantagruel“
na Rable.
Tekstovi i fotografii za istoriski-
te nastani vo vremeto na [ekspir od-
razeno vo negovata i vo literaturata
na negovite sovremenici.
Fotografii i drug vizuelen materi-
jal za tetarskiot `ivot na [ekspir;
soneti za ilustracija na negoviot
soneten model.
Vnatre{na kore-
lacija, so istori-
jata i so istorija-
ta na umetnosta, so
istorijata na mu-
zikata, so arhitek-
turata.
So istorijata, so
istorijata na
umetnostite, so
arhitekturata.
So istorijata, so
istorijata na ume-
tnostite, istori-
jata na muzikata,
so arhitekturata.
Vnatre{na kore-
lacija.
So istorijata, so
istorijata na tea-
tarot, so filoso-
fijata.
14
„Romeo i Julija“
Renesansata
vo [panija
Migel de Servantes
„Don Kihot“
Barok
Rokoko
Klasicizam
vo odnos na onoj na Petrarka.
– da umee da go otkrie tragi~-
niot konflikt vo tekstot; da
umee da gi opi{e likovite i
nivnite atributi i nivnata
funkcija vo fabulata.
– da ja sogleda vrskata na
literaturata i
vonliteraturnite faktori
(katolicizmot,
inkvizicijata).
– da reproducira osnovni bio-
bibliografski podatoci za
Servantes; da ja objasni
parodiskata struktura na
romanot na Servantes i
negovite vrski so ricerskiot
roman.
– da gi sogleda belezite na
barokot vo deloto na
Servantes i da gi znae
op{tite belezi na ovie
pravci vo drugite umetnosti.
– da gi reproducira osnovnite
belezi na poetikata na
klasicizmot, vrskata so
Izvadoci od tragedijata.
Dokumentaristi~ki materijal za
istoriskiot kontekst; ulogata na
inkvizicijata.
Izvadoci od „Primernite noveli“ i
od „Don Kihot“.
Vizuelen i auditieven materijal za
ilustracija na pravcite vo likovnite
umetnosti, vo muzikata i arhitektu-
rata.
Izvadoci od „Poetska umetnost“ na
Nikola Boalo.
So muzi~kata i
likovnata
umetnost.
So istorijata, fi-
losofijata, isto-
rijata na Crkvata.
Vnatre{na
korelacija.
So istorijata na
umetnosta, so is-
torijata na muzi-
kata i arhitektu-
rata.
So istorijata na
umetnosta, so is-
torijata na muzi-
15
Pjer Kornej
„Sid“
@an Rasin
@an Molier
„Tartif“
Lafonten
racionalizmot, kultot kon
pravilata; sudirot na starite
i modernite i ulogata na
Boalo za kodifikacija na
poetikata na klasicizmot.
– da ja razbere ulogata na
Kornej vo klasicisti~kata
tragedija; da go sogleda
„izmestuvaweto“ na pravilata
so melodramskiot kraj.
– da go razlikuva modelot na
tragedijata na Rasin vo odnos
na onoj na Kornej.
– da gi razbere razlikite me|u
tragedijata i komedijata; da gi
sogleda aluziite na
sovremenosta na Molier i
univerzalnosta na humorot na
tekstot na „Tartif“.
– da go sogleda mestoto na
Lafonten vo istorijata na
basnata; da gi sfati belezite
na basnata – alegoriskata
struktura.
Izvadoci od tragedijata. Sporedbi so
melodramskite sovremeni `anrovi.
Dokumentaristi~ki materijali za
Aleksandar Makedonski. Izvadoci od
istoimenata tragedija naRasin.
Izvadoci od komedijata.
Tekstovi od Ezop i od naslednicite na
Lafonten. Izbor od basnite na La-
fonten.
kata i arhitektu-
rata. Vnatre{na
korelacija so
prethodnite prav-
ci.
Vnatre{na
korelacija.
Vnatre{na
korelacija.
Vnatre{na
korelacija.
Vnatre{na
korelacija.
16
Lektira:
1. Petrarka: Od „Kanconierot“
2. Izbor od „Dekameron“
3. Realisti~ni prikazni na Cepenkov (so likovi–crkovni lica)
4. [ekspir: „Otelo“
5. @an Rasin: „Aleksandar Makedonski“
6. @an Batist Poklen Molier: „Mizantrop“
7. Damaskini
8. Soneti (izbor)
4.2. NASTAVNI METODI I AKTIVNOSTI NA U^EWE
Nastavnikot mo`e da gi primenuva site verificirani metodi vo soglasnost so definiranite celi. Mu se pre-
pora~uva zasiluvawe na problemsko-tvore~kiot metodi~ki sistem, analiti~ko-interpretativniot i, po mo`nost,
korelacisko-integrativniot. Nastavnikot treba da inicira kompletno samostojna aktivnost na u~enicite, da gi
vodi kon smislovno-receptivno i smislovno-aktivno u~ewe i postojano treba da gi korigira mehani~ko-
receptivnoto i mehani~ko-aktivnoto u~ewe kako recidivi na prethodnite edukativni sistemi i
tradicionalisti~kite nastavi, voop{to. AKTIVNOSTI NA NASTAVNIKOT
Nastavnikot e odgovoren za organizacijata i realizacijata na nastavniot proces. Toj e zadol`en da ja isplanira
nastavata globalno, tematski i operativno (fondot na ~asovite i nivnata raspredelba dozvoluva kreativnost i
elasti~nost na nastavnikot vo realizacijata na celite). Nastavnikot e dol`en kontinuirano da se nadgraduva i da
gi sledi novinite od sopstvenata stru~na oblast (lingvistika, nauka za literaturata, metodika), kako i da izgotvi
instrumenti za vrednuvawe, pred s#, na sopstvenata rabota, po {to }e bide podgotven za ocenuvawe na znaewata na
svoite u~enici.
17
AKTIVNOSTI NA U^ENIKOT
U~enikot treba da bide pottiknat na kontinuirano aktivno sledewe na nastavata so aktivno slu{awe koe
podrazbira negova reakcija so soodvetno postaveni pra{awa, odgovori i komentari vo vrska so nastavnite
sodr`ini. U~enikot treba so prethodna podgotovka da ja sledi nastavata. Nastavnikot go pottiknuva ~itaweto
kako osnovna aktivnost za usvojuvawe novi sodr`ini, no i kako kriti~ko ~itawe pri koe u~enikot se obiduva
svojot li~en stav da go izrazi, da go argumentira i da go brani so pomo{ na usvoenite alatki za deskripcija na
tekst. U~enikot preku aktivnosta pi{uvawe usvojuva opredeleni znaewa, umeewa i sposobnosti, temelni za
negoviot iden `ivot.
4.3. ORGANIZACIJA I REALIZACIJA NA NASTAVATA
vo vtora godina se rabotat tri zadol`itelni pismeni raboti za koi se isplanirani po 12 nastavni ~asovi (za
tehni~ka podgotovka, izvedba i popravka);
predmetot makedonski jazik i literatura podrazbira podelba na ~asovite za usvojuvawe novi nastavni
sodr`ini od oblasta na jazikot i literaturata, kako i edna tretina od ~asovite (20+20) za realizirawe na
funcionalnite celi na obete podra~ja, so akcent vrz samostojnata rabota na u~enicite (koi gi podrazbiraat
znaewata, umeewata i sposobnostite, definirani vo op{tite, funkcionalnite i vo oddelnite celi na
podra~jata).
4.4. NASTAVNI SREDSTVA I POMAGALA
Realizacijata na Programata podrazbira solidna biblioteka, medioteka, grafi~ki pomagala, kompjuterska
tehnika i sl.
4.4.1 Nastavni sredstva: spored „Standardot za prostor, oprema i nastavni sredstva“
4.4.2 U~ebnici i u~ebni pomagala za u~enicite:
18
– u~ebnik po makedonski jazik
– u~ebnik po literatura
– prira~nik za literaturno-teoriskite poimi
– izbor so zadol`itelni tekstovi
4.4.3 Dopolnitelna literatura za nastavnikot
1. Vidoevski, Koneski, Ugrinova-Skalovska, Pravopis na makedonskiot jazik 2. Re~nik na makedonskiot jazik (so srpskohrvatski tolkuvawa), Skopje 1986
3. Koneski, Kiril, Pravopisen re~nik, Skopje 1999
4. Minova-\urkova, Liljana, Sintaksa na makedonskiot standarden jazik, Skopje 2000
1. Aristotel, Poetika. Skopje 1979
2. Giro, Pjer, Semiologija, Beograd 1983
3. Dikro, Osvald; Todorov, Cvetan: Enciklopediski re~nik na naukite za jazikot, Skopje 1994
4. Todorov, Cvetan, Poetika, Skopje 1998
5. Iglton, Teri, Literaturni teorii, Skopje 2000
6. ]ulavkova, Katica, Teorija na kni`evnosta, Skopje 1999
7. ]ulavkova Katica, Figurativniot govor i makedonskata poezija, Skopje 1984 8. Beker, Miroslav, Suvremene knji`evne teorije, Zagreb 1986
9. (Grupa avtori) Re~nik knji`evnih termina, Beograd 1986
5. OCENUVAWE NA POSTIGNUVAWATA NA U^ENICITE
Vrednuvaweto na rezultatite e zadol`itelno i se odviva spored pozitivnite zakonski normi.
Napreduvaweto i ocenuvaweto na u~enicite postojano se sledi i se vr{i kontinuirano vo tekot na nastavata, so
obid na u~enicite ocenuvaweto da im ja poka`e realnata sostojba vo nivnite znaewa so {to }e se stimuliraat za
nivnoi permanentno prodlabo~uvawe.
19
Usniot instrumentarium se sostoi od odgovori na pra{awa, postavuvawe (u~eni~ki) pra{awa, samostojno
izlo`uvawe na do`ivealici i sfa}awa, stavovi i sudovi.
Pi{uvaniot instrumentarium }e pretpo~ita pismeni raboti, objektivni testovi na znaewa, testovi na
sposobnosti, osobeno na samostojni u~eni~ki tekstovi (esej) vo koi u~enicite }e gi apliciraat nau~enite ne{ta
niz soptveniot, indivudualen izraz.
Ocenuvaweto se vr{i po opredelena tema, vo tekot na trimese~ieto, polugodieto i krajot na godinata.
Za u~enicite koi poka`uvaat vonreden interes i uspeh zadol`itelno se organizira dodatna nastava.
Za u~enicite koi ne gi usvojuvaat vo zadovolitelna mera znaewata, zadol`itelno se organizira dopolnitelna
nastava.
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVATA
PO INFORMATIKA
6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite
Pokraj uslovite propi{ani vo „Zakonot za sredno obrazovanie“ nastavnikot kako
– predava~: soop{tuva informacii, formulira problemi, definira, soop{tuva, objasnuva,
demonstrira, pravi vrski me|u poimite, go potencira va`noto i univerzalnoto;
– organizator na nastavata: planira aktivnosti, postapki, formulira pra{awa, go opredeluva
vremetraeweto na aktivnostite i dr.;
– partner vo pedago{kata komunikacija: dava mislewe, inicira dijalog, motivira, pottiknuva,
pofaluva, naso~uva diskusija, pravi korelacija so znaewata od oblasta na drugite predmeti;
– ocenuva~: objektivno gi evaluira aktivnostite na u~enikot vo oblasta na znaeweto, kako i
na odnesuvaweto na u~enikot.
20
6.2. STANDARDI ZA NASTAVNIOT KADAR
Studiski grupi na Filolo{kiot, odnosno Filozofskiot fakultet:
– Makedonski jazik i kni`evnost – nastavna nasoka;
– Makedonski jazik i makedonska kni`evnost – nastavna nasoka;
– Makedonski jazik, sprski jazik i kni`evnost – nastavna nasoka;
– Makedonska kni`evnost i ju`noslovenski kni`evnosti so makedonski jazik kako vtor glaven predmet
(porane{nata grupa Istorija na kni`evnostite na narodite na SFRJ – nastavna nasoka).
– Op{ta i komparativna kni`evnost – nastavna nasoka (spored programata do 1993 godina).
6.3 STANDARD ZA PROSTOR I OPREMA
Nastavata se organizira vo u~ilnica ili vo kabinet, a po isklu~ok se prosleduva so pridru`ni aktivnosti koi
go menuvaat mestoto na realizacijata (institucii na kulturata, nau~ni institucii, priroden ambient i dr.)
7. DATA NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNTA PROGRAM
A
7.1. Data na izrabotka: maj 2001 godina
7.2. Sostav na rabotnata grupa:
1. Nada Nikolovska, samostoen pedago{ki sovetnik vo Biroto za razvoj na obrazovanieto na Republika
Makedonija, rakovoditel;
2. d-r Dimitar Pandev, profesor na Filolo{kiot fakultet;
3. d-r Jadranka Vladova, docent na Filolo{kiot fakultet;
4.Lalka Fidanska, profesor po makedonski jazik vo MBUC „Ilija Nikolovski – Luj“, Skopje
21
8. PO^ETOK NA PRIMENATA NA NASTAVNATA PROGRAMA
Data na zapo~nuvawe: 1.09.2001 godina
9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA PO MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
Nastavnata programa po predmetot Makedonski jazik i literatura ja odobri (donese):
_____________________________________________ so re{enie br. ________________ od _______________ godina.