Click here to load reader

Nastava zdravstvenog odgoja za šesti razredos-selci- · PDF file Preko krvnih žila i živaca povezani su s cijelim tijelom. Slika 6: ... izlučuju žlijezde slinovnice, one velike

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Nastava zdravstvenog odgoja za šesti razredos-selci- · PDF file Preko krvnih žila i...

  • Nastava zdravstvenog odgoja za šesti razred

    Drage profesorice/profesori,

    učeći učenike osnovnih škola imate jedinstvenu ulogu da im pomognete u prihvaćanju i provedbi učinkovite higijene zubi i usta.

    Ovim izlaganjem prenijet ćete učenicima 6. razreda osnovne škole osnovne informacije o građi i funkciji usta i zubi, zubnim bolestima (karijes) i njihovu sprečavanju (odabir i primjena zubne četkice i tehnika četkanja).

    Ovakve spoznaje i navike koristit će učenicima tijekom cijelog života, te će im pomoći da prihvate vlastitu odgovornost za zubno zdravlje.

    Izlaganje se temelji na popularnoj knjizi prof. dr. sc Zdravka Rajića „Razgovor sa stomatologom“ čija je namjena da upozna s važnošću zdravlja zuba i usta za cijeli organizam, ulogom koju obavljaju zubi i usna šupljina te primjerenom higijenom tog važnog sustava našeg organizma.

  • Što treba znati o usnoj šupljini ?

    Usna šupljina se nalazi između usnica i ždrijela.

    Iza usana i obraza nalazi se gornja i donja čeljust. Obje su u obliku luka u koje su usađeni zubi. Predvorje usta je prostor ispred zubi, a iza njih je usna šupljina. Nepce čini svod, a mišići i jezik njeno dno. Kad pogledamo u nečije lice vidimo usnice. Crvene su boje u zdrave osobe. Krajeve usnica nazivamo kutovi usana.

    Obrazi su djelovi lica koji sa strane omeđuju predvorja usta.

    Cijela usna šupljina prekrivena je sluznicom. Dio koji je u uskoj vezi sa zubima i prekriva nastavak čeljusti nazivamo desni, zubno meso ili gingiva.

    Jezik je građen od mišića. Sudjeluje u sisanju, uzimanju hrane, žvakanju, pripremanju zalogaja i gutanju. Služi također kao osjetilo za opip i okus.Njegova uloga je jako važna u govoru.

    Usna šupljina ima funkciju ulaznog, tj. početnog dijela probave hrane. Organi koje je tvore obavljaju niz zadaća: primanje hrane, žvakanje (što je ujedno i početak njene prerade) te potiskivanje hrane u niže dijelove probavnog sustava. Zatim omogućava osjet okusa, opipa, boli i temperature. Štiti organizam od štetnih utjecaja iz vana. Sudjeluje u oblikovanju i stvaranju glasova i riječi. U nekim neprirodnim stanjima ustima dišemo.

    Konačno ustima se može pokazati i raspoloženje. Lijep osmjeh ih svakako krasi. ☺

    Slika 1: Građa usne šupljine

  • Lijepi, pravilni i zdravi zubi ukras su lica. Postoje dvije generacije zuba: mliječni i trajni.

    Mliječnih je u punom broju 20 i obično niču od šestog mjeseca pa do kraja druge godine života.

    Slika 2: Mliječni zubi

    Slika 2 prikazuje mliječne zube koji se po svom obliku, veličini i broju razlikuju od trajnih. Vrlo je važno sačuvati ih zdravima tijekom trajanja. Posebno treba napomenuti njihovu ulogu u pripremanju hrane za njenu daljnu preradu, te pravilan govor jer djeca za njihova postojanja uče govoriti.

    Zdravi mliječni zubi i njihov puni broj potrebni su za pravilan rast i razvoj čeljusti i lica, trajnih zuba i svakako lijepog izgleda koji je važan za psihički razvoj male djece.

    Trajnih zuba ima ukupno 32. Niču od šeste pa do trinaeste godine života, dok zadnji tj. umnjaci niču uglavnom iza 18. godine života.

    Slika 3: Trajni zubi

    Slika 3 prikazuje trajne zube. S obzirom da ih ima više od mliječnih važno je da imaju dovoljno mjesta za pravilan smještaj. Sredina koja ih okružuje treba biti čista i pomoći im da budu otporniji na štetne utjecaje kako bi postigli njihovo potpuno sazrijevanje.

  • Građa zuba

    Zub se sastoji od vidljivog dijela koji nazivamo kruna zuba, te nevidljivog dijela tj. korijena. Korijen ima ležište u kosti, a broj korijena ovisi o grupi zuba.

    Po obliku razlikuju se ovisno o zadaći koju obavljaju. Zubni vrat je suženi prijelazi dio između krune zuba i korijena. On je prekriven desnima (gingivom).

    Vidljivi dio građen je od zubne cakline koja poput štita prekriva zubnu krunu s vanjske strane. Ispod zubne cakline nalazi se zubna kost, zubovina ili dentin. U sredini zuba nalazi se šupljina ispunjena mekim tkivom koje oblijuje živcima i krvnim žilama potrebnim za prehranu i osjet.Oni povezuju zube sa cijelim tijelom. Taj dio nazivamo zubna srž ili popularno živac.

    Zub je usađen u čeljusnu kost. Svaki korijen ima svoj pregradak. S čeljusti je povezan elastičnim nitima koje se šire u više smjerova te tako zubima daju stabilnost koja sprečava oštećenje krvnih žila i živaca koji u zub ulaze kroz otvor na vrhu korijena, kao i utiskivanje zuba u ležište kod žvakanja.

    Zubni korijen prekriven je „ cementom“.

    Slika 4: Građa zuba

    Slika 4 prikazuje presjek zuba. Vidljivi dio štiti zubna caklina, ispod nje je zubna kost ili dentin. Šupljinu u zubu ispunjavaju sitne krvne žile i živci preko kojih se zub hrani i osjeća. To se popularno zove „živac“. Korijen zuba prekriva zubni cement.

    Kruna

    Caklina

    Dentin

    Pulpa

    Cement

    Krvne žile i živci

    Korijen

  • Slika 5: Zubi u čeljusti povezani su čitavim organizmom

    Slika 5 prikazuje kako su zubi usađeni u čeljust. Preko krvnih žila i živaca povezani su s cijelim tijelom.

    Slika 6: Granulom i moguća oštećenja organizma

    Slika 6 prikazuje kako bolesni zubi mogu utjecati na zdravlje cijelog organizma. Poučan je prikaz neliječenog i jako razorenog zuba. Na vrhu korijena vidi se gnojna vrećica puna bakterija koja svojim otrovima preko krvi štetno djeluje na udaljene organe koje oštećuje.

  • Funkcija zuba

    Zubi su dobili ime po ulozi koju obavljaju i po redoslijedu.

    Tako sjekutići sijeku, očnjaci deru, predkutnjaci drobe dok kutnjaci melju hranu.

    Zubi usitnjavaju hranu, miješaju je sa slinom i tako oblikuju zalogaj.

    Slika 7: Poredak zuba u mliječnom i trajnom zubnom nizu

    Slika 7 prikaz je poretka zubi u gornjoj i donjoj čeljusti.

    Sjekutići, kojih ima po četiri u svakoj čeljusti, dva središnja i dva bočna oštrim rubom sijeku hranu poput škara.

    Očnjaci, po dva u svakoj čeljusti klinasta su oblika i trgaju hranu.

    Predkutnjaci ili ličnjaci na desnoj i i lijevoj strani svake čeljusti drobe hranu. Po dva odnosno tri kutnjaka na desnoj i lijevoj strani svake čeljusti imaju veliku površinu kojom melju hranu.

    Kako bi usna šupljina obavljala potpuno svoju zadaću potrebna je slina. To je bezbojna tekućina koju izlučuju žlijezde slinovnice, one velike i mnogo malih koje su pretežno smještene na nepcu.

    Količina sline raznovrsna je i ovisna o dobi i temperaturi. Tako je u mladih osoba obilnija, za vrijeme toplih mjeseci je oskudnija. Okusni i psihički podražaji pospješuju njeno lučenje.

    Količina sline neobično je važna s obzirom na njenu važnu probavnu, antibakterijsku i zaštitnu ulogu. Bakterije koje ulaze u organizam kroz usta u želudac, najvećim dijelom djelovanjem sline i želučanog soka budu uništene. Slina ima sposobnost razgradnje bakterija i zgrušavanja krvi pri ozljedama sluznice usne šupljine.

  • Zubna bolest (karijes)

    Karijes je najraširenija bolest zuba, a također i od svih kroničnih bolesti uopće.

    Za njen nastanak potrebno je djelovanje više čimbenika:

    neotporan zub, bakterije, hrana i vrijeme potrebno za njihovo međusobno djelovanje.

    Slika 8: Čimbenici nastanka karijesa

    Slika 8 prikazuje kako svi čimbenici međusobno djeluju. Izostanak jednog od čimbenika prekida lanac štetnih utjecaja i mogućnost nastanka zubne bolesti.

    Zdrava i punovrijedna prehrana za vrijeme stvaranja i razvoja zuba neobično je važna.

    Mikroorganizmi koji su naseljeni u ustima mijenjaju se tijekom života. Nekima su za njihovo nastajanje i rast potrebne slabe kiseline koje uglavnom nastaju preradom šećera koje bakterije razgrađuju do kiselina. Stalnim i duljim djelovanjem oštećuju površinu zuba. Nastaju gotovo nevidljiva bjelkasta oštećenja koja su početak zubne bolesti čije se širenje može zaustaviti.

  • Slika 9: Početni karijes

    Na slici 9 vidimo bijelu mrlju koja predstavlja početni karijes. Širenje se može zaustaviti. Čista usta svakako pomažu „cijeljenju“ zubne cakline, a potrebno je svakako posjetiti i zubnog liječnika.

    Nakon uzimanja šećera u roku od tri minute stvaraju se kiseline. Najviša koncentracija postiže se za 15-20 min. Nakon toga slina razrjeđuje kiseline i kiselost se smanjuje. Takav prirodan tijek prisutan je kod najviše 4-5 obroka dnevno. Kod uzimanja više međuobroka posebno slatkiša slina je stalno kisela, a posljedica tog produljenog i učestalog djelovanja je nastanak zubne bolesti.

    Pokusi na životinjama pokazali su da unatoč uzimanju šećera nisu imale karijes ako u ustima nisu imale bakterije. One pak koje su dobivale šećer koji nije dolazio u doticaj sa zubima također su bile bez karijesa. Možemo zaključiti da ispijanje istih u kratkom vremenu ili na slamku bolje je od ispijanja slatkih napitaka koje traje dugo.

  • Slika 10: Djelovanje kisele sredine na zubnu caklinu

    Slika 10 prikazuje djelovanje kisele sredine na zube. Kod redovitog pranja i četiri do pet obroka na dan otporna zubna caklina može se oduprijeti štetnom djelovanju kiselina. Na prikazu vidimo kraća razdoblja u crvenom opasnom polju, a dulja ona u plavom kada zubi nisu u velikoj opasnosti.

    Kod uzimanja više međuobroka, posebno onih slatkih teško možemo izbje

Search related