NASTAVA USMJERENA NA UENIKA

NASTAVA USMJERENA NA UENIKAMilan Matijevi, Diana Radovanovi

Nastavni kurikulum

Teorija kurikuluma objanjava uenje i pouavanje kao procese u kojima su glavni subjekti uenici i nastavnici.

Kurikulum predstavlja ukupno planirano uenje u koli, a obuhvaa: ciljeve, sadraje, metode, medije, strategije, uvjete odvijanja i evaluaciju. U Njemakoj se didaktika definira kao teorija kurikuluma.

Govori se o kurikulumu usmjerenom na uenika i kurikulumu usmjerenog na nastavnika. Desetljeima je dominirala nastava i didaktika koncepcija koja je u prvi plan stavljala nastavnika, to se moglo vidjeti i po nainu odvijanja nastavnih aktivnosti (uionica za frontalnu nastavu).Kurikulum usmjeren na dijete definira se kao pedagoko dogaanje uz optimalno uvaavanje djeteta. Tu se dijete postavlja u prvi plan, od izbora ciljeva do izbora uvjeta za organiziranje nastavnih aktivnosti.

Nastavni kurikulum je pedagoki dokument koji su pripremili i izradili strunjaci za odreeno nastavno podruje, a u kojem su konkretizirani nastavni ciljevi, opisani uvjeti i oprema koji su potrebni za ostvarivanje tih ciljeva te planirani modeli za praenje i evaluaciju.Skriveni kurikulum: u koli se osim istaknutih ciljeva odgoja i obrazovanja, ostvaruju i brojni drugi, esto prikriveni, ali za odgoj iznimno vani ciljevi (uenje stavova, vrijednosti, vjerovanja, pretpostavki.U svakoj koli su vani dokumenti:

nastavni kurikulum odreene kole

kurikulum za svaki nastavni predmet

kolski kurikulum (kolski dokument u kojem su navedene posebnosti koje e se dogaati tijekom jedne ili vie kolskih godina)

PRIRODA I STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA

Nastava je dinamian proces koji podrazumijeva zajedniki rad i uenika i nastavnika.

Uenje i pouavanje je iznimno sloen proces koji trai temeljito planiranje, pripremu i raznovrsne aktivnosti (istraivanje, otkrivanje, sluanje, govorenje, rjeavanje problema i dr.).

Nastavnici na temelju poznavanja psihologije, metodike i didaktike stjeu kompetencije za upravljanje razredom te procesima pouavanja i uenja. Pripremne aktivnosti i nastavnika i uenika (dogovor, planiranje te psihiku, metodiku i tehniku pripremu) iznimno su vane u nastavnom procesu.Strunjaci su se na poetku ovog milenija odluili za nastavu koja polazi od uenikovih mogunosti i potreba, kao i za aktivnosti u kojima su uenici aktivni subjekti.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE O I O U KOLIPlaniranje i programiranje nastavnici provode u skladu sa slubenim dokumentima koje je donijelo mjerodavno Ministarsto:

Nacionalnim okvirnim kurikulomum te

strukovnim kurikulomum. Ti dokumenti svakom odgojno-obrazovnom djelatniku temelj su za planiranje i programiranje nastave te trae temeljitije bavljenje ciljevima i odgojno-obrazovnim ishodima.Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope i obvezno srednjokolsko obrazovanje (2010) temeljni je dokument koji donosi smjernice i naine unaprjeenja o i o u hrvatskom sustavu kolstva.

To je temeljni dokument na nacionalnoj razini koji slui za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenata (kolski kurikulum, predmetni kurikulum, izrada udbenika, definiranje standarda i kriterija za vrjednovanje kvalitete uenikih postignua), odn slui za planiranje i programiranje nastave u kolama.

Osobitu pozornost daje: znanju, solidarnosti, identitetu i odgovornosti.

Strukovne kurikulume izrauju struni timovi, obino iskustveni nastavnici iz strukovnih kola, savjetnici iz AZOO te sveuilini nastavnici. Tim se kurikulumom odreuje trajanje obrazovanja, uvjeti za njegovu provedbu, odgojni i obrazovni ishodi, naini praenja i ocjenjivanja, ukupni fond nastavnih sati i dr.

kolski kurikulum novost u naim strukovnim kolama. To je svojevrsni projekt kratkoronog i dzgoronog razvoja i ostvarivanja ciljeva o i o. Prua veu mogunost za unoenje originalnih sadraja i aktivnosti u kolski ivot (u skladu s mogunostima kole i lokalne sredine te interesa uenika).

U kolskom kurikulumu istiu se ciljevi i svrhe pojedinih aktivnosti i projekata, te definiranje potrebnih sredstava, materijala te imenovanja nositelja i rokova za svaki zadatak.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Nastavni plan: dravni dokument koji propisuje za sve istovrsne kole popis nastavnih predmeta koje svi uenici moraju uiti, zatim godinji i tjedni broj sati i redoslijed njihova pouavanja.

Nastavni program: kolski dokument koji odreuje osnovne ciljeve, opseg, dubinu i redoslijed sadraja koje uenici neke kole trebaju usvojiti u okviru nekog nastavnog predmeta.

Za O nastavni plan i program je jedinstven, a u srednjim kolama razlikuje se u odnosu na struku, odn smjer obrazovanja. Tako u srednjim kolama postoje nastavni planovi i programi za podruje ekonomije, trgovine, turizma, ugostiteljstva i dr.Unutar svakog podruja razlikujemo nastavne planove i programe za pojedina zanimanja npr. u podruju ekonomije, trgovine i poslovne administracije nalazimo nastavne planove za zanimanja: upravni referent, poslovni tajnik, komercijalist i dr.

Nastavni plan i program strukovnih kola sadri zajedniki opeobrazovni te posebni struni i fakultativni dio.

U tom zajednikom dijelu nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih uenik bira jedan ili vie predmeta prema svojim sklonostima i interesima.

Zajedniki dio nastavnog plana i programa za gimnazije sadri nastavne predmete koji su obvezni za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih uenik obvezno bira jedan ili vie prema svojim sklonostima.Zajedniki dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i nie strune spreme sadri opeobrazovne predmete koji su zajedniki i obvezni za odreenu razinu obrazovanja, a posebni dio sadri strukovne predmete koji su vezani za odreeno zanimanje.

kolska godina zapoinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza svake godine.

A nastavna godina regulirana je pravilnikom o kalendaru rada osnovnih i srednjih kola koje donosi Ministar. Tim pravilnikom propisuje se poetak i zavretak nastavne godine, trajanje polugodita i trajanje uenikih odmora. Nastava treba biti izvedena u najmanje 175 nastavnih dana, odn u 35 nastavnih tjedana, a za uenike zavrnih razreda srednje kole najmanje 160 nastavnih dana, odn 32 tjedna.

IZVEDBENI PLANOVI I PROGRAMI

Godinji izvedbeni plan i program sadri mjesec i redni broj nastavnog sata, naziv nastavne cjelina i nastavne jedinice, ciljeve nastavne cjeline/teme, nastavne metode i oblik rada, nastavna sredstva i pomagala, mjesto izvoena nastave, korelaciju s drugim predmetima i napomene.Nastavnik izrauje izvedbeni program tako da iz nastavnih cjelina koje su naznaene u okvirnom nastavnom planu i programu izdvaja i kreira pojedine nastavne jedinice.

Cilj uenja nastavne jedinice

Kad artikuliramo ciljeve uenja polazimo od osnovnog pitanja koje glasi: Koja znanja, vjetine ili sposobnosti oekujemo da e uenici imati nakon uenja odreene nastavne cjeline. Ovi ciljevi obuhvaaju sve ciljeve svih nastavnih jedinica koje emo raditi s uenicima tijekom uenja pojedine nastavne cjeline. Ponekad e neka nastavna cjelina zahtijevati rad od mjesec ili vie dana, a neka nastavna cjelina dva tjedna. (stavljamo ciljeve za svaku nastavnu cjelinu, to obuhvaa ciljeve svih nastavnih jedinica te nastavne cjeline.)

ZA realizaciju ciljeva potrebno je predvidjeti nastavne metode, te nastavna sredstva i pomagala. Ponekad e to biti sredstva i pomagala koja je potrebno kupiti na poetku kolske godine, a ponekad e to biti uobiajena nastavna sredstva i pomagala koja kola posjeduje.

Korelacija s drugim nastavnim predmetima predstavlja vezu izmeu sadraja koje emo pouavati i sadraja drugih nastavnih predmeta kako bismo uenike pouavali na interdisciplinarnoj razini. Stoga je potrebno prouiti sadraje ostalih srodnih nastavnih predmeta iz nastavnog plana i programa kako bismo uoili dijelove koji se meusobno nadopunjuju.

Takoer trebamo predvidjeti i mjesto izvoenja nastave

A stupac napomene popunjavamo tijekom nastavne godine nakon realizacije pojedinog dijela nastavnog plana i programa. (zapisati npr da nam za neku nastavnu cjelinu treba vie vremena, ili da su nam bila potrebna dodatna sredstva i pomagala ili da moda nismo izabrali odgovarajuu metodu rada i sl.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVE I UENJA

Kao ishod uenja u novije vrijeme spominju se znanje i kompetencije, a o odreenju sadraja tih pojmova vodi se i najvie rasprava.

Znanje kao ishod uenja moe biti razliite kvalitete, to ovisi o stupnju usvojenosti injenica i generalizacija. Obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja.

Bloom i suradnici uenje u kongitivnom smislu promatraju kao stjecanje znanja i kompetencija na razliitim kongitivnim razinama: znanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza, evaluacija.

Uiti znati, moe se smatrati sredstvom i ciljem ivota. Tako shvaeno znanje omoguuje ljudima da razumiju razliite aspekte svoga okruja, potie intelektualnu znatielju, pobuuje kritike sposobnosti i omoguuje ljudima shvatiti smisao stvarnosti postizanjem samostalnosti u prosudbi.

Vjetine kao ishod uenja - stjeu se vjebanjem. Cilj je vjebanja visok stupanj automatskog izvoenja nekih radnji. Takvih radnja ima u raznim zanimanjima koja se stjeu u kolama u kojima dominiraju nastavni predmeti iz podruja drutvenih znanosti (trgovina, ekonomija, ugostiteljstvo)

Vano je kako su nastavni predmeti u kojima se stjeu vjetine smjeteni u tjednom rasporedu nastavnih sati.

Nauiti kako se ui, odn uenje tehnike samostalnog uenja jedna je od vanih kompetencija koje se stjeu u svim kolama. Prije 50 ili 100 godina to je znailo uiti samo iz knjiga, iz znanstvenih ili strunih asopisa, i nastavnikovih predavanja, ali danas to znai uiti i uz pomo svih novih informacijskih medija: TV, interneta Odnosno tu spada ne samo traiti potrebne informacije, ve nauiti traiti, selekcionirati i koristiti se informacijama.

Strategije uenja: uiti otkrivanjem, iskustveno uenje, uiti radom, uiti rjeavanjem problema, te projektno uenje.

U tradicionalnoj koli bilo je uobiajeno da su didaktike i metodike usmjerene na nastavnika. I sva nastavna oprema i obrazovna sredina (uionica) bile su podreene takvoj nastavi (kolska ploa, grafoskop, projektori, raspored sjedenja uenika itd.)

Danas prevladava miljenje da je najbolja ona nastava koja je usmjerena na uenike, odn onaj nastavni proces koji podrazumijeva jednaku aktivnost i uenika i nastavnika. Oekuje se konkretiziranje aktivnosti i uitelja i uenika na konkretnom nastavnom satu. Za takvu nastavu i metodiku orijentaciju treba u uionici osigurati raznovrsnu opremu za individualni ili skupni rad uenika, a takoer i omoguit takav raspored radnih mjesta za uenike da mogu raditi u paru, u manjim skupinama ili za potrebe razgovora da uenici sjede u krugu gledajui se licem u lice.

Kongitivno podruje: znanje (definirati, navesti, opisati..), shvaanje (razumjeti, navesti primjer, objasniti..), primjena (primijeniti, raunati, napraviti), analiza (analizirati, ralaniti, zakljuivati..),

sinteza (sintetizirati, generalizirati, kombinirati), evaluacija (ocijeniti, razmotriti, procijeniti..)AFEKTIVNO PODRUJE

primanje (upoznavanje nekog fenomena, pokazivanje osjeaja za socijalne probleme..- pitati, birati )

reagiranje (uenici sudjeluju aktivno, sluaju, reagiraju, sudjeluju u raspravi, ele pomagati pomagati, odgovarati, raspravljati..)

vrednovanje (razlikovat, objasniti, predlagati..)

PSIHOMOTORIKO PODRUJE

imitacija (segmentarno izvoenje operacija, imitacija)

manipuliranje (usavravanje pojedinih pokreta, poboljanje nekih radnji)

koordinacija pokreta

jaanje izdrljivosti (

usvravanje

naturalizacija (vjeto sviranje klavira, vjeto plivanje, jasno i itljivo pisanje)

NOVE ULOGE UENIKA

Aktivnim uenjem smatramo svaki onaj oblik uenja u kojemu uenik nije pasivni promatra, nego sudionik koji radom na izvrenju odreenog zadatka ili vie zadataka pridonosi svom razvoju u kongitivnom, afektivnom ili motorikom podruju povezanim s ciljem uenja. Aktivni oblici uenja potiu u uenika intrinzinu motivaciju i samim tim predstavljaju jedan od temeljnih uvjeta za uspjenost uenja.

taru kolu bismo trebali nazvati kolom pamenja, dok bi dananja nova kola trebala biti kola miljenja. Donedavne postulate sluaj, pamti, ponovi danas zamjenjuju istrai, promisli, stvori neto novo.Uenike treba staviti u uloge istraivaa te naim voenjem poticati na razmiljanje i kreiranje novog na osnovi ve postojeega (znanja, vjetina, navika).

Nastavnici trebaju kao imperativ svoga pouavanja postavljati trajne ishode uenja te na osnovi toga kreirati i provoditi nastavne aktivnosti.Pitanje: Koje to kompetencije kod uenika razvija nastavnik kod kojeg je dominantna metoda rada predavaka nastava, a aktivnost uenika prepisivanje?

Pri planiranju i izboru nastavnih metoda u bilo kojem dijelu nastavnog sata trebamo se pitati: to oekujemo da e uenik u to vrijeme raditi? Sluati ili biti potaknut da promilja i raspravlja.

Sve ono to u nastavi moe uiniti uenik, neka uini to sam ili u suradnji s drugim uenicima: objasniti drugim uenicima ponekad i nove nastavne sadraje, postavljati pitanja, traiti odgovore, demonstrirati, zakljuivati, ponoviti rezimirati

Najloiji je oblik pouavanja pripremiti sjajno predavanje za vrijeme kojeg uenici mogu meditirati i biti potpuno pasivni, a mi smo na kraju sata prezadovoljni jer smo to sjajno izveli, nitko nije smetao pa je zakljuak i da su svi sve razumjeli.Nastavni sat

Nastavni sat najee u naem o o sustavu traje 45 minuta, dok u nekim alternativnim pedagokim koncepcijama vremenski intervali u kojima se uenici bave odreenom aktivnou nisu vremenski tako strogo detremninrani.Metodiku pouavanja razvijamo stoga kreirajui artikulaciju nastavnog sata od 45 minuta koja ima svoje osnovne dijelove: uvod, sredinji dio i zavretak. Unutar svakih od tih dijelova gradimo pojedine metodike scenarije.Ovim programiranim (u minute isplaniranim) nastavnim procesom naruena je spontanost uenja i nastave kao ivotnog procesa. No planirajui odreene aktivnosti i okvirno vrijeme njihova trajanja, treba uzeti u obzir da smo mi moderatori nastavnog procesa, a ne i njihovi derterminatori jer se nastavni proces ne moe do kraja determinirati jer su njihovi sudionici ivi ljudi i da nije potrebno do kraja odreivati nain ponaanja uenika ili uenike odgovore.

Bitno je da u svakom trenutku znamo koji je cilj uenja i kroz koje smo etape nastavnog sata planirali taj cilj ostvariti.Mogue je da tijeko nastavnog sata uz suradnju i interakciju s uenicima uvidimo da neto to smo planirali i nije dobro upravo sada provesti jer nam iva situacija namee neto drugo to bi bilo bolje. Tada trebamo modelirati i reorganizirati nastavni proces na licu mjesta. To je umijee kvalitetnog nastavnika koje se stjee praksom, usavravanjem i neprestanim preispitivanjem svoga rada.

Uenicima bi se trebali u uvodnom dijelu sata jasno najaviti ciljevi nastavnog sata da im se omogui na kraju sata procijeniti vlastitu uspjenost. Osim toga uenicima treba ukazati na vanost stjecanja tih znanja, odnosno kompetencija.

Uvodni dio sata obino je posveen sljedeim aktivnostima uenika i nastavnika: priprema, dogovor, motivacija, najava cilja ili plana rada.

Sredinji dio obino je posveen spoznavanju novih nastavnih sadraja, ponavljanju tih sadraja radi njihova pamenja te vjebanju radi stjecanja vjetina.

Zavrni dio nastavnog sata obino je posveen sintezi, zakljucima, vrednovanju nastavnog procesa te najavi novog plana.

Uvodni dio sata

Uvodni dio predstavlja poetnu fazu rada (poetak zajednikog rada nastavnika i uenika) koja treba materijalno, tehniki, intelektualno i emocionalno pripremiti i motivirati uenika na daljnji rad.

Govorimo o tri dijela uvoda: priprema, motivacija i najava plana rada tj. cilja nastavnog sata.

Priprema moe bit materijalna i tehnika (pripremanje radnog prostora, organiziranje rasporeda sjedenja, pripremanje materijala za rad i dr.), a postoji i emocionalna priprema za rad. Odreene pripremne radnje izvravamo s uenicima, a postoje i pripremne radnje koje izvrava nastavnik radi organiziranja i provjere optimalne odgojno-obrazovne sredine (ureenje uionice prema mjerilima uenika i osiguranja optimalnih higijensko-tehnikih uvjeta). Iako smo jo uvijek svjedoci organiziranja i provoenja nastave u neodgovarajuim uvjetima zbog nedostatka sredstava. Sam nastavnik moe utjecati na organiziranje kvalitetnije sredine za uenje: od prozraivanja do osvjetljenja uionice, organiziranja radnih mjesta, ureenja panoa itd.Higijensko tehniki zahtjevi za prostore srednjih kola: kvaliteta osvjetljenja (mogunost zamraenja), prirodno prozraivanje (4 izmjene zraka kroz sat), vlanost, toplinska zatita, zatita od buke, grijanje i hlaenje prostorija

Motivacija je aktivnost kojom emo uenike zainteresirati za daljnji rad, aktivirati ih, pobuditi njihovu znatielju i stvoriti optimalnu atmosferu za daljnje uenje. Razlikujemo: intelektualnu motivaciju (uvod u temu nastavnog sata na kongitivnoj razini) i emocionalnu motivaciju (stvaranje emocionalne klime u razredu, pozitivnog ozraja i poticaja za uenje).Intelektualna motivacija moe se postii postavljanjem zanimljivog pitanja koje bi uenike potaknulo na traenje odgovora, mogu se uenici poticati i da govore o poznatoj temi, zatim izazivanje uenike znatielje povezivanjem nastavnog sadraja s primjerima iz ivota, poticanje rasprave, kratke diskusije i sl.Emocionalna motivacija nastavnik ve samim svojim nastupom moe stvoriti pozitivnu odn negativnu atmosferu u razredu. Dobro je provesti kratke aktivnosti zasnovane na igri (kviz, pogaalice, zagonetke), ispriati ili potaknuti uenike na prianje vica ili neke ale. Emocionalnom pripremom smatramo i postizanje odgovarajue radne discipline te uspostavljanje pozitivnog kontakta s uenicima.

Niti jedan od spomenutih dijelova uvodnog dijela sata, priprema te emocionalna i intelektualna motivacija ne smije se zanemariti jer se sve te faze meusobno nadopunjuju i preduvjet su za efikasan daljnji rad na nastavnom satu.

Zavrni dio uvoda (ili poetni dio sredinjeg dijela sata) predstavlja najava cilja nastavnog sata ili plana rada, tj. objanjenje uenicima to e na konkretnom nastavnom satu raditi te to od njih oekujemo. Kada uenici imaju jasno izreen ili na neki drugi nain definiran cilj i plan neke aktivnosti, lake e koraati prema tom cilju i moi e se bolje fokusirati na ono to je bitno.Primjer:Danas emo uiti o _______:

nauit emo to je _________

nauit emo zato se _________

nauit emo koje su etape ________

SREDINJI DIO SATA

Sredinji dio sata dolazi nakon uvoda i predstavlja vrijeme za ostvarenje osnovnih ciljeva zadane nastavne jedinice. U sredinjem dijelu sata uenike pouavamo o onim nastavni sadrajima i/ili ponavljamo ili vjebamo neke radnje, odn operacije.

Ukoliko se uenici prvi put susreu s odreenim sadrajima, tada e spomenuti sredinji dio sata sadravati etapu spoznaje unutar koje e biti etapa ponavljanja i/ili vjebanja. Dominantna aktivnost uenika je spoznaja novih nastavnih sadraja, to istiemo i kao cilj nastavnog sata.

Uenici e nove nastavne sadraje uiti (spoznavati) te ih ponavljati i/ili vjebati.

Sadraje koje nastavnik pouava valja uenicima pribliiti analizom i sintezom zadanih pojmova i vjetina.

Analizom nastavnih sadraja smatramo misaonu operaciju u kojoj ralanjujemo cjelinu cjelinu na dijelove koje prouavamo. Nastavnik treba u svojoj pripremi za konkretnu nastavnu jedinicu razraditi plan uenja, tj odrediti u kojim e to manjim koracima ili cjelinama uenike pouiti odreenim sadrajima. Iznimno je vano da nastavnik u svakom trenutku svoga pouavanja zna put kojim e nastavne sadraje pribliiti uenicima u manjim, uenicima pristupanijim koracima. Nastavnik treba oblikovati tako metodike scenarije da pri spoznaji uenici stvaraju vezu izmeu postojeih znanja i sposobnosti koja imaju i novih znanja koja trebaju usvojiti. Nastavnik treba neprestano suraivati s uenicima izbjegavajui metodu predavake nastave.Sintezom smatramo misaonu operaciju u kojoj od pojedinanih dijelova sastavljamo cjelinu. U nastavnom procesu to znaci da emo nakon uvoda i najave cilja s uenicima analizirati, ralanjivati nastavne sadraje, a potom zakljuiti o njihovom meusobnom odnosu, sintetizirati ih ili generalizirati.Analizom i sintezom unutar spoznaje nastavnih sadraja nastavnik samo rukovodi, a ne izvodi ih sam. Uenike treba poticati da u to veoj mjesri ne samo sudjeluju nego i da grade nastavni proces.

Ukoliko su uenici ve upoznati s odreenim nastavnim sadrajima, tada e sredinji dio nastavnog sata initi etapa vjebanja. Tada istiemo da je dominantna aktivnost uenika na ovom satu vjebanje te to istiemo i kao cilj nastavnog sata. Uenici e vjebanjem svoj proces stjecanja znanja podizati na viu razinu i time napredovati u spoznaji, vjetini i sposobnosti koju prouavamo.Suvremeni metodiko-didaktiki pristupi smatraju da se na svakom satu ui i spoznaje neto novo ak i onda kada se ponavljaju ve poznati sadraji. Moe se dogodii da se ba kod nekih uenika na tom satu dogodio proces spoznaje.

Danas se stoga smatra neopravdanim nastavne sate dijeliti strogo na usvajanje novih sadraja i ponavljanje jer na svakom satu uenik neto novo naui pa i onda kada je rije o poznatom znanju koje usavrava i produbljuje.Spoznaja nastavnih sadraja odnosi se na aktivnosti kojima uenike pouavamo kljunim pojmovima zadane nastavne jedinice. Procesom spoznaje ne smatra se samo aktivnost i metode nastavnika kojima odreene nastavne sadraje pribliava ueniku, ve napose aktivnosti u kojima e uenik neposredno sudjelovati u spoznaji te se na razne naine izraziti: usmeno, pisano, grafikonom, pokretom, praktinim radom.

Mi ne moemo smatrati da se proces spoznaje dogodio kod uenika prije nego su se uenici iskazali nekim nainom sudjelovanja u nastavnom procesu i u spomenutoj spoznaji.

Procesom spoznaje smatramo i ponavljanje. Ono je nevidljivi dio spoznaje a u metodici oznaava aktivnost uenika kojima e svoje znanje ponavljati ili/podizati na viu razinu.Ponavljanje slijedi nakon upoznavanja novih nastavnih sadraja. Moe biti reproduktivno i produktivno. Reproduktivno ponavljanje je ponavljanje tj reprodukcija nastavnih sadraja radi utvrivanja i sprjeavanja zaboravljanja. Znai ako s uenicima ponavljamo samo znaenje nauenog pojma radi se o reproduktivnom ponavljanju.

Ali ako iz spomenutog pojma i spoznatih odnosa gradimo, kreiramo neke nove veze, mogunosti, tada je rije o produktivnom ponavljanju.

Produktivnim ponavljanjem uenje podiemo na viu razinu, razinu prilagoavanja i kreativne primjene znanja u novim situacijama.

Aktivnosti iji e uinak biti samo puka reprodukcija treba svesti na najmanju moguu mjeru jer takvo znanje nije trajno niti uinkovito. Stoga u nastavi treba izbjegavati uenje definicija i pravila (koja se brzo zaboravljaju), nego treba na osnovi njihova razumijevanja poticati uporabu nauenog u novim simuliranim ili stvarnim situacijama.Najea je zabluda da gradivo treba najprije ispredavati a zatim razgovarati s uenicima. Nae predavanje ukoliko nije popraeno stalnom komunikacijom s uenicima (dvosmjerna komunikacija, objanjavanje uenika, zakljuivanje uz vodstvo nastavnika) kao nastavna metoda biva potpuno nefunkcionalno. Stoga uenike treba maksimalno ukljuivati u sve etape nastavnog procesa i dopustiti im da se proces spoznaje i sama nastava dogodi tu meu njima, a ne iza katedre.

Spoznaju novih nastavnih sadraja ne moramo uvijek izvoditi tako da nastavnik pouava, a potom uenici ponavljaju. Odreene sadraje konkretnog nastavnog sata moemo razdijeliti na manje cjeline, pri emu emo skupine uenika zaduiti za prouavanje i pripremu prezentacije uz nau pomo i usmjeravanje, nakon ega uenici prezentiraju naueno. Nastavnik moderira nastavni proces, usmjerava, nadopunjuje ispravlja, upozorava na bitno. Ovaj model uena je vrlo dinamian, omoguuje dobru komunikaciju i uenik uenik i uenik nastavnik.

Na isti nain mogu uenici raditi na rjeavanju nekog problema.

Nauena znanja olakat e nam takoer i vjebanje koje teba dovesti so stjecanja odreenih vjetina (npr. mikroskopiranje). Ponavljamo radnje koje mnogobrojnim ponavljanjima podiemo na viu razinu.

U nastavi pri pisanju ciljeva nastavne jedinice valja razlikovati proces vjebanja i proces ponavljanja.

ZAVRNI DIO SATA

Dvije su osnovne strukture aktivnosti u zavrnom dijelu: evaluacija ili vrjednovanje nastavnog procesa i najava plana za sljedei nastavni sat.

Evaluacija ili vrjednovanje nastavnog procesa predstavlja aktivnost uenika i nastavnika kojom emo dobiti kratku povratnu informaciju o uinku toga nastavnog sata, a samim time i smjernice za daljnji rad. Polazei od osnovnih ciljeva nastavnik kreira kratke provjere kako bi dobio povratnu informaciju jesu li i u kojoj mjeri uenici usvojili zadane nastavne sadraje. No ovdje osim usmenih ili pismenih kratkih provjera moemo predvidjeti i neku igru, razgovor u krugu, rjeavanje krialjki, kvizRezultate takve unutarnje evaluacije rabimo kao smjernice za daljnji rad s uenicima za sljedei nastavni sat. Ne smijemo zaboraviti pohvalu kao pedagoku mjeru poticanja napredovanja uenika. Bitno je omoguiti svim uenicima da procijene to su nauili. Tim nainom evaluacije nastavnici vrjednuju uinak nastavnog sata, a uenicima se prua mogunost samoevaluacije. Nakon to s uenicima proanaliziramo uinjeno, trebamo najaviti okvirno plan za sljedei nastavni sat (kratko reenica ili dvije).

Kako je teko tono predvidjeti koliko e trajati pojedine aktivnosti, korisno je imati odreeni repertoar kraih scenarija koje tada izvodimo s uenicima koji su u funkciji ponavljanja, vrednovanja i sl. To moe biti neka krialjka koju treba popuniti i sl. To izvodimo prije najave aktivnosti a sljedei nastavni sat.

Nastavni sat zavravamo zahvaljivanjem na suradnji.

ZADAVANJE DOMAE ZADAE

Uz aktivnosti koje se izvode na nastavnom satu, nastavnici esto zadaju i zadatke za samostalan rad kod kue, tj domae zadae.DZ omoguuju proirenje nastavnog procesa i pruaju mogunost da se sadraji koje su uenici uili u koli ponove, proire, upotpune. Radom kod kue uenici razvijaju naviku i tehnike uenja.

Kod zadavanja zadataka treba voditi rauna da oni iziskuju samo reproduktivno ponavljanje, ve da to budu aktivnosti koje razvijaju odreene vjetine, kreativno razmiljanje, izraavanje.Nema pravila kada treba zadati DZ u kojem dijelu nastavnog sata, moemo to uiniti u svakom dijelu, samo najloija je opcija to uiniti u zadnjoj minuti nastavnog sata kad uenici vie nemaju odgovarajuu pozornost.

Kopirati stranu: 87, 88 i 89Metodike pogreke nastavnika (najee):

predavaka nastava uenici pasivni promatrai u procesu nastave nastavnik sam izvodi zakljuak, ne ostavlja dovoljno vremena uenicima, ne navodi uenike na zakljuak heuristikim zagovorom

nastavnik vodi monolog, postavlja pitanja i sam na njih daje odgovore

nastava nije potkrijepljena primjerima iz ivota

nastavnik nije uenicima dovoljno jasno objasnio

uenici govore u isti glas nastavnik ne razvija kulturu sluanja i govorenja

uenici rijetko govore nastavnik treba poticati svakog uenika na izraavanje jasnim i suvislim reenicama

nastavnik esto postavlja zatvorena pitanja na koja je odgovor da ili ne

nastavnik potie samo reproduktivno ponavljanje

didaktiki materijali nepotrebno se podvostruuju (isti sadraj na prozirnici ili slajdu npr naslov koji nastavnik ponovo pie kredom po ploi)

prostorno nastavnik tijekom cijelog sata stoji pred ploom

nastavnik je okrenut uenicima leima, najee se to dogaa kada ita s grafofolija ili slajdova

nastavnik umiruje uenike s neprestanim (upotrijebimo suvisle reenice, opomenimo, stanimo uz uenika koji ometa nastavu).

BLOK SATUvodi se u nastavu radi prevladavanja nedostataka predmetno-satnog sustava u kojem se svakih 45 min izmjenjuju nastavne aktivnosti uenika. Organiziranjem nastavnih aktivnosti u obliku blok sati smanjuje se broj nastavnih predmeta tijekom jednog dana. Najmanje poeljna varijanta jeblok sata je spajanje dvaju klasinih nastavnih jedinica s potpuno dvije razliite teme. Didaktiki bi opravdanija inaica blok sata bila posveenje jednoj temi uz vie aktivnosti (razgovor, rad u grupama, rad u parovima i dr.)

Preporuke za aktivnost tijekom uvodnog dijela sata

razgovor povezivanje sa stvarnou

uenici meusobno postavljaju pitanja u vezi s prethodnom nastavnom jedinicom (uenik koji tono odgovori na pitanje dalje sam postvlja pitanja)

itanje, sluanje, komentiranje aktualnog medijskog lanka

itanje i komentiranje domaih uradaka

Preporuke za aktivnost tijekom uvodnog dijela sata:

rad na odreenom problemu uz nastavnikovo voenje

skupni rad pa potom prezentiranje ostalim uenicima

heuristiki razgovor

didaktiki osmiljene igre

NASTAVNE STRATEGIJE I METODE

Razlikujemo dvije osnovne globalne didaktike strategije:

1. nastava usmjerena na nastavnika (nastavnik predaje a uenici sjede, sluaju i gledaju)

2. nastava usmjerena na uenika (uenici rjeavaju probleme, istrauju, analiziraju, razgovaraju, vrednuju.)

Nastavni proces predstavlja proces voenja, upravljanja, pouavanja onih koji ne znaju od strane onih koji su kompetentni u nekoj struci i koji su upoznali kompetencije organiziranja i voenja nastavnog procesa.Nastavnici kao strunjaci za pouavanje trebali bi poznavati brojne metode i postupke za upravljanje uenjem i upravljanje razrednim odjelom te imati ideje za raznovrsne metodike scenarije.

STRATEGIJE AKTIVNOG UENJA U SREDNJIM KOLAMA

Rjeavanje problema i istraivanjeKad je rije o ciljevima uenja danas se esto istie da svako kolovanje treba pridonijeti osposobljavanju za samostalno otkrivanje rjeenja za neke probleme, zatim osposobljavanje za samostalno istraivanje te traenje informacija.

Uenje rjeavanjem problema, odn otkrivanjem rjeenja ima vie prednosti u odnosu na druge didaktike strategije. Cilj takva uenja nije postizanje nekih specifinih znanja injenica, ve usvajanje naela procesa miljenja te putova dolaenja do novih znanja.

Uz ovu strategiju treba upozoriti na prijeku potrebu drugaijeg koncepta vrednovanja od onoga kojim se u prvi plan stavlja stjecanje znanja. I uloga nastavnika s takvom didaktikom strategijom bitno je izmijenjena. Nastavnik pomae u uoavanju problema, zatim pri objanjavanju i pri samom rjeenju problema; pri emu je naglaena samostalna aktivnost uenika.

U strategiji uenja putem rjeavanja problema, odn uenja otkrivanjem, u prvom je planu, kako je reeno, problem, sueljavanje osobe koja ui s problemom. Pri tom je naglaena uloga vlastitog miljenja, odn staranje kreativnog odn inovativnog miljenja.

Rjeavanje problema trai stvaralake i istraivake aktivnosti neke osobe.Problemska nastava moe se promatrati u nekoliko faza:

uoavanje problema

poblie odreenje problema

rjeavanje problema

verifikacija hipoteza.

U vezi sa strategijom uenja putem rjeavanja problema je i uenje istraivanjem. Radi se takoer o problemskoj nastavi, ali se eli naglasiti polaznikova aktivnost na sakupljanju podataka, injenica, informacija, kao i na aktivnost prouavanja nekog fenomena ili pojave radi uvjebavanja metoda istraivanja, prouavanja literature i sl.

Prednosti problemske nastavne strategije su u razvijanju stvaralake sposobnosti, u razvijanju smisla za kolektivni rad te odgajanje nekih pozitivnih osobina kao to su: upornost, kritinost, radoznalost, uzdranost od donoenja zakljuaka bez dovoljno argumenata dr. Osnovni nedostaci ove nastavne strategije su da je za ostvarenje nekog zadatka ponekad potrebno mnogo vie vremena nego uz predavako-prikazivaku strategiju obrazovanja.

Studij sluaja

Studij sluaja kao didaktika strategija moe biti povezana s rjeavanjem problema, a moe poprimiti obiljeja simulacije. Odabrani sluajevi mogu se prouavati individualno i skupno, a mogu ih odabrati nastavnici i uenici.Igra i simulacija

kola i brojni programi danas su kognitivistiki usmjereni. Najvie panje pridaje se znanju i intelektualnom razvoju. Neke sloene vjetine i sposobnnosti, emocionalni stavovi stjeu se iskljuivo vjebanjem u stvarnim ili stvorenim uvjetima.

Suvremeni programi osposobljavanja trebaju biti usmjereni i na osposobljavanje za rjeavanje problema. Kako se takvo osposobljavanje ne moe uvijek izvoditi rjeavanjem stvarnih problema, nego se neki problemi uspjeno mogu rijeiti primjenom strategije koja ima obiljeje simulacije i igre. A simulacija je proces izrade modela koji zamjenjuje realne sustave.

Simulacija moe biti izvoena u obliku igranja uloga, prouavanja sluajeva, simulacijske igre, misaonih eksperimenata. Iako neki autori smatraju da igra i kolovanje ne idu zajedno, prof Matijevi smatra da igre pridonose otklanjanju monotonije koja je esto uzrokom pada koncentracije i motivacije u o o procesu.Igra sama sebi nije svrha, ve se uvijek povezuje s ostvarivanjem o o ciljeva od kognitivnih do afektivnih i motorikih.

Igre uloga

U nekim programima osposobljavanja nuno je uvjebavanje odreenih aktivnosti izraavanja govorom, mimikom i gestikuliranjem. ZA uvjebavanje tih aktivnosti potrebno je polaznike staviti u stvarnu ili zamiljenu situaciju i traiti da izvode odgovarajue aktinosti izraavanja kombinirajui ih s drugim aktivnostima.

Takav put ostvarivanja o o zadataka zovemo igranjem uloga, a pogodan je za osposobljavanje kadrova koji e raditi s ljudima.

ZA primjenu ove didaktike pretpostavke nuno je osigurati odreene pretpostavke:

odrediti cij

konstruirati situaciju kojom e se taj cilj postii

odrediti uloge i odabrati sudionike

pripremiti sluatelje i sudionike za epizodu

odigrati situaciju

analizirati epizodu

procijeniti i raspravljati o epizodi.

Nije preporuljivo da epizode dugo traju, svega 5 10 minuta

Saetak:

Ciljevi odgoja su posebno vani za izbor primjerene strategije rada jer suvremena nastava meu ostalim treba pridonijeti osposobljavanju za samostalno uenje, rjeavanje problema, traenje i izbor informacija. Nije vie vano samo znanje ve i putovi stjecanja i stvaranja znanja te jo neka svojstva osobnosti na koje se odgojem moe i treba utjecati (kreativnost, spremnost za promjene)

Osoba koja ui treba biti stvarni subjekt procesa uenja. Nastavnik se vie ne priprema za predavanje, nego za organizaciju aktivnosti osoba koje ue. On ne izrauje podsjetnik za predavanje, nego radne naloge za uenike (nastavne listie), scenarije za raznovrsne nastavne situacije.

Uz prikazane strategije korijenite promjene mora doivjeti i vrjednovanje aktivnosti uenika, kao i vrjednovanje ukupnih uinaka odgojnih aktivnosti. Prevlast testova (ispita znanja), uz nastojanje da u prvi plan dospiju spomenuti ciljevi odgoja, samo je jo jedan primjer anakronizma u o o procesu.Dosadanja dokimoloka rjeenja za ispitivanje i praenje uenika treba zamijeniti takvim rjeenjima koja e biti u skladu s istaknutim ciljevima o i o.

PROJEKTNA NASTAVA I PROJEKTNO UENJESvi imbenici nastavnog kurikuluma meusobno su isprepleteni, povezani i uvjetovani. Ciljevi o i o uvjetuju izbor didaktikih strategija te mjesta i didaktikih scenarija uz koje e biti ostvareni. Na kraju nastavnog procesa vrednuje se ostvarenost ciljeva nastave.U nastavi koja bi mogla biti oznaena sintagmom nastava usmjerena na uenika, uenik bi trebao bit aktivniji od nastavnika, ili barem jednako aktivan kao nastavnik. U tradicionalnoj didaktici uobiajeno je isticanje ciljeva nastave tako da se naznai to e nastavnik raditi. U didaktici nastave usmjerene na uenike istiu se ciljevi koje trebaju ostvariti uenici, istiu se kompetencije koje trebaju stei tijekom neke nastavne aktivnosti.

Umjesto uenja sluanjem, gledanjem treba dati u koli prednost nastavnim situacija u kojima se uenje dogaa radei, ili uenje igranjem, ili uenje otkrivanjem.

Tijekom takvih aktivnosti uenici mogu stei sljedee kompetencije npr.: nauiti kako se ui, nauiti istraivati, nauiti traiti i odabrati informacije, nauiti koristiti se informacijama, stjecati socijalne vjetine, uiti suraivati.

Vano je sve to se radi s uenicima komentirati i procijeniti (vrjednovati). Skala od 5 stupnjeva (1-5) koja se u naim kolama rabi ve 9 desetljea nije prilagoena novim didaktikim spoznajama te novim ciljevima o i o. Nastavnici se opravdano pitaju ta i kkao procijeniti nakon didaktike radionice, nakon uspjeno odraenih projekata.

Kao povratna informacija uenicima e biti korisno uti miljenje samih nastavnika glede uraenog, glede provedenih aktivnosti i sl. Projekti i igre svojom atraktivnou privlae uenike na sudjelovanje, te je samo sudjelovanje dovoljno jak motivacijski pokreta tako da uz to nije potrebna nikakva napisana ocjena, pogotovo iskazana kao jedan broj.. Najbolje bi bilo da kao nastavnici tako shvatimo i prihvatimo da to manje uenike aktivnosti svodimo na brojeve i statistiku. Neka nastava samo po sebi bude dovoljno atraktivna i za uenika i za nastavnike.Problemska nastava i projektna nastava su esto povezane. Onemoguuju ostvarivanje ciljeva na nain kako to druge strategije ne omoguuju.

Problemsko uenje i projektna nastava imaju istaknutu jasnu didaktiku svrhu i smisao - uiniti uenje efikasnijim i zanimljivijim.Projektna nastava u ovom smislu odnosi se na projekte koji se ostvaruju u koli ili u nastavi radi ostvarivanja ciljeva i i o, odn ciljeva uenja. Glavni subjekti su uenici i nastavnici, a mnogo je situacija gdje sudjeluju i roditelji.

Projekte razlikujemo s obzirom na broj sudionika, s obzirom na podruje razvoja (kongitivni, afektivni, motoriki), s obzirom na instituciju koja je nositelj projekta, s obzirom na ciljeve, s obzirom na nastavni predmet, s obzirom na trajanje i dr.

Projekti mogu biti individualni, skupni, razredni, kolski, razredni, kolski.

Za osiguranje uvjeta i organiziranje pedagokih situacija koje e pridonijeti zadovoljavanju razvojnih potreba uenika korisno je organizirati razne nastavne projekte. Izvrioci mogu biti: pojedinci, parovi, skupine ili itav razredni odjel.

Trajanje projekta ovisit e o motivaciji i ciljevima (sat posveen invalidima ili slijepim osobama) Vrijeme za ostvarenje projekta je fleksibilno: prije i poslije nastave, u vrijeme vikenda, u vrijem sata razrednog nastavnika idr.)

Projekti:

1. biramo ime naeg razreda

2. suradnja s drugim razredima

NASTAVNI MEDIJ (NASTAVNA SREDSTVA)

Uvijek je najuinkovitije uenje organizirati u izvornoj prirodnoj ili drutvenoj stvarnosti te uz pomo stvarnih proizvoda ljudskog rada. Dakle, kolska uionica nije najbolje mjesto za organiziranje uenja. Kad neke nastavne sekvence ne moemo ostvariti izvan uionice jer se dogaaju negdje daleko, ili jer je financijski iznad mogunosti kole i uenika moemo neke dijelove prirode ili konkretne proizvode ljudskog rada donijeti u uionicu radi sustavnog prouavanja i uenja.

U suvremenoj nastavi udbenik e postupno prestajati biti glavni izvor znanja i glavni medij koji uvjetuje metodike scenarije u svim nastavnim predmetima. Sve e vie nastavnika biti sposobno kreirati nastavne situacije koje mogu zadovoljiti razvojne potrebe uenika bez detaljnih uputa u udbeniku ili uz udbenik.Udbenik je u srednjoj koli najee samo pomoni medij koji dopunjuje samostalne ili zajednike aktivnosti nastavnika i uenika

Preporuke za oblikovanje slajdova i prozirnica trebamo se najprije pitati treba li nam uope to

izbjegavati previe teksta na slajdu

slova od 24 36 toaka

slajd ne treba sluiti nastavniku kao podsjetnik

izbjegavati vizualne efekte koji odvlae pozornost uenika

prezentacija na slajdu treba predstavljati dopunu ili sluiti obogaivanju ostalih oblika komunikacije

ponekad je za nastavni sat dovoljna jedna kvalitetna prozirnica ili slajd.

SOCIJALNI OBLICI RADA U SREDNJIM KOLAMASudjelovanje u grupnom radu

Svaki uenik unutar grupe imat e neko svoje zaduenje o kojemu e brinuti i za koje e biti odgovoran unutar svoje grupe. Uputimo tada uenike da unutar grupe odrede pisaa, crtaa, itaa, glasnogovornika, tehniara, skladitara. NA taj nain postiemo da svaki uenik u grupi ima odgovornost a ne samo 2 ili 3 najaktivnija uenika.

Uenike trebamo podsjetiti na vrijeme izvrenja grupnog zadatka. Grupe mogu meusobno suraivati.

Nakon rada na odreenim zadacima slijedi provjera uinka, izvjetaj o rezultatima rada, predstavljanje uradaka.. ovisno o nastavnim sadrajima glasnogovornik moe oredstaviti rezultate rada, ili vie uenika ili svaki lan grupe pojedinano. Rezultate rada trebamo zajedniki prokomentirati i dati povratnu informaciju o uinjenom ili eventualnu korekciju

Osim vrednovanja nastavnih sadraja, dobro je prokomentirati s uenicima kojim su se strategijama rada koristile pojedine grupe., to je oteavalo rad u grupi, a to se smatra poeljnim ponaanjem u grupnom radu. Metodika preporuka: da grupni rad bude dobro organiziran (da uenici ne bi izgubili pravi smjer)

UNUTARNJA I VANJSKA EVALUACIJA U SREDNJOJ KOLI

DA bi se mogao odvijati optimalan proces o i o (optimalno ostvarivanje mogunosti svakog pojedinca), mora se osigurati zdrav psihiki i fiziki razvoj. Kad je osigurana poticajna okolina za zdrav razvoj pojedinca, mogu se oekivati i pozitivni rezultati O i O. Osnovne ljudske vrednote su istina, ljubav, mir, nenasilje i ispravno djelovanje.

Najsustavnije se odgoj i obrazovanje odvijaju u koli. Struno osmiljen proces o i o u koli oznauje se kao nastava ili nastavni proces.

Nastava je, kao i o i o, dinamian i viestruko determiniran proces.

Ciljevi odgoja su polazite za definiranje modela praenja.Evaluacija uenika moe biti unutarnja i vanjska. Unutarnja evaluacija: vrednovanje se odvija u koli, a organizatori su nastavnici i uenici. ZA sam pedagoki proces (upravljanje, voenje i samostalno uenje) taj oblik evaluacije iznimno je vaan.

Interes za rezultate uenja i odgoja pokazuju subjekti izvan kole ( npr ministarstvo i dr vladine institucije, meunarodne organizacije i dr., a tada je rije o vanjskoj evaluaciji. Zato jer su organizatori evaluacije subjekti izvan kole.

Godinama je u hrvatskim kolama na djelu intelektualistika didaktika paradigma za koju je obrazovni ideal usvajanje velike koliine informacija (poznavanje informacija, nauiiti knjigu od korica do korica i sl).

NA visokoj su cijeni kompetencije koje se odnose na pronalaenje, selekciju i koritenje informacija.

Nastava usmjerena na program ili na nastavnike ne omoguuje stjecanje takvih kompetencija (uionice u kojima uenici najvie vremena provode sjedei, sluajui i gledajui).

Nastavnici su duni pratiti rad i napredovanje svakog uenika te poduzimati mjere za stvaranje najpovoljnijih uvjeta i pomaganje da svaki uenik postigne najbolje rezultate. To se postie uestalim povratnim informacijama uenicima od strane nastavnika.

Nastavnici nastoje uoiti uenikove potekoe i uestale pogreke te poduzeti pedagoke mjere da se potekoe prevladaju.

Na kraju odreenog kolskog razdoblja (tromjeseje), polug ili kraj k god) nastavnici su duni utvrditi neku sintetiku ocjenu za ukupne aktivnosti i rezultat odreenog uenika.

Ocjenjuju se razliite varijable (poznavanje informacija, marljivost, konkretni radovi) odreenim numerikim pokazateljima (brojane ocjene).

Znanost koja prouava ocjenjivanje zove se dokimologija. kolska dokimologija prouava uvjete i zakonitosti u kojima se odvija kolsko ocjenjivanje. Stavovi uenika prema koli i uenju ponajvie ovise o njihovim kolskim uspjesima i kolskim ocjenama.

MOdeli praenja i kolske ocjene znatno utjeu na razredno-nastavno i kolsko ozraje te na individualne uspjehe i motivaciju uenika.

Uenici mogu biti rasporeeni u skupine: odlini, vrlo dobri, dobri, dovoljni i slabi, a svaka od tih kupina moe dobiti brojeve od 5 do 1. Skala kolskih ocjena nije objektivan mjerni instrument, pa se esto govori o subjektivnosti nastavnika i kolskih ocjena. esto je teko razlikovati koliko ocjena pokazuje uenikovo postignue, a koliko je rezultat nastavnikove subjektivnosti. Zato je neopravdano kolskim ocjenama pridavati uloge koje one ne mogu zadovoljiti (glavni kriterij za upis u neku viu kolu, ili pokazatelj uspjenosti na temelju kojeg se nekome dodjeljuje posao , a drugome ne. Zato je preporuljivo kombinirati ocjene s nekim drugim ispitima i pokazateljima. Metodike napomene o ocjenjivanju: Uenicima treba objasniti kriterije i pravila kojih se nastavnik pridrava pri dodjeljivanju ocjena

Izbjegavati prijetnje negativnim ocjenama

Ako smo u dilemi izmeu dviju ocjena uvijek je bolje dati veu ocjenu

Ako uenik ima dvije negativne ocjene, treba promisliti kako ueniku moemo pomoi da naui to to ne zna

Uenici vole kolu ako u njoj doivljavaju uspjeh i osjeaju se ugodno. Uenik koji preesto dobiva negativnu ocjenu stjee negativnu sliku o sebi i jaa negativan odnos prema koli i uenju.

Uenici cijene realne, objektivne i pravedne nastavnike

Dobro je ukljuiti i uenike u kriterije ocjenjivanja

Treba poticati uenike da ue radi stjecanja kompetencija koje e im trebati u buduem kolovanju ili radu, a ne radi ocjene.

PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU

Kompetencije koje treba razvijati suvremena kola trae metodike scenarije i dogaanja u koli koji su bitno razliiti od onih koji su dominirali proteklih 50 godina. Danas nije dovoljno napraviti samo plan nastavnih jedinica za svaki nastavni predmet tijekom jedne k godine, ve treba planirati i druge raznovrsne aktivnosti i scenarije koji e djelotvornije od klasinog sata pridonijeti stjecanju tih kompetencija. Kljune kompetencije bile bi izraavanje i kulturna svijest, inicijativnost i poduzetnost, drutvene i graanske kompetencije, uiti kako uiti, digitalna kompetencija i drTe kljune kompetencije mogu uenici djelotvorno stjecati sudjelovanjem u raznim nastavnim projektima, istraivanjima, pedagokim radionicama, terenskoj nastavi, ali i na nastavnim satima koji imaju bitno drugaiju mikrostrukturu od inih koje su bile planirane prije 30 ili 50 godina.To je razlog da se u novije vrijeme od kola trai i sustavan rad na razvoju kolskih kurikuluma.

U novije vrijeme se sve vie uz pripreme za pojedini nastavni sat oekivani ishodi uenja iskazuju se u obliku operativnih ciljeva, odn u obliku ciljeva koji upuuju na operacije koje e uenici uspjeno izvravati nakon nekog nastavnog sata ii nastavne epizode.

Takvi iskazi obino naglaavaju koje e pojmove ii definicije uenici upoznati ili moi objasniti, koje e radnje (Intelektualne, izraajne, praktine) moi izvoditi

Znatno tee od operacionalizacije ciljeva koji se odnose na uenje u kongitivnom i motorikom podruju, predstavlja konkretiziranje ciljeva koji se odnose na afektivno podruje uenja i razvoja. Obino je tu rije o usvajanju odreenih vrednota (kooperativnost, istina, ljubav, nenasilje, potenje, tolerancija..) koje je teko konkretizirati, a takoer kasnije i procijeniti.

Uenicima od samog poetka kolovanja treba o tim oekivanim ishodima uenja to ee razgovarati i upoznavati ih s njima kako bi i oni mogli sudjelovati u procjenjivanju aktivnosti.

Kako nastavnici u dananjem kolskom sustavu rade s veim brojem uenika kojima je teko prepoznati individualne probleme, potrebe pojedinih uenika sl potrebno je na temelju postignutih rezultata na kontrolni ispitima na temelju ega e organizirati planirane nastavne aktivnosti.ponekad nastavnici trebaju individualizirati ciljeve uenja i pruiti instruktivnu pomo koju e usmjeriti prema odreenim uenicima,

Metodiki scenarijiDunost je svakog nastavnika imati pisanu pripremu za svaki nastavni sat. Pisane pripreme slue nastavniku kao pomo i smjernica u radu, a moe ih zatraiti na uvid ravnatelj, pedagoginja iz kole te savjetnica iz Ministarstva.Nastavnici bi pripreme trebali pisati prema odreenom obrascu u kojem bi trebali navesti plan aktivnosti te konkretizirati vlastite aktivnosti i aktivnosti uenika.Pisana priprema za svaki nastavni sat treba sadravati podatke iz koji je vidljivo tko, to, gdje i kada e nastavni sat odrati,s kojim ciljevima, uz koje socijalne oblike rada i metode, koja didaktika pomagala e koristiti, kako e izgledati osnovna artikulacija nastavnog sata, odn metodiki scenarij (aktivnost uenika i nastavnika) te plan ploe, izgled prozirnica ili slajdovaNastavnik kreira i organizira nastavni proces ali ga ne moe do kraja determinirati. Stoga je u pisanim pripremam potpuno nepotrebno pisati svaku rije nastavnika ili predviene odgovore uenika. Pri tom se treba usmjeriti na osmiljanje to raznolikijih i zanimljivijih metodikih scenarija koji e kod uenika razvijati znanja, vjetine, navike te probuditi ueniku znatielju, intrinzinu motivaciju i elju za novim spoznajama.

Fotokopirati str 258-263

Vaan dio svake napisane pripreme jesu konkretizirani i/ili operacionalizirani ciljevi uenja

UPRAVLJANJE RAZREDOM I RAZREDNA DISIPLINA

Upravljanje razredom, upravljanje uenjem i upravljanje vremenom vane su kompetencije svakog nastavnika.

Upravljanje razredom niz kompetencija koje se oituju u sposobnostima nastavnika da objasne svako ponaanje pojedinih uenika i razreda kao cjeline, zatim da postave dijagnoze za pojedine individualne ili kolektivne probleme razreda.

Upravljanje vremenom vana je kompetencija svakog nastavnika koja se oituje u sposobnosti planiranja raznovrsnih aktivnosti.

Uzroci nediscipline

Uenici u razredu iskazuju neprilagoeno i neprimjereno ponaanje u uionici zbog raznih razloga. Zadaa je nastavnika da pokua otkrizi uzroke uenikova neposluha kako bi mogli pedagokim i metodikim metodama rjeavati nesporazume

Neki praktiari vjeruju da ne postoje dobra ili loa djeca, nego da postoje dobri i loi oblici ponaanja za koje postoji uvijek konkretan uzrok. Nastavnici kao strunjaci za o i o rebaju biti kompetentni te uzroke otkriti, struno objasniti te izabrati odgovarajue pedagoke metode za djelovanje.

Umjesto naredaba i autoritarnog stila voenja, mladi u toj razvojnoj dobi radije e prihvatiti svaki oblik demokratskog voenja koji podrazumijeva razgovaranje i dogovor.

ZA reguliranje ponaanja uenika jednog razrednog odjela stoje na raspolaganju raznorazne odgojne mjere, ali najosjetljivija je primjena kazni.

U radu s adolescentima nije dobro ni pretjerano kanjavanje a ni pretjerano nagraivanje

Posebno treba bit oprezan s primjenom kolskih ocjena za reguliranje ponaanja uenika. Odreene nepoeljne oblike ponaanja ne smijemo vrednovati ocjenama

Jedan od putova poticanja uenikova rada na sebi je uenje na pogrekama. Nastavnici trebaju spremno doekati i negativne oblike ponaanja i razvijati stav: to iz toga moemo nauiti?

Vana je i suradnja s roditeljima budui da se radi o malodobnim osobama pa za njihove postupke odgovaraju i njihovi roditelji.PAGE 19