Nastava Povijesti u Obaveznom Obrazovanju

8/11/2019 Nastava Povijesti u Obaveznom Obrazovanju

1/58

117

S KF , Z

M N-AS E, Z

Izvorni znanstveni lanakUDK: 371.2:94(497.5:4)

Europska iskustva i nastava povijestiu obveznom obrazovanju1

Autorice iznose rezultate komparativne analize okvirnih kurikuluma nekoliko europ-skih zemalja. Pozornost je posveena pouavanju povijesnih sadraja i nastavi povijesti.

U istraivanju se nastojalo prepoznati mjesto koje povijest kao kolski predmet zauzi-ma u obrazovnim sustavima tih zemalja. Promatra se takoer nain na koji se u timzemljama definiraju tako vani elementi, kao to su svrha i ciljevi nastave povijesti iuenika postignua, te kako je definiran sadraj pouavanja povijesti. Dobiveni podaciusporeuju se sa situacijom u kojoj se nalazi nastava povijesti u Republici Hrvatskoj.

Uvod

Istraivanja nastave povijesti nisu novijeg datuma. Osobito su bila usredotoena naudbenike koji su se istraivali kao ogledalo vremena i prostora u kojemu su nastali.Iako poeci tih istraivanja datiraju s kraja 19. stoljea, ona su se osobito intenzivira-la nakon oba svjetska rata. Projekti poput onih koje je pokrenula Liga naroda nakonPrvoga svjetskog rata, ili UNESCO nakon Drugoga svjetskog rata, osobito su biliusredotoeni na udbenike, s ciljem uklanjanja pogreki, predrasuda i neprijateljskihslika o drugima.2Osobito su promjene i procesi u poslijeratnom razdoblju poputdekolonizacije, migracija, suoavanja s vlastitom ulogom u Drugome svjetskom ratui Holokaustu postupno mijenjali uvrijeene predodbe o svijetu i doveli do preispi-tivanja historiografskih zapisa openito, a onda i onih u programima i udbenicimapovijesti. No, bez obzira na te, vie ili manje uspjene, projekte, kolska povijest jeostala politiko orue i snano sredstvo indoktrinacije, to je osobito dolo do izra-aja u zemljama u kojima su na vlasti bili totalitarni reimi.

1 Ovo je istraivanje nastalo kao dio projekta Evaluacija nastavnih programa i razvoj nacionalnog kurikulu-ma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj pod vodstvom dr. sc. Branislave Baranovi iz Centra za istraivanjei razvoj obrazovanja, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu.

2 O radu na reviziji udbenika vie u Pingel, 2000:9-12. Taj fokus na udbenicima ne samo znanstveni

u javnosti esto stvara predodbu da je problematika nastave povijesti izjednaena s problematikomudbenika.


2/58

118

P

U Europi se nastava povijesti ponovo nala u sreditu pozornosti u nakon slomakomunizma i svretka Hladnog rata, te otada prolazi kroz intenzivan proces promje-na koje su dobrim dijelom bile usredotoene upravo na razvoj novih programa povi-jesti. Utjecaji pod kojima su se odvijale ove promjene bili su raznoliki. S jedne straneje slom komunizma potaknuo reforme obrazovnih sustava u bivim komunistikim

zemljama koje su iako se nisu odvijale jednakim tempom i na jednak nain biledio ukupnog tranzicijskog procesa.3Pritom su osobito mjesto imale revizije nastav-nih programa povijesti i naina na koji se povijest pouava, s obzirom na specifinuulogu tog kolskog predmeta i mogunosti njezina utjecaja na oblikovanje uenikogidentiteta.4Vanu ulogu u tom procesu imale su institucije poput Vijea Europe,EUROCLIO-a, Instituta Georg Eckert te neke nevladine organizacije i zaklade kojesu si za cilj postavile sprjeavanje sukoba i razvoj demokracije. One su osobito nagla-avale potrebu da se kroz nastavu povijesti omogui razvitak kritikog miljenja, aizbjegnu pouavanja kojima je cilj otvorena ili prikrivena indoktrinacija uenika.5S

druge strane, u tom se razdoblju u mnogim europskim zemljama oblikuju nacionalnikurikulumi kojima se nastoji podignuti i ujednaiti standarde obrazovanja i osiguratijednake mogunosti za sve uenike.6No, u nekim zemljama koje su ukljuene u ovuanalizu, primjerice u Engleskoj gdje prije nije postojao sredinji kurikulum, uvoenjenacionalnog kurikuluma poetkom 1990-ih istovremeno je znailo i jaanje sredinjekontrole nad obrazovanjem, to se takoer odrazilo i na programe povijesti 7Stoga ipromjene u nastavi povijesti tijekom posljednjih dvadesetak godina treba promatratipodjednako kao dio ireg procesa razvoja kurikuluma i kao dio specifinih razvojaunutar samog predmeta koji su posljedica njegova poloaja u obrazovanju uenika.

Iako su se procesi promjena u europskoj nastavi povijesti odvijali na veoma razliitenaine i esto s veoma razliitim ishodima, ipak su dosadanja istraivanja ukazala nageneralne trendove koji imaju nekoliko temeljnih obiljeja.8Pojaana meunarodna

3 Piui o tranziciji u obrazovanju u zemljama sredinje i istone Europe, P. Rdo (2001: 11) je primijetiokako su se obrazovne reforme esto odvijale bez konsenzusa o temeljnim naelima i vrijednostima, te da

je naglasak bio vie na obrazovnoj politici nego na pedagokim procesima.4 O tome postoji opsena literatura, a neki tekstovi o reformama nastave povijesti u Estoniji, Rusiji, nekada-

njem DDR-u i Maarskoj navedeni su u bibliografiji. Na podruju JI Europe ta su istraivanja dobila poticaj

u1

990

-ima, osobito nakon ratnih sukoba na podruju nekadanje Jugoslavije. Za podruje JI Europe vidjetiosobito Clio in the Balkans, a za Hrvatsku: Karge, 1996; Hpken, 1996a; Stojanovi, 1996, 2002; Agii,1998, 1998a, 2003; Najbar-Agii, 2001, 2006; Koren, 2003, 2006; Koren i Najbar-Agii, 2002.

5 Vijee Europe, ija je lanica i Hrvatska od 1996. godine, je potkraj 2001. godine na sastanku Vijea mini-stara usvojilo Preporuku o pouavanju povijesti koja je u mnogim zemljama predstavljala dobru polazinutoku i sredstvo za podizanje standarda u uenju i pouavanju povijesti. Vidjeti: Povijest u nastavi, 1/2003.

6 Kurikulumski se pristup iri s anglosaskog pedagokog podruja, a posljednjih se godina osobito oitujeu pristupu orijentiranom na mjerenje ishoda obrazovanja, tj. kompetencija koje uenici moraju ostvaritikroz obrazovanje. O prednostima i nedostacima kurikulumskog pristupa vidjeti Marsh, 1994: 144-145.Takoer, Previi (ur.), 2007: 9, 17, 117-118.

7 O nastavi povijesti i oblikovanju engleskog nacionalnog kurikuluma vidjeti Phillips, 1998, 2000, 2002.Na hrvatskom jeziku vidjeti Koren, 2003.

8 Ovdje prije svega mislimo na internacionalna istraivanje, primjerice: Youth and History (1994-1996)o povijesnoj svijesti i politikim stavovima adolescenata; zatim istraivanje o nastavi povijesti u Europi


3/58

119

S K M N-A: E ....

komunikacija i suradnja, te standardizacija obrazovanja na podruju nastave povijesti,pridonijeli su ujednaavanju ciljeva nastave povijesti. Meunarodna suradnja prido-nijela je podizanju kvalitete pouavanja pa se, primjerice, danas u veini predmetnihkurikuluma povijesti snanije nego prije naglaava primjena aktivnih metoda uenjai pouavanja te razvoj vjetina kritikog miljenja. Organizacija kurikuluma povijesti

mijenja se od tradicionalnog kronolokog pristupa u tematski pristup organiziranprema kronolokom redoslijedu.9No, ova su istraivanja ukazala i na odreene skupi-ne problema i pitanja. Prva skupina pitanja vezana je uz poloaj povijesti u kurikulu-mu: treba li biti neovisan predmet ili postati dijelom pojedinih kurikularnih podruja.Drugo, postavlja se pitanje kako uspostaviti ravnoteu izmeu usvajanja faktografijei razvoja uenikih vjetina unutar kurikuluma, s obzirom da je u mnogim zemljamapovijest jo uvijek tradicionalan predmet s naglaskom na memoriranje sadraja i nji-hovu reprodukciju. Trea skupina pitanja vezana je uz odnos izmeu nacionalne, regi-onalne, europske i svjetske povijesti, s obzirom da se nakon 1989. u odreenoj mjeri

pojaao naglasak na nacionalnu povijest, pa je ravnotea izmeu svjetske, europske,nacionalne i regionalne povijesti jedan od vanijih problema. etvrta skupina pitanjavezana je uz nivo sredinje kontrole: usprkos promjenama koje su u dijelu zemaljaomoguile kolama i nastavnicima da razvijaju vlastite programe i pristupe poua-vanju, sredinja kontrola je u mnogim europskim obrazovnim sustavima jo uvijekvisoka, a autonomija i odgovornost nastavnika za nastavniku profesiju ne potuje sedovoljno. Stoga ta problematika iznova postaje podrujem rasprava izmeu obrazov-nih vlasti i edukatora. Konano, posljednja skupina pitanja vezana je uz nain kakose doivljava uloga predmeta povijesti u obrazovanju uenika, s obzirom na njezinvrijednosni aspekt i ulogu u oblikovanju uenikog identiteta.

Ovim smo se pitanjima pozabavile u analizi koja slijedi. Nastala je u razdoblju od2004. do 2006. godine i fokusirana je na tada vaee predmetne kurikulume (programe)povijesti 11europskih zemalja. U vremenu koje je proteklo od izrade analize do objav-ljivanja teksta u nekim je zemljama dolo do daljnjih promjena kurikuluma (npr. Irskoj,dok se u Sloveniji pripremaju promjene programa), no veina programa i dalje vrijedi,a kljuni se trendovi nisu promijenili. Ovi se kurikulumi analiziraju u poglavljuAnalizakurikuluma, a pritom se analiziraju sve temeljne kurikulumske sastavnice10: ciljevi,

sadraji, smjernice za odabir metoda, situacija i strategija uenja i pouavanja povijesti;izuzetak je evaluacija koja se u analiziranim dokumentima uglavnom ne razrauje. gdjese donose komparacije i trendovi potkrijepljeni primjerima. U sljedeem poglavljuusredotoile smo se na komparacije i trendove koje smo potkrijepile nekim primjerima.

koje je 2003. proveo EUROCLIO, meunarodna udruga nastavnika povijesti, te objavio u knjizi HistoryChanges: Facts and figures about history education in Europe since 1989; istraivanja koja su provedenau okviru projektaJoint History Project Teaching Sensitive and Controversial Issues in the History of SEEurope te objavljena u knjizi Clio in the Balkans (Hrvatski prijevod: Klio na Balkanu); radovi koji suproizali iz projekta Vijea Europe Uenje i pouavanje o povijesti Europe u 20. stoljeu, itd. Vidjeti takoerDodatak Preporuci Vijea Europe o nastavi povijesti u 21. stoljeu, Povijest u nastavi, br. 1, 2003: 7-13.

9 History Changes: Facts and figures about history education in Europe since 1989, str. 91-10210 Marsh, 1994:passim;Pastuovi, 1999: 516-519; Bognar, Matijevi, 2002: 183-4; Previi (ur.), 2007: 20


4/58

120

P

Konano, u posljednjem poglavlju nudimo usporedbu s hrvatskim sluajem te emopokuati izdvojiti odreene preporuke koje proizlaze iz rezultata analize.

Prije nego prijeemo na samu analizu, istaknule bismo i neke potekoe s kojimasmo se susretale u analizi i komparaciji materijala. Oblikovanju kurikuluma pristupase u europskim zemljama na razliite naine, a komparaciju ini dodatno sloenom

veoma razliita uporaba terminolokih odrednica. Pritom znatnu ulogu ima obra-zovna tradicija, kao i pristup nastavi odreenog predmeta koji se razlikuje od zemljedo zemlje. Nadalje, neki od analiziranih dokumenata bili su zaista okvirni (npr.Nizozemska, kotska), dok se u drugima radi o nastavnim programima u onomsmislu u kojem se to obino podrazumijeva u Hrvatskoj (npr. Slovenija). Dio doku-menata omoguava relativno dobar uvid u nain na koji se programima oblikujenastava povijesti, dok su drugi vrlo openiti i zapravo bez dodatnih saznanja i drugihmaterijala nije mogue u potpunosti dobiti uvid u analiziranu problematiku.11Stogasmo u nekim sluajevima nuno morale koristiti dodatne spoznaje koje nisu jednako

bogate za sve analizirane zemlje. To osobito vrijedi za povijest nastanka kurikulumakoja je itekako vana jer omoguuje njegovu kontekstualizaciju, tj. razumijevanje nesamo kako se kurikulum pouavao u odreenom povijesnom razdoblju, nego i zatote za koga12. U tom smo se dijelu oslanjale na literaturu koja je u nekim sluajevimaobimnija, pa su oni bolje potkrijepljeni.

Analiza kurikuluma povijesti

Analizirani dokumenti nisu omoguavali oblikovanje jedinstvenog modela za istrai-vane sluajeve. Ipak su meu predmetnim kurikulumima pojedinih zemalja primije-ene odreene slinosti u pristupu, pa su stoga pojedini analizirani programi premasvojim obiljejima grupirani u skupine. Prvu skupinu analiziranih kurikuluma inevedska, Finska i Norveka, drugu skupinu kotska, Irska i Engleska, a treu skupi-nu Austrija, Maarska i Slovenija. Zasebno su analizirani kurkulumi Nizozemske iNjemake, s obzirom da se njihovi programi nisu uklapali ni u jednu skupinu.

1. vedska, Finska, Norveka

Prvu analiziranu skupinu ine Finska, Norveka i vedska. Nastava povijesti uglav-nom je integrirana unutar skupine Drutvenih predmeta. U oblikovanju kurikulu-ma naglasak je na ciljevima predmetima i oekivanim postignuima, a sadraji surazraeni znatno saetije nego u hrvatskom sluaju. Ipak se mogu uoiti odreenerazlike, pa je tako sadraj najrazraeniji u norvekom sluaju. Moda najzanimljivije

11 U nekim zemljama postoje i drugi dokumenti koji donose jo detaljnije upute za nastavnike te primjere

dobre nastavne prakse.12 Marsh, 1994: 217. O ovoj tematici vie u: Goodson: 1985.


5/58

121

S K M N-A: E ....

obiljeje programa ovih triju zemalja jest nain na koji se definira kulturni identitetkoji se promie kroz nastavu povijesti. Obino se naglaavaju dvije dimenzije: osob-na, koja pomae uenicima u otkrivanju vlastitih kulturnih identiteta, te kolektivna,koja se promatra kroz vedski/norveki/finski identitet kao element nordijske ieuropske kulture. Nacionalna dimenzija takoer obuhvaa i manjine koje ive u tim

zemljama, dok interkulturalna dimenzija promie razumijevanje kulturne raznoliko-sti, to ukljuuje i prouavanje razliitih kultura.

vedska13

Povijest (History) je dio predmetnog podruja Drutveni predmeti(Social studies), kojeobuhvaa geografiju, povijest, religijsko obrazovanje i graanski odgoj. Zajednikiprogram (silabus)14oblikovan je tako da omogui meusobno podupiranje i nado-punjavanje pojedinih dijelova. Znanje iz ovog podruja treba uenicima omoguiti

doivljaj njihova okruenja u odnosu prema njima samima te razumijevanje vlasti-tog poloaja u drutvu. Ovo im znanje omoguava da preuzimaju odgovornost isudjeluju kao graani u demokratskom drutvu, te pridonose odrivom razvoju udrutvu. Glavni je zadatak predmeta razviti ueniko znanje o ovjeku i njegovimaktivnostima, kao i o promjenama u krajoliku i drutvu na razliitim mjestima i urazliitim vremenskim razdobljima. Drutveni predmeti su oblikovani tako da nagla-avaju sljedea podruja: Demokracija kao oblik ivljenja i politiki sustav, Kulturnimodeli i kulturne varijacije, Lokalna i globalna pitanja okolia i opstanka, Proizvodnjaznanja u drutvu informacija. Predmetno podruje Drutveni predmeti, te predmeti

koje obuhvaa, obvezni su tijekom devet godina obvezne faze obrazovanja.Nastavni predmet Povijest doivljava se kao vaan dio obrazovanja, s obzirom da cje-

lokupni ljudski razvoj ima svoju povijesnu dimenziju. Stoga predmet omoguava ovje-ku da doivi sebe i sadanje dogaaje kao dio povijesnog procesa, a obuhvaa elemente izpolitike, ekonomske, socijalne i kulturne povijesti te daje mnogostruku sliku dogaajai procesa. Kao svoje polazite uzima sile koje oblikuju osobni i kolektivni povijesniidentitet. Stoga su temeljni dijelovi predmeta vedska i nordijska kultura, ukljuujuiSami kulturu i europsku kulturu. Pritom se mogu uoiti tri dimenzije: nacionalna kojaobuhvaa i manjine koje ive u vedskoj, regionalna te europska dimenzija.

S obzirom da je obim povijesnih injenica gotovo neogranien, osobito se naglaavada predmet zahtijeva sposobnost paljivog odabira podataka. Svrhaje predmeta razvi-ti kritiko miljenje i analitiki pristup kao sredstvo za razumijevanje i objanjavanjedrutva i njegove kulture. Na taj nain rad s povijesnim materijalima omoguavaorijentaciju u suvremenim izvorima informacija. Temeljni koncepti su vrijeme ipovijesna svijest te kontinuitet i promjena. Svi uenici trebaju stei znanja o modernoj

13 Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time Centre (Lpo 94 ),Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency for Education, 2001.

14 Termin silabus se u nekim dokumentima odnosi na programe pojedinih predmeta ili predmetne kuriku-lume. U nekim se zemljama taj termin vee uz gradivo koje se provjerava ispitima na dravnoj razini.


6/58

122

P

povijesti, prouavati nastojanja za mir, te genocid osobito Holokaust revolucije irat. To su zapravo jedini sadraji koji se izrijekom navode u kurikulumu.

U didaktikim smjernicama se naglaava da predmet treba poticati uenikuradoznalost i omoguiti im da se upoznaju sa ivotom u ranijim razdobljima teuvjetima u kojima su ivjeli mukarci, ene i djeca iz razliitih kultura i socijalnih

klasa. To bi trebalo pomoi razumijevanju sadanjosti i sluiti kao temelj za razvojperspektiva o budunosti. Predmet osobito doprinosi razvoju interkulturalne perspek-tivei kulturnog identitetana temelju kulturnog nasljea koje se prenosi s generacijena generaciju. S jedne strane, uenici kroz prouavanje povijesti razvijaju dubljikulturni identitet. Zajedniki okvir obuhvaa znanja o vlastitoj povijesti, povijestizaviaja i osnovnih dijelova vedske i nordijske povijesti. S druge strane, interkultu-ralna perspektiva naglaava slinosti i razlike izmeu razliitih kultura, omoguavausporedbe i promie razumijevanje kulturne raznolikosti. To ukljuuje i prouavanjerazliitih kultura i poloaja nacionalnih manjina u vedskoj.

Opi kurikulum donosi ope ciljeve obrazovanja, tj. smjer kolskog rada i razvojeljenih standarda, dok program povijesti posebno naglaava ciljevepredmeta (goalsto aim for, goals to strive towards) i oekivana uenika postignua(goals to be attai-ned, attainment targets), tj. minimalni nivo koji uenici trebaju postii na kraju 5. i9. godine kolovanja (tablica 1).

Za predmetno podruje Drutveni predmetipredviena je ukupna minimalnasatnica od 885 sati tijekom 9 godina obvezne faze obrazovanja (grundskola).15 Izdostupnih materijala nije jasno koliko je sati predvieno za svaki predmet unutartog predmetnog podruja.

Uvjetiizvoenja nastaveodreeni su na opoj razini za sve predmete. Kurikulumi programi slue kao temelj za planiranje nastave, te donose ciljeve i smjernice zanjezino provoenje. Pojanjavaju to bi svi uenici trebali nauiti, no ne propisujunaine rada, organizaciju ili metode. Uitelji sami odreuju koje e teme obraditi upojedinim nastavnim satovima, odabiru nastavne metode i materijale koje e upo-trebljavati te kojim e se udbenicima koristiti. Pritom se trebaju rukovoditi nacio-nalnim ciljevima obrazovanja i temeljnim vrijednostima koje trebaju proimati svepredmete, utjecati na organizaciju i koordinaciju nastave razliitih predmeta te na

odabir razliitih metoda. U dokumentima se naglaava kako je podjela po predme-tima samo praktian nain organiziranja sadraja obrazovanja, no nije osmiljena dabi se stvorile granice meu njima. Stoga je neophodna suradnja meu nastavnicimapojedinih predmeta kako bi se stvorio sveobuhvatni, smiljeni razvoj znanja u skladus osnovnim vrijednostima kurikuluma, njegovim ciljevima i smjernicama.

15 Uenicima je tijekom obveznog obrazovanja osigurano ukupno 6665 sati nastave iz svih predmeta, odega kola moe koristiti 600sati za vlastite potrebe. Svaki kolski odbor slobodno odluuje kako e se tajbroj sat rasporediti tijekom devet godina kolovanja. kola moe koristiti satove iz svih predmeta kako bi

razvila vlastitu orijentaciju, no nijedan predmet ili grupa predmeta ne smiju biti smanjeni za vie od 20%.Uenici mogu iskoristiti 382 sata kako bi proirili/produbili svoje znanje iz jednog ili vie predmeta.


7/58

123

S K M N-A: E ....

U dokumentu se o unutarnjoj i vanjskoj evaluacijigovori na opoj razini i nedotie se posebno predmeta povijesti. Ocjene izraavaju doseg svakog pojedinoguenika u ostvarivanju predmetnih ciljeva, dok ocjenjivanje treba poticati uenikuodgovornost za vlastito uenje te razviti sposobnost procjene vlastitih rezultata.

Tablica 1:Ciljevi i oekivana uenika postignua u nastavi povijesti u vedskoj

Ciljevi i postignua

Ciljevipredmeta

Uenici usvajaju osjeaj za povijest, to im olakava interpretaciju suvre-menih dogaaja i razvoja, te ih priprema za budunost.

Razumijevaju pozadinu povijesnih pojava i dogaaja, njihove odnose,te injenicu da se oni mogu objanjavati i interpretirati iz razliitih per-spektiva.

Usvajaju znanje o svojem kulturnom nasljeu, kao i onom razliitih naci-

onalnih manjina, te uvid u identitet koji to omoguuje.Razvijaju sposobnost razlikovanja izmeu povijesnih struktura, razvojnihtrendova i procesa promjena.

Usvajaju znanja o vanim povijesnim linostima, dogaajima i razdobljima.

Razvijaju sposobnost uporabe povijesti kao instrumenta za razumijeva-nje drugih kultura.

Shvaaju da ljude iz razliitih razdoblja prolosti treba promatrati u uvje-tima koji su prevladavali u to doba.

Razvijaju sposobnost koritenja razliitih izvora informacija i razvijajukritiki odnos prema njima. Vaan element je sposobnost procjene

razliitih tekstova, medija i ostalih izvora koji interpretiraju i objanjavajupovijesne procese.

Uenikapostignuana kraju5. godinekolovanja

Uenici se upoznaju s povijeu zaviaja i kako je to oblikovalo njihovukulturu.

Upoznaju se s glavnim obiljejima odabranih dijelova vedske i nordijskepovijesti i mogu raditi usporedbe s nekim drugim dravama.

Mogu usporeivati kako su mukarci, ene i djeca ivjeli i mislili u razliitomokruenju i razdobljima u vedskoj i u nekim drugim dijelovima svijeta.

Uenikapostignuana kraju9. godinekolovanja

Uenici mogu prikazati vane dogaaje i upoznati su s osobama, ideja-ma i promjenama u povijesnom razvoju vedske, nordijskog podruja iEurope. Mogu raditi usporedbe s ostalim zemljama.

Upoznaju se s povijesnim razvojem u nekima od vodeih svjetskih sila urazliitim razdobljima.

Uviaju kako su veliki socijalni pokreti mijenjali ovjekove ivotne uvjete.

Mogu identificirati i razmiljati o nekim razliitim povijesnim dogaajimai razvojima znaajnim za nae vlastito doba.

Svjesni su i mogu dati primjere povijesnih dogaaja i uvjeta koji se pro-matraju iz razliitih stanovita.

Mogu razmiljati o tome kako su se informacije i propaganda koristilinekad i danas kao sredstvo irenja utjecaja.


8/58

124

P

Finska16U finskom kurikulumu manji se dio povijesnih sadraja pouava u sklopu integriranogpredmeta Prouavanje okolia i prirode (Environmental and natural studies) od 1. do 4.razreda osnovne kole. Predmet uglavnom obuhvaa sadraje koji govore o ovjekovuutjecaju na okoli. Svrha je kurikularnog podruja Prouavanje okolia i prirode,

izmeu ostalog, prepoznavanje promjena koje su posljedica ovjekova djelovanja uprirodi. Predvia se razvijanje odreenih vjetina koje su ujedno vane i za buduunastavu povijesti: promatranje pojava, postavljanje pitanja i usporeivanje stvari, pro-matranje i biljeenje spoznaja, interpretacija i ocjenjivanje rezultata, zakljuivanje.

Povijest (History) se kao zaseban i obvezan predmet javlja od 5. do 9. razreda.Svrhapredmeta povijesti jest: voditi uenike tako da postanu odgovorni sudionicikoji znaju kritiki promatrati suvremene i prole pojave te razumiju vlastitu i drugekulture kao rezultat povijesnih procesa; razviti razumijevanje koncepta vremena, ljud-skih aktivnosti te vrijednosti umnog i fizikog rada; izgradnja uenikog identiteta.

Povijest se pouava u dva ciklusa: 5-6. razred i 7-9. razred. Kurikulum sadripopis osnovnih sadraja (Core contents)17 na te dvije razine te odreuje ciljeve(Objectives) i postignua(Description of good performance at the end of the sixth gradei Final assessment criteria for a grade of 8).

U analiziranim dokumentima definirane su takoer odreene meupredmetnevezeod kojih je jedna u izravnoj vezi s povijeu: Kulturni identitet i internacionali-zam (Cultural Identity and Internationalism). Svrha je tog podruja pomoi uenicimau razumijevanju finskog i europskog kulturnog identiteta, u otkrivanju njihovihvlastitih kulturnih identiteta te razvijanju sposobnosti meukulturnih interakcija iinternacionalizma. Cilj je nauiti uenike razumijevati imbenike kulturnog identite-ta i njihov znaaj za pojedince i zajednicu, omoguiti im da promatraju finski kultur-ni identitet kao element nordijske i europske kulture te da razumiju korijene i razli-itosti vlastite kulture kako bi svoj narataj sagledali kao nastavljae bivih generacija.Prouavanje ovih sadraja takoer treba omoguiti uenicima uvid u druge kulture,funkcioniranje u multikulturnom drutvu te sposobnost meunarodne suradnje.

16 Framework curriculum for the comprehensive school 1994, National Board of Education, Helsinki 1994.17 Tijekom 5. i 6. razreda uenici trebaju obraditi 7 tema koje obuhvaaju temeljna znanja o povijesti kao

disciplini, te finsku i europsku povijest u razdoblju od prapovijesti do Francuske revolucije. Ponuenoje nekoliko izbornih tema (razvijena kultura izvan Europe, razvoj trgovine, kulture, transporta te demo-grafske promjene) iz istog razdoblja, od kojih je potrebno obraditi jednu. Od 7. do 9. razreda uenicitrebaju obraditi 9 tema koje se odnose na povijest Finske i svijeta u 19. i 20. stoljeu; znaajan prostordan je povijesti 20. stoljea (6 tema). I ovdje je ponueno nekoliko izbornih tema (jedna izvaneuropska

kultura, Europe, razvoj jednakosti, kulture, tehnologije, Europa od raspada do ponovnog ujedinjenja) izistog razdoblja, od kojih je potrebno obraditi jednu.


9/58

125

S K M N-A: E ....

Tablica 2:Ciljevi i oekivana uenika postignua u nastavi povijesti u Finskoj

Ciljevi Uenika postignua

5

.i6.razred

Uenici razumiju da se infor-macije o povijesti sastoje se

od interpretacija povjesniarakoje su podlone promjenamapod utjecajem novih izvora ilimetoda rada.

Razumiju podjelu prolosti narazliite ere te koriste pojmovekao prapovijest, antika, srednjivijek novi vijek.

Znaju prepoznati promjene upovijesti vlastitih obitelji ili regi-

je, na primjerima poput poljo-privrede opisuju promjenekoje su imale temeljni utjecajna ljudski ivot.

Ue prepoznavati povijesnikontinuitet (na primjerima).

Ue ukazivati na razloge pro-mjena u povijesti.

Postignua na kraju 6. razreda (tri razine):

Stjecanje informacija o prolosti: uenici znaju razlikovati injenice od miljenja teizvore od interpretacije izvora.

Razumijevanje povijesnih pojava: ueniciznaju da prolost dijeli na razliite epohe,znaju imenovati pojave karakteristine zaodreena drutva i razdoblja; prepoznajukontinuitet odreenih pojava od jednog dodrugog razdoblja; razumiju da promjenanije isto to i napredak te da ne znai isto izperspektiva razliitih ljudi i skupina; znajukako se staviti u poloaj osobe iz prolostii objasniti zato su ljudi iz razliitih raz-doblja mislili i djelovali razliito; poznajuznaenje uzrono-posljedinih veza.

Upotreba povijesnog znanja: znaju pre-zentirati razmatrane probleme tako daobjasne dogaaje i pojave sa stajalitanekih ukljuenih strana, znaju da ista stvarmoe se na razliite naine interpretirati imogu objasniti zato se to tako dogaa.

7-9.razred

Uenici ue kako doi do povi-

jesnih informacija te kako ihupotrebljavati.

Koriste razliite izvore, uspo-reuju ih i oblikuju vlastitoargumentirano miljenje teme-ljeno na izvorima.

Razumiju da povijesne infor-macije mogu interpretirati narazliite naine.

Objanjavaju svrhu i rezultateljudskih aktivnosti.

Ocjenjuju mogunosti buduegrazvoja uz pomo povijesnogznanja.

Postignua na kraju 9. razreda (tri razine):

Stjecanje informacija o prolosti: ueniciznaju razlikovati imbenike koji objanjava-

ju problem i sekundarne imbenike, u sta-nju su itati i interpretirati razliite izvore.

Razumijevanje povijesnih pojava: znaju smje-stiti dogaaje u kontekst vremena i u krono-loki redoslijed; znaju zbog ega su ljudi uodreenim sferama ivota nekad postupalidrugaije nego danas, znaju prezentiratiuzroke i posljedice povijesnih dogaaja.

Upotreba povijesnog znanja: mogu odgo-varati na pitanja o prolosti na temeljuinformacija koje su stekli iz razliitih izvoraznanja, ukljuujui i moderne tehnologije;u stanju su formulirati vlastite argumentira-ne sudove te ocjene dogaaja i pojava.

Dokument sadri i ope upute za organizaciju nastave te odabir strategija poua-vanja. Uenje bi se trebalo odvijati u raznovrsnim situacijama: samostalno, podvodstvom nastavnika, u interakciji s nastavnikom, u grupnom radu s vrnjacima.Vano je uenje i stjecanje radnih navika. Radni pristupikoje valja primjenjivati

jesu oni koji imaju za cilj razvoj socijalnih vjetina, vjetina uenja, radnih vjetina


10/58

126

P

i vjetina usmjerenih na rjeavanje problema, kao i oni koji potjeu aktivnu parti-cipaciju. Vano je takoer razvijanje vjetina koritenja informatikih tehnologija idavanje prilike za kreativnost, stjecanje iskustva i zabavu. Evaluacijazauzima vanomjesto u kurikulumu te se promatra kao jedan od naina postizanja ciljeva obrazo-vanja. Navode se ope smjernice za evaluaciju na nivou cjelokupnog obrazovanja.

Ocjenjivanje se vri tijekom uenja (formativno) i po njegovu zavretku (sumativno).Obje su vrste detaljno definirane za cijelo obrazovanje (zadaci, principi, napredova-nje, naini ocjenjivanja, svjedodbe). Povijest pripada predmetima koji se ocjenjujunumeriki u zavrnom ocjenjivanju.

Broj sati namijenjen nastavi povijesti odreen je na temelju Raspodjele nastavnihsati u osnovnom obrazovanju (Distribution of lessons hours in basic education). Nanioj razini ope kole minimalni broj sati za povijest iznosi 3 sata tjedno (ukupno u5. i 6. razredu), a za viu razinu 7 sati tjedno (ukupno od 7. do 9. razreda). Rasporedsati po godinama unutar ciklusa nije definiran te ga odreuju same kole.

Norveka18Povijesni sadraji pouavaju se u nastavi Drutvenih predmeta (Social Studies), noznatna koliina povijesnih sadraja moe se pronai i u nastavi Vjeronauka od 1-10razreda (Christian Knowlage and Religious and Ethical Education),ponajprije povijestreligije, povijest Crkve, biblijska povijest. Predmetno podruje Drutveni predmeti(Social Studies)prouava se od 1. do 4. razreda (Primary stage) u okviru integriranogpredmeta Ljudi i drutva prije nas (People and society before us) u kojemu se uspo-

stavljaju veze meu razliitim sadrajima unutar kurikuluma. Od 5. do 7. razreda(Intermediate stage), te od 8. do 10. razreda (Lower secondary stage), javljaju se unu-tar ovog podruja predmeti Povijest (History), Zemljopis (Geography) i Drutveneznanosti (Social science), no cilj im je dati jedinstvenu preglednu sliku. Od 5. do 10.razreda kurikulum povijesti organiziran je kronoloki.19

Ciljevi se navode na dvije razine. Postoje opi ciljevi(general aims) kurikularnogpodruja Drutvenih predmeta, te ciljevi pojedinih predmeta(subject-related objec-tives) po pojedinim razredima, pa tako i nastave povijesti. Ciljevi nastave povijestipo pojedinim razredima obuhvaaju ono to uenici trebaju znati i moi uraditi. Naovoj razini su predmetni ciljevi vie usredotoeni na ti bi sadraji trebali biti obliko-vani u skladu s opim ciljevima Drutvenih predmeta.

18 The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of Education, Researchand Church Affairs, 1999, http://skolenettet3.ls.no/L97_eng/Curriculum/

19 5. razred stari vijek; 6. razred srednji vijek; 7. razred rani novi vijek; 8. razred nacionalna i opa

povijest od kraj 18. do poetka 20. stoljea; 9. razred od poetka 20. st. do kraja Drugog svjetskog rata;10. razred od kraja Drugoga svjetskog rata do danas, tj. upoznaju suvremeni svijet.


11/58

127

S K M N-A: E ....

Tablica 3:Opi i predmetni ciljevi nastave povijesti u Norvekoj

Opi ciljevi

Opi ciljevipredmetnogpodrujaDrutvenipredmeti

Razvijanje i stjecanje uenikog znanja o ivotu i ljudskim aktivno-stima kako bi se mogli odnositi prema okruenju te promjenamau uvjetima ivota.

Razvijanje znanja o povijesti, kulturi i drutvu naroda Sami i njiho-voj poziciji u norvekom drutvu.

Razvijanje svijesti o globalnoj raznolikosti tako da uenici budusposobni utjecati i oblikovati budunost preko pouavanja povije-snih tekovina i razvoja.

Razvijanje sposobnosti ocjene lokalne, dravne i svjetske zajed-nice i politikih promjena.

Razvijanje interesa za prouavanje drutvenog ivota i aktivnosudjelovanje u rjeavanju problema.

Razvijanje razumijevanja razliitih naina razmiljanja i nainaivota bivih i suvremenih kultura.

Predmetni ciljevi1-4. razred

Ljudi i drutva prije nas (People and society before us):

1. razred (predkola): uenici se uvode u osnove uenja o povijest,npr. kako upotrebljavati izvore poput slika, knjiga, obiteljskih fotogra-fija, usmene povijesti; upoznaju se s velikim enama i mukarcimau povijesti vlastite zemlje; razgovaraju zbog ega se slave odreenidatumi te spoznaju da i druge zemlje imaju svoje blagdane.

2. razred: upoznaju povijesne spomenike i rade s njihovim ostaci-ma u cilju poticanja interesa za povijest mjesta u kojem ive; ue o

zemljama na Bliskom istoku (primjerice o faraonima, piramidamai sfingama).

3. razred: upoznaju mitove, legende i narodne predaje te pre-poznaju to nam oni govore o povijesti; ue o glavnim rijekama(promet, komunikacija, izvori energije, gradnja mostova).

4. razred: ue o ivotu ljudi u kameno doba u Norvekoj, nordij-skim zemljama i Europi; upoznaju nain na koji su ljudi nauiliobraivati zemlju, uzgajati stoku i upotrebljavati primitivno orue.


Povijest gradivo od najstarijih dana do oko 1750. godine: uenici ue oivotu i aktivnostima razliitih skupina ljudi, razliitim politikim sustavi-

ma i odnosima izmeu razliitih zajednica u prolosti, upoznaju istaknu-te ljude i dogaaje u zemlji i u svijetu i razvijaju interes za predmet.


Povijest gradivo od oko 1750. do danas: uenici stjeu preglednu sli-ku o glavnim povijesnim procesima; mogu prepoznati i ocijeniti veze,slinosti i razlike izmeu drutvenog razvoja u razliitim zemljama,upoznaju uzroke i posljedice vanih povijesnih dogaaja te upotreblja-vaju, analiziraju i ocjenjuju izvore i informacije iz razliitih izvora.

Vrijeme namijenjeno pojedinim predmetima definirano je kao broj kolskih sati(45 minuta) po stupnju obrazovanja, pri emu povijest ulazi u sklop Drutvenihpredmeta. Drutveni predmeti dobivaju od 1 do 4 razreda 190 sati (od ukupno


12/58

128

P

3040), od 5. do 7. razreda 285 sati (od ukupno 3078) te od 8. do 10. razreda 418sati (od 3420). Samo manji broj sati kole i uenici mogu rasporeivati po vlastitomnahoenju (taj udio u svim razredima nije vei od 5%).

Pristupi i metodetrebali bi omoguiti uenicima uvid u temu, razvijati vjetinei sposobnosti meusobne suradnje, te pripremu za poduzimanje akcija; trebaju poti-

cati njihovu radoznalost i sposobnost postavljanja pitanja kroz uporabu povijesnihizvora. Uenici bi trebali nauiti sastavljati upitnike, provoditi intervjue i sustavnapromatranja te prikupljati podatke. Primjenjivane metode trebaju biti raznovrsne,predstavljati uenicima izazov, poticati njihovu aktivnost, razvijati njihove kom-petencije i samopouzdanje. Naglaava se primjena kreativnih metoda izraavanja(primjerice igrokaza), zabave, praktinog i samostalnog rada, dubinskih istraivanja,projektne nastave.

U analiziranim dokumentima evaluacijaje prisutna na opoj razini za sve predmete.

2. Engleska, kotska i Irska

Engleska, kotska i Irska ine skupinu iji se kurikulumi najvie razlikuju u odnosu nahrvatski program povijesti. Povijest je najee obvezan i zaseban predmet od 11. do 14.godine, a nakon toga postaje izborni predmet. U dobi do 11godina povijesni sadrajiprouavaju se unutar integriranog predmeta, s izuzetkom Engleske gdje se povijestdefinira kao zaseban predmet od poetka. Iako meu tri istraivana kurikuluma postojeodreene razlike, moe se rei kako su njihova zajednika obiljeja da se sadraji navode

veoma okvirno, dok se detaljno razrauju oekivana uenika postignua. kolama jepreputeno da odreuju sadraje i mjesto povijesti kao predmeta, pa u tom smislu kolei nastavnici uivaju znatnu autonomiju. Primjetna je utilitarnost u pristupu sadrajimakoji se pouavaju, a panja se posveuje vjetinama koje ine temelj aktivnog graan-stva, zapoljavanja i cjeloivotnog obrazovanja. Naglasak na ishode pouavanja osobitoobiljeava engleski primjer u kojemu su oni i najrazraeniji.

kotska20

U analiziranom dokumentu je za razinu osnovnokolskog i srednjokolskog obrazo-vanja od 5 do 14 godina definirano pet kurikulumskih podruja. Povijesni sadrajinalaze se unutar podruja Prouavanje okolia (Environmental studies), koji obuhva-aju drutvo (society), znanost (science) i tehnologiju (tehnology). Definirane su tako-ermeupredmetne temekoje proimaju sve predmete: osobni i socijalni razvoj,obrazovanje za rad, graanski odgoj, kotska kulturate informacijska i komunikacijskatehnologija. Moemo zakljuiti da povijest kao nastavni predmet u osnovnim kola-ma (5-12 godina) u kotskoj moe, ali i ne mora, postojati kao zasebni predmet. Na

20 Curriculum, The Structure and Balance of Curriculum, 5-14 National Guidelines, Learning and TeachingScotland, 2000.


13/58

129

S K M N-A: E ....

dravnoj razini takoer nije odreeno ni u kojim se razredima pouavaju ti sadraji.Odreen je jedino minimum vremenaposveenog kurikularusmkom podruju usklopu osnovnokolske nastave. Na razini srednjokolskog obrazovanja (12-16 godi-na starosti) povijest najee postoji kao zaseban predmet. Razlikuje se srednjokol-ska izobrazba za dob od 12-14 godina od one za dob od 14-16 godina. Na razini

obvezne srednje kole za dob od 14 do16 godina pojavljuje se izbornost predmeta,ali oekuje se da svi uenici pohaaju nastavu Drutvenih predmeta u koje spadapovijest barem u minimalnom broju od 160sati.

Prema Nacionalnim smjernicama, kurikulumsko podruje Prouavanje okolia(Environmental studies) treba omoguiti prouavanje drutva u razliitim povijesnimrazdobljima i podrujima, to se uenicima nudi i u nastavi povijesti. Naglasak je navjetinamakoje ine temelj aktivnog graanstva, zapoljavanja i cjeloivotnog obra-zovanja: osobne i meuljudske vjetine, timski rad, jezik i komunikacijske vjetine,osnovne matematike vjetine, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije,

rjeavanje problema, vjetine uenja i pouavanja.Unutar podruja Prouavanje okolia povijest pripada skupini Drutveni pred-

meti (Social subjects)koji su podijeljeni na tri ua podruja: Ljudi u prolosti (Peoplein the past), Ljudi i prostor (People and place) i Ljudi u drutvu (People in society).Zasvako od ta tri podruja definirana su oekivana postignua(attainment outcomes).Podruje Ljudi u prolosti ukljuuje povijesne sadraje i treba razvijati: 1. znanje irazumijevanjevanih principa i ideja, 2. vjetinekoje e poveati ueniku sposobnostkritikog razmiljanja i rjeavanja problema, 3. vrijednosti i stavove o okoliu krozpovezivanje nauenog sa svijetom u kojem uenici ive. Unutar svake od ovih razinapostoje tzv. tematska podruja (strands) koji se odnose na svaku povijesnu temu/sadraj. U prvom sluaju svi uenici pohaaju iste predmete meu kojima je i povi-jest. kotski kurikulum jedan je od najokvirnijih jer se u smjernicama navodi samopet glavnih povijesnih razdoblja (Drevni svijet, Srednji vijek, Renesansa, reformacijai otkria, Doba revolucije, Dvadeseto stoljee) na temelju kojih kole i nastavnicisamostalno oblikuju teme koje se obrauju u nastavi, uz uvjet da tijekom devet godi-na kolovanja sva razdoblja budu zastupljena kroz odreene teme. Za svako tematskopodruje (strand)definirano je est razina postignua (levels of progression)21kojima se

odreuje to uenici trebaju znati i biti sposobni uraditi na svakom od njih.

21 Levels of progresion: A dosean svim uenicima na nivou P1-3; B dosean nekim uenicima na P3 iliranije, i veini na P4; C dosean veini uenika na P4-6; D dosean nekim uenicima na P5-6 iliranije, i veini na P7; E dosean nekim uenicima na P7-S1, i veini na S2; F dosean djelomino

nekim uenicima, u potpunosti nekolicini uenika na P7-S2. (Objanjenje kratica: P1 1razred osnovnekole, S2 drugi razred srednje kole, itd.).


14/58

130

P

Tablica 4:Oekivana postignua (attainment outcomes) nastave povijesti u kotskoj

Tematska podruja (Strands)Razine napredovanja (Levels of progression) A-F

Znanjeirazumijevanje

Znaajni ljudi, dogaaji i drutva u prolosti: Razvijanje razumijevanja o karak-teristinim obiljejima ivota u prolosti; zato se odreena drutva, ljudi i dogaajismatraju znaajnima.

A.Dati primjere znaajnih ljudi i dogaaja za njihove obitelji ili zajednicu. Dati primjerepria koje donose informacije o prolosti i opisati to su nauili.

B.Opisivati odreena obiljeja ivota u prolosti ili odabrane teme/ razdoblja.

C.Opisivati raznolikost ivotnih stilova ljudi u prolosti, npr. ivot seljaka u usporedbisa ivotom zemljoposjednika.

D.Opisivati odreena obiljeja drutava, ljudi i dogaaja u prolosti te sugerirati razlo-ge zato bi ih se moglo smatrati znaajnima.

E. Objasniti motive ili postupke ljudi u odreenim povijesnim situacijama. Objasnitivrijednosti ili stavove koji su obiljeili razliita prola drutva. Objasniti zato se smatrada su odreena drutva, ljudi i dogaaji u prolosti znaajni.

F. Primjenjivati znanje i razumijevanje motiva i akcija ljudi u odreenim povijesnimsituacijama, te vrijednosti i stavove odreenih drutava u prolosti, kako bi se dolodo zakljuaka o odreenim povijesnim pitanjima.

Promjena i kontinuitet, uzroci i posljedice: Razvijati razumijevanje promjena i kon-tinuiteta kroz vrijeme te uzroka i posljedica u povijesnom kontekstu.

A.Dati neke primjere promjena koje su utjecale na uenike ivote i ivote ljudi u njihovojzajednici (prije/poslije, prolost/sadanjost) te navesti razloge zato su se dogodile.

B. Opisati promjene koje su vodile sadanjim okolnostima u njihovom ivotu (promje-ne u stanovanju, osvjetljenju, odjei). Dati razloge zato su se te promjene dogodile.Dati primjere kontinuiteta u vlastitom ivotu (npr. svakodnevna rutina).

C.Usporeivati sadanji i proli stil ivota (to je razliito? to je isto?). Dati nekerazloge za razlike i kontinuitet.

D.Identificirati vana obiljeja procesa koji su se mijenjali kroz due vremensko raz-doblje (npr. transport, uloga ena). Objanjavati na jednostavan nain zato su taobiljeja bila vana i opisati kako su utjecali na ljudske ivote.

E.Demonstrirati detaljno znanje i razumijevanje glavnih obiljeja odreenih dogaaja,procesa i stavova u odnosu na promjene i kontinuitet. Navesti neke razloge koji obja-njavaju zato se dogodio odreeni povijesni dogaaj ili proces te koje su bile njegove

specifine posljedice.F.Primijeniti znanje i razumijevanje uzroka i posljedica kako bi se dala detaljna obja-njenja o odreenom procesu.


15/58

131

S K M N-A: E ....

Znanjeirazum

ijevanje

Vrijeme i povijesni slijed: Razvijati razumijevanje vremena te kako su proli doga-aji meusobno povezani u kronoloki niz.

A.Demonstrirati svijest o godinjim obrascima i slijedu dogaaja u vlastitom ivotu iivotu drugih. Znati o nainima na koji se opisuje i mjeri vrijeme, npr. no/dan, godinjadoba, mjeseci, juer/danas/sutra.

B. Izraditi jednostavne vremenske crte koje pokazuju znaajne dogaaje u ivotuuenika. Poredati mali broj slika/predmeta iz razliitih razdoblja kronolokim redom.Ispravno koristiti rije stoljee.

C.Poredati neke dogaaje s datumima kronolokim redoslijedom. Ispravno koristitirijei desetljee i tisuljee.

D.Objasniti znaenje termina prije Krista i poslije Krista. Smjestiti odreeni brojdogaaja o odreenoj povijesnoj pojavi koji prelaze razdjelnicu pr. Kr./po. Kr. na crtuvremena, npr. razvoj pisma od poetaka do danas.

E.Objasniti odnos izmeu odreenih datuma i relevantnog stoljea. Imenovati i smje-stiti znaajna povijesna razdoblja kronolokim redoslijedom.

F.Usporeivati vremenske crte iz znaajnih povijesnih razdoblja u razliitim dijelovi-ma svijeta.

Priroda povijesnih dokaza: Razvijati razumijevanje razliitih tipova povijesnih doka-za i njihova relativnog znaenja.

A.Razgovarati o predmetima iz vlastite prolosti i rei za to su se upotrebljavali i za-to su im vani. Opisati to stare fotografije/filmovi itd. mogu rei o ljudima ili mjestimau prolosti.

B.Sugerirati neke jednostavne vrste dokaza koji govore o osobi/dogaaju/razvoju uprolosti.

C.Opisati naine na koje ljudi pamte i uvaju sjeanja, npr. ratni spomenici, te sugeri-

rati razloge zato bi to trebali raditi.D.Sugerirati razne vrste izvora informacija o prolosti te kako bi mogli koristiti nekometko prouava odreenu temu. Objasniti znaenje pojma nasljee i dati odreenaobjanjenja, npr. dvorci, knjievnost, itd.

E.Sugerirati naine na koje svijest drutva o vlastitoj prolosti moe utjecati na sada-nji i budui razvoj, npr. decentralizacija u kotskoj, sukob/mir u Sjevernoj Irskoj.

F.Opisati kako se nasljee i dokazi mogu koristiti na pozitivan i na negativan nain,npr. promicati socijalne, ekonomske ili politike ciljeve.

Vjetine

Pripremanje zadataka: 1. Planiranje zadatka (definirati problem i osmisliti pristup). 2.Identificiranje odgovarajuih izvora informacija.

Provoenje zadataka: 1. Omoguiti uenicima da samostalno ili u suradnji s drugimuenicima sudjeluju u provoenju zadatka, istrauju i biljee o tome to su uradili. 2.Odabiranje i procesuiranje relevantnih informacija. 3. Primjenjivanje odabranih postu-paka, donoenje prosudbi o korisnosti i pouzdanosti dokaza.

Ocjenjivanje i izvjetavanje o zadatku: 1. Uenici razvijaju vjetine procjenjivanjadokaza, rezultata i konanog proizvoda, razmatraju svoje zakljuke i razmiljaju jesuli zadatku mogli pristupiti na drugi nain. 2. Prezentiraju svoje rezultate ili radove narazliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku, te interpretiraju i objanjavajuznaaj svojeg rada.


16/58

132

P

Razvijanjeutem

eljenihstavova

Posveenost uenju: Stvaranje pozitivnih stavova o uenju. Ohrabrivati uenike daprepoznaju i vrednuju doprinos znanja i vjetina razumijevanju svijeta u kojem ive.Omoguiti im da se ukljue u praktino uenje, cijene njegovu vrijednost, rade zajedno sdrugim uenicima ili samostalno, razmatraju probleme i pitanja te nude rjeenja ili ideje.

Potovanje i briga za sebe i druge: Preuzimanje odgovornosti za dobrobit, sigurnosti potrebe sebe samih i drugih. Poticati uenike da razmiljaju kako pridonijeti okoliui kulturi kad donose odluke i odabiru naine djelovanja. Razvijati svijest da ljudi imajurazliite poglede i miljenja o razliitim pitanjima te da to treba potivati.

Odgovornost prema drutvu i okoliu: Razmiljanje o posljedicama vlastitog djelo-vanja na ljude i okoli, o meusobnoj povezanosti svih ivih bia i njihova okolia, terazvijanje svijesti o odrivom razvoju. Treba ih poticati da cijene prirodno, kulturno i po-vijesno nasljee, te svijest o potrebi da odgovorno sudjeluju u multikulturnom drutvu.

Za predmete i predmetna podruja ne postoji vrsta satnica, ve je odreen mini-mum vremenaposveenog pojedinom kurikulumskom podruju, kako bi se osi-

gurala ravnotea i omoguilo stjecanje znanja iz razliitih podruja. U osnovnojkoli je za podruje Prouavanje okolia predvien minimum od 15% nastavnogvremena. U srednjoj koli je za podruje Prouavanje okolia na stupnjevima S1i S2 (12-14 godina) predvien minimum od 30% vremena. Na oba stupnja jeNacionalnim smjernicama u nacionalnom okvirnom kurikulumu predvieno zasvih 5 kurikularnih podruja 80% minimuma vremena; preostalih 20% kole mogurasporediti ovisno o potrebama uenika i specifinostima zajednice u kojoj se kolanalazi. Raspored vremena posveenog kurikularnim podrujima mijenja se ovisno orazredu. Vrijeme posveeno nastavi povijesti nije posebno definirano.

U analiziranim dokumentima postoji dosta didaktiko-metodikih smjernica,kako generalnih tako i specificiranih za nastavu povijesti ili predmetnog podrujakojem pripada. Primjerice, definirani su opi principi kojima bi se trebao voditi kolskikurikulum poput irine, uravnoteene zastupljenosti predmetnih podruja, koheren-tnosti, kontinuiteta i napretka. Kao poeljni istiu se ravnotea pristupa pouavanju iuenju (individualni, grupni rad i rad s cijelim razredom, izravno interaktivno poua-vanje, ozraje uenja koje potie uenike, podrka i povratna informacija o njihovomuenju). Dio Nacionalnih smjernica su i prilino detaljne upute za planiranje nastaveu pojedinim predmetnim podrujima i predmetima te upute o ocjenjivanju uenikih

postignua. Evaluacijanije definirana analiziranim dokumentom.

Irska22

U Irskoj je na razini osnovne kole (Primary school, dob uenika od 4/5-12) povijestdio kurikulranog podruja Obrazovanje i odgoj o drutvu, okoliu i znanosti (Social,environmental i scientific education, skraeno SESE)koje jo obuhvaa geografiju i

22 Primary School Curriculum, The Curriculum at Junior Cycle, History Syllabus(Junior cycle 12-15), HistoryGuidelines for Teachers (Junior cycle 12-15).


17/58

133

S K M N-A: E ....

znanost23te je jedno od sedam podruja kurikuluma. Prema opisu koji analiziranidokument sadri, povijest se smatra interpretacijom onoga to je vezano uz ljudskeaktivnosti u prolosti te se prouava kao proces kojim su informacije prikupljene,nain istraivanja i analize. Svaka generacija iznova interpretira prolost u kontekstusuvremenih shvaanja, to nuno znai i pod utjecajem trenutnih interesa. Iako su

povijesne interpretacije u znatnoj mjeri ograniene tim elementom relativnosti,mogu se osnaiti potivanjem pravila struke u uporabi dostupnih izvora.

Kurikulum povijesti ve od osnovne kole odraava prirodu povijesti kao disci-pline. Sadri znanja o ivotu ljudi u prolosti ali i omoguava prouavanje naina nakoji rade povjesniari. Poeci djetetova bavljenja povijeu dolaze kroz sjeanje naosobna iskustva i elemente obiteljske povijesti. Dijete se tako na jednostavan nainupoznaje s procesom prikupljanja raznovrsnih izvora, njihovim ispitivanjem i istra-ivanjem, te izvoenjem zakljuaka na temelju tih izvora. Razvoj povijesnih vjetina,poeci koncepta kronologije, uvid u uzrono-posljedine veze, te shvaanje promje-

ne i kontinuiteta, sredinji su elementi u djetetovu bavljenju povijeu od najranijihgodina. Sredinji element kurikuluma je istraivanje lokalne povijesti, no djeca sesusreu i sa irim krugom naroda, dogaaja i razdoblja koji proizlaze iz lokalnog,nacionalnog, europskog i vaneuropskog konteksta te iz razliite socijalne, kulturne,etnike i vjerske pozadine. Na taj nain uenici stjeu uravnoteeno razumijevanjelokalne, irske i meunarodne povijesti te su svjesni naina na koji se kroz povijestformiralo suvremeno drutvo Irske, Europe i svijeta. Istovremeno, odrastaju kaoinformirani i kritiki graani koji su svjesni utjecaja ljudskih karaktera i motivacijate potuju miljenja i uvjerenja drugih.

Nia srednja kola (Lower secondary/Junior cycle education, 12-15 godina) tijesnoje povezana sa stjecanjem svjedodbe (Junior Certificate school-leaving certificate).Na ovoj je razini povijest dio kurikularnog podruja Prouavanje drutva, politike iokolia (Social, political and environmental education), jednog od osam kurikularnihpodruja koje obuhvaa povijest, geografiju, znanost i tehnologiju. Unutar ovihosam podruja postoje 24 odobrena predmeta (approved subjects), meu njima jei povijest.Povijest se nalazi meu predmetima koje 85% uenika bira na maturi(1998.). Rjee se moe dogoditi da odreene kole ne nude zasebnu nastavu povi-

jesti, ve se povijesni sadraji obrauju u sklopu predmeta Prouavanje okolia idrutva (Environmental and social studies)ili Graansko, drutveno i politiko obra-zovanje (Civic, social and political education). Povijesni se sadraji nalaze i u nekimdrugim predmetima poput Klasinih studija (Classical studies).

Zadaa je nastave povijesti u nioj srednjoj koli uvesti mlade ljude u posaopovjesniara, te u analizu izvora te tehnike koje povjesniari upotrebljavaju kako bidoznali o prolosti. Takoer treba prikazati mladima iroku sliku prolih dogaaja,pitanja, ljudi i naina ivota kroz koje mogu zapaziti obrasce poput uzroka i poslje-dica, promjene i kontinuiteta. U prolosti e pronai i korijene suvremenog svijeta.

23 Nastavni predmet Znanost (Science) obuhvaa sadraje iz fizike, kemije, biologije.


18/58

134

P

U oba kurikuluma osnovnokolskom i srednjokolskom u osnovnim crtamanavode se i sadraji uenja povijesti. U osnovnoj koli, temeljna podjela unutarsadraja svakog predmeta, pa tako i povijesti, provodi se kroz tematska podruja(strands). U programu povijesti postoji sedam takvih tematskih podruja: lokalnistudiji; prie; prvi ljudi i drevna drutva; ivot, drutvo, rad i kultura u prolosti;

razdoblja promjene i sukoba; politika, sukob i drutvo; kontinuitet i promjena krozvrijeme. Silabus za nie srednje kole je podijeljen u tri sekcije: Kako doznajemo o

prolosti, Prouavanje promjena, Razumijevanje suvremenog svijeta. Za svaku sekcijupostoji popis tema, kratak opis svake od njih, te se ukazuje na preporuane pristupesvakoj temi. Unutar tema postoji odreena izbornost, a uenicima se omoguava daue povijest na jednom od dva nivoa redovitom i viem.

Za nastavu povijesti na nivou osnovne kole primjenjuju se opi ciljevi ue-nja (general learning objectives). Oni artikuliraju postignua (learning outcomes) iiskustvauenja (learning experiences). Unutar okvirnog kurikuluma definirane su i

kljunevjetine. Na nivou nie srednje kole, detaljno su definirani ciljevi i zadaci(aims and objectives) nastave povijesti.

Tablica 5: Ciljevi nastave povijesti u Irskoj

Ciljevi

Osnovnakola

Od djece se oekuje da mogu24:

sigurno i jasno komunicirati koristei raznovrsni naini izraavanja; istraivatii razvijati ideje pomou jezika

razviti odgovarajui broj strategija razumijevanja i vjetina rjeavanja problemarazumjeti i primijeniti vokabular i terminologiju specifinu za predmetlocirati, izvui, zabiljeiti i interpretirati informacije iz razliitih izvoraupotrebljavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju da se osnail uenjesluati paljivo i s razumijevanjem; itati teno i s razumijevanjem; razvijatiljubav i interes za itanje; pisati teno i itljivo i stei odgovarajui standard upravopisu, gramatici, sintaksi i pisanjurazvijati numeriku pismenostproiriti svoje znanje i razumijevanje, te razviti raznolike vjetine i interese zakulturnu, povijesnu, geografsku i znanstvenu dimenziju svijeta; proiriti svojeznanje i razumijevanje i razviti radoznalost za obiljeja ivih bia, predmeta,

procesa i dogaajarazviti pozitivnu svijest o samome sebi, senzibilnost prema drugim ljudima ipotovanje za prava, stavove i osjeaje drugihrazviti samodisciplinu, osjeaj osobne i drutvene odgovornosti i svijesti zadrutveno i moralno prihvatljivo ponaanjestei senzibilnost za duhovnu dimenziju ivotarazviti sposobnost donoenja etikih prosudbi utemeljenih na tradiciji i etosukolerazviti znanje i razumijevanje vlastitih vjerskih tradicija i vjerovanja, zajednos potovanjem vjerskih tradicija i vjerovanja drugih

24 Ciljevi uenja su definirani na opoj razini za sve predmete. Ovdje su popisani oni koji se mogu odnositina nastavu povijesti.


19/58

135

S K M N-A: E ....

Niasrednjakola

Opi ciljevi (general learning objectives)Silabus nastoji osigurati da uenici:

Steknu znanje i razumijevanje o ljudskim aktivnostima u prolosti.Razumiju suvremeni svijet kroz prouavanje prolosti.Razviju konceptualno razumijevanje i sposobnost neovisnog razmiljanja.Razviju raznovrsne vjetine vane za prouavanje povijesti.Potiu se u razvijanju pozitivnih stavova kao to je objektivnost i pravednost,te prihvaaju da se ljudi i dogaaji trebaju prosuivati u kontekstu njihovihvrijednosti i vremena.Potiu se da razvijaju interes i entuzijazam za povijest i vrednuju svoje povi-

jesno nasljee.

Ciljevi predmeta (course objectives)

Znanje: Uenici trebaju usvojiti informacije i razviti razumijevanje:Osnovnih trendova, pitanja i dogaaja u temi koju prouavaju.Naina na koji pojedinci i institucije utjeu, ili kako na njih utjeu, dogaaji uvremenu.

Kako su ljudi i dogaaji iz prolosti oblikovali suvremeni svijet.Prirode i uporabe povijesnih izvora.

Koncepti:Uenici trebaju razviti razumijevanje i sposobnost primjeneproceduralnih i substantivnih koncepata kljunih za prouavanje povijesti.

Proceduralni: izvor, dokaz, kronologija, miljenje/injenica, pristranost/objek-tivnost, propaganda.Substantivni (sadrajni/bitni): opi (promjena i kontinuitet, uzroci i posljedice,uoavanje slinosti i razlika, sukob i pomirenje, mo i autoritet, kultura i civili-zacija) i specifini za prouavanje pojedinih tema (npr. dom i obitelj, rad i slo-bodno vrijeme, tehnologija, trgovina, revolucija, demokracija, ljudska prava).

Vjetine:Uenici trebaju razviti kljune vjetine za istraivanje i pisanje povijesti:

Pronalaziti povijesne informacije iz raznih izvora, npr. primarnih i sekundarnihpisanih izvora; statistika; vizualnih materijala; predmeta, zgrada, naselja iostalih materijalnih izvora; informacija koje se prenose usmenim putem.Odabirati relevantne informacije kako bi odgovorili na povijesna pitanja.Kritiki ispitivati informacije, tj. razlikovati injenice i miljenja, uoavati nedo-statke poput praznina u izvorima, nekonzistentnosti i pristranosti.Sintetizirati, tj. uobliavati informacije u logikom nizu, priklanjati se odree-nim argumentima te za to nuditi objanjenja.Prezentirati i komunicirati u razliitim oblicima, npr. pisanim, grafikim, usmenim

Stavovi:Uenje/pouavanje povijesti treba biti proeto proceduralnimvrijednostima povjesniara: uenici trebaju:

biti temeljiti u prikupljanju i toni u biljeenju povijesnih informacijashvaati da pojedince i dogaaje treba razumijevati u njihovom povijesnomkontekstuosigurati konzistentnost povijesne naracije i dokazashvaati da dostupni dokazi mogu biti otvoreni za vie od jedne valjaneinterpretacijeprepoznati da je povijesno znanje provizorno i nepotpuno te stoga podlonoreviziji ili reinterpretaciji u svjetlu novih dokaza i/ ili pristupa.


20/58

136

P

Za osnovnu kolu postojivremenski okvirza planiranje kojim se odreuje minimumtjednog vremena za svako od 7 kurikulumskih podruja. Od ukupno 28 sati i 20minuta tjedne nastave u koli (to ukljuuje i odmore, rekreaciju i sline aktivnosti),za SESE su predviena 3 sata tjedno (po 60minuta). Nije naznaeno koliko je nami-jenjeno pojedinim predmetima (povijest, geografija, znanost) unutar tog podruja. U

nioj srednjoj koli postoji okvirni vremenski raspored koji slui kao vodi prilikomplaniranja i izrade kolske satnice i izraen je u postocima. Za Graansko, drutvenoi politiko obrazovanje predvieno je ukupno 10% satnice no nije definirana kolikoje namijenjeno pojedinim predmetima unutar ovog kurikulumskih podruja.

Didaktike smjernicedefinirane su u analiziranim dokumentima kako na opemnivou, tako i specifino za nastavu povijesti. Sastavni dio kurikuluma su upute zanastavnike (teacher guidelines) kojima se pojanjavaju njegovi aspekti. Fokus osnov-nokolskog kurikuluma je podjednako na onome to dijete ui kao i na procesuuenja; zato ukljuuje sadraje uenja, postignua kojima se tei i raznovrsne pristupe

uenju. Na taj nain mogu se uzeti u obzir razliite potrebe pojedinih uenika. Djejeiskustvo u koli treba biti takvo da djeca uivaju u uenju i cijene ga, motiviranasu i razvijaju sposobnost samostalnog uenja. Treba poticati djeji osjeaj uenjai prirodne radoznalosti. Kurikulum nastoji biti relevantan, tj. zadovoljiti razvojne iedukativne potrebe djece u kontekstu suvremenog drutva u kojemu ive, pa ga zatoobiljeava raznovrsnost tema ali i njihova uravnoteenost, tako da uenici steknuodreeno iskustvo nastave u svim kurikularnim podrujima. Istovremeno se uenici-ma omoguava izbornost u vidu pojaane nastave odreenih predmeta. Naglaava seintegrativna priroda znanja i veze meu sadrajima razliitih kurikularnih podruja,pa se zato istie vanost planiranja kako bi se omoguilo takvo integrativno iskustvouenja. Posebno se naglaava pretpostavka da e kole prilagoditi i interpretirati kuri-kulum kako bi izale u susret potrebama svojih uenika. Zato se unutar nacionalnogokvira omoguava fleksibilnost kolama i nastavnicima u planiranju programa uenjakoji odgovaraju okolnostima i potrebama pojedine kole, te mogunostima i intere-sima uenika. Istie se veza izmeu stjecanja znanja i razvoja koncepata i vjetina, apritom se snano naglaava razvoj vjetina postavljanja pitanja, analize, istraivanja,kritikog miljenja, rjeavanja problema i efikasne interakcije s drugima.

Ocjenjivanjese promatra kao integralni dio uenja i pouavanja te ima sredinjupoziciju u nastavnom procesu. Strategije ocjenjivanja usmjeravaju se prema identifika-

ciji djejih potreba kako bi se omoguilo njihovo ispunjavanje. Jedan je od temeljnihprincipa da dijete treba biti aktivan imbenik vlastitog uenja, te iskusiti raznovrsnenaine pouavanja i nastavne strategije. Postojea djeja znanja i iskustva su polazinatoka za stjecanje novih znanja, a djeja okolina smatra se vanim kontekstom njihovauenja i razvoja. Istie se kljuna veza izmeu jezika i uenja, razvijanje numerikepismenosti te estetska dimenzija na svakom podruju. Kod djece treba razvijati osje-aj irskog identiteta, ali se naglaava i europska i globalna dimenzija, tj. uzimaju se u

obzir irske povijesne veze s europskom kulturom i njezino lanstvo u EU. Kurikulum


21/58

137

S K M N-A: E ....

naglaava pluralizam, tj. ima posebnu odgovornost promovirati toleranciju i potova-nje za razliitost. Priznaje se sredinje mjesto kranskog nasljea i tradicije u irskomiskustvu, te kranski identitet zajedniki za veinu Iraca, no podjednako i raznovrsnostvjerovanja, vrijednosti i aspiracija svih vjerskih i kulturnih grupa u drutvu.

Na nivou srednjokolskog obrazovanja istiu se kljune vjetinekoje se trebaju

razvijati kroz sva kurikularna podruja: vjetina komunikacije i pismenosti, nume-rike vjetine, manipulativne vjetine, vjetine vezane uz primjenu informacijsketehnologije, vjetine miljenja i uenja, vjetine rjeavanja problema, personalne iinterpersonalne vjetine, socijalne vjetine. Silabus povijesti je kronoloki organi-ziran, od prapovijesti do dananjih vremena. Ponovno se naglaava se fleksibilnost:raznovrsnost pristupa (npr. uporaba razliitih povijesnih izvora, povijesne naracijei analize, biografske studije, istraivanje odabranih tema, komparativne i specijalnestudije), mogunost da nastavnici odaberu ona podruja koja su najprikladnija zanjihove uenike, te mogunost da uenici detaljnije prouavaju pojedine predmete.

Istie se potreba da se istrauju razliiti aspekti prolosti (politiki, drutveni, kul-turni, ekonomski). Program je razvojni: kree od jednostavnijeg prema sloenijem iod konkretnog prema apstraktnijem. Prihvaajui vanost obrazovanja za graanstvoi razvoj razumijevanja suvremenog ivota u Irskoj, znatan dio programa posveen

je irskoj povijesti, koja je prezentirana kao integralni dio irih tema u silabusu. NanivouJunior Certificate History syllabus, ocjenjivanjem se testira stupanj do kojegkandidati mogu demonstrirati u kojoj su mjeri ostvarili ciljeve uenja. Ocjenjivanjese vri na dva nivoa, obinom i viem. Nain ocjenjivanja je u obliku zavrnog pisa-nog ispita. Povijest na maturi moe biti izborni predmet.

Engleska25U engleskom Nacionalnom kurikulumu (dalje: NC) predmeti se dijele na sredinjepredmete (core subjects), koje ine engleski jezik, matematika i znanost, te temeljnepredmete (foundation subjects), kojima pripada i povijest. Obje skupine predmetasu obvezne u pojedinim obrazovnim ciklusima (Key stages).26 Povijest (History) jezaseban predmet u svim ciklusima, a obvezna je od 1. do 3. ciklusa (Key stage 1-3),dok je u 4. ciklusu (Key stage 4) izborni predmet.

Povijest je definirana kao predmet koji potie ueniku radoznalost o prolostiBritanije i svijeta te omoguava uenicima da razmatraju kakva su bila prola drutva

25 The National Curriculum: Handbook for secondary teachers in England(www.nc.uk.net), Key stages 3 and2004, Revised 2004. Jointly published by Department for Education and Skills and Qualifications andCurriculum Authority. History. The National Curriculum for England (www.nc.uk.net). Key stages 1-3.Jointly published by Department for Education and Skills and Qualifications and Curriculum Authority.

26 NC je podijeljen u etiri stupnja (Key Stages): Key Stage 1(5-7 godina) i Key Stage 2 (7-11godina) sudio osnovnog obrazovanja (primary school), a Key Stage 3 (11-14 godina) i Key Stage 4 (14-16 godina)dio srednjokolskog obrazovanja (secondary school). S Key Stage 4 zavrava obvezno obrazovanje, ali ga

uenici mogu nastaviti u kolama i koledima (Further Education colleges). Postoje i drugaiji obliciobrazovanja poput middle school, grammar school system.


22/58

138

P

i kako prolost utjee na sadanjost. Uenici razvijaju kronoloki okvir za svoje znanjeo znaajnim dogaajima i ljudima, uviaju raznovrsnost ljudskih iskustava i razvijajurazumijevanje o sebi kao pojedincima i lanovima drutva. Znanja i vjetinekojastjeu mogu utjecati na njihove odluke o osobnim izborima, stavovima i vrijednosti-ma. Dok pronalaze i ispituju dokaze, stvaraju vlastite zakljuke i argumentiraju svoje

stavove, uenici stjeu vjetine koje se cijene u ivotu odraslih ljudi.Ciljevi predmeta navode se kao znanja, vjetine i razumijevanje (knowledge, skills

and understanding) koji se od uenika oekuje na pojedinom ciklusu (key stage). Zacikluse 1-3 ciljevi su podijeljeni u pet istih kategorija (vidjeti tablicu), no za svaki secikluspoveava stupanj zahtjevnosti.

Tablica 6: Ciljevi u engleskom kurikulumu

Znanje, vjetine i razumijevanje Knowledge, skills and understanding

Kronolokorazumijevanje

KS1: 1. poredati dogaaje i predmete kronolokim redom, 2. upo-trebljavati uobiajene rijei i fraze koje se odnose na tijek vreme-na (npr. prije, poslije, prije mnogo vremena, prolost)

KS2: 1. smjestiti dogaaje, ljude i promjene u ispravna vremenskarazdoblja, 2. upotrebljavati datume i vokabular koji se odnosi natijek vremena (npr. drevno, moderno, prije Krista, poslije Krista,stoljee, desetljee)

KS3: prepoznati i ispravno upotrebljavati datume, vokabular i kon-vencije koje opisuju povijesna razdoblja i tijek vremena

Znanje i

razumijevanjedogaaja, ljudii promjena uprolosti

KS1: 1. prepoznati zato su ljudi inili odreene stvari, te uzroke

i posljedice dogaaja, 2. identificirati razlike u nainu ivota urazliitim razdobljima

KS2: 1. uiti o karakteristinim obiljejima prouavanih razdobljai drutava, 2. uiti o socijalnoj, kulturnoj, vjerskoj i etnikoj razno-likosti prouavanih drutava, 3. identificirati i opisati razloge irezultate povijesnih dogaaja, situacija i promjena u prouavanimrazdobljima, 4. opisati i povezati glavne dogaaje, situacije i pro-mjene unutar razdoblja i kroz razliita razdoblja i drutva

KS3: 1. opisivati i analizirati odnos izmeu karakteristinih obiljejaprouavanih razdoblja i drutava, 2. uiti o socijalnoj, kulturnoj, vjer-skoj i etnikoj raznolikosti prouavanih drutava u Britaniji i svijetu,

3. analizirati i objanjavati razloge i rezultate povijesnih dogaaja,situacija i promjena u prouavanim razdobljima, 4. identificirati tren-dove unutar jednog i kroz razliita razdoblja, te veze izmeu lokal-ne, britanske, europske i svjetske povijesti, 5. razmatrati znaenjeglavnih dogaaja, ljudi i promjena koje se prouavaju

Povijesnainterpretacija

KS1: uenike treba pouavati da identificiraju razliite naine nakoje se prolost prikazuje

KS2: prepoznati da se prolost prikazuje i interpretira na razliitenaine, te obrazloiti zato je to tako

KS3: 1. kako i zato se povijesni dogaaji, ljudi, situacije i promje-

ne interpretiraju na razliite naine, 2. evaluirati interpretacije


23/58

139

S K M N-A: E ....

Povijesnoistraivanje

KS1: 1. saznati o prolosti iz raznih izvora informacija (npr. prie,oevici, slike i fotografije, predmeti, graevine, muzeji, galerije,nalazita, Internet), 2. postavljati i odgovarati na pitanja o prolosti

KS2: 1. saznati o prouavanim dogaajima, ljudima i promjenamana temelju odgovarajuih i raznolikih izvora informacija (npr. doku-menti, tiskani izvori, CD-ROM-ovi, baze podataka, slike i foto-

grafije, glazba, predmeti, povijesne graevine, posjeti muzejima,galerijama, lokalitetima), 2. postavljati pitanja o prolosti, odabiratii biljeiti informacije relevantne za predmet istraivanja

KS3: 1. identificirati, odabirati i upotrebljavati raznolike i odgovara-jue izvore informacija (oralna svjedoanstva, dokumenti, tiskaniizvori, mediji, predmeti, slike, fotografije, glazba, muzeji, zgrade,povijesni lokaliteti, izvori temeljeni na informacijskoj i komunikacij-skoj tehnologiji) kao temelj za neovisna povijesna istraivanja, 2.evaluirati izvore koji se upotrebljavaju, odabirati i biljeiti informa-cije relevantne za istraivanje, te donositi zakljuke

Organizacija ikomunikacija KS1: odabirati iz svojeg znanja o prolosti i prenositi to znanje narazliite naine (npr. govor, pisanje, uporaba informacijsko-komu-nikacijske tehnologije)

KS2: 1. prisjetiti se, odabirati i organizirati povijesne informaci-je, 2. upotrebljavati datume i povijesni vokabular za opisivanjeprouavanih razdoblja, 3. prenositi svoje znanje i razumijevanjepovijesti koristei razliite naine (npr. crtanje, pisanje, uporabainformacijske i komunikacijske tehnologije

KS3: 1. prisjetiti se, odabirati i izdvojiti bitne informacije, 2. tonoodabirati i upotrebljavati kronoloke konvencije i povijesni voka-bular koji odgovara prouavanom razdoblju u svrhu organiziranja

povijesnih informacija, 3. prenositi svoje znanje i razumijevanjepovijesti koristei razne tehnike, to ukljuuje govorni jezik, struk-turirane naracije, proirena objanjenja i uporabu informacijske ikomunikacijske tehnologije

Za razliku od prilino detaljno definiranih ciljeva, sadraji se u engleskomNacionalnom kurikulumu navode na vrlo openitoj razini, na razini irokih temat-skih cjelina za svaki od tri ciklusa, unutar kojih nastavnici biraju sadraje na koji-ma e ostvarivati ciljeve.27Tako se za Key stage 1 samo navode podruja o kojimatreba pouavati uenike28, dok za Key stage 2 i3program ukljuuje i okvirni popistema (Breadth of study) kojima uenici dobivaju iroki kronoloki pregled prolosti.Tijekom Key stage 2, uenici trebaju u etiri godine minimalno prouavati est temaod kojih je jedna posveena lokalnoj povijesti, tri teme britanskoj povijesti29, jedna

27 O povijesti nastanka engleskog kurikuluma vidjeti Koren, 2005: 117-142.28 Npr. promjene u vlastitom ivotu i ivotu vlastite obitelji, ivot ljudi koji su ivjeli na lokalnom podruju

ili drugdje u Britaniji u daljoj prolosti, ivoti znaajnih mukaraca, ena i djece ili pojedini prolidogaaji iz britanske ili svjetske povijesti.

29 Obuhvaa preglednu studiju koja se odnosi na Rimljane, Anglo-Sase i Vikinge u Britaniji, Birtaniju u

tjudorskom razdoblju, dok uitelji mogu odabrati izmeu teme Viktorijanska Britanijia i Britanija nakon1930. godine.


24/58

140

P

tema europskoj povijesti30, te jedna tema svjetskoj povijesti31. Tijekom Key stage 3,uenici trebaju tijekom tri godine minimalno prouavati est tema, od toga tri izbritanske povijesti32, jednu iz europske povijesti33, te dvije teme iz svjetske povijesti34.Za Key stage 4 ne postoji propisani program, s obzirom da na tom nivou povijestnije obvezni predmet, ve izborni. kole dobivaju vremenske smjernice u prateim

kurikularnim dokumentima.Tjedna i godinja satnica se ne odreuje na nivou Nacionalnog kurikuluma,

ve na nivou kola. Kao to je ve reeno u prethodnom odlomku, navodi se jedinominimalni broj tema koje treba pouavati na svakom stupnju gdje je povijest obve-zan predmet.

Pred uitelje se postavlja nekoliko zahtjeva. Kroz nastavu svih predmeta, pa takoi povijesti, uitelji trebaju: 1. poticati ueniki duhovni, moralni, socijalni i kulturnirazvoj, 2. promovirati graanski odgoj, 3. poticati razvoj kljunih vjetina: komu-nikacije, primjene brojaka, uporabu informacijske tehnologije, suradnitvo (rad u

manjim grupama), unaprjeivanja vlastitog uenja i iskazivanja rezultata, rjeavanjaproblema, 4. poticati razvoj misaonih vjetina poput vjetine procesuiranja informa-cija, razmiljanja, istraivanja, kreativnog miljenja evaluacije, 5. promovirati ostaleaspekte kurikuluma: (razumijevanje ekonomskih faktora koji utjeu na ivot ljudi irazvoj drutva, poduzetnitvo i poduzetnike vrline, obrazovanje za odrivi razvoj).

Uitelji trebaju svoju nastavu planirati na temelju programa te potreba i spo-sobnosti uenika. Prilikom planiranja, uitelji i kole trebaju uzeti u obzir etiriopa zahtjeva: 1. stvaranje efikasnih mogunosti uenja za sve uenike (inkluzija); 2.uporaba jezika u svim predmetima, tj. pouavati uenike kako se pravilno i preciznoizraavati (pisanje, govorenje, sluanje i itanje); 3. uporaba informacijske tehnolo-gije u svim predmetima; 4. pouavanje o zdravlju i sigurnosti. Nastavnici su duniizvjetavati roditelje o uenikom napretku, te odreivati ciljeve za uenike kojipostiu ispodprosjene rezultate.

Uenika postignuana kraju pojedinog ciklusa procjenjuju se na temelju devetnivoa postignua (levels 1-8 + lever for exceptional performance above level 8). Programsadri oekivane nivoe uenikih postignua (attainment targets) na pojedinomstupnju kolovanja openito, te za svaki pojedini predmet. Svaki je nivo detaljno

razraen, a zahtjevi za uenike rastu u odnosu na prethodni nivo. Opisi pojedinihnivoa ukljuuju tipove i raspon karakteristinih uenikih postignua na pojedinom

30 Odnosi se na drevnu Grku.31 Uitelji mogu birati izmeu drevnog Egipta, drevnog Sumera, Asirskog Carstva, civilizacija doline rijeke

Ind, Maja, Benina ili Azteka.32 Obuhvaaju odreene sadraje iz tri razdoblja britanske povijesti: 1066-1500, 1500-1750, 1750-1900.

Uitelji pritom mogu birati hoe li dati pregled tih razdoblja ili detaljnije prouavati odreene sadraje.33 Odnosi se na neku temu iz europske povijesti prije 1914. godine, primjerice Francuska revolucija, Prvi

svjetski rat, prapovijest i slino.

34 Jedna se tema odnosi na prouavanje kultura, vjerovanja i dostignua nekog prolog afrikog, amerikom iliaustralskog drutva prije 1914. godine, dok jedna tema obuhvaa svjetsku povijest nakon 1900. godine


25/58

141

S K M N-A: E ....

nivou i slue kao orijentacija za odreivanje uenikog napredovanja.35 Sljedeatablica pokazuje nivoe uenikih dostignua u nastavi povijesti. Postoji direktna vezaizmeu postavljenih ciljeva i eljenih uenikih dostignua. Ta se veza dodatno osi-gurava standardima (nisu dio NC-a) koji nisu obvezujui, ve slue kao dokumentprema kojem nastavnici oblikuju individualne nastavne planove.

Tablica 7:

Razine oekivanih uenikih postignua u engleskom kurikulumu povijesti

Nivoi(levels)

Oekivana uenika postignua (attainment targets) u nastavi povijesti

1

Prepoznaju razliku izmeu sadanjosti i prolosti u vlastitom ivotu i ivotimadrugih ljudi.

Pokazuju poetni osjeaj za kronologiju, redajui predmete i dogaajekronolokim redoslijedom i koristei se svakodnevnim terminima koji ozna-

avaju tijek vremena.Znaju i mogu prepriati epizode iz pria o prolosti.

Pronalaze odgovore na odreena jednostavna pitanja o prolosti iz izvorainformacija.

2

Pokazuju razvijeniji osjeaj za kronologiju koristei termine koji se odnosena tijek vremena, redajui predmete i dogaaje kronolokim redoslijedom iprepoznajui da su njihovi vlastiti ivoti razliiti od ivota ljudi u prolosti.

Pokazuju znanje i razumijevanje odreenih aspekata prolosti izvan sjea-nja ivih ljudi, te nekih od glavnih dogaaja i osoba o kojima su uili.

Poinju shvaati da postoje razlozi zato su ljudi u prolosti djelovali tako

kako su djelovali.Poinju identificirati neke od naina na koje se povijest prikazuje.

Slue se izvorima informacija kako bi odgovorili na pitanja o prolosti natemelju jednostavnih opservacija.

3

Pokazuju rastue razumijevanje kronologije shvaajui da se prolost moepodijeliti u razliita razdoblja, prepoznajui neke od slinosti i razlika izmeutih razdoblja i upotrebljavajui datume i termine.

Pokazuju znanje i razumijevanje nekih glavnih dogaaja, ljudi i promjenakoje su prouavali.

Identificiraju neke naine na koje se povijest prikazuje.

Koriste izvore informacija na nain koji je vie od jednostavnih opservacijakako bi odgovorili na pitanja o prolosti.

35 Nivoi dostignua se sastoje od ukupno 9 nivoa (levels 1-8 + level for exceptional performance above level 8).Svaki je nivo detaljno razraen (vidi tablicu), a opisi ukljuuju tipove i raspon karakteristinih uenikihdostignua na pojedinom nivou; zahtjevi za uenike rastu u odnosu na prethodni nivo. Tijekom ciklusa1se oekuje da uenici rade unutar nivoa 1-3; oekivani nivo dostignua veine uenika na kraju stupnja(7. god.) je 2. Tijekom ciklusa 2rade unutar nivoa 2-5; oekivani nivo dostignua na kraju stupnja (11god.) je 4. Tijekom ciklusa 3 rade unutar nivoa 3-7; oekivani nivo na kraju stupnja ( 14 god.) je 5/6.Povijest nije dio nacionalnih testiranja koji se provode na kraju svakog stupnja kolovanja (key stage),

no moe biti izborni predmet na maturi (GSCE - General Certificate of Secondary Education) koja seprovodi na kraju obveznog obrazovanja (16 godina).


26/58

142

P

4

Pokazuju znanje i razumijevanje injenica o odreenim aspektima povijestiBritanije i svijeta i koriste ih kako bi opisali karakteristina obiljeja prolihdrutava i razdoblja i identificirali promjene unutar i kroz razliita razdoblja.

Opisuju neke od glavnih dogaaja, ljudi i promjena. Znaju navesti neke uzro-ke i rezultate glavnih dogaaja i promjena.

Pokazuju odreeno razumijevanje da se neki aspekti prolosti prikazuju iinterpretiraju na razliite naine.

Poinju odabirati i kombinirati informacije iz razliitih izvora. Poinju izrai-vati strukturirane radove, koristei na prikladan nain datume i termine.

5

Pokazuju veu dubinu injeninog znanja i razumijevanja aspekata povijestiBritanije i svijeta. Te injenice koriste kako bi opisali obiljeja prolih druta-va i razdoblja te ih poinju povezivati.

Opisuju dogaaje, ljude i promjene. Opisuju i povezuju dogaaje i promjenete navode uzroke i rezultate tih dogaaja i promjena.

Znaju da se neki dogaaji, ljudi i promjene interpretiraju na razliite naine i

sugeriraju mogue razloge zato je to tako.Koristei svoje znanje i razumijevanje poinju evaluirati izvore informacija iidentificirati one koji su korisni za odreeni zadatak. Odabiru i organizirajuinformacije kako bi proizveli strukturirani rad, upotrebljavajui na prikladannain datume i termine.

6

Koriste injenino znanje i razumijevanje povijesti Britanije i svijeta kako biopisali prola drutva i razdoblja, te povezali obiljeja unutar i kroz razliitarazdoblja.

Ispituju i objanjavaju uzroke i rezultate dogaaja i promjena.

Opisuju i poinju analizirati zato postoje razliite povijesne interpretacije

dogaaja, ljudi i promjena.Koristei svoje znanje i razumijevanje, identificiraju i evaluiraju izvoreinformacija, koje koriste kritiki da bi doli do zakljuaka i argumentirali ih.Odabiru, organiziraju i primjenjuju relevantne informacije kako bi proizvelistrukturirani rad, upotrebljavajui na prikladan nain datume i termine.

7

Stvaraju poveznice izmeu injeninog znanja i razumijevanja povijestiBritanije i svijeta.

Koriste te veze kako bi analizirali odnos izmeu obiljeja odreenih razdobljai drutava, te uzroke i rezultate dogaaja i promjena.

Objanjavaju kako i zato nastaju razliite povijesne interpretacije.

Uenici pokazuju odreenu nezavisnost u istraivanju, upotrebljavajuisvoje znanje i razumijevanje kako bi kritiki identificirali, evaluirali i upotre-bljavali izvore informacija. Ponekad samostalno dosiu zakljuke koje mogudokazati i potkrijepiti.

Odabiru, organiziraju i upotrebljavaju relevantne informacije kako bi proizvelidobro strukturirane naracije, opise i objanjenja, upotrebljavajui na prikla-dan nain datume i termine.


27/58

143

S K M N-A: E ....

8

Koriste svoje injenino znanje i razumijevanje povijesti Britanije i svijetakako bi analizirali odnose izmeu dogaaja, ljudi i promjena, te izmeu obi-ljeja razliitih prolih drutava i kultura.

Njihova objanjenja uzroka i rezultata dogaaja i promjena smjetena su uiri povijesni kontekst.

Analiziraju i objanjavaju razliite povijesne interpretacije i poinju ih eva-luirati.

Koristei svoje povijesno znanje i razumijevanje, kritiki upotrebljavajuizvore informacija, provode povijesna istraivanja i samostalno dolaze dozakljuaka koje mogu dokazati i potkrijepiti.

Odabiru, organiziraju i upotrebljavaju relevantne informacije kako bi dosljed-no proizvodili dobro strukturirane naracije, opise i objanjenja, upotrebljava-

jui na prikladan nain datume i termine.

Eexceptionalperformance

Koriste svoje iroko i detaljno injenino znanje i razumijevanje povijestiBritanije i svijeta kako bi analizirali odnose i veze izmeu razliitih dogaaja,ljudi, ideja i promjena te izmeu obiljeja razliitih prolih drutava i kultura.

Objanjenja i analize uzroka i rezultata dogaaja i promjena dobro su ute-meljena i smjetena u iri povijesni kontekst.

Analiziraju veze izmeu dogaaja i procesa koji su se dogodili u razliitimzemljama i u razliitim razdobljima.

Donose uravnoteene prosudbe utemeljene na njihovom razumijevanjupovijesnog konteksta o vrijednosti razliitih interpretacija povijesnih doga-aja i razvoja.

Na temelju svojeg znanja i razumijevanja, kritiki upotrebljavaju izvore infor-macija, provode povijesna istraivanja, razvijaju argumente kojima podupirusvoje zakljuke te samostalno dosiu uravnoteene zakljuke koje mogu

dokazati i potkrijepiti.Odabiru, organiziraju i primjenjuju raznovrsne i relevantne informacije kakobi dosljedno proizvodili dobro strukturirane naracije, opise i objanjenja,upotrebljavajui na odgovarajui nain datume i termine.

U engleskom obrazovnom sustavu postoji vanjska evaluacija znanja. Uenikapostignua na kraju prva tri ciklusa (Key stages 1-3) procjenjuju se pismenim testovi-ma iz engleskog jezika i matematike, dok povijest nije dio tih nacionalnih testiranja.Na kraju obveznog obrazovanja (16 godina) provodi se vanjska evaluacija znanjaili ispit kojim se dobivaju odreene kvalifikacije (GSCE General Certificate ofSecondary Education), pri emu povijest moe biti jedan od izbornih predmeta.

3. Austrija, Maarska, Slovenija

Treu skupinu ine tri srednjoeuropske zemlje Austrija, Maarska i Slovenija ijisu obrazovni sustavi potekli iz sline tradicije pouavanja, ali su u sadanjim trendo-vima otile u razliitim smjerovima. Za razliku od Austrije koja pokazuje veu sklo-nost zadravanja uvrijeenih naina obrazovanja, u Maarskoj je i Sloveniji je, kao

tranzicijskim zemljama, zamjetna snanija potreba za promjenama. U Maarskoj se


28/58

144

P

ak moe uoiti tendencija prema prema eksperimentiranju to je ponekad dovodilodo kaotinih situacija36U Sloveniji su se promjene nakon 1990. odvijale postupno,iako se u slovenskom programu povijesti moe uoiti jugoslavensko nasljee koji seoituje u preskriptivnosti kada je rije o definiranju sadraja.

Austrija37

U Austriji su od 1. do 4. razreda osnovne kole (Volksschule) povijesni sadraji dioobveznog predmeta Sachunterricht (ekvivalent predmetu Priroda i drutvo u prvaetiri razreda hrvatske osnovne kole). Nastava ovog predmeta osposobljava uenikeza razumijevanje svijeta u kojem ive. Predmet obuhvaa sljedea podruja: Drutvo,Priroda, Prostor, Vrijeme, Gospodarstvo, Tehnika. Povijesni sadraji mogu se naiprvenstveno unutar podruja Vrijeme, a odnose se na razvijanje povijesnog miljenjana sadrajima bliskima iskustvu uenika (snalaenje u vremenu, sjeanja i iskustva

ljudi iz djetetova okruenja, stare zgrade i spomenici kao svjedoanstvo prolosti,prolost mjesta u kojem dijete ivi, posjeti muzejima itd.).U viim razredima razliitih tipova kola za osnovno obrazovanje (Volksschule

Oberstufe, Allgemeine Hochschule - AHS i Hauptschule) postoji zaseban i obvezanpredmet koji se naziva Povijest i drutvene znanosti (Geschichte und Sozialkunde).Prouava se u 2. razredu (od pojave ovjeka do kraja srednjeg vijeka), 3. razredu(od poetka novog vijeka do kraja Prvoga svjetskog rata) i 4. razredu (od krajaPrvoga svjetskog rata do sadanjosti). Nastava ovog predmeta shvaa se kao susret sprolou vlastitog i drugih kulturnih krugova. Doprinosi uenikom orijentiranju

u prostoru i vremenu te pronalaenju identiteta u pluralistikom drutvu, dok upo-znavanje razliitih modela ljudske egzistencije u prolosti treba voditi razumijevanjui toleranciji prema drugima u sadanjosti. Program predmeta donosi sadraje i temekoji pripadaju tzv.jezgri (Kernbereich). To su obvezni sadraji za koje je predvienodvije treine ukupne satnice predmeta. Prilikom izrade plana, kole trebaju voditirauna i o tzv. proirenim sadrajima (Erweiterungsbereiche), za koje je unutar satnicepredvieno 5-10sati ili %; njih kola moe samostalno planirati.

U prva etiri razreda za sve predmete, pa tako i za Sachunterricht, vrijede opiciljeviobrazovanja (Allgemeines Bildungsziel) za osnovnu kolu (die Grundschule).U programima za AHS i Hauptschule postoje zajedniki ciljeviobrazovanja kojivrijede za sve predmete (Aufgabenbereiche der Schule = podruje zadaa kole). Udijelu koji se odnosi na predmet Geschichte und Sozialkundenavode se specifinepredmetne zadaeobrazovanja i uenja (Bildungs- und Lehraufgabe).

36 Analizirani dokument odnosi se na model u kojem osnovno obrazovanje traje 8 godina, a srednjokolsko4 godine. Tijekom razdoblja reformi u 1990-im godinama, u Maarskoj je istovremeno primijenjen imodel 6 + 6. O tome vie u Bihari, 2003.

37 Ova je analiza izraena na temelju sljedeih dokkumenata: Lehrplan der Volksschule, Lehrplan AHS,

Lehrplan Hauptschule, Bundesministerium fr Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2001, http://www.bmbwk.gv.at/


29/58

145

S K M N-A: E ....

Tablica 8:Ciljevi nastave povijesti u Austriji

Ciljevi

Sachunterricht Opi ciljevi obrazovanja koji vrijede za sve predmete:

individualni razvoj pojedinih uenika/uenicarazvoj elje za uenjem, vjetina, interesa i sklonosti

razvoj uenikog samopouzdanja

izgradnja socijalnih vjetina (zajedniki rad, potovanje pravila inormi, kritike vjetine, itd.)

razvoj jezinih vjetina (komunikacija, izraavanje)

razvoj temeljnih spoznaja, vjetina i sposobnosti.

Geschichte undSozialkunde

Stjecanje znanja o temeljnim podrujima kojima se bavi nastavapovijesti (politika/vlast, drutvo, gospodarstvo, kultura).

Vremenska dimenzija kao temelj razumijevanja povijesti (geneti- ko-kronoloki nain gledanja; horizontalni i vertikalni presjek)

Povezivanje univerzalnog, nacionalnog, lokalnog i regionalnog, tj.uvid u europsku i svjetsku povijest s obzirom na regionalni razvoju povijesti Austrije

Odnos sa sadanjou i politiko obrazovanje kao prilog odgojuza demokraciju, mir i toleranciju.

Razumijevanje postupaka povjesniara i izgradnja povijesne svijesti.

Razjanjavanje suvremenih gospodarskih, drutvenih, politikih ikulturnih fenomena kroz povijesni razvoj.

Multiperspektivni nain gledanja.Vjetine i tehnike poput orijentacije u vremenu, usvajanja poj-movnog instrumentarija koji omoguava procjenjivanje povijesnihinformacija, samostalno vrednovanje informacija, itd.

Predmet Sac

Documents

Nastava Povijesti u Obaveznom Obrazovanju