16
NašSecuritas NOVEMBAR 2013. BROJ 12

Naš Securitas 12.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Naš Securitas 12.pdf

NašSecuritas NOVEMBAR 2013.BROJ 12

Page 2: Naš Securitas 12.pdf

2 Naš Securitas Naš Securitas 3

Drage kolege,

SRETAN PRVI ROĐENDAN!

Evo već je prošla puna godina dana kako izlazi interni časopis preduzeća Securitas BH. Nadamo se da ste u tom periodu imali priliku naučiti nešto novo, upoznati kolege, pratiti rad preduzeća u cjelini. Svakog mjeseca je u prosjeku 1.800 kolega na svoju kućnu adresu dobilo primjerak Našeg Securitasa. Predstavili smo 24 radnika mjeseca i četvoricu kolega koji su dali poseban doprinos kvaliteti rada i međuljudskim odnosima u preduzeću. Predstavljeni su svi članovi Uprave Securitasa BH, te niz prijatelja Securitasa koji su primili sponzorstva ili donacije, kao i klijenti i događaji u kojima su učestvovali uposleni. Bavili smo se temama za koje smo smatrali da vas zanimaju i da su vam korisne na vašem radnom mjestu i u životu uopće.

Nažalost, u toku cijele godine niko od kolega nije poslao niti jednu priču, informaciju, događaj iz svoje lokalne zajednice koji bi želio podijeliti sa svima. Naš Securitas bi trebao biti naš, časopis gdje su naše informacije, prije svega upućene od uposlenih za uposlene, a ne informacije službe za komunikacije za uposlene. Ali, nova godina, novih dvanaest mjeseci je pred nama i nadamo se da će neko od vas koji redovno čitate Naš Securitas pronaći zanimljivu priču ili informaciju koju bi želio podijeliti sa kolegama.

Naš Securitas je napunio godinu dana

Page 3: Naš Securitas 12.pdf

2 Naš Securitas Naš Securitas 3

4KONKURS/NATJEČAJ: Biramo najbolju fotografiju

6Zdravlje: Šta je ovisnost?

12Edukacija: Zašto učiti?

13Radnik mjeseca novembra

15Mogućnosti: Održana je redovna provjera fizičke spreme i sposobnosti rukovanja oružjem

8Fond solidarnosti

14Korak više:Securitas za sport i mlade

10Osnove pružanja prve pomoći

Sadržaj

Page 4: Naš Securitas 12.pdf

4 Naš Securitas

Inicijativa

KONKURS/NATJEČAJ: Biramo najbolju fotografijuPozivamo vas da tokom decembra 2013. učestvujete u natječaju za najbolju fotografiju pod nazivom: „PONOSAN/PONOSNA SAM NA...“ Do 31.12.2013. godine svi uposleni u agencijama Securitas, AWG Gama Sigurnost i Securitas BH mogu dostaviti svoje fotografije na e-mail [email protected] ili poštom na adresu: Bačići 15, 71 000 Sarajevo. Uz fotografiju dostavite svoje puno ime i prezime, a poželjno je poslati i obrazloženje „zašto ste ponosni baš na to“. Sretno!

Fotografija može sadržavati sve ono što vi smatrate svojim uspjehom, ono na šta ste ponosni. To možete biti vi na svom radnom

mjestu, vaš sportski uspjeh, vaša porodica, neki hobi, kućni ljubimac, nešto što ste napravili... I sama lijepa fotografija koju ste snimili može biti nešto na što ste ponosni.

Komisija koja inače bira radnika mjeseca će, pored te dužnosti, pregledati sve pristigle radove do 10.01.2014. godine. Svaki član komisije će dati ocjenu svakoj pristigloj fotografiji. Fotografija koja bude imala najviše bodova će biti pobjednička. Ocjenjivanje će se temeljiti na: upečatljivosti, estetskoj kvaliteti i općoj etičkoj vrijednosti sadržaja. U januarskom broju ćete imati priliku vidjeti nagrađenu fotografiju i saznati ime i prezime njenog autora. I ne samo to, AUTOR NAJBOLJE FOTOGRAFIJE POSTAT ĆE VLASNIK NOVOG FOTOAPARATA!

Page 5: Naš Securitas 12.pdf

Naš Securitas 5

Mogućnosti

Korak više možemo ostvariti samo ako sviuposleni u Securitasu, svih nas 300.000,budemo radili u zajedničkom interesu izajedno se trudili da primijenimo moto:poštenje - spremnost - uslužnost.

Page 6: Naš Securitas 12.pdf

6 Naš Securitas Naš Securitas 7

Početak upotrebe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se zbiva u periodu adolescencije, a mladi su, zbog specifi čnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkoga ponašanja.

Važni pojmoviOvisnost o drogama je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Karakterizira ga nesavladiva žudnja, odnosno neodgodiva prisila za uzimanjem sredstva ovisnosti, bilo zbog njegovih poželjnih učinaka, bilo da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s njegovim uzimanjem prekine.

Zlopotreba droga je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji upotreba psihoaktivnih tvari u takvom opsegu za koji je vjerovatno da će prouzrokovati

Zdravlje

Šta je ovisnost?mentalnu disfunkciju i poremećaje u ponašanju. Psihička ovisnost je, u prvom redu, odraz reakcije pojedinca na djelovanje samog sredstva i defi nira se kao osjećaj zadovoljenja i duševni nagon koji zahtijeva povremeno ili trajno uzimanje sredstva radi stvaranja ugode ili izbjegavanja neugode.

Fizička ovisnost je stanje prilagodbe koje se očituje fi zičkim poremećajima pri prestanku uzimanja sredstva ovisnosti. Ti se poremećaji sastoje od tjelesnih simptoma koji mogu biti lakši ili teži, a specifi čni su za svako sredstvo i nazivaju se apstinencijski sindrom ili sindrom ustezanja.

Tolerancija je pojam koji se može odnositi na lijekove, alkohol i sredstva ovisnosti, a označava da je u toku njihove duže upotrebe potrebna sve veća doza za postizanje istog učinka.

Koji su stepeni razvoja ovisnosti?Iako duhan, alkohol i psihoaktivne droge imaju različita farmakološka svojstva, različita djelovanja na organizam, različite korisničke skupine pa i različit način upotrebe u svakodnevnici, zajednička im je značajka što

Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Čovjek može biti ovisan o jelu, igrama na sreću,

televiziji, internetu itd., a zajednička je značajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu postati centralni sadržaj i smisao življenja.

Page 7: Naš Securitas 12.pdf

6 Naš Securitas Naš Securitas 7

Zdravlje

Šta je ovisnost?

Mladi sredstvo ovisnosti počinju doživljavati kao poželjan dio svakodnevnoga života

Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Možemo biti ovisni i o jelu,

igrama na sreću, televiziji, internetu itd.,

mogu izazvati ovisnost, imaju slične mehanizme djelovanja u mozgu i štetne učinke na fi zičko i mentalno zdravlje.

Probno uzimanje (eksperimentiranje)Velika većina adolescenata je jednom ili više puta u životu eksperimentirala s tzv. legalnim drogama kao što su duhan i alkohol, a sve veća dostupnost marihuane čini i tu grupu eksperimentatora sve brojnijom. Jednom zadovoljena radoznalost ili dokaz “odraslosti” mogu i završiti na jednom ili nekoliko pokušaja, što se u najvećem dijelu slučajeva i događa. No, u jednog dijela mladih ponovni kontakt sa sredstvom ovisnosti, te rizična situacija ili okolina mogu potaknuti želju za nastavkom uzimanja sredstva.

Potraga za boljim raspoloženjem

Mladi na tom stepenu sredstvo ovisnosti počinju doživljavati kao poželjan dio svakodnevnoga života, a vrijeme pod djelovanjem droge kao nešto pozitivno i povoljno. Na upotrebu se troši sve više energije, novaca i vremena. Uzimanje je još uvijek povremeno, uglavnom u društvu i ne ometa normalno funkcioniranje u toku dana.

Štetna upotrebaZapočinje zaokupljenost sredstvom ovisnosti. Droga postaje neophodnom za svakodnevno funkcioniranje. Pribjegava se lažima, u školi se redaju neuspjesi,

novac za drogu se nabavlja pod svaku cijenu, pa i krađom ili prodajom stvari iz kuće. Odnosi s roditeljima i prijateljima se pogoršavaju, a sve je učestalije druženje s onima koji također uzimaju drogu. U tom stepenu svi vjeruju da mogu prestati s uzimanjem kad god požele, a porodica često tek tada prepoznaje problem.

OvisnostUzimanje droge je prisilno, neodgodivo i tome su podređene sve normalne i svakodnevne aktivnosti. Organizam se navikava na drogu, pozitivni učinci se sve više smanjuju i iščezavaju, a droga se uzima da se ne bi doživjele patnje apstinencijskoga sindroma. Mogućnosti socijalnoga funkcioniranja su sve manje, a gubi se zanimanje za bilo što osim zadovoljenja potrebe za drogom.

Izvor: Pliva Zdravlje

Page 8: Naš Securitas 12.pdf

8 Naš Securitas Naš Securitas 9

31.10.2013. godine održan je sastanak Komisije za upravljanje Fondom solidarnosti uposlenika društava Securitas BH. Na sastanku je razmatrana dosadašnja aktivnost u radu Fonda solidarnosti, te zahtjevi članova Fonda za dodjelom jednokratne finansijske pomoći. Konstatovano je da je sa 31.10.2013. u Fond prikupljeno 24.508,00 KM, a isplaćeno 23.450,00 KM, uključujući i zahtjeve koji su na ovom sastanku razmatrani. Komisija je odobrila pomoć za 40 zahtjeva, i to:

- 16 slučajeva smrti roditelja člana Fonda,- 22 slučaja liječenja člana Fonda ili člana njegove uže po-

rodice,- 2 slučaja uništenja imovine.

Na sastanku je konstatovano da se u radu Fonda i dalje ponavljaju problemi iz ranijeg perioda, a to su:1. Prikupljanje sredstava u blagajnu Fonda se ne odvija planiranom dinamikom, tj. kasni se sa uplatama, a visina mjesečnih uplata i dalje stagnira;2. Nepoznavanje Pravilnika o radu Fonda solidarnosti od strane većeg broja članova, usljed čega se podnose zahtjevi koji nisu u skladu sa odredbama Pravilnika ili nepotpuni zahtjevi bez prateće dokumentacije.

Ovom prilikom daju se tumačenja nekih pojmova i odredbi iz Pravilnika u skladu sa kojima se trebaju podnositi

Inicijativa

Svi članovi Fonda solidarnosti mogu se obratiti svojim pretpostavljenim branch managerima, koji im mogu dati na uvid cjelovit tekst Pravilnika Fonda solidarnosti kako bi tačno znali koji su uslovi članstva i dodjele sredstava.

Fond solidarnosti

Izvještaj o radu Komisije Fonda

solidarnosti pripremio je kolega Ismet Đonlagić.

Page 9: Naš Securitas 12.pdf

8 Naš Securitas Naš Securitas 9

Inicijativa

zahtjevi i na osnovu kojih Komisija donosi odluke. Inače, Pravilnik je napravljen u skladu sa socijalnom praksom i pružanjem solidarne pomoći koja se primjenjuje u najvećem broju institucija i organizacija u Bosni i Hercegovini, a naš Fond solidarnosti je osnovan isključivo s ciljem pružanja pomoći našim uposlenicima – članovima Fonda, a zatim njihovoj užoj porodici. S tim u vezi, prema Pravilniku i tumačenju Komisije, smatra se da je:

- uža porodica ona koju čine član Fonda, njegova supruga (njen suprug) i djeca, te druga lica kojima je član Fonda zakonski staratelj. Ostali krvni i tazbinski srodnici nisu članovi uže, već šire porodice, i za njih se ne dodjeljuje pomoć. Jedina iznimka je napravljena u slučaju smrti roditelja člana Fonda, kada se također dodjeljuje pomoć;

- liječenje člana Fonda usljed nesreće na poslu, liječenje člana Fonda ili člana njegove uže porodice usljed teže bolesti. Pomoć se dodjeljuje u slučaju da nadležni Zavod zdravstvenog osiguranja ne snosi ili samo djelimično snosi troškove liječenja, pa je član Fonda prinuđen da sam plaća liječenje. Za ovu svrhu se, uz zahtjev za pomoć, mora dostaviti potvrda Zavoda da ne snosi troškove liječenja, te računi koje je član Fonda sam platio za liječenje;

- pomoć u slučaju elementarnih nepogoda se dodjeljuje samo u slučaju uništene imovine čiji je vlasnik član Fonda;

- retroaktivna uplata sredstava u Fond. Retroaktivnim uplaćivanjem sredstava u Fond ne stiče se odmah pravo za dodjelom pomoći. Prema Pravilniku i stavu Komisije, pravo na pomoć se stiče ako se sredstva uplaćuju tri mjeseca u kontinuitetu, a lična je stvar ako neko želi izvršiti uplatu retroaktivno.

Članstvo u Fondu solidarnosti je potpuno dobrovoljno. Svaki član ima pravo da bilo kada prekine svoje članstvo u Fondu. Samo izvršavanjem svoje obaveze prema Fondu – redovnim uplaćivanjem sredstava u Fond – članovi mogu ostvariti svoja prava – naplatu sredstava.

Page 10: Naš Securitas 12.pdf

10 Naš Securitas

Edukacija

Kada je  prva pomoć  neodgodiva?• Ako se osoba guši, treba omogućiti prohodnost dišnih puteva (osoba ne diše, a koža postaje plavičasta);• Ako osoba jako krvari, krvarenje treba zaustaviti;• Ako osoba ne diše, treba početi sa postupkom umjetnog disanja (nema podizanja niti spuštanja prsnog koša);• Ako srce ne kuca, treba početi sa postupkom oživljavanja.

Kako prepoznati da li je unesrećeni bez svijesti?• Ako osoba ne reaguje na događanja u okolini, ne odgovara na pitanja, ali diše i srce joj radi;• Ako su mišići mlohavi i bez tonusa;• Ako osoba nema refleks gutanja i kašljanja.Uzrok gušenja ozlijeđenih bez svijesti

Osnove pružanja prve pomoći

najčešće je mlohavi jezik koji pada u ždrijelo, a korijen jezika zatvara dušnik. Uzrok gušenja može biti i krv, slina, hrana ili, pak, povraćani sadržaj. Rizične skupine su djeca i starije osobe. Najčešće do opstrukcije dišnih putova dolazi prilikom hranjenja, igre ili alergijske reakcije, prilikom koje dođe do otoka mekog tkiva ili jezika.  Osobu bez svijesti treba postaviti u sta-bilan, bočni položaj, osim kod ozljede kralješnice kada osobu treba staviti u položaj na trbuh.

Šta učiniti sa ozlijeđenom osobom koja ne diše?1. Sa dva prsta ozlijeđenoj osobi podići bradu i zabaciti glavu, osloboditi joj dišni put;2. Provjeriti usnu šupljinu i odstraniti strani sadržaj (ako ga ima) ili zubnu protezu;3. Ako i nakon tih postupaka osoba i dalje ne diše, treba pristupiti davanju umjetnog disanja, osim ako postoje zapreke (npr. kada davatelj ne može obuhvatiti usta unesrećenog);4. U tom slučaju, treba pristupiti postupku davanja umjetnog disanja „usta na nos“.

Tokom ove godine svi uposleni su prošli obaveznu edukaciju. Dio sadržaja edukacije je činilo i predavanje iz oblasti prve pomoći. Osnove prve pomoći su dio opće kulture svakog čovjeka, posebno važne za uposlenike u sektoru zaštite. Ovim putem vas podsjećamo na najvažnije elemente predavanja iz prve pomoći

Page 11: Naš Securitas 12.pdf

Naš Securitas 11

Edukacija

Ako ste spasili jedan život, kao da ste spasili cijeli svijet.

Osnove pružanja prve pomoći

Šta je šok? Kako ga prepoznati? Kako postupati sa osobom koja je u šoku?Šok je po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi, opći poremećaj organizma, čest pratilac ozljeda. Osoba u šoku najčešće je pri svijesti, ali potpuno nezainteresirana za sebe i okolinu. Osoba u šoku gleda odsutno, blijeda je, hladne kože, često orošene ljepljivim znojem. Usne su joj modričaste, disanje brzo i površno, puls slab i ubrzan. Ozlijeđenoj osobi u šoku treba najprije zaustaviti eventualno krvarenje, imo-bilizirati prijelome ili iščašenja i treba ju postaviti u vodoravan ležeći položaj. Poželjno je utopliti ozlijeđenog, a uko-liko nema ozljeda trbušnih organa, ozlijeđenome se može dati čaša vode ili čaja.  Potrebno je što prije transportirati takvu osobu u bolnicu.

Postupanje s ranomRanu treba pokriti sterilnom gazom (ili jastučićem prvog zavoja) i previti po-vojem, a na manje rane može se staviti flaster (hanzaplast). Ranu ne dirati prstima, čistiti, ispirati, premazivati ili sprejati niti pokušavati iz-vaditi predmete koji se eventualno mogu naći.

Pružanje prve pomoći prilikom pri-jelomaS osobama koje imaju prijelom treba postupati krajnje pažljivo (da ne bismo pogrešnim postupanjem pogoršali situ-aciju). Prilikom premještanja osobe treba hvatati za dva susjedna zgloba i

umjereno ih istezati u suprotnom smjeru istodobno ru-kom pridržavajući ispod mjesta prijeloma. Prijelom treba imobilizirati. Kod otvorenog prijeloma na ranu se stavlja sterilna gaza, po potrebi zaustavlja krvarenje, a svi ostali postupci identični su kao kod običnog prijeloma.

Zaustavljanje krvarenjaKrvarenje možemo zaustaviti sljedećim postupcima:• pritiskom prsta (prstiju) na žilu kucavicu,• izravnim pritiskom na ranu,• postavljanjem kompresnog zavoja na ranu,• podvezivanjem ruke ili noge.Nakon zaustavljanja svih krvarenja, ozlijeđenu osobu treba postaviti u autotransfuzijski položaj, pokriti i hitno odvesti u najbližu bolnicu. Ukoliko nema ozljedu trbuha, ozlijeđenoj osobi može se dati da popije malo vode ili čaja.

Znakovi iskrvarenja• ubrzan i slab puls, jedva opipljiv,• ubrzano i površno disanje,• blijeda, hladna koža, orošena hladnim i ljepljivim znojem,• mogući gubitak svijesti.

Kada odustati od postupka oživljavanja? Odustati treba kod pojave spontanog disanja i rada srca, nakon dolaska liječnika ili nakon pola sata provođenja postupka oživljavanja bez uspjeha.Sigurni znaci smrti• mačije oko,• mrtvačke pjege,• mlohavost,• ukočenost zglobova.Nesigurni znaci: prestanak disanja i rada srca.

Page 12: Naš Securitas 12.pdf

12 Naš Securitas Naš Securitas 13

S razvojem novih tehnologija mije-njaju se odnosi u društvu, na poslu i u porodici. Od čovjeka se očekuje kontinuirano praćenje promjena i aktivno sudjelovanje u društvu. Da bi mogao pratiti promjene, čovjek mora trajno učiti. Obrazovanje kao temeljni

kapital savremenog društva postalo je ključni faktor ekonomskog razvoja. Promišljanje o pretpostavkama koje čine sigurno društvo i smještanje istih u kontekst relativno nesigurnog bosanskohercegovačkog društva, ali i regiona uopće, neizostavno vodi ka zaključku da se – metodološki pot-puno pogrešno – ovdašnje sigurnosno stanje nastoji unaprijediti rješavanjem posljedica, a ne uzroka postojećemu stanju. Sigurnosne strukture kao po pravilu nastoje poboljšati kvalitet života zajednice zaboravljajući na činjenicu da se osnova svakog sigur-nog društva prevashodno gradi u

sigurnosnoj kulturi odgoja i obrazovanja kako djece predškolskog i školskog uzrasta tako i osoba zrele životne dobi. A sigurnosna kultura – koja, zapravo, predstavlja cijeli set saznanja iz oblasti sigurnosti koji ljudsku zajednicu čini sposobnijom da raspoznaje metode, oblike i radnje ugrožavanja, kao i nosioce tih djelatnosti – nije ništa drugo nego dio opće kulture pojedinaca, određene sredine ili društva. Od zaštitarskih službenika, koji se svakodnev-

no suočavaju s mnogobrojnim incident-nim situacijama u zajednici u kojoj oba-vljaju poslove i zadatke (npr. krađe, razni oblici teškog nasilja u zajednici, ubistva i sl.), očekuje se da na adekvatan, pravno dozvoljen način komuniciraju, odnosno reagiraju i rješavaju razne konfliktne situ-acije. Upravo iz svega gore navedenog, menadžment Securitasa je organizirao

edukaciju sa ciljem da se inicira i shvati suština obavljanja poslova i zadataka čuvara, iz kojih proizlaze odgovornosti i obaveze za svoje uposlenike zaštitare, kontrolore i menadžere.

Edukacija

Zašto učiti?

Zahvaljujemo se prof. dr. Safetu Kapi na predavanjima iz oblasti Zakona o privatnoj

zaštiti, koja je pripremao za uposlenike agencija Securitasa BH. Prof. dr. Kapo nas ovim tekstom podsjeća na važnost rada na samom sebi.

“Živimo u društvu koje počiva na međusobnoj utrci i borbi. Ko želi novac, status i imovinu mora potisnuti druge. Što je više konkurencije, to je manje solidarnosti. Što je manje solidarnosti, to je više osamljivanja. Što je više osamljivanja, to je manje socijalnih veza. Što je manje socijalnih veza, to je više bezobzirnih kršenja normi.”

Heitmayer W. Hagan, J. 2005.

Page 13: Naš Securitas 12.pdf

12 Naš Securitas Naš Securitas 13

Radnik mjeseca

Branch manageri su početkom novembra dostavili svoje prijedloge za radnika mjeseca. Sastanak Komisije održan je 12.11.2013. u prostorijama Securitasa BH. Za mjesec novembar bila su svega četiri prijedloga za radnika mjeseca. Predložene su kolege: Elvis Velagić ispred PJ Bihać, Željko Šarić ispred PJ Travnik, Edin Pivić ispred PJ Zenica i Jovica Popović iz Agencije AWG. Ostali BO nisu imali prijedloga za radnika mjeseca novembra.

Radnik mjeseca novembraIzuzetno teško je bilo odabrati radnika mjeseca jer su sva četvorica kolega dali značajan doprinos ugledu preduzeća svojim pravovremenim djelovanjem u skladu sa radnim procedurama i zakonom. I klijenti na čijim su objektima raspoređene kolege Pivić, Šarić i Popović su izrazili svoje zadovoljstvo i uputili sve pohvale za njihov rad. Željko Šarić i Jovica Popović su uspjeli spriječiti požar, a kolega Edin Pivić je, slijedeći princip poštenja, koje čini prvi dio Securitasovog mota, dostavio u banku zaboravljeni novac sa bankomata. Ne zaboravimo, čuvanje imovine, sprečavanje štete i dokazivanje poštenja su svakodnevne ugovorne dužnosti uposlenika agencija za zaštitu.

Između ova četiri izuzetna uposlenika, izdvojio se kolega Elvis Velagić, koji je odabran za radnika mjeseca novembra jer je pokazao izuzetnu hrabrost pri sprečavanju pljačke Energopetrolove pumpe u Bosanskoj Gradišci. Pravovremenim dolaskom na mjesto na kojem se oglasio alarm, kolega iz intervencije je uspio uhvatiti provalnika, skinuti mu masku s lica, prepoznati ga i dojaviti policiji. Hitrom i promišljenom reakcijom kolega je uspio onemogućiti provalnika i dostaviti potrebne podatke policiji.

Sva četvorica kolega su svojom reakcijom uspjela spriječiti veću materijalnu štetu i doprinijeti povjerenju klijenata u kvalitetan rad Securitasovih agencija za zaštitu.

Elvis Velagić, izuzetna hrabrost i promišljena reakcija

Članovi Komisije za odabir radnika mjeseca novembra su bili:- Edin Hukić, direktor finansija- Mensud Cibra, Odjel upravljanja rizikom- Daniela Gogić, direktorica marketinga,

komunikacija i prodaje- Lejla Pašalić, direktorica Odjela HR- Darko Dropuljić, regionalni direktor

Hercegovina

ttt

Page 14: Naš Securitas 12.pdf

14 Naš Securitas

Korak više

Securitas za sport i mlade

U cijelom svijetu Securitas se trudi podržati lokalnu zajednicu i obezbijediti sigurne uslove za kvalitetan život. Kao što znate od ranije, edukacija i sport su djelatnosti za koje Securitas BH uvijek pronađe način kako bi ih podržao. Edukacija i aktivno uvođenje mladih ljudi u sport su nedvojbeno pravi put ka izgradnji sigurnog i zdravog društva.U prethodnom periodu Securitas je dao podršku: Ženskom rukometnom klubu „Zrinjski“ iz Mostara, Sarajevskoj školi alpinizma, Vaterpolo klubu „Torpedo“ iz Sarajeva i KBK Gvardija iz Modriče. Sponzorska i donatorska podrška je data i Sportskim igrama i Specijalnoj olimpijadi Udruženja „Oaza“, te projektu „Dajte nam šansu“. Ponosni smo na rezultat Gvardije, koja je na prvenstvu kick boksa RS-a, održanom 02.11.2013. godine u Banjoj Luci, ostvarila odličan uspjeh osvojivši dvije zlatne i jednu srebrenu medalju.

Sarajevska škola alpinizma - ljetni kurs 2013

ttt

Dragi prijatelji Securitasa, čestitamo vam na takmičarskim uspjesima! I hvala vam što zajedno

sa nama ulažete napor da obrazujemo mlade ljude u sportskom duhu.

ŽRK Zrinjski Mostar

Page 15: Naš Securitas 12.pdf

Naš Securitas 15

Mogućnosti

IMPRESUM:Urednik: Daniela Gogić, Tekstovi: Daniela Gogić, Munib Kasapović, Muamer Mujkić, prof. dr. Safet Kapo, Ismet Đonlagić i Lejla Pašalić, Fotografije: Daniela Gogić, arhiv Securitasa AB, Lektura i korektura: Damir Muharemović, Dizajn: Nelmedin Kolubara, Štampa: Suton d.o.o., Izdavač: Securitas BH, Tiraž: 1.900Svaka neovlaštena upotreba tekstova ili fotografija objavljenih u časopisu Naš Securitas je kažnjiva zakonom.

Održana je redovna provjera fizičke spreme i sposobnosti rukovanja oružjem

U organizaciji Odjela ljudskih resursa i tima za provjeru Black Wolf početkom mjeseca nastavljena je redovna provjera fizičkih sposobnosti, kao i provjera rukovanja oružjem, koja se vrši jednom godišnje za svakog uposlenika, a shodno Zakonu o unutrašnjim službama i agencijama za zaštitu ljudi i imovine. U mjesecu novembru je za uposlenike Aree Sarajevo organizovana provjera gađanja na strelištu u Brezi, a potom je na obližnjem stadionu vršena provjera fizičke sposobnosti. Kolege iz tima Black Wolf su u prethodnom periodu izvršile provjeru 549 uposlenika koji su nosioci certifikata za zaštitu ljudi i imovine. U toku ove godine završene su provjere za uposlenike iz regija: Hercegovina, Bihać, Brčko, Tuzla, ZDK, a planira se nastavak za regiju SBK i odjel CIT. Do sada je izvršena provjera 1.210 uposlenika Agencije Securitas i Agencije AWG Gama Sigurnost, a koji podliježu zakonskoj provjeri. Svi uposlenici će do kraja tekuće godine proći provjeru iz navedenih oblasti.

Page 16: Naš Securitas 12.pdf

16 Naš Securitas Naš Securitas PB

Poštenje | Spremnost | Uslužnost