Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteorološke

UDK 551.501.1

NAPUTAK ZA UPIS PODATAKA U

DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE

ZAGREB, veljaËa 1998.

REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

IzdavaË: Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Glavni urednik: Zvonimir Katuπin

Autor: Andrija BrataniÊ

Recenzija: Zvonimir Katuπin, Ivo LukπiÊ

GrafiËko-tehniËko oblikovanje: Ivan Lukac

PREDGOVOR

Ovaj naputak je sljednik Naputka za biljeæenje podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπkepostaje, koji je bio na snazi od 1. prosinca 1992..

Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπke postaje prilagoen je za unos podataka u osobno raËunalo(PC), a sluæi i za postaje, koje joπ nemaju osobnog raËunala ili ga odreeno vrijeme ne moguupotrebljavati zbog kvara i sl..

U naputku su pravila o unosu podataka u obrazac na papiru, kad na postaji nema raËunala ili seono ne upotrebljava, a za tehniku unosa podataka u PC napisan je Naputak za unos podatakaDnevnika motrenja Glavne meteoroloπke postaje u osobno raËunalo.

Ovaj naËin unosa podataka u Dnevnik Glavne meteoroloπke postaje omoguÊava kontinuitet izradesatnih vrijednosti meteoroloπkih elemenata.

Glavni urednik

Zvonimir Katuπin

Klasa: 920-03/98-01/12

U. br.: 554-920-03/98-01

RJE©ENJE

Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπke postaje poËinje se upotreblja-vati u mreæi meteoroloπkih postaja Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda Republike Hrvatske od1. travnja 1998..

Zagreb, 1. travnja 1998.

v.d. Ravnatelja:

Mladen Matvijev, dipl. ing., v.r.

SADRÆAJ

1. OPIS I POJA©NJENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92. NASLOVNI LIST DNEVNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93. LISTOVI S PODACIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103.1. Zaglavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103.2. Blok A: Izravni satni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103.2.1. Oznake i opis podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103.2.1.1. Satni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103.2.1.2. Dnevni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133.3. Blok B: HRKLIMA izvjeπtaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163.4. Blok C: Pojave tijekom dana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164. ISPRAVCI I DOPUNE U DNEVNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175. ZAKLJU»NE OPASKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176. PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .196.1. Meunarodni kljuËevi za πifriranje: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

0509 - Visoki oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .200513 - Niski oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210515 - Srednji oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .220700 - Smjer pojavljivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .230877 - Smjer vjetra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .230901 - Stanje tla bez snijega i leda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240975 - Stanje tla pod snijegom i ledom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .241600 - Visina oblaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243700 - Stanje mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .253870 - Visina novog snijega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .253889 - Visina ukupnog snijega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264377 - Vidljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

6.2. Regionalni kljuË . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27673 - Pravilnost snjeænog pokrivaËa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28

6.3. Nacionalni kljuËevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29077 - Meteoroloπke pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30078 - JaËina pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31029 - Karakter vjetra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31079 - Vrijeme poËetka i zavrπetka pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32080 - Trajnost pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33273 - Oblik oborine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33274 - ZnaËajne pojave uz naoblaku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33

6.4 Uzorak Dnevnika i njegovog popunjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34

NAPUTAK ZA UPIS PODATAKA U DNEVNIK

GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE

1. OPIS I OP∆A POJA©NJENJA

Dnevnik je napravljen u veliËini A-3 i obuhvaÊa satne, dnevne i klimatoloπke podatke te biljeπke opojavama tijekom dana, a takoer i opis vremena te tehniËke biljeπke. SYNOP (ukoliko se sastavl-jaju ruËno) i posebni izvjeπtaji te obrasci za podatke dodatnih mjerenja ili registracija (poputsunËevog zraËenja i sl.) vode se odvojeno po potrebi. Na taj naËin jedan obrazac zamjenjuje dosadaπnjih nekoliko. Sadræaj je podijeljen u blokove. Svaki blok predstavlja logiËku cjelinu, a po namjeni uglavnompokriva odgovarajuÊi dosadaπnji obrazac, odnosno sadræi podatke, koji su se upisivali u zasebniobrazac. Odmotreni podaci i drugi upisi unose se u Dnevnik odmah, Ëim su na raspolaganju, a na postajama,koje imaju raËunalo, upisuju se istodobno i u raËunalo na za tu svrhu predvieni naËin, opisanposebnim naputkom. Ovo ujedno omoguÊuje automatsko dobivanje izvedenih podataka prilikomunosa u raËunalo. Popunjavaju se samo polja (kuÊice) za koje ima podatak. Ako podatka nema, jer se ne motri napostaji ili nije moguÊ (na pr. kad nema oborine, iako se ona mjeri), prostor za nj ostavlja se prazn-im.

2. NASLOVNI LIST DNEVNIKA

Prvi list u dnevniku sluæi za unos podataka o postaji i izvorima podataka te za podatke o usporedbitermometara i druge biljeπke.U gornjem dijelu lijeve polovine prednje strane dopisuju se indeksni ili drugi sluæbeno dodijeljenibroj postaje, njen potpuno i sluæbeno odreeni naziv i adresa, zatim njena zemljopisna πirina i dulji-na u stupnjevima i minutama te nadmorska visina postaje (nadmorska visina tla ispod termometri-jske kuÊice) i nadmorska visina barometra. Takoer se navodi vremenska razlika u odnosu na 15.meridijan, za koji toËno vrijedi srednjeeuropsko vrijeme (UTC + 1 sat). U donjem dijelu lijeve polovine naslovne stranice dijelom su veÊ otisnuti nazivi instrumenata, adijelom ih treba upisivati za one instrumente, koji nisu obuhvaÊeni tim popisom, a postoje na posta-ji. Iza naziva instrumenta ili ureaja piπe se u zagradi po potrebi dopuna nazivu (na pr. elektriËni isl.) ili oznaka tipa ili modela (na pr. 82a). U stupcu “visina” upisuje se podatak o visini instrumen-ta iznad tla (kod barometra o nadmorskoj visini) na 0.1 m toËno (za barometar na 0.01 m). Visinominstrumenta smatra se visina osjetnika (na pr. visina rezervoara termometra ili barometra, visina rubazjala kiπomjera, visina πalica anemometra i sl.). U stupcu “ProizvoaË: broj” upisuje se naziv proiz-voaËa instrumenta i njegov serijski broj. On se upisuje cijeli, kako stoji na instrumentu, na pr. F4922 ili 1412902 i sl.. Pod “Napomene” upisuju se datumi poËetka ili zavrπetka rada pojedinoginstrumenta (na pr. do 05.06.1996. ili od 06.06.1996.), ako nije bio isti u pogonu cijeli mjesec, ilinapomene (koje se iscrpnije opisuju u desnoj polovini), bitne za kvalitetu dobivenih podataka (na pr.poluispravan, trom i sl.). Navodi se svaki instrument, dakle i istovrsni onoliko puta, koliko puta dolazi. Ako se zamjenjujeinstrument, upisuje se i onaj, kojem prestaje upotreba, i to u redak s veÊ otisnutim nazivom (ako pos-toji), i onaj, koji se stavlja u upotrebu u prazni redak. Isto tako, ako bi iz bilo kojeg razloga radiladva istovrsna instrumenta paralelno, upisat Êe se obadva s time, da se prvo navodi onaj, koji je vaæni-ji ili osnovni.

NAPUTAK ZA UPIS PODATAKA U DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE

9

Na desnoj polovini je prostor s rubrikama za upis podataka o usporeivanju instrumenata i za upisnapomena o radu i dogaajima na postaji tijekom mjeseca (ako ih bude, na pr. o kvarovima instru-menata, promjenama okoliπa i sl.) i napomena o vremenu u cjelini tijekom mjeseca. Na poleini naslovnog lista otisnuta je shema sa znakovima i πiframa za pojave, jaËinu, trajanje idopune pri voenju biljeπki o pojavama tijekom dana. Iza nje slijedi popis pojava po πiframa saznakom i kratkim opisom. Pojedine skupine srodnih pojava odvojene su u popisu crtama. Na kraju,iza popisa pojava uokvireno se navode ljestvice za stanje mora i jaËinu vjetra.

3. LISTOVI S PODACIMA

Iza naslovnog lista dolaze stranice za upis podataka, za svaki dan po jedna. Ukupno ih u mjesecuima 32, a dijele se u blokove, koji sluæe za upisivanje odreene vrste podataka ili izvjeπtaja. Prvi jenamijenjen za upisivanje podataka satnih motrenja, drugi za upisivanje dnevnih podataka, treÊi je zasastavljanje i upisivanje HRKLIMA izvjeπtaja s podacima iz klimatoloπkih termina i Ëetvrti je zaupisivanje pojava tijekom dana. Uz njih su joπ i polja za opis vremena tijekom dana, za upis tko je iu kojem vremenu motrio kao i za biljeπke o Ëinjenicama, koje bi mogle imati utjecaja na upisanepodatke.

3.1. Zaglavlje

U zaglavlju na vrhu stranice je naziv dokumenta, odnosno obrasca, prostor za upis indeksnog brojai naziva postaje, te datuma i oznake dana u tjednu. Tu se upisuje (ili otiskuje) sluæbeni naziv posta-je i njezin indeksni broj, zatim datum i dan u tjednu. Naziv obrasca je veÊ otisnut: “DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTA-JE” Indeksni broj: Iza otisnutog broja bloka (“14”) dodaje se indeksni broj postaje (na pr. za Zagreb-GriË: 236). Postaja: Upisuje se sluæbeni naziv postaje ili stavlja otisak æiga s nazivom postaje (na pr. Zagreb-GriË). Datum: Upisuje se ili otiskuje datum (na pr. 04. 10. 1996.). Dan: Upisuje se naziv dana u tjednu (na pr. srijeda).

3.2. Blok A : Izravni satni podaci

Ovaj blok u zaglavlju navodi opisom i kraticom, πto se u pojedinom stupcu upisuje za svaki sat, anarednih 24 retka sluæe za upis tih podataka. PomoÊne rubrike su potamnjene, jer se ti podaci u prav-ilu ne unose u datoteke, dok podaci u nepotamnjenim poljima moraju uÊi u datoteku satnih podata-ka. Na dnu je posebni zaglavni redak s oznakom “DNEVNI PODACI” za dnevne podatke, bilopodatke, koji se uzimaju najviπe Ëetiri puta dnevno, bilo ekstremne vrijednosti, a ispod njega soznakom “25” je redak za sam upis. Sati se u prvom stupcu vode po SEV-u (UTC+1). SEV je sred-njeeuropsko (zimsko) vrijeme, a UTC svjetsko (griniËko).Blok A uglavnom odgovara sadræini dosadaπnjeg (“velikog”) dnevnika MGM-16.

3.2.1. Oznake i opis podataka

Sadræaj stupaca najËeπÊe je naznaËen simboliËkom oznakom. U nastavku se navode redom oznaka iopis podatka, ali i potrebna pravila o unosu, a pomoÊni (potamnjeni) stupci, koji se ne unose udatoteke, naznaËeni su zvjezdicom.


10

3.2.1.1. Satni podaci

G’G’ sat motrenja po SEV; puni sat od 01 do 24 veÊ je upisan s dvije brojke km vidljivost u kilometrima, upisuje se u cijelim (na pr. 13 ili 40), cijelim i desetinkama

(na pr. 0.6 ili 2.5) ili cijelim i stotinkama (na pr. 0.04) *VV vidljivost u πifri (KljuË 4377) - nije nuæno upisivati (osobito, ako se odmah unose

podaci u raËunalo, koje je automatski daje)NN ukupna koliËina oblaka u desetinama: 0 do 10 ili /, ako se oblaci ne vide *poj. znaËajne pojave uz naoblaku (znakovi) - prema tabliciW:ABC znaËajne pojave uz naoblaku πifrom (KljuË 274, otisnut u bloku za HRKLIMA

izvjeπtaj)(Ako u stupcu nema nijedne pojave, ostaje prazan.)

*oblaci vrsta visoke naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto jepotpunije i detaljnije moguÊe)(Ako tih oblaka nema, polje ostaje prazno.)

CH πifra visoke naoblake (KljuË 0509)

(Ako tih oblaka nema, upisati nulu, a ako se ne vide /.)NNM koliËina srednjih oblaka u desetinama (rodovi Ac, As, Ns)

*oblaci vrsta srednje naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto jepotpunije i detaljnije moguÊe)(Ako tih oblaka nema, polje ostaje prazno.)

CM πifra srednje naoblake (KljuË 0515)

(Ako tih oblaka nema, upisati nulu, a ako se ne vide /.)km visina najniæih od navedenih oblaka u kilometrima i/ili dijelovima kilometra (na pr.

0.15, 0.7, 1.2 ili 6) (Ako tih oblaka nema, ne upisati niπta, a ako se ne vide ili su ispod razine postaje,upisati /.)

*hM visina najniæih od navedenih oblaka u πifri (KljuË 1600)

(Upisuje se samo na postajama bez raËunala.)NNL koliËina niskih oblaka u desetinama (rodovi Cu, Cb, Sc, St)

*oblaci vrsta niske naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto je pot-punije i detaljnije moguÊe)(Ako tih oblaka nema, polje ostaje prazno.)

CL πifra niske naoblake (KljuË 0513)

(Ako tih oblaka nema, upisati nulu, a ako se ne vide /.)km visina najniæih od navedenih oblaka u kilometrima i/ili dijelovima kilometra (na pr.

0.15, 0.7, 1.2 ili 6) (Ako tih oblaka nema, ne upisati niπta, a ako se ne vide ili su ispod razine postaje,upisati /.)

*hL visina najniæih od navedenih oblaka u πifri (KljuË 1600)

(Upisuje se samo na postajama bez raËunala.)dd srednji smjer vjetra tijekom zadnjih deset minuta u deseticama stupnjeva azimuta (00

do 36: KljuË 0877)ff srednja brzina vjetra tijekom zadnjih deset minuta u cijelim metrima u sekundi (na pr.

1, 11 i t.d.)


11

F jaËina vjetra u boforima (na pr. 0, 3, 10 i t.d.)kw karakteristika smjera i brzine vjetra (KljuË 29)

E stanje tla bez snijega i leda (E = 0 do 9 i /: KljuË 0901)(Ako se tlo ispod snijega i leda ne vidi, ostaje prazno.)

E’ stanje tla pod snijegom i ledom (E’ = 0 do 9 i /: KljuË 0975)(Ako nema na tlu snijega i leda, ostaje prazno.)Kad je god moguÊe, daje se i E i E’ (na pr. kad je tlo viπe od polovine tla vlaæno imanje od polovine pod mokrim snijegom: E=1 i E’=2)

S stanje mora (KljuË 3700)Tw temperatura mora (ili druge vode) u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: na pr.

202) T temperatura zraka (po suhom termometru) u desetinkama st. C (bez decimalne toËke:

na pr. 53, 247, -12)T’ temperatura mokrog termometra na psihrometru u desetinkama st. C (bez decimalne

toËke); ako je negativna s vodom na krpici piπe se predznak “V”, a ako je s ledom nakrpici, predznak “L” (na pr. 41, V15, L17)

*Td rosiπte u desetinkama st. C (bez decimalne toËke, na pr. 73, -22, 108) (Upisuje se samo na postajama bez raËunala.)

*e stvarni tlak vodene pare u desetinkama hektopaskala (milibara) (bez decimalne toËke:na pr. 62, 116) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

*U relativna vlaænost zraka (po psihrometru, a ako ga nema, po higrometru) u cijelim pos-tocima (na pr. 87, 100) (Upisuje se samo na postajama bez raËunala.)

Tb temperatura na barometru u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: na pr. 53, 247, -12)(Ako je na postaji barometar, kod kojeg se ne mjeri njegova temperatura, ne upisuje seniπta.)

b oËitanje barometra u desetinkama milimetra æive ili hektopaskala bez decimalne toËkei tisuÊica: na pr. 7523, odnosno za hPa 9956, 32)

*bhPa oËitanje barometra, pretvoreno u desetinke hektopaskala (bez decimalne toËke i tisuÊi-

ca: na pr. 9956, 32) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

*∆b iznos redukcije oËitanja barometra na 0 st. C u desetinkama hPa (bez decimalne toËke ipredznaka: na pr. 3, 124) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

Po atmosferski tlak na razini postaje u desetinkama hektopaskala (bhPa-∆b za Tb>0°C ili

bhPa+∆b za Tb<0°C; bez decimalne toËke i tisuÊica: na pr. 9956, 32)

*Tv virtuelna temperatura u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: na pr. 53, 247, -12) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

*∆P iznos redukcije atmosferskog tlaka na srednju morsku razinu u desetinkama hek-topaskala bez decimalne toËke i predznaka: na pr. 3, 124) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)


12

ZA POSTAJE IZNAD 700 m

*∆Ht iznos temperaturne korekcije visine standardne izobarne plohe u cijelim geopotencijal-nim dekametrima (na pr. 3, 55, 133, -16) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

ZA POSTAJE IZNAD 700 m

*Ho visina standardne izobarne plohe (850 hPa) kod 0°C u cijelim geopotencijalnimdekametrima (na pr. 1533) (Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.)

P atmosferski tlak na srednjoj morskoj razini u desetinkama hektopaskala ( Po+üP ; bezdecimalne toËke i tisuÊica: na pr. 9956, 32)

ZA POSTAJE IZNAD 700 m:

H stvarna visina standardne izobarne plohe (850 hPa) u cijelim geopotencijalnim dekametrima (na pr. 1544)

BG oËitana s barografa nekorigirana vrijednost atmosferskog tlaka (na razini postaje) udesetinkama hektopaskala (bez decimalne toËke i tisuÊica: na pr. 9956, 32)

TG oËitana s termografa nekorigirana vrijednost temperature zraka u desetinkama st. C(bez decimalne toËke: na pr. 53, 247, -12)

HG oËitana s higrografa nekorigirana vrijednost relativne vlaænosti zraka u cijelim postoci-ma (na pr. 87 ili 100)

Postaje bez raËunala za BG, TG i HG ne upisuju niπta (jer ionako izrauju satne vrijednosti uposebnom obrascu), osim u terminima, u kojim se odreuju korekcije (07, 14, 21 h)i ispred njihobavezno znak ‘X’ radi raspoznavanja, da se radi o nekorigiranoj vrijednosti.

OBORINA satna koliËina oborine (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama milimetra KOL. (na pr. 0, 3, 23, 112)

(Ako je koliËina oborine u tom satu manja od pola desetinke, upisuje se nula.)tR trajanje oborine RR u minutama (zaokruæeno na 5 minuta; na pr. 5 ili 25, 60)

(Ako je koliËina za taj sat 0 ili je uopÊe nema, ostaje prazno.)SS osunËavanje (trajanje sijanja Sunca) (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama sata

(na pr. 2, 10) (Sati 01 do 03 i 22 do 24 su zatamnjeni, jer je u njima osunËavanje nemoguÊe.) (Ako u satu nije bilo sunca, ostaje polje prazno.)

dd prevladavajuÊi smjer vjetra (za sat, koji upravo zavrπava) u deseticama stupnjevaazimuta (00 do 36: KljuË 0877)

fff srednja satna brzina vjetra (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama metra u sekun-di (na pr. 0, 3, 37, 131)

fffx maksimalna satna brzina vjetra (udar; za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkamametra u sekundi (na pr. 0, 3, 37, 131)


13

3.2.1.2. Dnevni podaci

Poredak i oznake za dnevne podatke: ZA DAN oznaËava, da se radi o dnevnim podacima: veÊ je otisnuto “25” BGX maksimalni (nekorigirani)* registrirani atmosferski tlak za

razdoblje od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) (u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem BGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet

minuta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija BGN minimalni (nekorigirani)* registrirani atmosferski tlak za razdoblje od 00 do 24 h SEV

(po dijagramu)(u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem BGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet

minuta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija TGX maksimalna (nekorigirana)* registrirana temperatura zraka za razdoblje od 00 do 24 h

SEV (po dijagramu)(u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem TGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet min-

uta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija TGN minimalna (nekorigirana)* registrirana temperatura zraka za razdoblje od 00 do 24 h

SEV (po dijagramu)(u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem TGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet min-

uta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija HGX maksimalna (nekorigirana)* registrirana vrijednost relativne vlaænosti zraka za raz-

doblje od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) (u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem HGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet

minuta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija HGN minimalna (nekorigirana)* registrirana vrijednost relativne vlaænosti zraka za razdoblje

od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) (u istom stupcu ispod samog podatka):

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem HGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet

minuta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija

Ako je na registraciji posve ravna crta, na kojoj nije moguÊe odrediti ekstrem, polje za upis vre-mena nastupa ekstrema ostaje prazno. * - Postaje bez raËunala postupaju, kako je navedeno za upisivanje satnih podataka BG, TG i HG,i u polja za upis vremena nastupa ekstrema ne upisuju niπta.

G’G’gg sat (G’G’) i minuta (gg) maksimalnog udara vjetra u danu po SEV=UTC+1 (na pr.0000, 0653, 1418, 2400)

ffxx brzina maksimalnog udara vjetra u danu u desetinkama metra u sekundi (bez decimalne toËke: na pr. 4, 73, 256)


14

ddxx smjer maksimalnog udara vjetra u deseticama stupnjeva azimuta (00 do 36: KljuË0877)

*TX07 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV juËer do 07 h SEV, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

*TN07 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV juËer do 07 h SEV, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

*TX19 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 07 h SEV do do 19 h SEV, izmjerena u 19 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

*TN19 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 07 h SEV do do 19 h SEV, izmjerena u 19 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

*TX21 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV do do 21 h SEV, izmjerena u 21 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

*TN21 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV do do 21 h SEV, izmjerena u 21 SEV (upisuje se na isti naËin kao T)

21-21h maksimalna temperatura zraka od juËer u 21 do danas u 21 SEV TX (upisuje se na isti naËin kao T) 21-21h minimalna temperatura zraka od juËer u 21 do danas u 21 SEV TN (upisuje se na isti naËin kao T) T507 minimalna temperatura zraka na 5 cm, izmjerena u 07 SEV

(upisuje se na isti naËin kao T) *R01 koliËina oborine iz razdoblja od 19 h SEV juËer do 01 h SEV,

izmjerena u 01 SEV (upisuje se na isti naËin kao RR) *R07 koliËina oborine iz razdoblja od 01 h SEV do 07 h SEV,



izmjerena u 19 SEV (upisuje se na isti naËin kao RR) R07-07 24-satna (klimatoloπka) koliËina oborine iz razdoblja od 07 SEV juËer do 07 SEV

danas, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti naËin kao RR) Rf oblik oborine (od koje potjeËe koliËina u prethodnom polju: KljuË 41 = 273)

(nalazi se ispod retka za upis dnevnih podataka): R1ox maksimalna koliËina oborine po dijagramu tijekom bilo kojeg razdoblja od 10 minuta

izmeu 0 i 24 h u desetinkama milimetra (upisuje se na isti naËin kao RR) SNIJEG 07:s8 pokrivenost tla snijegom i ledom u osminama, opaæena u 07 SEV

(0 za tragove, 1 do 8 ili prazno, ako snijega nema)S’4 karakter snjeænog pokrivaËa (uz prethodno polje; KljuË 673)sss ukupna visina snjeænog pokrivaËa u cijelim centimetrima, izmjerena u 07 SEV (KljuË

3889)ss visina novog snijega u cijelim centimetrima, izmjerena u 07 SEV

(KljuË 3870)SNIJEG 19:*s8 pokrivenost tla snijegom i ledom u osminama, opaæena u 19 SEV

(0 za tragove, 1 do 8 ili prazno, ako snijega nema)*S’4 karakter snjeænog pokrivaËa (uz prethodno polje; KljuË 673)*sss ukupna visina snjeænog pokrivaËa u cijelim centimetrima, izmjerena u 19 SEV

(KljuË 3889)


15

*ss visina novog snijega u cijelim centimetrima, izmjerena u 19 SEV (KljuË 3870)

SNIJEG: gust gustoÊa uzorka snijega po snjegomjernoj vagi u stotinkama g/cm3, izmjerena u 07 SEV

(bez decimalne toËke: na pr. 1, 23, 156) *cm visina uzorka snijega u cijelim centimetrima, izvaenog u 07 SEV (na pr. 9, 13) *mm visina dobivenog sloja vode iz uzorka (“cm”) u desetinkama milimetra (bez decimalne

toËke: na pr. 1, 45, 123)Rw vodnost snijega (mm/cm) u desetinkama milimetra (bez decimalne toËke: na pr. 1, 45,

123)ISPARAVANJE 07: Tw temperatura vode u posudi isparivaËa klase A, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti

naËin kao T) put stanje brojila prevaljenog puta vjetra na anemometru uz isparivaË, oËitano u 07 SEV,

zaokruæeno na cijeli kilometar mm visina razine vode u posudi isparivaËa, izmjerena u 07 SEV u desetinkama milimetra *mm+ visina razine vode u posudi isparivaËa, nakon dolijevanja u 07 SEV u desetinkama

milimetra (upisuje se samo, ako je dolita) 19: Tw temperatura vode u posudi isparivaËa klase A, izmjerena u 19 SEV (upisuje se na isti

naËin kao T) put stanje brojila prevaljenog puta vjetra na anemometru uz isparivaË, oËitano u 19 SEV,

zaokruæeno na cijeli kilometar mm visina razine vode u posudi isparivaËa, izmjerena u 19 SEV, u desetinkama milimetra


16

3.3. Blok B HRKLIMA izvjeπtaj

naslov: HRKLIMA: klimatoloπki podaci Ovaj blok sadræi podatke iz klimatoloπkih termina u 07, 14 i 21 SMV, za svaki termin po jedan redaks veÊ otisnutim znamenkama, gdje su one stalne i unaprijed poznate, a simboliËki su navedene grupeu zaglavnom retku. Kod grupa za temperaturu tla (555 1 do 7) naznaËena je u zaglavnom retku idubina termometra u centimetrima. Zajedno s blokom C ovo obuhvaÊa sadræinu (“malog”) klimatoloπkog dnevnika i zamjenjuje ga. Postaje, koje su istoËnije od 17°30°E, duæne su klimatoloπka motrenja obaviti nezavisno o satnommotrenju po srednjem mjesnom vremenu (SMV) (prije od satnog). Puni sat po SMV pada ranije pojednu minutu za svakih Ëetvrt stupnja istoËnije od 15. stupnja zemljopisne duljine (na pr. za 18°2°’Ebit Êe ta razlika oko 18.5°-15.0°=3.5°, tj. 13 puta po Ëetvrt stupnja, odnosno 13 minuta, pa je punisat tamo toliko ranije, u 47. minuti prethodnog sata po SEV). Na ostalim postajama je ta razlikamanja od 10 minuta, i satno i klimatoloπko motrenje se spajaju. Na njima se, ako imaju raËunalo,HRKLIMA izvjeπtaj moæe dobiti automatski sa svim potrebnim πifriranim podacima, koji su veÊraspoloæivi u satnim podacima, a one, koji nedostaju (temperature tla) treba dodatno unijeti uizvjeπtaj. Ovi se podaci upisuju prema odredbama naputka za sastavljanje HRKLIMA izvjeπtaja. Unutar bloka shematski su otisnute πifre za WA, WB i WC te WW i W3. Oznake polja bloka C su u zaglavnom retku, a opisane i pojaπnjene su u Naputku za izvjeπtavanjeklimatoloπkih podataka s glavnih klimatoloπkih postaja.

3.4. Blok C : Pojave tijekom dana

Ovaj se blok nalazi na dnu stranice, a s njegove lijeve strane je skriæaljka za πifriranje pojava premanjihovim znakovima. Upis zamjenjuje klasiËno voenje biljeπki o pojavama tijekom dana i sliËiπifriranom upisu u dosadaπnji (“veliki”) dnevnik MGM-16.

Svaki upis pojave obuhvaÊa jedan redak (maksimum 31 upis) i to:

naslov: POJAVE U DANU *znak standardni znak pojave (sa ili bez jaËine) WW πifra pojave (KljuË 80 - shematski otisnut na dnu bloka) i+i dvije πifre za jaËinu (KljuË /s pojaπnjenjem za primjenu/ 77 - shema ispod skriæaljke za

πifriranje pojava) (Upisuju se uvijek dvije πifre: ako je jaËina stalna, upisuje se dvaputa ista πifra; ako se jaËina mijenjala, prvom πifrom se upisuje jaËina pri poËetku, adrugom pri kraju; ako je bilo viπe od dvije promjene jaËine, za jednu ili obje πifreuzima se kombinirana πifra prema kljuËu za πifriranje - tako se mogu obuhvatiti ËakËetiri promjene, iako upotrebu kombiniranih πifri treba izbjegavati i preciznije vremen-ski pratiti jaËinu pojava, te biljeπku viπe puta ponavljati po vremenskim odsjeËcima sodreenim jaËinama. (Ako je jaËina nepoznata ili se ne upotrebljava za odreenu pojavu, ne upisuje seniπta.)

PO»ETAK vrijeme poËetka pojave: sat i minuta SEV, sat i Ëetvrtina sata SEV, ili dio dana (KljuË78 - kratka shema ispod skriæaljke za πifriranje pojava)

SVR©ETAK vrijeme svrπetka pojave: sat i minuta SEV, sat i Ëetvrtina sata SEV, ili dio dana(KljuË 78 - kratka shema ispod skriæaljke za πifriranje pojava)

tw trajnost pojave (KljuË 79 - navedeno na dnu)


17

(Ako je pojava neprekidna, ne upisuje se niπta.)Do smjer pojavljivanja ili poËetka pojave (KljuË 0700)

(Ako se to ne vodi ili ne moæe navesti, ostavlja se prazno; za jaki i olujni vjetar seupisuje njegov smjer.)

Dx smjer maksimuma pojave (KljuË 0700)(Ako se to ne vodi ili ne moæe navesti, ostavlja se prazno; za jaki i olujni vjetar seupisuje njegov smjer.)

De smjer prestanka pojave (KljuË 0700) (Ako se to ne vodi ili ne moæe navesti, ostavlja se prazno; za jaki i olujni vjetar seupisuje njegov smjer.)

Polja za biljeπke:Polja za biljeπke nalaze se ispod bloka C i to redom: prostor “MOTRITELJI” za upis deæurstava,gdje se upisuje prvog dana u mjesecu ime i prezime te slovËana ili brojËana oznaka motritelja, anarednih dana samo oznaka, uz navoenje njegovog radnog vremena, odnosno vremena, u kojemje motrio, po SEV, i zatim prostor “NAPOMENE” za tehniËke napomene ( o kvarovima, promje-nama na postaji i sl.), a desno od bloka C prostor pod oznakom “OPIS VREMENA” za kratki tek-stualni opis vremena tijekom dana. Prvog dana u mjesecu navode se oznake svih motritelja i kraj njih iza znaka jednakosti ime i prez-ime motritelja, na kojeg se ta oznaka odnosi. Na kraju dnevnika motrenja (na poleini zadnjeg lista za upis podataka) otisnut je uzorak naËinaupisivanja s tumaËenjem oznaka nekih stupaca ili polja za upis. Radi olakπanja ruËnog πifriranja SYNOP i HRKLIMA izvjeπtaja s unutarnje strane prednjih i zad-njih korica otisnute su sheme tih izvjeπtaja.

4. ISPRAVCI I DOPUNE U DNEVNIKU

Upisane podatke u dnevniku treba redovito provjeravati i naene pogreπke ispraviti. To treba Ëinitiodmah, Ëim je moguÊe, a isto vrijedi i za upisivanje naknadno dobivenih podataka (na pr. oËitanihpodataka s registracije, poπto traka bude skinuta i obraena). Provjere treba raditi u narednom satuza proπli sat i opet naredni dan za prethodni. Ispravci i dopune obavezno se moraju istodobno provesti i u dnevniku i u datotekama (ukolikopostaja unosi podatke u raËunalo). Ako bi se ustanovilo, da naknadno treba neπto ispraviti ili dop-uniti, πto je veÊ poslano sa postaje, uz unos na postaji, mora se to dojaviti u Zavod i zatraæiti, da seunese u poslani materijal.Kod ispravljanja u dnevniku se ne briπe krivo upisano, nego se prekriæi jednom jasnom crtom ikraj toga (prema raspoloæivom prostoru) upiπe ispravno.

5. ZAKLJU»NE OPASKE

Postaje, koje imaju na raspolaganju osobno raËunalo (PC), unaπaju podatke iz dnevnika u raËunalopo uputama i pravilima iz naputka o unosu podataka u raËunalo na postaji. Odmah po istekumjeseca te Êe postaje dnevnik i disketu s kopijom datoteka s podacima dostaviti u Zavod, a napostaji se ostavlja druga kopija na disketi i izvorne datoteke najmanje zadnja tri mjeseca u raËu-nalu. Podaci se na raËunalu vode istodobno s voenjem na papiru, najbolje sat za sat kod satnih idan za dan kod dnevnih podataka, bez odlaganja. Originalne trake s registracijama dostavljaju se uZavod zajedno s dnevnikom.


18

Postaje, koje nemaju raËunalo, vode dnevnik u dva primjerka. Duplikat dnevnika ostaje na postaji,a original dnevnika i trake s registracijama dostavljaju se u Zavod odmah po isteku mjeseca stime, da su one oËitane i podaci upisani u satne obrasce.Ako na postaji s raËunalom doe do sluËaja, da je ono izvan upotrebe, postupa se u mjesecu, ukojem postoji taj sluËaj, kao na postaji bez raËunala. Ako se opet omoguÊi rad raËunalom, unijetÊe se svi neuneseni podaci u nj, nakon Ëega se sa svim unesenim podacima i originalnimdnevnikom postupa po isteku mjeseca kao da nije bilo naknadnog unosa podataka u raËunalo.Meutim, ako do roka za slanje podataka za protekli mjesec nije moguÊ unos podataka u raËunalo,postupit Êe se kao da postaja nema raËunala. Motrenja se obavljaju na uobiËajeni naËin na temelju vaæeÊih standarda i propisa. OËitavanje reg-istriranih podataka s traka obavlja se takoer prema standardnoj praksi. Na barografu, termografu ihigrografu se u klimatoloπkim terminima oËitava stanje pera radi odreivanja korekcije pisaËa. Ako bi na postaji bio neki instrument ili automatski mjerni sustav, koji neprekidno skuplja ili reg-istrira podatke, mogu se podaci tog ureaja, nakon dobivanja sluæbene dozvole iz Zavoda (Mreæe),upotrebiti umjesto podataka onog instrumenta ili viπe instrumenata, koje takav ureaj vrstom ikvalitetom svojih podataka zamjenjuje. Takvi Êe se podaci onda i upisivati na mjesto podataka,koje zamjenjuju, pa i isti podaci, ako odgovaraju uvjetima, kao izmjereni i kao registrirani podaci(dakle na dva mjesta u dnevniku isti podaci). Ipak, nastojat Êe se, da, kad postaja raspolaæe raËu-nalom, takvi podaci odmah automatski ulaze na raËunalo i budu veÊ upisani na svoja predvienamjesta.


19


20

6. PRILOZI

6.1. ME–UNARODNI KLJU»EVI ZA ©IFRIRANJE

KljuË 0509

CH - OBLACI RODOVA CIRRUS, CIRROCUMULUS I CIRROSTRATUS

©ifra TEHNI»KE SPECIFIKACIJE ©ifra NETEHNI»KE SPECIFIKACIJE

0 Nema CH oblaka 0 Nema cirrusa, cirokumulusa ili cirostratusa

1 Cirrus fibratus, katkad uncinus, ne 1 Cirus u obliku vlakana, pramena ili osvaja nebo napredujuÊi kukica, koji ne osvajaju nebo napredujuÊi

2 Cirrus spissatus u krpama ili 2 Gusti cirusi u krpama ili u spletenimzamrπenim snopovima, koji se snopovima, koji se obiËno ne poveÊavajuobiËno ne poveÊavaju, a katkad a katkad izgleda, da su ostaci gornjegizgleda, da su ostaci gornjeg dijela kumulonimbusa; ili cirusi sa dijela Cumulonimbusa; ili Cirrus ispupËenjima u obliku malih kula ili castellanus ili floccus. kruniπta, ili cirus, koji ima izgled kumuli-

formnih pahuljica

3 Cirrus spisatus cumulonimbo- 3 Gusti cirus, Ëesto u obliku nakovnja, kao genitus ostaci i gornjih dijelova kumulonimbusa

4 Cirrus uncinus ili fibratus, ili 4 Cirrus u obliku kukica ili vlakana, ili oba,oba, koji napredujuÊi osvajaju koji napredujuÊi osvajaju nego, oni opÊe-nebo; oni se opÊenito zguπnja- nito postaju guπÊim kao cjelinavaju kao cjelina

5 Cirrus (Ëesto u prugama) i 5 Cirus (Ëesto u prugama), koje konvergira-Cirrostratus, ili samo Cirrostratus, ju prema jednoj ili dvjema suprotnim toËka-koji napredujuÊi osvajaju nebo; ma horizonta) i cirostratus ili samo ciro-oni se opÊenito zguπnjavaju kao stratus; u svakom sluËaju oni napredujuÊicjelina, ali neprekidni veo ne do- osvajaju nebo i opÊenito postaju guπÊi kaosiæe 45 stupnjeva iznad horizonta. cjelina; sli neprekidni veo ne dosiæe 45

stupnjeva iznad horizonta.

6 Cirrus (Ëesto u prugama) i 6 Cirus Ëesto u prugama, koje konvergirajuCirrostratus, ili samo Cirro- prema jednoj ili dvjema suprotnim toËkamastratus, koji napredujuÊi osvajaju horizonta) i cirostratus; u svakom sluËajunebo; oni se opÊenito zguπnjavaju oni napredujuÊi osvajaju nebo i opÊenitokao cjelina; neprekidni veo proteæe postaju guπÊim kao cjelina; neprekidni veose viπe od 45 stupnjeva iznad ho- proteæe se viπe od 45 stupnjeva iznad ho-rizonta, a da nebo nije potpuno rizonta, a da nebo nije potpuno pokriveno.pokriveno

7 Cirrostratus pokriva cijelo nebo 7 Veo cirostratusa pokriva nebeski svod

8 Cirostratus, koji napredujuÊi 8 Cirostratus, koji napredujuÊi ne osvajane osvaja nebo i ne pokriva ga nebo i ne pokriva potpuno nebeski svodpotpuno

9 Sami Cirrocuulusi ili Cirrocu- 9 Sami cirokumulus, ili cirokumulus po-mulus prevladava meu CH praÊen cirusom ili cirostratusom ili oba,oblacima ali cirokumulus prevladava

/ CH oblaci nevidljivi zbog mraka / Cirus, cirokumulus i cirostratusi nevi-magle, praπinske ili pjeπÊane dljivi zbog mrka, magle praπinske ili pje-oluje, ili drugih sliËnih pojava, ili πÊane oluje ili drugih sliËnih pojava, ilizbog neprekidnog sloja niæih ËeπÊe zbog prisutnosti neprekidnog slojaoblaka. niæih oblaka.


21


22

KljuË 0513

CL - OBLACI RODA STRATOCUMULUS, STRATUS, CUMULUS I CUMULONIMBUS


0 Nema CL oblaka 0 Nema Stratocumulusa, Stratusa, Cumulusa ili Cumulonimbusa

1 Cumulus humilis ili Cumulus 1 Cumulus sa malim vertikalnim proteza-fractus, ali ne loπeg vremena,* njem i prividno spljoπten ili iskidani Cumu-ili oba lus, ali ne oni loπeg vremena,* ili oba

2 Cumulus mediocris ili conges- 2 Kumulus umjerenog ili jakog vertikalnogtus, sa ili bez cumulusa vrste protezanja, opÊenito s izboËinama u oblikufractus ili humilis, ili stratocumu- kupola ili kula, popraÊen ili ne drugim ku-lusa, svi imaju podnice na istoj mulusima ili stratokumulusima, a svi imajurazini podnice na istoj razini

3 Kumulonimbus calvus, sa ili 3 Cumulonimbus kojeg vrhovima bar djelo-bez cumulusa, stratokumulusa mice, nedostaju jasni obrisi, no nisu ni ili stratusa jasno vlaknasti (ciriformni) niti u obliku

nakovnja; kumulus, stratokumulus ilistratus mogu takoer biti prisutni

4 Stratocumulus kumulogenitus 4 Stratokumulus nastao razvlaËenjem ku-mulusa; kumulus takoer moæe biti prisutan

5 Stratokumulus, koji nije Strato- 5 Stratokumulus koji ne proizlazi iz razvlaËe-kumulus kumulogenitus nja kumulusa

6 Stratus nebulosus ili Stratus 6 Stratus viπe ili manje neprekidnoj plohi ilifraktus, ali ne loπeg vremena, sloju, ili u iskidanim krpama, ili oba, ali bezili oba Stratusa loπeg vremena

7 Stratus fractus ili Cumulus frac- 7 Stratus fraktus loπeg vremena ili kumulustus loπeg vremena, ili oba fractus loπeg vremena, ili oba (pannus),(pannus), obiËno ispod altostra- obiËno ispod altostratusa ili nimbostratusatusa ili nimbostratusa

8 Kumulus i stratokumulus ali 8 Kumulus i stratokumulus koji nije nastaone stratokumulus kumulogeni- razvlaËenjem kumulusa; podnica kumulu-tus, sa podnicama na razliËitim sa je na razliËitoj razini od one stratoku-

mulusa

9 Kumulonimbus capillatus 9 Kumulonimbus, kojeg je gornji dio jasno(Ëesto s nakovnjem), sa ili bez vlaknast (ciriformni), Ëesto u obliku nakov-oblaka. Kumulonimbus kalvus, nja; bilo popraÊen ili ne kumulonimbusomkumulus, stratocumulus, bez nakovnja ili konËastog gornjeg dijelastratus ili panus kumulusom, stratokumulusom, stratusom-

ili panusom

/ nevidljivi CL oblaci zbog / Stratokumulusi, stratusi, kumulusi ili ku-mraka, magle, praπinske ili mulonimbusi, nevidljivi zbog mraka, maglepjeπËane oluje, ili drugih sliËnih praπinske ili pjeπËane oluje, ili drugih sliË-pojava nih pojava

* “Loπe vrijeme” oznaËava uvjete, koji opÊenito postoje za vrijeme oborine i kratko vrijeme prije iposlije.


23

KljuË 0515

CM - OBLACI RODOVA ALTOCUMULUS, ALTOSTRATUS I NIMBOSTRATUS


0 Nema CM oblaka 0 Nema altokumulusa, altostratusa ni nimbostratusa

1 Altostratus translucidus 1 Altostratus, kojeg je veÊi dio poluproziran;kroz ovaj dio se mogu Sunce ili Mjesecslabo vidjeti, kao kroz matirano staklo

2 Altostratus opacus ili 2 Altostratus, kojeg je veÊi dio dovoljno gustNimbostratus da sakrije Sunce ili Mjesec ili Nimbostratus

3 Altokumulus translucidus 3 Altokumulus kojeg je veÊi dio poluproziran;na jednoj razini razliËiti elementi oblaka tek se sporo mije-

njaju i svi su na jednoj razini4 Krpe oblaka Altokumulusa 4 Krpe altokumulusa (Ëesto u obliku

translucidus (Ëesto leÊastog badema ili ribe) kojih je veÊi diooblika neprekidno se mijenjaju poluproziran; oblaci se pojavljuju nai pojavljuju se na jednoj ili viπe jednoj ili viπe razina i elementi se stalnorazina mijenjaju po izgledu

5 Altokumulus translucidus u 5 Poluprozirni altokumulus u prugama iliprugama ili jedan ili viπe slojeva altokumulus u jednom ili viπe priliËno ne-altokumulusa, vrsti transluci- prekidnom sloju (poluprozirni ili nepro-dusa ili opacusa, napredujuÊi zirni) napredujuÊi osvaja nebo; ovi seosvjaju nebo; ovi altokumulusi altokumulusi opÊenito zguπnjavajuse opÊenito zguπnjavaju kao kao cjelinacjelina

6 Altocumulus cumulogenitus 6 Altokumulus nastao razvlaËenjem kumu-(ili kumulonimbogenitus) lusa (ili kumulonimbusa)

7 Altokumulus translucidus ili 7 Altokumulus u dva ili viπe slojeva, obiËnoopakus u dva ili viπe slojeva, ili mjestimice neproziran, koji napredujuÊialtokumulus opakus u jednom ne osvaja nebo; ili neprozirni sloj altoku-sloju, koji napredujuÊi ne osvaja mulusa, koji napredujuÊi ne osvaja nebo;nebo, ili altokumulus sa altostra- ili altokumulus zajedno s altostratusom ilitusom ili nimbostratusom nimbostratusom

8 Altokumulus kastellanus ili 8 Altokumulus s izbojcima u obliku malihfloccus kula ili kruniπta, ili altokumulus, koji ima

izgled kumuliformnih pahuljica

9 Altokumulus kaotiËnog neba, 9 Altokumulusi kaotiËnog neba, opÊenito naopÊenito na viπe razina nekoliko razina

/ CM oblaci nevidljivi zbog mra- / Altokumulusi, altostratusi i nimbostratusi ka, magle, praπinske ili pjeπËa- nevidljivi zbog mraka, magle, praπinske ili ne oluje ili drugih sliËnih pojava pjeπËane oluje, ili drugih sliËnih pojava, iliili zbog neprekidnog sloja niæih ËeπÊe zbog prisutnosti neprekidnog slojaoblaka niæih oblaka

KljuË 0700

SMJER U KOME JE OPAÆENA POJAVA©ifra kljuËa ZnaËenje

0 Tiho ili stacionarno ili na postaji1 NE2 E3 SE4 S5 SW6 W7 NW8 N9 U svim smjerovima

KljuË 0877

SMJER VJETRA, OZNA»EN S DVA ZNAKA

dd i dxdx - Smjer, iz koga puπe vjetar, desetinkama stupnjeva

©ifra ©ifrakljuËa kljuËa

00 Tiπina

01 5o-14o 19 185o-194o

02 15o-24o 20 195o-204o

03 25o-34o 21 205o-214o

04 35o-44o 22 215o-224o

05 45o-54o 23 225o-234o

06 55o-64o 24 235o-244o

07 65o-74o 25 245o-254o

08 75o-84o 26 255o-264o

09 85o-94o 27 265o-274o

10 95o-104o 28 275o-284o

11 105o-114o 29 285o-294o

12 115o-124o 30 295o-304o

13 125o-134o 31 305o-314o

14 135o-144o 32 315o-324o

15 145o-154o 33 325o-334o

16 155o-164o 34 335o-344o

17 165o-174o 35 345o-354o

18 175o-184o 36 355o- 4o

99 Varijabilni ili svi smjerovi, smjer neodrediv


24


25

KljuË 0901

STANJE TLA BEZ SNIJEGA ILI MJERLJIVOG LEDENOG POKROVA

©ifra

0 Povrπina tla suha (bez pukotina i bez znatne koliËine praπine ili rastresitog pijeska)1 Povrπina tla vlaæna2 Povrπina tla mokra (voda stoji u manjim ili velikim lokvama na povrπini)3 Poplavljeno4 Povrπina tla smrznuta5 Poledica na tlu6 Rastresita suha praπina ili pijesak ne pokrivaju tlo potpuno7 Tanki pokrov rastresite suhe praπine ili pijeska pokriva tlo potpuno8 Umjereni ili debeli pokrov rastresite suhe praπine ili pijeska pokriva tlo potpuno9 Krajnje suho s pukotinama

KljuË 0975

STANJE TLA POKRIVENOG SNIJEGOM ILI MJERLJIVIM LEDENIM POKRIVA»EM

©ifra0 Tlo preteæno pokriveno ledom1 Zbijeni ili mokri snijeg (sa ili bez leda) pokriva manje od polovine tla2 Zbijeni ili mokri snijeg (sa ili bez leda) pokriva bar polovinu tla, ali tlo nije sasvim pokriveno3 Rahli sloj zbijenog ili mokrog snijega pokriva tlo potpuno4 Neravni sloj zbijenog ili mokrog snijega pokriva tlo potpuno5 Rastresit suhi snijeg pokriva manje od polovine tla6 Rastresit suhi snijeg pokriva bar polovinu tla (ali ne potpuno)7 Ravni sloj rastresitog suhog snijega pokriva tlo potpuno8 Neravni sloj rastresitog suhog snijega pokriva tlo potpuno9 Snijeg pokriva tlo potpuno; duboki zapusi

KljuË 1600

VISINA, IZNAD POVR©INE; PODNICE NAJNIÆEG OBLAKA, KOJI SE VIDI

©ifra

0 0 do 50 m1 50 do 100 m2 100 do 200 m3 200 do 300 m4 300 do 600 m5 600 do 1000 m6 1000 do 1500 m7 1500 do 2000 m8 2000 do 2500 m9 2500 m ili viπe, ili nema oblaka./ Visina podnice oblaka nije poznata ili je podnica oblaka na razini, niæoj, a vrhovi na raziniviπoj, od postaje


KljuË 3700

STANJE MORA

©ifra Opis Visina u metrima

0 Zrcalno 01 Naborano 0 - 0.12 ValiÊasto 0.1 - 0.53 Valovito 0.5 - 1.254 Uzburkano 1.25 - 2.55 Grubo more 2.5 - 46 Olujno more 4 - 67 Velo more 6 - 98 Teπko more 9 - 149 Iznimno teπko mroe preko 14

KljuË 3870

VISINA NOVO NAPADALOG SNIJEGA

©irfra mm ©ifra mm ©ifra mm

00 0 34 340 68 180001 10 35 350 69 190002 20 36 360 70 200003 30 37 370 71 210004 40 38 380 72 220005 50 39 390 73 230006 60 40 400 74 240007 70 41 410 75 250008 80 42 420 76 260009 90 43 430 77 270010 100 44 440 78 280011 110 45 450 79 290012 120 46 460 80 300013 130 47 470 81 310014 140 48 480 82 320015 150 49 490 83 330016 160 50 500 84 340017 170 51 510 85 350018 180 52 520 86 360019 190 53 530 87 370020 200 54 540 88 380021 210 55 550 89 390022 220 56 600 90 400023 230 57 700 91 124 240 58 800 92 225 250 59 900 93 326 260 60 1000 94 427 270 61 1100 95 528 280 62 1200 96 629 290 63 1300 97 Manje od 1 mm30 300 64 1400 98 Viπe od 4000 mm31 310 65 1500 99 Mjerenje nemoguÊe ilinetoËno32 320 66 160033 330 67 1700


27

KljuË 3889

VISINA SNJEÆNOG POKRIVA»A

©ifra kljuËa000 Ne upotrebljava se001 1 cmitd. itd.996 996 cm997 manji od 0.5 cm998 Snjeæni pokrivaË, nije neprekidan999 Mjerenje nemoguÊe ili netoËno

KljuË 4377

VODORAVNA PRIZEMNA VIDLJIVOST

©ifra km ©ifra km ©ifra km

00 <0.101 0.1 34 3.4 67 1702 0.2 35 3.5 68 1803 0.3 36 3.6 69 1904 0.4 37 3.7 70 2005 0.5 38 3.8 71 2106 0.6 39 3.9 72 2207 0.7 40 4 73 2308 0.8 41 4.1 74 2409 0.9 42 4.2 75 2510 1 43 4.3 76 2611 1.1 44 4.4 77 2712 1.2 45 4.5 78 2813 1.3 46 4.6 79 2914 1.4 47 4.7 80 3015 1.5 48 4.8 81 3516 1.6 49 4.9 82 4017 1.7 50 5 83 4518 1.8 51 Ne upotrebljava se 84 5019 1.9 52 Ne upotrebljava se 85 5520 2 53 Ne upotrebljava se 86 6021 2.1 54 Ne upotrebljava se 87 6522 2.2 55 Ne upotrebljava se 88 7023 2.3 56 6 89 >7024 2.4 57 7 90 <0.0525 2.5 58 8 91 0.0526 2.6 59 9 92 0.227 2.7 60 10 93 0.528 2.8 61 11 94 129 2.9 62 12 95 230 3 63 13 96 431 3.1 64 14 97 1032 3.2 65 15 98 2033 3.3 66 16 99 >50Napomena: Upotrebljavaju se πifre od oo do 90.


29

6.2. REGIONALNI KLJU»

KLJU» 673

PRAVILNOST SNJEÆNOG POKRIVA»A

©ifra kljuËa ZnaËenje

0 Snjeæni pokrivaË pravilan, tlo zamrznuto, nema neravnina1 Snjeæni pokrivaË pravilan, tlo vlaæno, nema neravnina2 Snjeæni pokrivaË pravilan, stanje tla nepoznato, nema neravnina3 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, tlo zamrznuto, male neravnine4 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, tlo vlaæno, male neravnine5 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, stanje tla nepoznato, male neravnine6 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, tlo zamrznuto, velike neravnine7 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, tlo vlaæno, velike neravnine8 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, stanje tla nepoznato, velike neravnine


30


31

6.3. NACIONALNI KLJU»EVI


32

KljuË 077METEOROLO©KE POJAVE

- LebdeÊi hidrometeori 10 Magla uz nevidljivo nebo 11 Magla uz vidljivo nebo 12 Ledena magla 13 Niska magla 14 Sumaglica

Uzvitlani hidrometeori 16 MeÊava 17 Niska vijavica 18 Visoka vijavica 19 Morski dim

TekuÊi hidrometeori 20 Kiπa 21 Prehladna kiπa (kiπa, koja se ledi)22 Rosulja 23 Prehladna rosulja

Mjeπoviti hidrometeori24 Susnjeæica

Kruti hidrometeori26 Snijeg 27 Zrnati snijeg 28 Solika 29 Ledene iglice

TekuÊi hidrometeori u obliku pljuska30 Kiπni pljusak 31 TuËa 33 Ledena zrna (smrznuta kiπa ili sugradica)*

Mjeπoviti hidrometeori u obliku pljuska34 Pljusak susnjeæice

Kruti hidrometeori u obliku pljuska36 Snjeæni pljusak 38 Pljusak solike

Taloæeni tekuÊi hidrometeori40 Rosa

Taloæeni kruti hidrometeori na tlu45 Mraz

Inje50 Inje 52 Tvrdo inje

Sloj leda ili snijega54 Poledica 55 Poledica na tlu 56 Povrπinski led (zaleeno i klizavo tlo) 57 Snjeæni pokrivaË

LebdeÊi litometeori60 Suha mutnoÊa 61 Praπinska mutnoÊa (pjeπËana magla) 62 Dim

Opasni vrtlozi63 Pijavica

Uzvitlani hidrometeori 65 Praπinska ili pjeπËana vijavica 68 Praπinska ili pjeπËana oluja 69 Praπinski ili pjeπËani vrtlog (vihor)

Fotometeori 70 SunËev halo 71 SunËev vijenac 72 MjeseËev halo 73 MjeseËev vijenac 74 Svjetlosni stupovi 75 Duga 78 Zrcaljenje (fatamorgana) 79 Glorija 80 Irizacija

Elektrometeori81 Grmljavina 82 Grmljenje 83 Sijevanje 84 Vatra sv. Elma 85 Polarno svjetlo

Snaæni vjetrovi 90 Jaki vjetar 91 Olujni vjetar

Oblaci i magle u daljini94 Magla po vrhovima 95 Magla u dolini

Ostale pojave98 Bistri zrak 99 Sijanje Sunca

Napomene:

1. Definicije i opisi pojava nalaze se u Naputku za motrenja na Glavnim meteoroloπkim postajama. 2. Ledena zrna obuhvaÊaju smrznutu kiπu (u zimsko doba) i sugradicu (sitnu tuËu - ljeti). 3. Odreene πifre su rezervirane za pojave, koje se sada ne vode kao posebne pojave.

KljuË 078 JA»INA POJAVE

0 slaba 3 slaba pa umjerena 6 u tragovima pa slaba 1 umjerena 4 slaba pa jaka 7 u tragovima pa umjerena2 jaka 5 umjerena pa jaka 8 u tragovima pa jaka

9 u tragovima

Napomene:

1. ©ifrira se uvijek s dvije πifre, od kojih je prva za poËetnu, a druga za zavrπnu jaËinu. 2. Ako je jaËina bez promjena od poËetka do kraja trajanja pojave, uzima se ista πifra dva puta. 3. Ako je za trajanja pojave bilo viπe od jedne promjene jaËine, upotrebit Êe se kombinacije πifri,

jednostavnih (0, 1, 2, 9) i/ili kombiniranih (3-8) u prikladnom poretku. 4. Jedna pojava s promjenljivom jaËinom vodi se kao zasebna biljeπka samo u sluËaju, kad nije

poznat vremenski trenutak promjene jaËine. Ako je to vrijeme poznato, u jednoj biljeπci Êe sepojava voditi do tog vremena, a u narednoj od tog vremena.

5. Ako jaËina pojave nije poznata, iako se vodi u biljeπkama, πifre za jaËinu se izostavljaju (neπifrira se niπta i polja ostaju prazna).

6. Ako se kod odreene pojave ne vodi jaËina, jer je nema ili je nema smisla voditi ili je veÊ udefiniciji pojave ukljuËena, πifre za jaËinu se izostavljaju (ne πifrira se niπta i polja ostaju praz-na).

KljuË 029KARAKTER VJETRA

0 Tiπina (bez vjetra) 1 Stalan po smjeru i stalan po brzini ili jaËini 2 Nestalan po smjeru i stalan po brzini ili jaËini 3 Stalan po smjeru i nestalan po brzini ili jaËini 4 Nestalan po smjeru i nestalan po brzini ili jaËini 5 Mahovit

Napomene:

1. Tiπinom se smatra brzina vjetra ispod 0.3 m/s, pri Ëemu se i za smjer uzima tiπina. 2. Smjer je nestalan, kad tijekom opaæanja Ëesto i sustavno odstupa od srednjeg smjera za viπe odjedne πesnaestine punog kruga (oscilira preko 45°). 3. JaËina, odnosno brzina, vjetra je stalna, ako ostaje, osim rijetkih kratkotrajnih trenutaËnih pojaËa-vanja i stiπavanja, unutar jednog stupnja Beaufortove ljestvice, odnosno u granicama odgovarajuÊihbrzina. 4. U mahovitog vjetra povremena jaËina vjetra nadmaπuje srednju za najmanje dva stupnja poBeaufortovoj ljestvici, odnosno brzina adekvatno oscilira, pri Ëemu pojaËani udari traju od minutedo nekoliko minuta.


33


34

KljuË 079 VRIJEME PO»ETKA I ZAVR©ETKA POJAVE

Prve dvije znamenke: SATI 00 00 sati po UTC+1 (SEV) (poËetna ponoÊ)01 01 sat po UTC+1 (SEV) ... ...23 23 sata po UTC+1 (SEV) 24 24 sata po UTC+1 (SEV) (zavrπna ponoÊ)

DOBE DANA33 noÊ, koja prethodi danu, na koji se odnosi 44 rano jutro (od 00 do 07 sati UTC+1) 55 do podne (od 07 do 12 sati UTC+1) 66 popodne (od 12 sati UTC+1 do nastupa mraka)77 kasna veËer (od nastupa mraka do 24 sata UTC+1)88 noÊ, koja slijedi danu, na koji se odnosi

Druge dvije znamenke: MINUTE U SATU00 00minuta (toËno u puni sat) 01 01 minuta (iza punog sata) ... ...58 58 minuta (iza punog sata) 59 59 minuta (iza punog sata)

DIJELOVI SATA60 puni sat (otprilike, nula Ëetvrtina iza punog sata)61 Ëetvrt sata (oko 15 minuta) nakon punog sata 62 pola sata (oko 30 minuta) nakon punog sata 63 tri Ëetvrt sata (oko 45 minuta) nakon punog sata

DOBE DANA33 noÊ, koja prethodi danu, na koji se odnosi 44 rano jutro (od 00 do 07 sati UTC+1) 55 do podne (od 07 do 12 sati UTC+1) 66 popodne (od 12 sati UTC+1 do nastupa mraka) 77 kasna veËer (od nastupa mraka do 24 sata UTC+1)88 noÊ, koja slijedi danu, na koji se odnosi

DIJELOVI DOBA DANA00 poËetak dobe dana (posve rano unutar razdoblja) ... ...99 kraj dobe dana (posve pri kraju razdoblja)

Napomene:

1. Vremenski trenutak uzima se, πto je preciznije moguÊe. Ako nije moguÊe odrediti toËnu minutu,nastoji se odrediti na 5 minuta, ako nije ni to moguÊe, na Ëetvrt sata toËno, a ako nije moguÊeni na dio sata ili sat, uzima se doba dana.

2. 00 za sat se smije upotrebiti samo u obliku 0000 ili 0060 za poËetak pojave, a 24 u obliku 2400ili 2460 samo za zavrπetak pojave.

3. 33 za doba dana smije se upotrebiti samo za oznaku poËetka (i zavrπetka) pojave, koja jezapoËela (i zavrπila) u prethodnoj noÊi i nije poznato, je li to bilo prije ili poslije ponoÊi. Ako jepoznato, da je to bilo prije ponoÊi, pojava se vodi i zavrπava iskljuËivo u prethodnom danu uzodgovarajuÊu πifru (obiËno 77 za zavrπetak). Ako je to bilo poslije ponoÊi, pojava se zapoËinje ivodi iskljuËivo u danu, koji zapoËinje tom ponoÊi, uz odgovarajuÊu πifru (obiËno 44 za poËe-tak).

4. Ako se mora uzeti doba dana, nastoji se navesti i njen dio uz pomoÊ zadnjih dviju znamenakaËetveroznamenkaste πifre. Manji broj oznaËava vrijeme bliæe poËetku navedenog dijela dana, aveÊi bliæe kraju. Ponovljene prve dvije znamenke oznaËuju dio dana opÊenito, na pr. 4400 ili4421 oznaËuju dio jutra odmah iza ponoÊi, 4444 ga oznaËuje opÊenito, a 4467 ili 4488 veÊ viπeprema 07 sati.

5. Ako je pojava trajala kratko ili zapoËela i zavrπila u isto doba dana, za njen zavrπetak se uzimaista πifra, kao i za njen poËetak.


35

KljuË 080 TRAJNOST POJAVE

0 Pojava je bez prekida od svog poËetka do svog zavrπetka 1 Pojava je s prekidima, kad je pojedini prekid kraÊi od neprekinutog

trajanja pojave, koje prethodi ili slijedi prekidu, a traje kraÊe od dva sata

2 Pojava je povremena, kad je pojedini prekid dulji od neprekinutog trajanja pojave, koje prethodi ili slijedi prekidu, a traje kraÊe od dva sata

Napomene:

1. Ako je pojava neprekidna, nula se ne vodi, nego mjesto za πifru ostaje prazno, osim u sluËaju, kadiza mjesta za πifriranje trajnosti pojave slijede πifre za smjer pojave, pa bi se prva od njih moglakrivo tumaËiti kao πifra trajnosti pojave.

2. Ako prekid u pojavi traje dva sata i viπe, pojava se uzima kao ista pojava dva ili viπe puta u istomdanu i tako se u biljeπci i vodi.

3. Uputno je, da se ista pojava vodi viπekratno Ëak i onda, kad se radi o jednom ili svega nekolikoprekida, koji ne traju dulje od dva sata, ili razdoblja s neprekinutom pojavom, a poznato je, otkadi dokad su trajali. No ako su oni ËeπÊi i nedefinirani u vremenu, pojava se neÊe razdvajati.

35

Documents

Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteorološke