Nuno je sebe oznaiti kao lou metu, odbaciti neto to ivotinja
eli, uiniti se neinteresantnim ili odbojnim, neugroavati ivotinju.
Ne privlaiti ivotinje u kamp sa ostatcima hrane i smea, hranu
izolirati i skladititi dalje od kampa. ivotinje se boje vatre pa je
nona vatra svakako dobra zatita. Ne reagiraju sve ivotinje na isti
nain, stoga je nuno upoznati se sa ivotinjama u podruju kojem
boravimo i s procedurama u sluaju napada.
Boravak u prirodi, umi, planini koja je istovremeno i stanite
velikih predatora znai da ste za svoj odmor i rekreaciju odabrali
mjesto koje je zasad sauvano u svom prirodnom, djelomino iskonskom
obliku, a to znai da se nalazite u zdravoj okolini koja moe na
mnogo naina pozitivno djelovati na vas. isti zrak, ista voda,
sauvana uma su preduvjeti i za nae fiziko, ali i mentalno zdravlje.
Boravak u ovakvim predjelima, koji su u dananjem svijetu sve rjei,
a time i vrijedniji ima znaajne posljedice za posjetitelje , ali
isto tako i na prirodu.
Zbog svega naprijed navedenog ne treba imati strah od divljih
ivotinja, naroito medvjeda i vukova, ve treba slobodno ii u ta
podruja i pokuati shvatiti prirodu i njeno funkcioniranje te
upoznati i divlje ivotinje (koje su uglavnom potpuno bezopasne), a
istovremeno paziti da se svojim aktivnostima ne unitava i ugroava
priroda te ne nanosi teta prirodi i ivim biima na druge naine
naroito bukom, vikom, paleom, ostavljanjem smea i hrane u prirodi i
sl.
U naim Dinaridima postoje planine tj. podruja gdje je vea
vjerojatnost za susret planinara s medvjedom i podruja koja su
neobino vana za ispunjavanje ivotnih potreba medvjeda pa u ih ovdje
navesti, naravno, ne u elji da ih posjetitelji izbjegavaju, ve da
budu svijesni u kakvu prirodnu cjelinu su zali, da potuju
privatnost medvjeda, da uivaju u sauvanom stanitu, da eventualno
promatraju medvjeda, ali isto tako da na tim podrujima budu napose
oprezni i ne ugroavaju medvjede i prirodu bilo time to proizvode
suvinu buku, to bitnije skreu sa staza, to ostavljaju hranu i smee
i slino.
Ta iznimna podruja su :
masiv Snjenika u irem smislu,
Risnjak s uklopljenim livadama Lascem, Leskom i eginama,
-Drgomalj,
Bitoraj,
-Bijele i Samarske stijene,
-Riiko bilo s Kolovratskim stijenama,
- Cijelo podruje Sjevernog Velebita,
Srednji Velebit,
-Lika Pljeivica,
neka podruja u NP Plitvika jezera.
Svakako savjetujem posjetiteljima ovih podruja da proitaju
poglavlja o pravilima ponaanja u susretu s medvjedom i pravila
ponaanja da se ne utjee negativno na medvjede i njihovo
stanite.
VUKOVI I DIVLJI PSI
Izbjegavati kontakt oima (znak agresije). Umjerenim glasom i
gestama dati do znanja da nismo zainteresirani za sukob. Okrenuti
prema ivotinji uz umjeren razgovor povlaiti se nazad. Ostati
uspravan i pokuati izgledati to vei, pri uzmicanju pokuati
dograbiti nekakav tap ili oruje. U sluaju napada pokuati ostati na
nogama, prije ugriza pokuati podmetnuti neto u usta (cipela,
namotana jakna na ruku..). Udarati ivotinju u njuku, oi, noge su
jae pa koristiti njih za udarce. Imaju jak vrat pa je lomljenje
vrata i davljenje lo izbor. Ako imamo tap udarati po glavi ili
rebrima. Ukoliko je mogue dobro je popeti se (auto, drvo,
uzbrdica).VEPAR
Divlje svinje obino izbjegavaju ljude. Ukoliko ih primjetimo
lagano zaobici, osobito krmau sa mladima. Ukoliko se ivotinja
priprema na napad lagano se udaljavati, ne pokazivati strah i
pokuati izgledati to opasnije. U sluaju napada najbolje se popeti
na drvo. Ukoliko vidimo da prema nama juri, treba se naglo
izmaknuti u stranu tijekom naleta pritom se posebno paziti njegovih
kljova ,iskoristiti trenutak i to prije uhvatiti zaklon.ZMIJE
Lupati tapom o zemlju pri hodanju na podruju gdje ima zmija.
Nositi zatitu na nogama. Polagano se povui. Pridrati zmiju tapom
ako krene prema nama i lagano se izmaknuti. Ne sisati otrov iz rane
nakon ujeda. U sluaju ujeda lagano podvezati ranu cca 8 cm iznad
ujeda prema srcu, ostati pribran i ne paniariti, te to prije
kontaktirati medicinku slubu i prevesti se u bolnicu.
OSE/STRLJEN
to dalje pobjei, zatvoriti pri tome usta i paziti da neuu u nos.
Po mogunosti se zatvoriti u auto ili zgradu ili pobjei to dalje.
Dim e pomoi. U vodu skakanje nee biti od koristi ako je preblizu.
Osobito pripaziti oni koji su alergini na ubode insekata te se o
ovome dodatno educirati. Nositi sa sobom lijekove nakon uboda oni
koji su alergini.SMEI MEDVJED PRAVILA PONAANJA U STANITU MEDVJEDA
DA BI SE IZBJEGAO KONFLIKT S MEDVJEDOM. Iz situacija navedenih u
prethodnom poglavlju kad dolazi do neeljenog susreta s medvjedom
moemo izvesti pravila ponaanja koja e sprijeiti neeljene susrete s
ovom ivotinjom:
tko ne eli iznenadan susret s medvjedom treba biti, prije svega,
svjestan da se nalazi
umedvjeemstanitu, treba u hodu promatrati oko sebe, uoavati
kretnje i
zvukove oko sebe,
treba se kretati po uhodanim markiranim stazama, danju,
izbjegavati nono hodanje,
treba se kretati umjereno glasno (ne se derati i dovikivati kao
to planinari esto rade),
ali razgovarati umjerenim tonom, ili ako ste sami, hodati glasno
(tu i tamo lupkati cipelom
ili tapom),
ukoliko vjetar pue u smjeru vaeg kretanja, tada ste dosta
sigurni da e vas ivotinjeosjetiti
na vrijeme i maknuti se, ako je vjetar prema vama, tada treba
biti glasniji,
ukoliko se sretnete s medvjedom na relativno bliskoj udaljenosti
(20 m ili manje) neproizvoditi
metalne zvukove, lupkati tapovima za hodanje, kljocati
fotoaparatom i slino, ne vikati na
medvjeda i pokuavati ga otjerati bukom, ne zaopkoljavati ga,
pri ulasku u nepregledna mjesta, gutike, vee malinjake, grmlje,
meu stijenje, biti
osobito glasniji jer upravo na takvim mjestima moe doi do
neoekivanih susreta.
Ukoliko ugledate medvjeda treba voditi rauna o sljedeem:
svaki medvjed ima svoj sigurnosni krug. To je prostor unutar
kojega smatra svaki
ulazak ovjeka kao atak na sebe i tada se brani tj. napada. Taj
sigurnosni krug je
razliit za svakog medvjeda.
Mladi, neiskusni medvjedi, zatim enke s mladima imaju npr. iri
krug unutar kojega se smatraju ugroenima od starijih, iskusnijih
samaca koji su se ee sretali s ljudima. Prema mom iskustvu s njima,
ako ste barem 7 do 10 m udaljeni od samca, a on ima mjesta za bijeg
odnosno barem 20 do 25 m od enke s mladima nee napasti, ve se moe
eventualno dignuti na zadnje noge. Tada moete biti sigurni da nee
napasti jer nikada nikoga (osim u filmu) ne napada u tom poloaju,
ve to radi da bolje osmotri situaciju i vas. Tada se treba lagano
povui polako u smjeru iz kojeg ste doli i relativno tiho se
javljati tako da vas uje i moe pratiti kamo se udaljavate te
eventualno dignuti ruke da vas bolje vidi. Ne se derati ili ako ste
blizu kljocati metalnim zvukom (foti) jer tako moete izazvati
kontra-efekt. Samo mirno, staloeno i polagano povlaenje.
Ukoliko se gurate u grmlje, iza nekih stijenja, u procjepe,
berete gljive po zaraslim
mjestima, ulazite u spilje ili se probijate kroz neki labirint
stijenja i kra tada moe
doi do vrlo bliskog susreta u kojem moete medvjedu ui unutar
onog sigurnosnog kruga
i eventualno prouzroitinjegov napad. U sluaju napada treba
ostati miran, napad doekati
staloen jer postoji mogunost da se tokom kretanja prema vama
predomisli i okrene,
ali ako nastavi treba se baciti na pod licem dolje i rukama
pokriti glavu
(prekriiti ruke iza vrata i laktovima zatiti lice).
On tada najee vas malo njui, ili
gura apama ili vas pokuava pokriti liem i zemljom a nakon nekog
vremena
ode kad shvati da mu niste opasnost. Ukoliko se s njim naete
licem u lice u
neposrednoj blizini (oi u oi) to se isto zna dogoditi pogotovo
beraima plodova,
tada mirnotreba izdratitaj kontakt koji moe trajati i do pola
sata, pritom bi trebalo
svrnuti pogled, jer ivotinje zurenje smatraju izravnom
prijetnjom i izazovom,
zaustaviti kretanje (pogotovo ne initi naglepokrete), ne
govoriti glasno,
eventualno aptom i ekati da medvjedu proe ok i da se okrenei
ode.
Tokom toga perioda on moe buno disati, puhati (najee), brundati,
ali to
treba izdrati mirno, jer svaki va nagli pokret e izazvati napad,
a zbog blizine
neete moi umaknuti kandama i zubima.
- Znai, tko ne eli sresti medvjeda, neka ne skree s puta i neka
ne ide sam i pogotovo
nou kada je (primjetio sam) medvjed puno hrabriji nego danju.
Moram napomenuti
da je ljeti medvjed puno aktivniji danju nego u jesen ili zimu
pa ga je lake tada
sresti danju.
Uglavnom, kao i sa svakom stvari i pojavom, i za medvjede
vrijedi: to ju bolje pozna, manje se boji i obratno. U planinu
treba ii pametno i uvijek imati rezervnu varijantu, upoznavati
prirodne zakone i potovati snagu prirode (i medvjeda) i nema
opasnosti, odnosno, mnogo manje nego u gradu.
gdje vidite male medvjedie, oprez, medvjedica u
bliziniRazlikovanje lanog od pravog napada
Medvjed naime, poduzima u svojoj namjeri da se odbrani ili dokae
da je gospodar situacije dvije vrste napada: lani i pravi.
Lani napad: kad medvjed eli dokazati da je jai, vei, kad eli
otjerati ovjeka ili najee drugog medvjeda, tada poduzima tzv lani
napad.
Lani napad prepoznajemo po tome to medvjed jo iz daljine poskoi,
napravi par brzih, velikih, treih koraka prema suparniku (medvjedu
ili rijetko ovjeku) dok ovaj se ne okrene i pone uzmicati, a tada
se zaustavi. Lani napad moemo energinom kretnjom, povikom, dizanjem
ruku i slino zaustaviti, dok je puno opasniji
Pravi napad: kad ste sigurni da vas je medvjed vidio, dakle nema
dileme zbog ega ide prema vama, kad se kree korakom, ne gleda u vas
nego negdje u stranu, ali ide direktno hodom na vas, glava mu je u
polusputenom poloaju s poluotvorenim ustima. To je pravi napad koji
moe biti opasan. U toj situaciji ili ako je medvjed dalje i ako se
ocijeni da se moe pobjei udaljiti ili to je vjerojatnije s obzirom
da je napad ve poeo baciti se na tlo i postupiti po prethodno danim
uputama. SMEI MEDVJED - pravila ponaanja II
PRAVILA PONAANJA U STANITU MEDVJEDA DA SE IZBJEGNE NEGATIVAN
UTJECAJ NA MEDVJEDE I NJIHOVO STANITE
Osim pravila ponaanja u stanitu medvjeda kojima se izbjegava
konflikt ovjeka i medvjeda i mogue stradavanje ovjeka, postoje i
pravila ponaanja kojima se umanjuje teta za stanite i same
medvjede:
- ako ugledate medvjeda s vee udaljenosti i vidite da svojim
prisustvom ne smetate
njemu tj da on ne mijenja svoje aktivnosti zbog vas tada ga
moete promatrati,
fotografirati, ali ne vikati i uznemiravati ga.
- ako ga vidite s blie udaljenosti, a on vas nije vidio,
povucite se tiho, nemojte ga
zaplaivati i zaobiite ga u irokom luku, ili ako je to zbog
konfiguracije terena nemogue,
vratite se barem pedesetak do sto metara nazad putem kojim ste
doli pa glasnije
ponovno krenite naprijed, jer ako vas uje s vee udaljenosti nee
se prepasti ve
e vam se ukloniti s puta i najvjerojatnije ga vie neete niti uti
ni vidjeti.
-ne hranite medvjede u umi, niti ne ostavljajte ostatke hrane u
umi, planini, mjestu gdje ste kampirali ili rotiljali, jer time,
iako mislite da radite dobro djelo i da pomaete gladnim divljim
ivotinjama, zapravo potpisujete medvjedu smrtnu presudu,
naalost.Naime, medvjed je inteligentni oportunist i kad ga ljudi
hrane izgubi uroeni strah od ljudi i pone traiti hranu kod ljudi te
pone povezivati ljudski miris s hranom, zbog toga promijeni
ponaanje, pone slijediti prolaznike i izletnike, dolaziti na
smetlita pa ak i u naselja i takvog medvjeda tada treba zbog
ljudske sigurnosti odstrijeliti.
- ne hodajte izvan oznaenih staza jer takvo hodanje uznemiruje
divlje ivotinje koje su ve
naviknute na ljude na stazi,
- ne voziti se off road vozilima (terencima, quadovima,
motocikima) izvan cesta
(po umi, vlakama, livadama), a i izbjegavati vonju umskim
makadamskim cestama
koliko se moe.
- ne slijediti tragove medvjeda po snijegu u brlog jer moe doi
do napada medvjeda ili,
to je vjerojatnije, ako se u brlogu nalazi medvjedica, a to
prethodno nikako ne moemo
znati, moemo uzrokovati da trajno zbog uznemiravanja napusti
brlog i tada je potomstvo
tj. mladunci izgubljeni tj. bivaju naputeni ili ih majka pokua
premjestiti, ali uslijed zime
u tome ne uspijeva i mladunci redovno ugibaju,
- osobe koje nemaju osnovnih ekolokih znanja o divljim
ivotinjama i umi pokuavati
educirati i voditi kroz stanite upoznavajui ih s pravilima
ponaanja u stanitu divljih
ivotinja i upozoravajui nesavjesne posjetitelje sa tetom koju
prouzrokuju
svojim ponaanjem.
ZAKLJUAK:Medvjed je najvei i najvrijedniji ukras naih uma, uz
poznavanje pravila ponaanja u stanitu medvjeda opasnost za ovjeka
je zanemariva, a korist koju ovjek ima od medvjeda je ogromna;-
postojanje medvjeda u naim umama znai da je uma kvalitetna, zdrava,
zrela i da su sve biljne i ivotinjske vrste tu relativno sigurne,
znai da smo za izlet, planinarenje, odmor odabrali zdravo i isto
mjesto,- eventualni susret ovjeka s ovom ivotinjom koja predstavlja
iskonsku prirodu je poseban doivljaj i svakog se izletnika,
planinara duboko dojmi i obogati doivljaj prirode,- lokalna bi
zajednica (da je pravilno usmjerena i educirana) mogla od
postojanja medvjeda imati i veliku ekonomsku korist putem razvitka
turizma(eko turizam, prodavanje ekolokih proizvoda s oznakom
medvjeda, fotosafari i sl).Dakle, dok mnoge kulturne
zapadnoeuropske zemlje ulau golemi napor i sredstva da vrate
medvjede u svoje prostore, nikako se ne moe rei da je postojanje
medvjee populacije u nas ostatak balkanske zaostalosti (rudiment)
ve prednost i znak civiliziranosti.
