PRIRUCNIK ZA GLOBALNO POSTUPANJE PRI OTMICI

POVJERLJIVO

Otmice su sve veCi i uz to globalni problem. Procjenjuje se da svake godine dogada viSe od 10.000 otmica, Eesto sa smrtonosnim i razornh posljedicama.

Svaki sluEaj otmice nije samo teiak zl&in, nego i kritiEni incident koji ugroZava iivote. Predstavlja lnSenje slobode pojedinca i ljudskih prava. Postoje pouzdani dokazi da se mnoge W e nikada potpuno ne oporave od traume prouzrokovane tim zloEinom. Otmice izazivaju strah i sumnju u zajednicama te mogu h a t e negativne posljedice u gospodarstvu i sigurnosti W v a .

Otmice se javljaju u razlicitim oblicima i ukljuEuju razliEite vrste kriminaliteta. Postoje dokazi koji pofvrduju da organizirane zloEinaEke skupine sve viie pribjegavaju otmicama, posebice u svrhu iznudivanja, te kao naCin akurnuliranja kapitala s ciljem jdanja kriminalnih radnji i obavljanja drugih kriminalnih aktivnosti, ukljuEujuCi trgovanje drogom, nedopGteno trgovanje ljudima, pranje novca, nedopuiteno trgovanje oruZjem te teroristicka kaznena djela. Kriminalci ukljuEeni u otmice sve EeSCe djeluju na medunarodnoj razini, pokuiavajuCi iskoristiti razlike u nacionalnom pravosudu *va.

Ovim priruEnikom nastoji se identificirati pitanja politike kojima se treba baviti i koje treba usvojiti na driavnoj razini kako bi se odgovorilo na izazove koje otmice predstavljaju. Njime se utvrduje niz preventivnih i pripremnih mjera i kljuznih elemenata kod reakcije na otmice. Njime se istiEe i kljuEna vaZnost uspostavljanja odgovarajukih sustava i postupaka radi unapredivanja medunarodne koordinacije i suradnje.

PriruEnik se zasniva na najboljim primjerima iz prakse iskusnih profesionalaca velikog broja zemalja. Naravno, on ne sadrii odgovore na sve moguCe slueajeve te ga treba razmatrati u svijetlu lokalnih prilika. Mebutim, p r - i t Ce vaZni kontrolni popis i pripomoC u obuci svih koji su nadlebi u suzbijanju ovih Stetnih krirninalnih aktivnosti.

POVJERLJIVO

Sadria j

Predgovor Pojmovnik Poglavlje 1 - Uvod

Ciljevi Kako koristiti ovaj priruEnik Otmice- stupanj ugroze Vrste otmica

Poglavlje 2 - Pitanja politike Uvod Nacionalna politika Zakonodavstvo Nacionalna koordinacija Nacionalna strategija Medunarodna koordinacija i swadnja Projektna mreia Pitanja politike - kontrolni popis

Poglavlje 3 - SpreEavanje i pripravnost Uvod SpreEavanje - temeljna naEela

Razumijevanje problema PoveCanje rizika za otmiEare Smanjenje prilika za otmiEare Preventivne strategije - primjeri iz prakse

Pripravnost Koordinacij a Resursi StruEno usavrgavanj e SpreEavanje i pripravnost - kontrolni popis

Poglavlje 4 - Reagiranje na otmicu: kljuEni elementi Uvod Ciljevi istrage otmice Radnj e nakon prve prijave

Radnje nakon prve prijave - prvi kontakt Radnje koje nakon prve prijave poduzima nadredeni

Prve odluke glede sluEaja koje donosi specijalna jedinicalnadleini sluibenik/viSi istrabi sluibenik koje donosi nadredeno tijelo

Sluibenik zaduien za istragu - nadleini sluibenik Uloga nadleinog slu3enika ZadaCe nadleinog sluZbenika Radnje koje nadlehi sluibenik prve poduzima

KljuEni elementi reagiranja Glavna istm2.m pitanja h a - neka kljutna pitanja Osoba koja prima zahtjev - neka kljutna pitanja Komuniciranje s poEinite1jemIima Pregovori

Strategija pregovora Ciljevi pregovora Pregovori - taktika i primjeri iz prakse

Otkupnina i plakanje Otkupnina i plaCanje - taktitki problemi

POVJERLJIVO

TekliC Operacije spdavanja Radnje nakon puStanja 2tve

Reagiranje na otmicu - kontrolni popis Dodatak 1

POVJERLJIVO

Poimovnik

1. U raznim zemljama koristi se razliEita tenninologija. Ovdje se navode termini vezani uz pojave otmica u mai5enju u kojem se koriste u ovom priruEniku.

Organizi ia zloEinaCka skupina

irtva

Podnositelj prijave

Veza sa &om

Protuzakonito zadriati osobu ili osobe protiv njihove volje, a oslobodenje kojekojih se uvjetuje davanjem nedopuStene dobiti ili bilo kakve druge ekonomske dobiti ili druge materijalne koristi, ili obvezivanjem nekoga da neSto u5ini ili ne uEini2

Strukturirana skupina od tri ili vise osoba , koja neko vrijeme postoji i sporazumno djeluje s ciljem poEinjenja jednog ili vise teSkih zlkina ili kaznenih djela, prema defmiciji Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, radi dobivanja, posredno ili neposredno, fmancijske ili druge materijalne koristi.

Postupanje koje predstavlja kameno djelo kahjivo li3avanjem slobode ili kaznom od najmanje Eetiri godine zatvora ili teiom.

Oteta osoba.

Osoba koja prva prijavljuje navodnu otmicu.

Osoba (osobe) od koje otmiEar(i) neSto zahtijevauu) ili Ce vjerojatno neSto zahtijevati i od koje kriminalci o5ekuju odgovor.

Osoba/osobe koja isporuCuje bilo kakvu otkupninu ili bilo 30 drugo Sto zahtijevaou) otmi5ar(i).

Nadlehi sluibeniWViSi i s m i sluibenik Osoba odgovorna i nadleina u istrazi slu&ja otmice. Poznat i kao viSi operatimi istraiitelj.

ObavjeStajni poslovi Prikupljanje, analiza, procjena i razmjena informacija.

Prihvaka se postoji viSe razliEitih tumaEenja pojma "otmica". Za potrebe ovog priruEnika, "otmica" se definira u skladu s terminologijom koju koristi Ekonomsko i socijalno vijek Ujedinjenih naroda (ECOSOC 200Z16).

PovmRLnvo

Poplavlie 1 - Uvod

Cilievi

2. Glavni cilj ovog priruEnika je oEuvanje iivota.

a. upozoriti medunarodnu zajednicu na poveCanje broja otmica u svijetu; b. pobolj'iati razurnijevanje otmica na svjetskoj mini, ukljuEujuCi njihove posljedice i

potrebu za koordiniranjem nacionalnih i medunarodnih nastojanja u suzbijanju i ublaZavanje posljedica;

c. podizati svijest zemalja i ljudi na odgovornim poloiajima o utjecaju, opsegu i prirodi otmica, ukljuEujuCi koriStenje otmica od strane organiziranii zloEinaEkih i teroristi5kih skupina i poveCani broj otmica na medunarodnoj razini;

d. ponuditi tvorcima politike najvahije odrednice za razvoj javne politike u borbi protiv otmica;

e. prufiti redarstvenim vlastima praktiena pomagala radi jaEanja kapaciteta i ~Einkovitosti u spreEavanju i istrazi slueajeva otmice;

f. poticati razmjenu iskustava i primjera iz prakse na Mavnoj i meharodnoj mini; g. promicati razvoj i provedbu uEinkovitih mehanizama medunarodne suradnje zemalja,

ukljuCujuCi identifikaciju nacionalnih kontaktnih t&aka, u svrhu ~Einkovitijeg jeSavanja otmica;

h. isticati da je za suzbijanje otmica neophodna priprema putem sprecavanja, osiguravanja resursa, planiranja za sluEaj nuZde i struEnog usavrSavanja;

i. prepoznati vrijednost i v h o s t razvoja u5inkovitog partnerstva i suradnje u interesu javnog i privatnog sektora u borbi protiv kaznenih djela otmice.

Kako koristiti ovai priruEnik

3. Otmica je kritiEni zldin koji ugrobva iivote, i koji, bez obzira na svoju raSirenost, zahtijeva ucinkovite protumjere.

4. Ovaj priru5nik je sastavljen na naEin da pomogne tvorcima politike (bilo u vladi, ili u javnom ili privatnom sektoru), vi3im policijskim sluibenicima, profesionalcirna uklju6enima u spreZavanje i istragu otmica te osoblju koje obavlja poslove struhog usavrSavanja u borbi protiv otmica.

5 . S M i poglavlja koja se odnose na pitanja politike, spreEavanje i pripravnost te kljuCne elemente koje treba razmatrati u reakciji na navodnu otmicu. Sa&j se zasniva na iskustvu profesionalaca iz vige zemalja koji su bili angaZirani u pripremanju i obavljanju poslova vezanih uz otmice, Cime ga se moZe smatrati priruCnikom s najboljim primjerima iz prakse na globalnoj min i te ga se moie koristiti kao polazi3nu osnovu pri procjeni trenutnih nacionalnih sposobnosti i razvoju reagiranj a.

6. Medutim, mom ga se tumaEiti u skladu s lokalnim prilikama.

POVJERLJIVO

7. Otmica je teSko kazneno djelo s mogukim teSkim posljedicama za pojedine Mve, obitelji, zajednice, zemlje, a time i medunarodnu zajednicu. Postoje pouzdani dokazi da se mnoge w e , ukoliko preiive otmicy nikada potpuno ne oporave od traume prouzr&ene tim zloEinom. Utjecaj na rodake, obitebi, bliske prijatelje i kolege na poslu takoifer moie biti znatan. Gdje su direne, otmice uzrokuju strah i sumnju u zajednici, a ovaj nedostatak nepovjerenja moie dovesti do socijalne i politiEke nesigurnosti i slabljenja gospodarstva..

8. U nekim su zemljama otmice viSe direne, u nekima manje, ali su uvijek zasWujuCe! Uspostavom mdunarodnih kretanja otmice predstavba veliki izazov. Stvarni broj kaznenih djela otmice nije uvijek potpuno jasan jer se neki sluEajevi ne prijavljuju zbog straha od osvete. Manjak jasnoCe i teSkoCe pri usporedbama stvaraju i razliEita tumacenja pojma 'otmice' te razlike u sustavima evidencije i prijavljivanja medu zemljama.

9. Ali ono ito je jasno iz nedavnog istraiivanja Ujedinjenih naroda3 o direnosti otmica u svijetu je sljedeCe:

a. otmice su sve veCi problem i sve viSe medunarodni problem, gdje Zrtve, kriminalci i zahtjevi Eesto prelaze medunarodne granice;

b. organizirane zloEinaEke skupine i teroristieke skupine sve vze pribjegavaju otmicama, posebice u svrhu iznudivanja te kao naEin akumuliranja kapitala s ciljem j aEanja kriminalnih radnji i obavljanja drugih kriminalnih aktivnosti, kao Sto su trgovanje or&jem, drogom i ljudima, pranje novca i teroristicka kaznena djela;

c. kazneno djelo otmice predstavlja slo2en i kritiEan slueaj koji zahtijeva vjegtu, pravovremenu i uEinkovitu reakciju vlada i redarstvenih sluibi.

Vrste otmica

10. "Otmica ukljuEuje protuzakonito zad&vanje osobe ili osoba protiv njihove volje, a osloboifenje kojekojih se uvjetuje davanjem nedopu5tene dobiti ili bilo kakve druge ekonomske dobiti ili druge materijalne koristi, ili obvezivanjem nekoga da neSto uEini ili ne uEini."

11. Velike su razlike u motivima otmice i zahtjevima kriminalaca (i terorista). Iako ove razlike nisu uvijek prepoznate u zakonu, one ipak mogu biti korisne za raflunijevanje modus operandi-a i ciljeva otmiEara te pomoki pri utvrdivanju najprikladnijeg reagiranja redarstvenih sluibi.

uMeduaarodna suradnja u sprdavanju, suzbijanju i uklanjanju otmica i pruianju pornoki Zrtvama", izvije2Ce E/CN.15/2003/7, Komisiji UN-a za spreEavanje kriminala i kazneno pravosude, 13.-22. svibnja 2003. 4 Isto.

POVJERLJIVO

12. NajEeSCi oblici otmica su sljedeCi:

a. otmica zbog iznudivanja, kojom se traii otkupnina, utjeEe na poslovne odluke ili ostvaruje trgovinska prednost;5

Ceciliu Cubas, 32-godiSnju kderku bivSeg predsjednika Paragvaja, oteli su u blizini njezinog stana naoruiane osobe u paravojnoj operaciji u rujnu 2004. Otkupnina je navodno ispladena, ali su otrniEari prekinuli kontakt. Tijelo 2rtve nadeno je u jednoj podzemnoj komori u veljdi 2005.

Kockarski tajkun otet je nakon otmice njegova automobila, nakon Eega je bio zatoEen u udaljenim planinama Tajvana 18 dana. Njegovi su otmiEari zahtijevali 209 milijuna americk-i dolara otkupnine u roku od mjesec dana, inace Ce biti ubijen. Uspio je pobjeCi, uglavnom neozlijeden, kao i njegovi otimaEi.

Bimismen iz Gane otet je u hotelu u Nizozemskoj. Potom je odveden u Belgiju, a otmiEari su od njegove obitelji u Gani traiili otkupninu. Otmicu su kontrolirali kriminalci iz Ujedinjene Kraljevine. irtvu, koja je u meduvremenu bila muEena, oslobodila je poticija, nakon Eega je uhiCen velik broj osoba u nekoliko europskih zemalja.

b. otmice iz politiZkih i ideologkih razloga, Eiji cilj moie biti isticanje odrdenih prigovora, stvaranje (ili produbljivanje) o M j a nesigurnosti, traienje publiciteta ili utjecaj na odluke vlada ili drugih tijela;

U posljednje dvije godine, matan broj driavljana zapadnih zemalja i IraEana koji s njima suraduju bili su Mve otmica pobunjenika, Eime se nastojala pokazati nesposobnost privremene vlade u pruZanju sigurnosti.

c. otmice medu ili unutar zloEinaEkih skupina, s ciljem naplate duga, zasmivanja ili ostvarivanje prednosti na odredenom kriminalnom trZiStu;

Tri osobe naoruiane automatskim pdkama upale su u kuCu i otele Eovjeka dok se kupao. Neodjevenog su ga odveli do auta i stavili u prtljainik. Nakon sat vremena traiili su 400.000 ameriekih dolara otkupnine. Ovi su zahtjevi potom smanjeni na 130.000 dolara. Nedugo nakon toga, pretucena i muEena irtva je pdtena. Vjeruje se da je otkupnina - dug za drogu - bila ispladena. Sve stranke su odbile suradnju u istrazi koja je uslijedila. Iako je nekoliko osoba uhideno, sudskog postupka nije bilo. Procjenjuje se da su troSkovi policije iznosili oko 2 milijuna dolara.

lsto.

POVJERLJIVO

d. otmice vezane uz obiteljske nesuglasice, u pravosudu nekih zemalja poznate pod nazivom odvodenje;

Dvoje djece je iz driave Illinois, SAD otela i odvela u Meksiko njihova majka koja nije imala pravo skrbnigtva. VraCeni su nakon dvije godine teSkog zanemarivanja, zlostavljanja i izolacij e.

e. otmice zbog seksualnog iskoriGtavanja, koje moie ukljuCivati i naknadno trgovanje ienama i djecom preko driavnih granica;

Cesti su sluEajevi mladih iena iz BaltiEkih zemalja, koje su pod izlikom prethodno dogovorenog zaposlenja kao dadilje namamljivane u zemlje Zapadne Europe. Tamo bi ih otimale organizirane zl&inaEke skupine, prisiljavale na prostituciju i Eesto prodavale drugim zloEinaEkim skupinama u drugim zemljama.

f. otmice pri izvrgenju drugog kaznenog djela, tipieno radi lakSeg dobivanja odredene robe, obiEno tijekom razbojniEke krade;

OtmiEari su obitelji dvaju djelatnika banke oteli i driali zatoEenima te zahtijevali od djelatnika da omoguCe pljaEku 40 milijuna ameriEkih dolara iz jedne velike banke.

g. prividne ili laine otmice, gdje je 'Mva' u vezi s drugima ili djeluje sama radi ostvarivanja materijalne ili neke druge prednosti;

Jedan je Eovjek uhiCen i optuien za organiziranje vlastite otmice, nakon Sto je policija uSla u trag telefonskim komunikacijama kojima se traiila otkupnina. Priznao je da je pozinio kazneno djelo jer je prokockao novac Gteden za operaciju svoje kCeri.

13. Otmice su raznolika pojava. Mogu ukljuzivati profesionalne i organizirane kriminalce, sitne kriminalce i oportuniste, kao i teroriste i pobunjeniEke skupine. Motiv moie biti korist, nanesena nepravda ili daj . Kategorije Zrtava kredu se od opCenitih (gdje m a postaje bilo tko) do posebnih (istaknute osobe, doseljenici, pripadnici manjina ili imudne osobe). Nacionalna i regionalna obiljeija takober mogu utjecati na vrstu otmice: na primjer, mogu biti povezane s druibeno- kulturolo~kim ritualima, nekirn kultom ili obredom zrelosti.

14. Krirninalci su dosjetljivi i metodologija otmica neprestano se razvija. Kako vlade i rehrstvene sluZbe razvijaju i poboljgavaju naEine prevencije i i s m e strategije, tako i kriminalci pronalaze nove naEine da ih prevladaju. U posljednje vrijeme sve je vise primjera:

a. stvarne otmice, gdje se irtvu drii zatoEenu kraCe vrijeme, ali dovoljno dug0 da bi se dobila neka povlastica ili fmincijska dobit;

b. praktiLne otmice, gdje na pdetku nema otmice, ali se M i otkupnina pod izlikom da je osoba (obizno robak) oteta, i otkupnina se isplati. Varijacija u ovom sluEaju moZe

POVJERLJIVO

biti da se u trenutku isplate otkupnine otme osoba koja ju isporuEuje, kako bi se dobila joS jedna otkupnina;

c. prodaje Zrtve otmice drugoj skupini s laiminalnim motivima, koja potom vodi pregovore o otkupnini.

15. Razumijevanje prirode i pojavnosti otmica, i na drZavnoj i na medunarodnoj razini, kao i pden je promjena, od kljuEne su vainosti u planiranju odgovarajuCeg reagiranja u smislu prevencije i istrage.

Uvod

16. Otmica je teSki zloEin i predstavlja Menje prava na slobodu pojedinca, kao i ostalih temeljnih prava.6

17. Otmice su opisane kao 'jedan od kriminalnih poslova koji se najbrie razvijaju na globalnoj ra~ini' .~ Broj im se poveCava u mnogim zemalja svijeta, a organizirani kriminal i teroristi koriste ih kao sredstvo akumulacije kapitala. IskoriStavaju i razvijaju se u logim socijalni i gospodarskim prilikama i korupciji. Mogu biti posebno problematiEne u konfliktnii zonamaa

18. U zemljama u kojima su otmice raSirene, znacajno je smanjeno povjerenje javnosti, kako na driavnoj, tako i na medunarodnoj razini. Rezultat ovoga nisu samo socijalne, nego i gospodarske i sigurnosne posljedice, Sto se neprestano vrti u h g .

19. Jedna od najvabijih zadaCa bilo koje vlade je &uvanje sigurnosti, reda i mira. To podrazumijeva zaStitu pojedinaca i spreEavanje zl&ina.

20. UEinkovito rjeSavanje problema otmica zahtijeva punu pabju tvoraca politike u svrhu poduzimanja mjera koje su potrebne za ulSinkovito reagiranje u smislu jasne nacionalne politike, odgovarajuCeg zakonodavstva, naeionalnih koordinacijskih mehanizama, kao i sustava koji olak3avaju medunarodnu suradnju. U ovom poglavlju ova Ce se pitanja detaljnije obradivati.

Nacionalna volitika

21. U svrhu utvrdivanja uEinkovite politike za suzbijanje otmica, neophodno je razumjeti prirodu i opseg problema. To podrazumijeva postojanje postupaka traZenja informacija, njihova prikupljanja, analize i procjene, a potom i djelovanja u skladu s njima.

-

6 Ekonomsko i socijalno vijete, Rezolucija V (E/CN. 15/2002/14. 7 The Kidnapping Business, Rachel Briggs, Centar za vanjsku politiku, UK, 2001 ., str. 4.

IzjeSCe Misije UNODC-a u Iraku, 2003.

22. S obzirom na procjenu opsega problema (a slika, naravno, ne mora biti jasna), uEinkovita politika u vezi suzbijanja otmica vjerojatno Ce ukljueivati:

a. odgovarajuCe, uEinkovito zakonodavstvo i odgovarajuCe ovlasti u skladu s primjerima iz prakse na globalnoj razini;

b. preventivne mjere u smislu smanjenja prilika za otmiEare; c. ueinkovita partnerstva u koja su ukljuEena tijela javnog i privatnog sektora, te

zajednica i javnosti; d. uEinkovite provedbene mjere radi poveCanja rizika za otmiEare; e. uspostava plana za slueaj nuide s jasno odredenim ulogama, nadlehostima i

koordinacijskim mehanizmima; f. osiguravanje odgovamjuCih resursa koji uk1juEu.u kadrove, opremu i strueno

usavr9avanje; g. postojanje postupaka za redovitu provjeru i ocjenu.

23. Kod stvaranja javne politike vezano uz otmice, driave trebaju u obzir uzeti sljedeCe:

apsolutni prioritet kod otmice je oCuvanje iivota; politika ne bi se smjela ozakoniti plaCanje otkupnine da bi se osiguralo puStanje Zrtve otmice; pruianje pomoCi, usmjeravanje i potpora obitelji otete osobe nuian je dio 'duZnosti skrbi' i nadleinosti driave; vrlo su korisna partnerstva s nevladinim organizacijama pri provedbi programa pomoCi i zaStite m v a i svjedoka; postoji potreba da se razmotri reguliranje privatnih komercijalnih poduzeka koja nude usluge u istrazi i pregovorima u sluEajevima otmice; postoji potreba da se procijeni prikladnost odredbe osiguranja protiv otmica. Iskustvo je pokazalo da to moie ohrabriti poEinjenje takvih zldina; svi sektori druStva trebaju imati udjela u preventivnim mjerama, uklju5ujuCi odgoj i obrazovanje, udruge mladih, dragovoljne organizacije te privatni i javni sektor, postoji potreba provedbe svih relevantnih medunarodnih instrumenata, uklju~ujuCi Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala; treba promicati medunarodnu policijsku i pravosudnu suradnju radi jdanja razmjene informacija i olakhvanja postupanja i djelovanja u inozemstvu, posebice ukljuZujuCi posebne aranhane izmebu susjednih zemalja, odnosno onih s kojirna postoje jasne veze glede Zrtava i einitelja; zbog sloiknosti i opasnosti vezanih uz istragu kazuenih djela otmica potrebno je sposobno, uEinkovito i djelotvorno reagiranje. Ovisno o prirodi i opsegu otmice, moida bude potrebno osnivanje posebnih jedinica, Eime Ce u najmanju ruku biti potrebna nabava odgovarajuCe osobne opreme, redovita obuka i vjeZba, kao i raspoloiivost najnovijih tehniekih pomagala u istrazi slueajeva otmice; mora se osigurati uEinkovita komunikacija i swadnja unutar kaznenopravnog sustava, ukljuCujuCi suradnju izmedu pravosuda, tuzteljstva i redarstvenih slebi, u pogledu struEnog usavrSavanja i prakticnih vjeibi obuke, kao i u vezi stvarnih operacija vezanih uz kaznena djela otmice; postoji potreba za uspostavljanjem razumljivih i usugldenih strategija sa sredstvima javnog priopCavanja u vezi slueajeva otmice te strategijama komunikacije prilikom izvjeSCivanja javnosti o sredstvima sprdavanj a otmica;

POVJERLJIVO

m. buduCi da mnoge otmice ukljuCuju otkupninu, postojanje zakonodavstva glede zamrtavanja, oduzimanja i konfisciranja imovine vezane uz otmicu, kao i prihode od zloCina opkenito, moie biti m k n o oru2je u otkrivanju i odvraCanju krirninalaca od takvih zlodjela;

n. postoji potreba da se stvore mehanizmi za m j e n u informacija te baza podataka informacija o modi operandi otmica, koji su kljuEni za uEinkovito otkrivanje sluCajeva otmice i procjene trenutnih i ozekivanih bududih kretanja;

o. treba osnovati nacionalno tijelo za stvaranje, koordinaciju i aiuriranje politike protiv otmica, ukljuCuju6i mogubnosti istra5ivanja novih pomagala i tebnika, kao i razmjenu najboljih primjera iz prakse.

Zakonodavstvo

24. DrZavni zakonodavni sustavi moraju defmirati posebno kazneno djelo otmice ili ekvivalent koji pokriva 1iSavanje slobode, 0graniCavan.e osobne slobode, protuzakonito ili protupravno uhikenje ili odvodenje. Cetiri zajedniEka elementa kaznenog djela otmice identificirani su kao bitni u stvaranju prikladnog zakonodavnog o k ~ i r a : ~

a. nezakonito hvatanje, odvodenje ili ligavanje slobode pojedinca bez njegovog ili nj ezinog pristanka;

b. uporaba nasilja, prijetnje nasiljem Vili prijevare i zavaravanja u p0Einjen.u tog kaznenog djela;

c. drianje Zrtve na nepomatoj lokaciji (u nekii sudstvima postoji razlika h e d u kaznenog djela otmice i 'uzimanja taoca');

d. specifiEni cilj ekonomske ili frnancijske dobiti, Vili politiEkog ili drugog utjecaja, uk1juEujuCi i iznubivanje.

25. Otmice treba smatrati teSkii zloCinom koje za sobom povlaEi znaEajnu zatvorsku kaznu. Komisija UN-a za zloEin potiEe driave da kazneno djelo otmice tretiraju kao teSko kazneno djelo k h j i v o li3avanjem slobode u trajanju od najmanje Eetiri godine. U mnogim drhvama to kazneno djelo povlaCi za sobom i doiivotni zatvorsku kaznu.

26. Nadalje, treba odrediti i oteiavajuke Eimbenike koji m o p remltirati uvekanjem naznaeene kame. Takve Eimbenike mok se posebno navesti u zakonodavstvu ili u smjernicama za pravosude i tuiiteljstvo. Primjeri ovih oteiavajukih Eimbenika mogu ukljueivati sljede6e:

a otmiEari koji su dobili ili planiraju dobiti prihod ili otkupninu; b. pdinitelji su bili naoruhni ili su koristili silu; c. doglo je do smrtnog sluhja ili ozljede, ili se prijetilo smrCu ili ozljedom; d. irtvu se maltretiralo, mueilo ili se postupalo na posebno okrutan naEin; e. prouzrokovana je psiholoSka Steta ili ogtdenje; f. otmicu je izvela zloEinaika organizacija ili je postojala kriminaha zavjera; g. pocinitelji su se l h o predstavili kao pripadnici driavne vlasti;

POVJERLJIVO

h. otmicu su poEinile osobe koje su angaiirane ili zaposlene pri zaStitarskim ili osiguravajuCim dn&vima;

i. otmicu je pdinio rluZbenik ili predstavnik javnosti ldeCi njegove ili njezine du2nosti; j. irhru se &lo zatdenom duie vremena; k. broj irtava koje su bile zatoEene; 1. irtvu se seksualno iskoristavalo ili prisiljavalo na brak, m. motiv otmice bio jc da se irtvu natjera da sudjeluje u djelovanju zloEinaCke skupine; n. irtva je bila maloljetna ili starija osoba ili na drugi n&in osoba koja se smatra

ranjivom (na primjer, osoba s mentalnim ili tjelesnim invaliditetom); o. irtva je odvedena n drugu zemlju; p. &a je bila sluZbenik vlade, javni sluibenik ili diplomatski predstavnik; q. irtva je bila svjeddc optuibe u postojekem sudskom postupku; r. irtva je bila cilj otmice zbog njegove ili njezine rase, etniEke ili nacionalne

pripadnosti, politiCkih uvjerenja, seksualne opredijeljenosti, vjeroispovijesti ili neprakticiranja vjere.

27. Treba razmotriti i Eimbenike koji se mogu smatrati olak3avajukima kod kakjavanja u trenutku osude otmice. Ovo je spomo pitarje, ali ovi olakSavajuCi Eimbenici mogu ukljuEivati prinavanje djelovanja kriminalca, kao Sto je dragovoljno puStanje otete W e prije ikakve prijetnje nanosenjem ozljeda, ili opdivanjem od djelovanja supoeinitelja i pozitivnim djelovanjem ka pGtanju otetih irtava.

28. Zakonodavstvo eeba dati odgovarajuCe ovlasti redarstvenim i pravosudnim vlastima u istrazi navodnii otmica. Ove ovlasti trebaju prepoznati potrebu redarstvenih sluZbi da lociraju i tragaju za irtvama i pdiniteljima, prikupljaju infomacije, obavijesti i dokaze te da smrzavaju, oduzimaju i konfisciraju imovinu.

29. Otmice sve vi3e postaju medunarodno pitanje jer kriminalci nastoje iskoristiti razlike u nacionalnim zakonodavstvima. Stoga se od dfhva t&i da osiguraju zakonodavstvo koje je u skladu s medunarodnim normama te da imaju uredene mehanizme koji omoguCuju zajedniEki rad s talcvim pravosudnim sustavima.

30. Od izrazite je vainosti transparentna neovisnost, integritet i pravovremenost sudskih postupaka. Preporueuje se postavljanje vremenskih rokova za sudenje osumnjiEenicima koji su uhiCeni pod optuZbom kaznenog djela otmice.

Nacionalna koordinaciia

3 1. Obveza m v e da sprijeEi i suzbije otmice nije samo u stvaranju odgovarajuke politike i progla3avanju nuZnih i razmjernih pravnih instrumenata, nego i u potrebi da uredi institucionalne strukture kako bi omogukila uEinkovito reagiranje na ovu pojavu kriminala.

32. Nacionalna koordiiacija posebno je vaha kod rjesavanja sluEajeva otmica: ona se mo8e pojaviti svugdje, obiCno ukljuEuje vise pocinitelja i sve se dogada brzo i kritiEno. Borba protiv otmica sloiena je i teSka!

33. Dokazana praksa u mnogim zemljama sa srednjom ili visokom uEestaloSCu otmica pokazala je da osnivanje posebnog nacionalnog koordinacijskog tijela (u nekim zemljama u obliku regulatornog tijela), s predstavnicima iz svih relevantnih interesnih agencija, olakSava uEinkovitu borbu protiv otmica. Takve su zemlje uvidjele da koordinacija na nacionalnoj razini osigurava najviSu moguCu ~Einkovitost u smislu rezultata i tros'kova. To omoguCuje razmjenu informacija i iskustava te staho koriaenje primjera iz prakse. Takoder pokazuje i prioritete i obveze.

34. Posebna struktura nacionalne koordinacije omoguCit Ce ~Einkovitiju reakciju na sljedeki naEin:

a. poticanjem bliske i utinkovite suradnje medu izvrSnim, zakonodavnim i sudskim vlastima kako bi se osigurala relevantna politika i provodenje iste te pru2ali savjeti zakonodavstvu i pratila uCinkovitost nacionalne strategije;

b. dopugtanjem izgradnje i razvoja strateSkih udruiivanja medu interesnim strankama, ukljuEujuki one u javnom i privatnom sektoru, s relevantnim dragovoljnim agencijama te h e b u redarstvenih sluZbi i javnog miteljstva ;

c. odredivanjem zajedniEkih ciljeva i pojaSnjavanjem uloga i nadlekosti ukljuEenih agencija (tko Sto Eini);

d. razvojem zajedniekih policijskih/pravosudnih istrahih timova na regionalnojl drZavnoj razini;

e. povekanjem svijesti o tome da je neovisno i izolirano djelovanje manje produktivno; f. omogukivanjem potpisivanja i provedbe bilateralnih i medunarodnih sporazuma o

pravnoj i policijskoj suradnji te memoranduma o suglasnosti; g. identificiranjem i provedbom primjera iz prakse te pridonoseki neprekidnom razvoju

agencija nadleZnih za borbu protiv otmica; h. razvojem dosljednog strutinog usavrSavanja na visokoj m i n i te praktiEnih vje2bi na

osnovi scenarija za sve ukljuEene.

35. U zemljama gdje postojanje posebne strukture za nacionalnu koordinaciju u borbi protiv otmica nije nuino ili' prikladno (zbog moguCeg manjeg broja otmica), preporuEuje se da se koordinacija za otmice provodi unutar postojeCe strukture, a da se pripravnost redovito prati prema gore utvrdenim predmetnim podruEjima.

Nacionalna strateniia

36. Glavni ciljevi nacionalnog tijela za koordinaciju su: razvoj ukljuikne nacionalne strategije za borbu protiv otmica, osiguravanje da je strategija prikladna za reakciju na trenutne i oEekivane izazove te da su za nju osigurani odgovarajuCi resursi, o b u . i staino praCenje remltata, uE&i na proslim iskustvima i shodno tome aiurirajuki samu strategiju. Nacionalna strategija takoder pokazuje politiCko prepomavanje ozbiljnosti otmica i rukovodstva.

37. Postoji niz kljuCnih dijelova ui5inkovite nacionalne strategije, koji ukljuEuju:

a. osiguravanje sredstava za prikupljanje, pohranjivanje (u bazi podataka), analizu i 3iren.e informacija i obavijesti u svrhu strateske procjene kako se otmica odvija, koja su ugroiena podruZja, koji su kriminalci ukljuEeni te modi operandi;

uspostavu, a gdje je to potrebno, i izmjene i dopune odgovarajuCeg nacionalnog zakonodavstva u svrhu poboljSanja i olakSavanja uEinkovite provedbe nacionalne strategije protiv otmica (ukljuCujuCi i nuine ovlasti i odgovornosti); uspostavu nacionalne ZariSne toEke za upravljanje sluCajevima otmica; razvoj preventivne strategije protiv otmica u partnerstvu s relevantnim zainteresiranim stranama kako bi se pomoglo rizitnim skupinama, javnosti i tvrtkama; donoSenje znaeajnih mjera potpore za 2rtve otmice, njihove obitelji i svjedoke; utvrdivanje kljuenih elemenata istrainog postupka i osiguravanje da su odgovarajuke vlasti za borbu protiv otmica primjereno opremljene te da imaju pristup nuhim vjegtinama, opremi i tebnologiji u svrhu uiinkovite istrage pojedinih sluEajeva; uspostavu uEinkovitih veza s tuiiteljstvom i pravosudem radi bdeg provodenja sudskih postupaka, provedbe konfiskacije kriminalom stekne imovine, sustava obeSteCenja Zrtava te d t i t e svjedoka, provjeru poStivanja rnedunarodnih instrurnenata i razvoja bilateralne i regionalne suradnje; provedbu i upravljanje programom istraiivanja u svrhu utvrdivanja najboljih primjera iz prakse, ukljuiujuCi detaljno i pravovremeno izvjeSCivanje o svim operativnirn aktivnostima vezanim uz otmice; dosljednim i koordiniranim struthim usavrSavanjem svih agencija, koje, u idealnim uvjetima, ima koristi od zajednitkih vjeibi.

Medunarodna koordinaciia i suradnia

Dva kineska doseljenika, u dobi od dvadesetak godina, bili su oteti iz njihova stana u Torontu, u Kanadi, a otmiEari su svoje zahtjeve uputili njihovim roditeljima u Hong Kongu. Sest dana nakon Sto su oteti, irtve su pobjegle od svojih otmih-a u Kanadi. ZajedniEka operacija redarstvenih i pravosudnih vlasti u Kanadi, Hong Kongu i K i i zavrSila je uhiCenjem krivaca.

MladiC je oteo svoju EetverogodiSnju kCerku iz njenog doma u NjemaEkoj i vozio preko Austrije, Slovenije i Hrvatske u svoju zemlju, Bosnu. lmao je pistolj i dvije granate i svaki put kada bi ga policija u svim nabrojenim zernljama pokdiala zaustaviti, zaprijetio bi da Ce dignuti automobil u zxak zajedno sa svojom kCerkorn. Bosanske vlasti su ga napokon uhitile nakon Sto ga je specijalni pregovarae nagovorio da pusti Zrhru.

38. Otmice su sve vedi medunarodni problem.

39. Globalizacija je dovela je do niza pozitivnih primjera u smislu jdanja medunarodne trgovine, poslovanja, putovanja i pranika. Medutirn, organizi i i kriminal brzo je iskoristio priliku slabijih granicnih kontrola i lakSeg putovanja, &o je doprinijelo promjenama u otmicama:

a. sve Eee'iCe je irtva strani driavljanin na va3em driaMom podruiiju ili i v l j a n i n va3e zemlje na tudem driavnom podruiju;

b. sve EdCe se zahtjevi upuCuju, ili ukljuiuju obitelji, tvrtke, organizacije ili vlade u drugoj zemlji, ili mogu biti upuCeni iz druge zemlje u vaSe driavno podrucje;

c. sve Edfe Ce kriminalci (ili teroristi) biti organizirani na rnedunarodnoj razini s vezama u jednoj ili viSe zemalja.

POVJERLJIVO

40. Otmice koje pokazuju ove elemente dogadaju se sada, sve pokazuje da su sve EeSCe i sloienije, a takvo kretanje Ce se i nastaviti.

41. Stoga je kljuEno da se pojedine driave pripreme, ne samo u pogledu sposobnosti borbe protiv otmica na driavnoj, nego i medunarodnoj razini, bilo kao driava u kojoj se otmica dogodila, bilo zbog veze s kriminalcima, njihovim zahtjevima ili irhrom.

42. Neophodno je da su driave spremne odgovoriti na prijetnju koju predstavlja ova transnacionalna pojava otmica:

a. uspostavom jasne politike uz naznaku prioriteta kada se takav sluEaj dogodi, ukljuEujuCi Einjenicu da su glavni ciljevi i glavna naEela spa5avanje Zivota, osporavanje ustupaka i poStivanje vladavine prava;

b. potporom i provedbom medunarodne koordinacije i suradnje opCenito, a posebice u pogledu policijskih i pravosudnih stvari;

c. potpisivanjem, ratificiranjem i provedbom regionalnih i medunarodnih pravnih instrurnenata;

d. osiguravanjem nuinih sposobnosti za zapoEinjanje i reagiranje na zahtjeve za pomoC.

Glavna skupitina Ujedinjenih naroda

'..potiEe &ave Elanice da nastave promicati medunarodnu suradnju, posebice I E e n j e , uzajamnu pravnu pomoC, suradnju medu redarstvenim vlastima te razmjenu informacija, s ciljem sprdavanj a, suzbijanja i isko rjenj ivanja otmica. '

(ECOSOC 2004120)

43. Postoji velik broj medunarodnih pravnih instrumenata relevantnih za provedbu ucinkovite strategije za borbu protiv otmica koje driave trebaju ratificirati. Oni su navedeni u Dodatku 1 ovog priruEnika.

44. Nedvojbeno jedan od najvhi j ih instnunenata u pogledu medunarodne koordinacije i suradnje je Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. Ova Konvencija ne tiEe se neposredno otmica, ali sadrZi niz elemenata neophodni za stvaranje uEinkovite politike za borbu protiv otmica i na driavnoj i na medunarodnoj razini. To uk1juEu.e:

a. promicanje preventimih sposobnosti; b. mjere za poveCanje suradnje s i redarstvenim vlastima te njihovu uzajamnu

suradnju; c. poticanje prikupljanja, analize i razmjene informacija i kretanja organizirauog

kriminala; d. naEine zaStite i potpore Zrtvama i svjedocirna; e. pitanja pravosudne i uzajamne pravne pomoCi, ukljuEujuCi zajednicku istragu,

jednostavnije izruEenje, prijenos kaznenih postupaka i prebacivanje osudenih osoba;

f. moguCnost uporabe specijalnih istrai;nih tehnika, ukljuEujuCi kontroliranu isporuku, tajne detektive i prismotru;

g. sredstva za suzbijanje korupcije i pranja novca; h. konfiskaciju i oduzimanje imovine (fmancijske, vlasniEke, te opreme), ukljuEujuCi

medunarodnu suradnju za potrebe konfiskacije i moguCnost diobe konfiscirane imovine na meharodnoj razini;

i. potporu zemljama u razvoju i jaEanju kapaciteta putem niza mjera ukljuEujuCi strueno usavrgavanje i tehniEku pomd.

Ratifikacija i uzinkovita provedba ove Konvencije nuhn je element strategije rjegavanja problema otmica, posebice u pogledu jaranja medunarodne koordinacije i suradn je.

45. Otmice s rnedunarodnim aspektima kritieni su sluhjevi koji se dogadaju brzo i nepredvidivo i pri tome ugroiavaju iivote. Koliko god rijetki, neophodna je pripravnost drZave da reagira na te sluEajeve, kao i postojanje isprobanih, provjerenih i brzo provedivih postupaka. Ovdje je kljuEna sposobnost uEinkovite komunikacije, razmjene informacija, dono5en.a odluka i djelovanja. Ovim zahtjevima moie se l&e udovoljiti:

a. uspostavom nacionalnog kriticnog tijela za donoSenje odluka u sluEajevima otmice; b. utvrdivanjern nadleknog tijela za primanje, procjenu i Sirenje informacija i obavijesti

vezanih uz otmice, te poduzimanjem nuinih akcija; c. angaiiranjem razliEitih dijelova vladinih ustrojstvenih stmktum, posebice

rninistarstava ili odjela vezanih uz policiju, obavjeStajne poslove, pravosude, unutarnje poslove, trgovinu i vanjske poslove, te uspostavom medusobnih komunikacijskih sustava;

d. angaiiranjem veleposlanstava i konzulata drugih driava unutar drZavnog podruiija, te veleposlanstava i konzulata u inozemstvu;

e. uspostavom nacionalnih iariSnih kontaktnih toEaka (koje se obiEno nazivaju jedinstvene kontaktne toeke, ili SPOC), s moguCnoSCu informiranja i uporabe informacija od strane drugih zemalja 24 sata dnevno te s moguCnoSCu sigurne razmjene informacija (moida putem Interpola), zapdinjanja operativne akcije i provodenja koordinacije;

f. raspoloiivost kvalificiranih, obucenih operativnih policijskih i pravosudnih resursa radi uspjeSne reakcije na hitne zahtjeve za pomoC.

POVJERLJTVO

Proiektna mreia

53 zemlje m j e n j u j u informacije koje utvrduju jedinice specijalizirane za istragu slueajeva otmice s mectunarodnii utjecajem, u svrhu razmjene inforrnacija i obavijesti u stvarnom vremenu i u hitnim sluEajevima, zajedno s pregledom odredbi kaznenog i grabanskog prava svake zemlje.

Clanovi Projektne mreie s lipnjem 2005. su:

Austrija, Australija, Belgija, Bocvana, Bugarska, Brazil, Kanada, Kina, Kolumbija, Hrvatska, Republika &ka, Cipar, Danska, El Salvador, Estonija, Finska, Francuska, Njemahka, Gruzija, Gana, Grhka, Hong Kong, Honduras, Madarska, Kenija, Island, Indija, Izrael, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Makedonija, Meksiko, Nepal, Nizozemska, Novi Zeland, Norvegka, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, SlovaEka, Slovenija, Juina Afrika, Sejgeli, gpanjolska, Svedska, Singapur, Svicarska, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene AmeriEke Driave.

Daljnje informacije mogu se dobiti u TajniStvu Projektne mreie u Ujedinjenoj Kraljevini na broju 0044(0)207 238 84 18

Pitania politike - kontrolni popis

46. Treba razmotriti sljedeCa pitanja:

Postoji li jasna nacionalna politika i strategija za rjeSavanje otmica? Postoji li smisleni nacionalni sustav potrage, prikupljanja, analize i neprestane procjene ugroze od otmica? Postoji li uEinkovito nacionalno zakonodavstvo za spreEavanje, odvrakanje od otmica i njihovo otkrivanje? h a j u li redarstvene sluibe i pravosudni organi neophodne ovlasti za rjegavanje otmica? Postoje li odgovarajuCi resursi, oprema, struEnost i koordinirane operativne moguCnosti reakcije na otmicu? Postoji li nacionalna koordinacija medu svim agencijama (ukljuEujuCi javni i privatni sektor)? Je li uspostavljena iarigna kontaktna toEka za medunarodnu koordinaciju i akcijy uz nacionalnu? Jesu li nadlehosti razliEitih agencija i vladinih odjela jasne i svim razumljive? Jesu li svi medunarodni pravni instrumenti bitni za provedbu uEinkovite strategije za suzbijanje otmica (Dodatak 1) ratificirani i provedeni? Postoji li uredeni postupak provjere kojima se osigurava da sva gore navedena pitanja i dalje sluie svrsi?

Porrlavlie 3 - SpreEavanie i pripravnost

Uvod

47. RjeSavanje otmica je sloien, teZak i opasan posao. Osim toga, otmice su skupa kaznena djela. Skupa u smislu posljedica koje mogu imati na medunarodno povjerenje, jer mogu destimulirati ulaganja; skupa u smislu nacionalnog povjerenja, za vladu, za javnost i poslovnu zajednicu; skupa u smislu resursa potrebnih za provodenje istrage kada se otmica dogodi; i, naravno, kao najveije, skupa u smislu f~iEkih i psihologkih posljedica otmice na Zrtvu i njezinu naju2u obitelj .

48. Jasno je da spreEavanje otmica treba biti prioritetna aktivnost svake vlade. Isto tako, u svrhu pripravnosti za rjeSavanje pitanja otmica, bez obzira dogadaju li se one unutar driavnih granica ili, Sto je sve EeSCe sluEaj, izvan njih, potrebno je pailjivo planiranje i aktivna priprema.

Spreavanie - temeljna naEela

49. Za izgradnju strategije spreEavanja otmica potrebno je razumijevanje opsega i prirode problema, kao i razvoja inicijativa za poveCanje rizika i smanjenje prilika za otmiEare.

Razumijevanje problema

50. VaZno je stvoriti jasnu sliku o dinamici otmica: gdje se dogadaju, tko je u opasnosti, tko su otmiCari, kako djeluju i koji su im m~t iv i . '~

5 1 . Ovdje je potreban sustav prikupljanja, sortiranja, pohranjivanja (u bazu podataka), analize i Sirenja informacija o otmicama. Treba stvoriti jasnu sliku o postojeCoj prirodi i opsegu problema, kretanjima i mogudem razvoju na driavnoj i medunarodnoj razini kako bi se omogudila izgradnja i aZuriranje uEinkovite provedbe strategije. Ova procjena fenomena otmica informirat Ce nacionalnu strategiju i strukture preporuEene u Poglavlju 2.

Povetanje rizika za otmiEare

52. Kriminalci obieno racionalno b i i ju mjesto, vrijeme i naEin pdinjenja zldina. VaZu rizik i korist, jer iele sigurne i profitabilne rezultate. To osobito vrijedi za otmice s ciljem iznudivanja, dok je to kod politieki motiviranih otmica moida manje Wno. Iskustvo je pokazalo da su otmiEari dodatno stimulirani tamo gdje su nestabilnost i mogudnost korupcije veliki, a opasnost od otkrivanja mala. Isto tako, gdje nedostaje razumijevanja i informacija ili gdje postoj i vidlj iva nesklonost agencija da suraduju, rizik se otmiEarima moie Ciniti minimalnim.

10 The Kidnapping Business, Rachel Briggs, Centar za vanjsku politiku, UK, 2001 ., str. 7.

POVJERLJIVO

53. Strategija za spreEavanje otmica koja poveCava rizik za otmiEare treba pokazivati:

politiEku obvezu i jasnu, nedvosmislenu politiku protiv otmica; snabo nacionalno zakonodavstvo i odgovarajute ovlasti u istrazi otmica; mehanizme kojima se ohrabruje izvjegtivanje o sluEajevima otmica i osobama za koje se sumnja da su u njih ukljukne; uCinkovite, povjerljive i odgovarajuCe opremljene kapacitete nacionalnih tijela za provedbu zakona za istragu i rjeSavanje slueajeva otmice; brzo rjegavanje sudskih postupaka; dobru medunarodnu koordinaciju izmedu redarstvenih sluibi i tuiiteljstva; meduresornu koordinaciju; radni i partnerski pristup izmedu vlade, javnog i privatnog sektora.

Smanjenje prilika za otmitare

54. Ovo se moie postiti:

a. osiguravanjem da se informacije, struEnost i primjeri iz prakse u vezi spretavanja i rjeSavanja otmica prikupljaju i pruiaju redarstvenim sluibama, tvrtkarna i javnosti;

b. time da pojedinci i organizacije budu zaStiCeniji ciljevi; c. uponavanjem javnosti s rizicima od otmica te odgovarajuCim protumjerama kroz

kampanje sredstava javnog prioptavanja za podizanje svijesti gradana.

Preventivne strategije - primjeri iz prakse

55. Vrste preventivnih aktivnosti koje se mogu poduzimati vrlo su razliEite, a ovisit Ce o lokalnim prilikama, drugim rijeiima, o analizi problema i naEia na koji ga se treba rjegavati. Bit Ce neophodno razmotriti aktivnosti na razliEitim razinama i za razliEito sluSateljstvo. Ovdje donosimo nekoliko primjera:

a. na medunarodnoj razini: globalizacija je dovela do dramatihog poveCanja broja . . medunarodnih poslovnih i turistiikih putovanja. M a n j e i raspoloZivost a i h m n h savjeta i smjernica za putovanje (koje bi moida pruiilo ministarstvo vanjskih poslova) u vezi odredenih zemalja moie znatno pridonijeti podizanju svijesti putnika o riziku od otmica, te koja podruija treba izbjegavati i koje mjere opreza treba poduzeti;

b. na nacionalnoj razini : razmatranja ukljuiuju sustave za utvrdivanje riziEnih mjesta, organizacija i ljudi zajedno s razvojem mjera za smanjenje prilika za otmice i izgradnju planova za sluEaj nuZde; obrazovanje i kampanje za podizanje svijesti izradene u skladu s rizicima s ciljem povdanja mjera opreza kod M e , na radnom mjestu ili prilikom putovanja; moguCnost telefonskih SOS linija kako bi se omoguCilo javnosti da prijavi sumnjive slueajeve i zatraii iuformacije o tome 30 trebaju Einiti; te veze s poslovnim organizacijama u svrhu boljeg planiranja upravljanja krizom;

c. na lokalnoj razini: pitanja ukljuEuju odredivanje kljuEnih osoba koje se mogu pridruiiti lokalnim koordinacijskim skupinama kod rjeSavanja otmica specifiEno (ili partnerstva za spreEavanje kriminala opkenito), porno6 kod Sirenja preventivnih poruka i u sluEaju otmice. To mogu biti tijela kao Sto su nevladine organizacije, lokalne skupine u zajednici, vjerski poglavari, i sliEno;

d. na optoj razini: razmatranja ukljuEuju raspoloiivost odgovarajuCih resursa u programha za d t i t u svjedoka, ukljuEujuCi anonimnost u sudskim postupcima, ito Ce umiriti W e , njihove obitelji i svjedoke te podrZati i ol&ati sudsku proceduru, stimulaciju izvjeSCivanja i destimulaciju potencijalnih otmiEara; provedbu zakonodavstva o zapljeni imovine koje omoguCuje smrzavanje, oduzimanje i konfiskaciju kriminalom steEene imovine.; i strogu kontrolu sredstava za kornunikaciju u zatvorima, buduCi da je iskustvo pokazalo da profesionalni E i i n a l c i Eesto nastavljaju s nezakonitim djelovanjem i za vrijeme odriavanja kazne.

e. na organizacijskoj razini: postoji potreba da vrhovni menadhent shvati i prihvati obveze na osnovi jasne i neprekidne analize ugroze i rizika, ito Ce omoguditi utvrdivanje ugroienih mjesta, ruta, aktivnosti i ljudi, kao i postojanje odgovarajudih savjeta za sigurnost i planova u sluEaju nuZde (ovdje Ce biti razlika ovisno o prirodi i mjestu obavljanja posla, bilo u zernlji ili izvan nje); osiguravanje veze s resorima vlade i redarstvenim sluibama da bi se razumjela najnovija kretanja; uspostava tima za upravljanje laizom, koji je obuEen, opremljen i spreman za djelovanje ako je to potrebno; odgovarajuke struEno usavriavanje za osoblje na svim razinama; i neprekidno provj eravanj e osoblja i sustava izvjeSCivanj a;

f. na pojedinaEnoj razini: pitanja ukljuEuju svijest o potencijalnom riziku na riziEnim lokacijama; izbjegavanje rutine i pojedinaEnog putovanja ili poduzimanja visoko riziEnih aktivnosti; i prijavljivanje sumnjivog pona5anja.

Pripravnost

56. Jasno je da je jedan od glavnih ciljeva ovog priruenika poveCanje stupnja pripravnosti u rjegavanju pitanja otmice u kojem god obliku se ona pojavila, ili bi se razumno moglo oEekivati da Ce se pojaviti. Ukratko, prirubikom se istiEe da je za borbu otmica neophodan planiran i strukturiran pristup u obliku smislene nacionalne strategije.

57. Iskustvo je pokazalo da se otmice mogu pojavljivati na pojedindnoj i lokalnoj razini; ona moZe biti nacionalni problem ili moie poprimiti, Sto je sve M e n i j e , rndunarodne dimenzije. U svakom sluEaju, vjerojatno Ce biti potrebno mdwesomo rjegenje, bilo u razvoju p r e v e n t i d kapaciteta, bilo u istrazi prijavljene otmice. Neophodna je pripravnost kroz isprobane i provjerene koordinacijske mehanizme, odgovarajuCe resurse i sveobuhvatno strueno us avrhvanje .

Koordinacija

58. VaZno je da razlilSiti resori vlade i kaznenoprmi sustav razumiju svoju vlastitu te uloge drugih u spreeavanju i istrazi otmica. Mnoge organizacije, ukljulSujuCi one u privatnom sektoru, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, imaju svoju ulogu. Savjetovanje, rasprave i razumijevanje uloga, nadlehosti i nalSina na koji mogu pridonositi od izuzetnog su znalSaja u osiguravanju strateskog saveza u suzbijanju otmica. Isto tako, neophodno je da osobe u redarstvenim sluibama razurniju svoju ulogu te gdje mogu dobiti porn&, posebice pri provodenju istraga. Nacionalnom strategijom (Poglavlje 2) treba razmotriti i objasniti uloge i nadlehosti svih potencijalnih partners.

POVJERLJIVO

59. Na taktiCnoj razini, postoji veliki broj partnera koji mogu igrati specificnu ulogu u spreeavanju i istrazi otmica. Oni Ce se razlikovati od zemlje do zemlje te ih treba paZljivo razmotriti. Mectutim, postoje dva posebna primjera koja su za svih zaj edniCka.

60. Prvo, kriminalci moraju komunicirati, zbog Cega treba postojati uska suradnja medu agencijama koje se bave istragom navodnih otmica i pr-teljima komunikacijskih usluga kako bi se osiguralo da je omoguken zakoniti pristup informacijama u sigurnim uvjetima, 24 sata dnevno.

61. Drugi kljuEni partner su sredstva javnog priopkavanja, koja mogu odigrati vrlo vainu ulogu u spreEavanju otmica putem kampanja za podizanje svijesti te ukazivanjem na rizienost. Sredstva javnog priopiavanja takoder se zanimaju za stvarne situacije otmica i za mnoge se zemlje pokazalo korisnim da se dogovaraju s kljuEnim osobama u toj industriji. Takvi dogovori mogu ukljucivati zabranu objavljivanja, to jest volju da se ne objavljuje nista o slucaju bez prethodnog savjetovanja, dok je iivot 2rtve otmice joS u opasnosti. Ovo moie biti riskantno, s obzirom na zahtjeve koje javni interes tm.5 od sredstava javnog priopkavanja te na strane kolege koji moBda odluEe sluEaj objaviti. Bit Ce i sluEajeva u kojima otmiEari ostvaruju kontaktupravo putem sredstava javnog priopCavanja ili gdje Ce objavljivanje biti korisno. Ova razliEita pitanja pojaeavaju vainost rada s predstavnicima udruga sredstava javnog priopkavanja kako bi se razjasnilo Sto jest, a Sto nije moguCe.

62. Zbog porasta otmica u medunarodnim razmjerima tijekom posljednj ih godina, predlaZe se promicanje aktivnosti radi povetanja operativne suradnje i koordinacije sa susjednim zemljama.

Resursi

63. Za pripravnost u borbi protiv otmica potrebno je ulaganje u resurse. Ovo obuhvaka resurse za dobivanje, prikuplj anje, pohranj ivanje, analizu i Sirenje informacija o prirodi i opsegu otmica. Ovo je kljueno za razumijevanje izazova i razvoja nacionalne strategije te njezinog naknadnog prakenja.

64. Priroda otmica nalaie da redarstvene sluibe budu prikladno opremljene nizom resursa u svrhu ueinkovite i pravovremene istrage navodne otmice. Ovdje Ce biti razlika ovisno o ugrozi, ali u najmanju ke ruku biti nuZno regulirati relevantno zakonodavstvo i ovlasti te stvoriti niz pomagala koji uklju6uju analitieku sposobnost te sposobnost prikupljanja informacija, bazu podataka za pohranjivanje obavijesti o otmici, kvalificirane istraZitelje, kapacitete za prismotru, obukne pregov&e, tehniEku opremu i sposobnost intervencije i spdavanja. U nekim zemljama na otmice Ce se reagirati pomoCu specijalnih jedinica za ovu vrstu aktivnosti, dok se u drugirna utvrduje posebno imenovano i obuceno osoblje.

POVJERWIVO

65. Za razvoj nacionalne strategije s jasnim ulogama i zadaCama nuke je uvidjeti da je bitna komponenta neprekidno struEno usavrgavanje. Ono je neophodno na svim razinama unutar svih organizacija te se redovito mora obavljati procjena potreba struEnog usavrgavauj a.

66. U rnnogim je driavarna prepoznato da je struEno usavdavanje iz kljuEnih elemenata suzbijanja otmice n u b 0 za viSe kadrove, za one koji su izravno ukljueeni u rad s otmicom te za one koji se samo rijetko mogu susresti s otmicom. Na primjer, u poglavlju 4 ovog priruEnika su odredeni kljuEni elementi reagiranja na navodnu otmicu i opisana je uloga onih koji prvi primaju prijavu o otmici, stoga Sto Ce njihovi postupci biti kljuEni u daljnjoj istrazi. Stoga je samo po sebi oEito da svatko tko prima takvu prijavu, razumije svoju ulogu, Sto se od njegafnje oEekuje te posljedice onog Sto uEini ili ne uEini.

67. StruEno usavrSavanje viSih kadrova se treba usredotoEiti na moguCnost prepoznavanja prirode i stupnja opasnosti otmice, upravljanje u lcriznim situacijama, koordinaciju i usmjeravanje, taktiEke moguCnosti te resurse potrebne da se suoEi s opasnosti. Na operativnoj razini osoblje treba struEno usavr5avan.e kako bi mogli uravnoteieno procjenjivati informacije, uzimati u obzir pravne obzire, donoienje odluka, upravljauje u kriznim situacijama i planiranje zi sluEaj nuide, koriStenje obavjegtajnih podataka, istrahih tehnika (ukljuEujuCi pregovore, prismotru i interventne mogutnosti), koriStenje resursa i izvjeSCivanja o obavljenom zadatku.

68. Mnoge su driave znaEajnu korist p r o d l e u sastavljanju prirucnika s uputama koje se odnose na pojavu otmice kako bi pomogle osoblju ukljuEenom u suzbijanje otmice te kako bi pomogle u njihovom struEnom usavrgavanju. To se Evrsto preporuEa zbog kompleksnosti prirode otmice i njene opasnosti po Zivot. Isto tako, treba poticati koriaenje padajukih izbornika na raEunalima ili kartica pomoCi u operativnom deiurstvu za one koji su u prvom kontaktu s osobama koje podnose prijavu, ili podsjetnika (aides memoire) koje nosi osoblje.

69. ZajedniEko je struEno usavrSavanje izmedu redarstvenih sluZbi, na drzavnoj i mdunarodnoj razini, kao Sto je ono izmedu policije i tuZitelja i elemenata sredisnje vlade, korisno za razumijevanje sposobnosti i ograniEenja organizacija, posebno kad uzmemo u obzir otmicu s m d w o d n i m elementima. Isto su se tako korisnim pokazali zajedniEko struEno usavrbvanje i seminari s osjetljivim elementima privatnog sektora kako bi se omoguCilo prepozaavanje kljuEnih pitanja, podigla razina svijesti i razumijevanja, te razjasnilo kako stranke mogu pomodi jedna drugoj .

70. KoriStenje table-top vje2bi (*be simulacije izvanrednog stanja, op-prev.) i vjeibi simulacija iz stvamog iivota, koje se LSesto temelje na stvamim sluEajevima otmice, je bilo izuzetno uspjeSno u mnogim driavama.

71. Nije moguCe prenaglasiti vainost temeljitog end-to-end programa struEnog usavriavanja.

SpreZavanje i pripravnost - kontrolni popis

72. Treba uzeti u obzir sljedeCe:

a. Razumije li se jasno opasnost od otmice i sustav koji Ce omoguCiti da se obuhvate najnoviji trendovi, na driavnoj i medunarodnoj razini?

b. Postoji li jasna strategija sprehvanja otmice kojom bi se pratila prijetnja i osigurala provedba mjera za njeno suzbijanje?

c. Da li su sve mjerodavne sluibe (ukljuCujuCi vladine resore, javni i privatni sektor) ukljukne u i pridonose strategiji sprezavanja ohice?

d. Daju li programi obrazovanja i razvijanja svijesti preventivan savjet usmjeren na sve riziene sektore?

e. Da li su poduzete preventivne mjere davanja savjeta glede putovanja na driavnoj i medunarodnoj razini (poslovno, odmor, itd.)?

f. Postoji li uzinkovit program zaStite svjedoka? g. Postoji li ueinkovit sustav oduzimanja imovine? h. Da li su u potpomaganje sprezavanja otmice i mjera pripravnosti ukljuceni i

mediji? i. Postoji li ueinkovita koordinacija s pruiateljima komunikacijskih usluga i

odgovarajukim zakonodavstvom kako bi se olak5ala istraga otmice? j. Ima li policija odgovarajuke resurse i opremu te da li je dobro obueena za

borbu protiv otmice? k. Da li je provedeno zajednieko strueno usavrgavanje i vjeibe simulacije koje

uklju6u.u sve sektore (policiju, sudstvo, javni i privatni sektor)?

POVJERLJIVO

Poglavlie 4 - Reapiranie na otmicu: MiuEni elementi

Osnovni cilj je zagtititi 5ivot

Uvod

73. Svaka navodna otmica je kritihi dogadaj s potencijalnim posljedicama opasnim po iivot. Njegova istraga zahtijeva prikupljanje informacija, njihovu pravovremenu analim te pailjivo i uEinkovito koriStenje. Od istraZitelja, posebno nadlekih sluibenika (koji se u pravosudu nekih zernalja nazivaju ViSi istrdtelji), Ce se traiiti da presude i donesu teSke odluke, Eesto na temelju nepreciznih informacija i u okolnostima koje se brzo rnijenjaju. I, naravno, svaki je slubj drugaEiji.

74. Mnoge su otmice dobro planirane. Otmibr(i) Ce pailjivo razmotriti gdje da uhvate irtvu, koje je o&je i prijevoz nuZno, gdje Ce irtvu drZati te koji su pravci bijega. Isto Ce tako najvjerojatnije provesti analizu f i e , njene obitelji ili posla, privatnog i druStvenog iivota, Eesto posjeCenih mjesta, ruta ili navika buduCe irtve. Ipak, ponekad otmice nisu dobro planirane i mogu se dogoditi bez rdS l j an ja , na prirnjer, unutar ili medu kriminalnim skupinama. Bez obzira na motiv otmice, sa sigurnoSCu se moie reCi da je vjerojatno svaka jedinstvena te predstavlja ogroman izazov za policiju.

75. Priroda otmice je takva da se moie dogoditi bilo gdje i u bilo koje vrijeme te se moie prijaviti bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Zbog toga je presudno da osoblje na SVIM razinama policijskih ustrojstvenih jedinica bude obuEeno za razumijevauje osnovnih naEela borbe protiv otmice i svoje potencijalne uloge u reagiranju na otmicu, bilo da su sluZbenici u ophodnji, u policijskoj postaji ili u operatimom deiurstvu, oni koji ostvaruju prvi kontakt, specijalna jediica, nadlehi sluZbenik ili tuiitelj.

76. Uloge i terminologija koja se koristi u istrazi Ce se razlikovati od e v e do e v e , ovisno o specifiEnim nadlehostima razliEitih sluZbi te njihovim mjerama .

suzbijauja kriminaliteta. Iz toga slijedi opCi vodiE koji Ce se trebati prilagoditi ovisno o lokalnim okolnostima.

77. Isto tako, vjeStina i iskustvo nadlehih sldbenika (i tuZitelja) & se rd iova t i . U nekim je dr2ava.a stopa otmice i dalje niska, ali se treba pripremiti za ueinkovit rad sa slui5ajevima ukoliko se pojave.

78. Bez obzira na te razlike, u istrazi navodne otmice je moguCe utvrditi mnogo kljuEnih elemenata, ili opCih naEela, koja su zajedniEka veCini sluEajeva te koja nadleki sluZbenik mora uzeti u obzir. 0 njima se raspravlja na sljedekim

POVJERLJIVO

stranicama. Uz to, sastavljena je mala brogura kao podsjetnik (aide memoire) te kontrolni popis za nadlehog sluibenika.

Cilievi istrage otmice

79. Osnovni ciljevi - po stupnju prioriteta - su:

a. za'itita iivota; b. brz i siguran povratak Mve; c. zaStita i podr5ka obitelji Zrtve; d. Zastita javne sigurnosti; e. prikupljanje informacija, obavjegtajnih podataka i dokaza koji vode prema

uspjegnom uhiknju i osudi poEinitelja.

Napomena: U istrazi je neophodno shvatiti da je prioritet broj 1. za'itita iivota, a ne uhiCenje poEinitelja, Sto moie naEiti ponovno razmatranje taktiEkih mogubnosti ukoliko njihovo koriStenje povehva rizik za Zrtvu. Za vrijeme svake istrage otmice nuino je napraviti objektivne procjene rizika, preispitati ih i dokumentirati.

Radni e nakon prve prii ave

80. Prva prijava o otmici moie stiCi do redarstvenih sluibi razliEitim metodama. ObiEno je Elan obitelji, treCa osoba ili svjedok prenosi sluibarna telefonski ili osobno policijskom sluibeniku. Ipak, mogu se koristiti i drugi naEini, ukljuEujuCi e-mail, obiEnu pogtu, ili oglas u novinama ili medijima.

Napomena: Vaino je biti svjestan Einjenice da prva vijest o navodnoj otmici moie doCi do sluZbi na razliEite naEine. Policijsko osoblje koje primi takvu prijavu mora biti svjesno kritiEnih mjera koje mora poduzeti, te mora biti opremljeno sredstvima pomodu kojih Ce ih poduzeti.

Radnje nakon prve prijave - prvi kontah

81. Ovim se pretpostavlja da je prva prijava podnijeta u operatimom deZurstvu ili policijskoj postaji. Treba poduzeti sljedete radnje:

a. ispitaj te osobu koja prijavljuje slueaj te pribavite naj potpuniji mogud prikaz onoga $to se dogodilo, mjesta, s opisima Zrtve (ukljuZujuCi odjeku) i poeinitelja, te utvrdite telefonski broj na kojem mokte kontaktirati stranku,

b. umirite stranku, postupajte s njom s puno razumijevanja te muljoj recite da Ce njegovlnjen. sluEaj imati prioritet;

c. naglasite potrebu za povjerljiv.o$du, utvrdite tko jog zna o okolnostima te zatraZite od stranke da ne razgovara s drugima;

d. objasnite da Ce galju ubrzo kontaktirati vigi istraiitelj; e. dajte stranci direktan telefonski broj koji moZe koristiti u hitnim slu~jevima,

na primjer, ukoliko je poEinitelji ponovno kontaktiraju ili se dogodi neSto vain0 ;

f. savjetujte (ukoliko je bitno) stranku da pokrene provjeru (4dentifikacije pozivatelja)) uzvratnim pozivom kako bi utvrdila telefonski broj osobe koja ju je kontaktirala;

g. obavijestite nadrebenog; h. uputite na lokalni plan intervencije; i. ne galjite ophodno vozilo ili sluZbenika na mjesto dogabaja, osirn ukoliko

navodna otmica ne predstavlja neposredno djelovanje i dogada se u javnosti, te ukoliko Ce se smatrati neobiEnim ako to ne napravite;

j. ne prenosite detalje preko nesigurnih radio sustava, jer poEinitelji mogu slugati;

k. ne zovite douSnika natrag ukoliko izgubite kontakt bez dopugtenja nadlegnog sluZbenika.

Napomena: Bilo kakvi znakovi policijskog djelovanja mogu imati katastrofalne posljedice. Dobra je praksa u Operatimom dehrstvu i policijskim postajama osigurati formatirani naputak kojim se utvrduju mjere koje treba i koje se ne smiju poduzeti u sluEaju da osoba nazove i prijavi sumnjivu otmicu.

Radnje Koje nakon prve prijave poduzima nadredeni

82. Treba poduzeti sljedeke radnje:

a. procijenite odmah da li bi nedostatak otvorenog policijskog reagiranja bio u proturjeEju s normalnom policijskom akcijom ili bi ugrozio javnu sigurnost, na primjer, ako se otrnica dogodila na javnom mjestu;

b. kontaktirajte odmah specijalnu jedinicu koja se bavi otrnicama ili deZumog nadleinog sldbenika, ukoliko nema takve jedinice;

c, razmotrite moguhosti tajnih mjesta na kojima bi se sastali prvotni izvori; d. ne poduzimajte nikakve druge radnje bez daljnje upute specijalne jedinice ili

deZurnog nadleinog s1ui;beni.a.

Prve odluke nlede sluEaia

Ko/'e donosi specijalna jedinica/nadleini sluibeniWviSi istraini sluibenik

83. Treba poduzeti sljedeCe radnje:

a. razmotrite da li je neposredna otvorena akcija prikladna te se pobrinite da je poduzeta s dobrim resursima;

b. utvrdite da li postoje kakva pitanja glede toga tko je nadleian za istragu, ili ako dogadaj ima medunarodnu umije~anost, uspostavite kontakt s n a d l e b osobljem u Ministarstvu vanjskih poslova;

c. uspostavite prvi kontakt s nadredenim tijelom, na primjer, s imenovanim Sefom policije, kako biste dali procjenu, obavijestili o napretku te razjasnili sve zahtjeve za resursima, kontaktom s drugim sluZbama itd.

h j e donosi nadredeno tijelo

POVJERLJIVO

84. Treba poduzeti sljedeCe radnje:

a. pobrinite se da nema sukoba nadlehosti te da je jasno tko je odgovoran nadleini sluibenik, kako biste sprijeEili udvostrutiivanje i zabunu;

b. pobrinite se da nadleini sluZbenik ima potrebne resurse i podrSku kako bi nastavio s istragom.

Sluibenik zaduien za istram - nadleini sluibenik

85. U nekii driavama ta osoba moZe biti sluibenik iz specijalizie jedinice s posebnom namjenom koja se bavi otmicom. U drugim 6e taj sluibenik biti iskusni vigi kriminalistiEki istrai;.itelj. To je zahtjevna uloga te je neophodno da je sluibenik potpuno obukn glede specificnih znaEajki istrage o otmici te ukljukn u redovite praktiene vje2be.

Uloga nadleinog sluibenika

86. Funkcija nadleinog sluibenika je:

a. upravljati svim stranama istrage; b. odrediti strategiju (to ukljueuje i radnje koje treba poduzeti) u skladu s

dostupnim informacijama, zakonom i najboljom praksom; c. voditi aiurirani operativni zapisnik kojim se dokumentiraju donesene odluke,

poduzete radnje te opravdanje za donoSenje tih odluka i poduzimanje radnji.

ZadaCe nadleinog sluZbenika

87. KljuEne zadaCe nadlehog sluibenika su sljedebe:

a. osnovni cilj je osigurati zaltitu Zvota Zrtve i onih koji su povezani s operacijom;

b. drugi je cilj osigurati sigurno puStanje i povratak 2rtve; c. treCi je cilj postibi uhibenje poeinitelja te pridobiti dokaze.

Radnje koje nadleini sluibenik prve poduzima

88. NadleZni sluZbenik Ce u ranim fazama istrage morati razmotriti sljedeCa pitanja:

a. Ima li kakvih vremenski ograniknih zahtjeva koje treba razmotriti? b. Navesti pregovarah da dogovori hitan ponovni kontakt s podnositeljem

prijave (osobom koja prijavljuje dogadaj), utvrditi trenutnu situaciju i uvjeriti da su poduzete radnje;

c. Postoji li poznato ili sumnjivo mjesto na kojem se drii *a? Treba li ga policija obiCi? Otvoreno ili prikriveno? PreporuEuje se prikriveno osim ako

postoje Eimbenici koji zahtijevaju hitno rjeSenje, kao Sto su vremenski rokovi ili ozbiljne prijetnje;

d. Postoji li mjesto na kojem je podnesen bilo kakav zahtjev (obiteljsko boraviae, posloMi prostori) te treba li ga policija obiCi? Otvoreno ili prikriveno? Opet se preporuEa prikriveno kao normalan tijek akcije, jer otmiEari mogu promatrati neobiEne radnje;

e. Koji su specijalni resursi potrebni i gdje? Razmotrite: 1. *.

istraiivanje obavjestajnih podataka i analitiCki potencijal; 11. tehniEku podrSku; ... 111. taktiCku podrSku vatrenim o&jem; iv. pregovaraEe; v. istrake struEnjake ukljuEujuCi one za oEevid i kriminalistiEko

vj eStaEenj e (ukljuEuj uCi raEunalno vj egtaEenje); vi. mogutnosti prismotre (statiEne, mobilne i tehniEke).

f. Utvrdite lokaciju zapovjednog mjesta, smjeStaj i komunikacijske uvjete; g. Razmotrite moguCnost pruZanja otpora, te da li Ce biti potrebni dodatni resursi

ili pojaEanje; h. Dogovorite uspostavljanje brzpng tima koji Ce obavjegtavati druge izvore; i. Koja Ce biti medijska strategija? Da li Ce se traiiti cenzura vijesti? j. Poveiite se s timom za upravljanje krimim situacijama tvrtke (ako postoji); k. uspostavite veze s tuiiteljem ilili sudskom vlasti; 1. Obavijestite nadleZno tij elo.

Napomena: ToEna priroda i sadriaj ovog popisa radnji koje se prve poduzimaju Ce se razlikovati ovisno o mjerama u svakoj driavi. Planovi intervencije trebaju postojati u obliku prirutinika s uputama.

KliuEni elementi reanirania

89. IstraZivanje navodne otmice je dinarnicno i brzo. Svaki je sluEaj drugaziji te moie biti nepredvidiv.

90. MoZda ne& biti potrebni ili moguCi svi dolje utvrdeni elementi, ali nadlehi ih sluibenik treba razmotriti. Svaki od ovih elemenata, ukoliko se zahtijeva, mora imati zaduZenog, adekvatno obuknog voditelja koji je odgovoran za provedbu odluka nadleinog sluZbenika te pruianje informacija i obavjestajnih podataka njemulnjoj kako bi pomogli u donogenju odluka. Ovisno o prirodi i razmjeru otrnice, ovi voditelji timova mogu biti u izravnom kontaktu s nadleZnim sluibenikom ili njegovimlnjenim zamjenikom. MoguCe je da svi voditelji timova ne dijele isti zemljopisni polokj, pa je stoga nuke osigurati siguran i uZinkovit komunikacijski kontakt.

a. Zapo jedno mjesto - zaduieno za provedbu strategije koju utvrduje viSi istraZitelj, koordinaciju resursa i raspodjelu odgovomosti. To bi trebao biti komunikacijski centar i operativno deiurstvo s pristupom drugim elementima istrage;

b. Soba za ispitivanje - za ispitivanje osumnjiEenib, baza podataka, koriStenje i razvijanje izvora informacija i obavjegtajnih podataka i drugih linija istrage

koje bi mogle voditi do otkrivanja lokacije na kojoj se drii irtva te identiteta poeinitelja (jednog ili vise njih). Ova soba treba biti smjeStena kod nadleinog sluibenika;

c. Istrabi tim - dio istrahih mjera da se raspituje, prik;plja dokaze i vodi obavijesne razgovore sa svjedocima i osumnjiknim. Prvotno Ce to ispitivanje biti prikriveno kako bi se zdtitio iivot Zrtve. Otvoreno ispitivanje bi se normalno trebalo provesti nakon 2rtvii puStanja;

d. MoguCnost prismotre - pruiiti statieku, mobilnu i tehniEku prismolm osumnjiknih, lokacija ili kao podrSka tekliCu;

e. Lokacija gdje je postavljen zahtjev - gdje je poEinitelj uspostavio kontakt ili ukazao da Ce kontakt biti uspostavljen. To moie biti kuCa Elana obitelji, poslovni prostori, raEunalni ili drugi m o b i l ~ uredaj (Koji driimo u ruci, engl. hand-held, op. prev.). Cilj policije je Zastititi ljude na toj lokaciji, pregovarati s poeiniteljem, obavijestiti tekliCe ukoliko to bude vaino te sazuvati dokaze. Moie postojati viSe od jedne lokacije;

J: Savjetodavna skupina - koja se sastoji od specijaliziranih slmenih savjetnika koji pomaiu nadleinom sluibeniku u razvoju i izmjenama strategije. To moie ukljuEiti policijske struznjake kao Sto su oni za zraEnu podrSku, taktieki

- savjetnik za vatreno oru2je, koordinator pregovora, tehnieka podrSka, odnosi s medijima itd.; moie ukljuCivati i druge struenjake kao Sto su psiholog, savjetnik za telekomunikacije, tumae, savjetnik za zajednicu i religije itd.;

g. Tim za upravljanje kriznim situacijama/slu~ajevima - u slueaju otmice koja je povezana s poduzetniStvom ili javnim poduzeCem, kad ta organizacija ima utvrden protokol postupanja u takvim okolnostima, obieno se zove Tim za upravljanje kriznim situacijama.

Napomena: Vrlo je vaino da se ti kljucni elementi razmotre u odnosu na posebne mjere koje postoje unutar driave, dokurnentirane u obliku priruenika, te u kojima se nadleino osoblje redovito usavrSava i vjeiba. Ako postoji tim s punim radnim vremenom, kljueni Ce elementi l&e biti shvaCeni; ako nema takvih mjera, moraju se poduzeti redovite kontrole sposobnosti.

Glavno istraZno pitanie

91. Trebat Ce se naSiroko tradicionalno (za istragu zldina) raspitivati kako bi se otkrila lokacija btve otmice te identitet poeinitelja. To Ce ukljueiti pribavljanje naj potpunijih moguCih informacija o osobnim pojedinostima Zrtve (zdravlje, DNK, otisci prstijy lnvna grupa, zubarski karton, fotografije itd.), njenom iivotnom stilu, kretanjima i kontaktima od razliEitih izvora koji ukljuEuju podnositelja prijave, Clanove obitelji, prijatelje, susjede, suradnike s posla i svjedoke. Cilj je povehti sponaje o Zrtvi, bilo kojem m o w e m motivu za njenu otmicu te tragove koji vode do identifikacije njenoglnjenih o t m i h

92. Povrh toga, postoji niz moguCnosti posebno relevantnih za istragu navodne otmice koje nadlehi sluibenik treba razmotriti. One nisu detaljno istraZene u ovom dokumentu zbog svoje osjetljive prirode, ali su spomenute kako bi se nadleinog sluZbenika upozorilo na njihovu vrijednost.

POVJERLJNO

93. Komunikacije - sastavni dio otmice je potreba poEinitelja da uspostavi kontakt s nekim kako bi postaviofli zahtjev. OtmiEar mora komunicirati. Stoga je za istragu i rjeSavanje otmice kljuEna moguCnost pristupanja komunikacijskoj evidenciji te njena pravovremena analiza. To zahtjeva razvoj ~Einkovitih radnih odnosa sa svim pruiateljima komunikacijskih usluga (telefon, Internet te bilo koji drugi), zajedno s odgovarajuCim zakonodavstvom koje dopuiita pristup, nabavu opreme te postojanje obuknog osoblja koje Ce analiziati i proturnaciti podatke. U praktiEnim uvjetima nadleini sluibenik mora =ti kako u kratkom roku pristupiti tim podacima (i da budu dostupni 24 sata na dan) te imati sredstva da ih iskoristi.

94. TehnoloSki napredci na tom podrutju su vrlo Eesti te je nemoguCe prenaglasiti vainost nadleinog sluibenika i odabranog osoblja kad smo svjesni sposobnosti i moguCnosti koje oni pruiaju.

95. Financijski - zamrzavanje, oduzimanje i kasnija konfiskacija imovine je opkepomt naein utjecanja na i onemoguCavanja kaznene radnje. U nekim su driavarna pokrenute inicijative kako bi se otmiEare sprijeEilo da pribave otkupninu na naCin da se vlastima dozvolilo da upute banke da neki odredeni period ne isplaCuju novac ako postoji moguCnost da Ce taj novac biti plaCen kao otkupnina. Drugdje su donesene odredbe kako bi se dopustilo mmrzavanje imovine irtava s ciljem spre5avanja plaCanja otkupnine. Financijska istraga i analiza mogu nadleinom sluibeniku biti dragocjeno sredstvo te ih treba uzeti u obzir u ranoj fazi istrage.

96. TehniEka podrjika - istdteljima su dostupni razliEiti oblici prismotre, bilo ljudski, vizualni, audio ili praCenje te ih nadleini sldbenik treba uzeti u obzir. Vaino je da nadleini sluibenik dobije struEni savjet o snazi, ogranitenjima i rizicima povezanim s njihovim kori3tenjem u odredenim okolnostima istrage, kako bi mogao donijeti informiram odluku. U mnogim drZavama pojedinci, trgovine, tvrtke i lokalne vlasti sve viSe koriste televiziju zatvorenog kruga (closed-circuit television), te sli5ne fotografske i druge mehanizme za nadzor, Sto sve moie pruiiti vrijedan istra5ni materijal i dokaze.

97. Mediji - u pravosudima nekih zemalja istraine vlasti su dogovorile dobrovoljne zabrane vijesti ili postigle dogovore s medijima, koji se primjenjuju sve dok *a otmice nije van opasnosti. Spremnost medija da se pridriavaju takvog dogovora, moguCnost osiguranja takvog dogovora u eri globalne komunikacije, ili uistinu %lja za isklju5ivanjem medija, Ce ovisiti o okolnostiina otmice. Vaino je da nadlehi sluZbenik u dogovoru s mjerodavnim obuzenim i iskusnim vlastima napravi utemeljenu procjenu prednosti i nedostataka. Kad su mediji svjesni istrage o otmici koja je u tijeku, iskustvo pokazuje da je zbog dosljednosti poruke korisno imati jednog glasnogovornika koji be se baviti odnosima s medijima. Glasnogovornik treba imati pristup do nadlebog sluibenika, te ga on treba informirati i voditi. Uvijek treba napraviti sve kako se ne bi otkrile pojedinosti i s t r h e taktike.

POV JERLJIVO

h a - neka kliuEna pitania

Zaltita iivota irtve je prva stvar koju treba uzeti u obzir

98. Za vrijeme istrage o otmici se moie pojaviti bezbroj kljuEnih pitanja koja se odnose na irtvu, a koja nadleki sluZbenik i osoblje trebaju uzeti u obzir:

a. Zrtvu treba uvaiavati kao osobu tako da njegdnju oslovljavamo imenom. ZnaEajni dokazi ukazuju na to da je m a sigurnija ako je se poEiniteljdhna identificira kao poj edinca;

b. Temeljno je naEelo da policija ne smije dozvoliti ili savjetovati raimjenu irtava u otmici;

c. irtve koje se drie pod prisilom mogu odavati dojam da suraduju sa svojim otmiEarima (ponekad se to zove <<Stockholmski sindromn). Treba pripaziti da se ne zamijeni ova oEita suradnja sa sudioniStvom u zloEinu zbog vlastite ili tude sigurnosti. Bez obzira na sumnje koje istraiitelji m o a a imaju, sigurnije je pretpostaviti da se Zrtva drZi protiv svoje volje i da je u opasnosti, nego da se riskiraju posljedice ukoliko se pokaie da su u krivu;

d. Kad se irtva puSta ili kad pobjegne, na njegalnju se treba gledati kao na <<mjesto zloEina)) (na primjer, njegovdnjena odjeCa mogu pruiiti vrijedne dokaze o poEinitelju1ima) te s tim u skladu postupati u odnosu na forenziEnu analizu;

e. Kad se &a pdta, a njegovlnjen Zivot nije u neposrednoj opasnosti, ontona moraju biti odgovarajuke i temeljito ispitani. Zbog toga Sto se radi o .kljuEnom svj edoku, a vjerojatno i jedinom kljuEnom svjedoku, treba razmotriti snimanje (videolaudio) sasluganj a;

f. irtva, njegovdnjena obitelj i svjedoci Ce moida trebati savjetovanje, zaStitu i podrSku (vidi kasnije).

Osoba koia prima zahtiev - neka kliuEna vitania

99. Napomena: osoba koja prima zahtjev moie biti Elan obitelji, prijatelj, poslovni partner, ili netko tko uopCe nije povezan sa *om. Neka od dolje utvrdenih pitanja se vise odnose na okolnosti kad postoji veza izmedu W e i osobe koja prima zahtjev.

100. Vrlo je vain0 da vlasti nastoje uspostaviti pozitivne odnose s osobom koja prima zahtjev. To vjerojatno pruZa najbolju moguCnost da se m a pusti neozlijdena. Trebali bi pokazati osjdajnost, ukljuEujuCi pohvanje prema vjerskirn uvjerenjima i kulturnim obiEajima, te Ce moida morati pokazati toleranciju glede pomhnja, nelegalnih radnji ili neetiEnog iivotnog stila osobe koja prima zahtjev.

101. Uvijek izbjegavajte koriItenje policijske terminologije ili iargona.

POVJERLJIVO

102. Bit Ce okolnosti kad osoba koja prima zahtjev neCe suradivati s policijom, na primjer, u sluEajevima kriminalne osvete; u takvim slueajevima treba uEiniti sve kako bi se sprijeEilo njihovo jednostrano djelovanje. Kad je osoba koja prima zahtjev kriminalac, treba obratiti posebnu p h j u da se izbjegne otkrivanje povjerljivih policijskih informacija o tehniEkirn ili operativnim sposobnostima.

103. Treba poduzeti sljedeCe poEetne policijske radnje:

Prilikom prvog kontakta s policijom, razuvjerite osobu koja prima zahtjev da je owovni cilj policije osigurati puStanje Zrtve, neozlijedene, Sto je brie moguke; Dogovorite S i h za daljnji kontakt izmedu policije i osobe koja prima zahtjev kako bi izbjegli kompromis s poEiniteljemfima; Razmislite o potrebi i moguknosti premjeStanja osobe koja je primila zahtjev na neku drugu lokaciju; Ukoliko je sigurno koristiti postojeku lokaciju, navedite predvideno vrijeme dolaska i objasnite zdto su neophodne tajne mjere; TraZite ih savjet glede najjednostavnijeg i najbrieg naEina da tajno udete u njihov prostor; Potvrdite osobne pojedinosti irtve, posebno njeno osobno ime; Traiite fotografije m e i njih samih, Dajte savjet kako postupati s daljnjim pozivima kriminalaca (taktike odgadanja i provjeravanja sustava ((povratnog pozivw koji moida postoji); Minimalizirajte broj dins komunikacija kojima se Hinitelj moie koristiti tako da predloiite neutralizaciju nekih, kao Sto su faks, e-mail, mobitel; Predlo2ite osobi koja prima zahtjev da odgodi sve dogovore koje moida ima, bez davanja povoda zabrinutosti i sumnji; Traiite od njih da zapiSu sve Sto se kak, ukljuEujuCi toEne rijeei poEinitelja.

Komunicirani e s poEiniteli e d i m a

104. U vekini Ce sluEajeva osoba koja prima zahtjev biti jedina osoba s kojom Ce poEiteljIi razgovarati. Ipak, ukoliko se odabrana osoba ne moie s time nositi, ili je poEinitelj1i spreman komunicirati s drugom osobom, policija Ce trebati procijeniti tko bi ta osoba mogla biti. Treba se savjetovati s obuknim pregovarah. Iako ima prednosti ukoliko za komuniciranje s poEiniteljedima koristimo policijskog slui;benika, m o k biti i nedostataka. Zapravo, Eesto je iskustvo da to nije moguCe jer poEiniteljli insistiraju na imenovanom pojedincu.

105. Ako je moguCe utjecati na izbor osobe koja & komunicirati s poEiniteljedma, odabrana osoba bi trebala imati snainu osobnost te se m d i nositi s emotivno zamornim situacijama. Ona bi trebala ostati smirena i izbjegavati irnpulzivne reakcije koliko god je to moguke u takvom zahtjevnom okruienju. Treba je se potaknuti da slu3a i priddava se policijskih savjeta za vrijeme rasprave s poEiniteljem/ima te da ne djeluje na svoju ruku.

POV JERLJWO

106. Ukoliko su potrebni tumaEi, a dobra praksa pokmje da su neophodna najmanje dva (jedan koji radi s osobom koja komunicira s poEiniteljemIima i jedan s pregovardem), treba poduzeti sve kako bi se osiguralo da su te osobe pouzdane. Razgovor s poEiniteljem na stranom jeziku nepovoljno utjeEe na moguCnost policije da u stvarnom wemenu utjeEe i daje savjet na ono Sto je reEeno. Povjerenje u tumaEe je MjuEno.

Strategija pregovora

107. 0 politici na kojoj se temelji pregovaraEka strategija Ce odluEiti viSi istraZitelj te Ce je provesti predstavnik istraiitelja koji radi ivavno s osobom koja je u kontaktu s poEiniteljedia.

108. ObiEno postoje tri glavne pregovaratike strategije: odgoda kako bi se omoguCilo razmatranje drugih moguCnosti; ivavna razmjena; i puStanje nakon plaCanja otkupnine ili izvrSenja nekog drugog zahtjeva koji je postavio otmiEar1i. PreporuEuje se da se uEini sve Sto je moguk da se osigura puStanje irtve bez p l a h j a otkupnine; u stvari, u nekim je drZavarna plaCanje otkupnine nezakonito.

109. Odgoda kako bi se omogudilo razmatranje drugih moguinosti. Cesto je vrlo poZeljno upotrijebiti strategiju odgode i nastaviti komunicirati. To Ce biti posebno primjenj ivo u sluEajevima kad j e zahtjeve poEinitelja nemoguCe ostvariti (zahtjevi ukljuEuju medunarodnu dimenziju, osoba kojoj je upukn zahtjev ne moZe osigurati otkupninu itd.) ali ne i kad postoje dokazi da se Zrtvu muEi i fiziEki ozljeduj e.

110. Izravna razmjena. Nastojanje da se osigura puStanje W e u izravnoj razmjeni za otkupninu Ce vjerojatno omoguCiti policiji da koordinira i puStanjem m e i uhihnjem. Iako se to rijetko dopugta, osobi koja pregovara s poEiniteljem/ima se m o k savjetovati da od njih to traZi, jer postoji moguCnost da Ce na to pristati, a takav zahtjev zvuEi prirodnije i logiEnije kad policija nije ukljuEena.

11 1. Pultanje nakon plaCanja otkupnine. PoEiniteljIi Ce Cesto traZiti odreden novEani iznos ili neku drugu robu kao plaCanje za puStanje m e . Kad se jednom dogovori oko iznosa, tada se moZe zame t i s pripremama koje Ce olak3ati plaCanje u zamjenu za m o m .

CiIjevi pregovora

112. Iako se ne m o p dati neke apsolutne upute za odredivanje tijeka pregovora, postoje neki zajedniEki ciljevi koji se pregovorima nastoje postiCi:

a. Osoba koja komunicira s poEiniteljedima (odriava vezu sa *om) mora odavati spremnost na pregovaranje i krajnju ielju za plakanjem;

b. Mora se traiiti dokaz da je %a dobro. Treba osigurati stvaran dokaz Zvota, ako je moguCe, tako da otetu osobu Eujemo kako govori na telefon;

c. Treba poku3ati produljiti rokove; d. Ne treba davati obeCanja koja se ne mogu ispuniti; e. Osoba koja komunicira s poEiniteljem1ima ne smije predlagati zahtjeve kojih

se poEiniteljli nije sjetio; f. Ukoliko je postavljeno nekoliko zahtjeva, prvo raspravljajte o onom koji se

l&e moie postiCi; g. Osoba koja komunicira s poEiniteljedima ne smije raspravljati ili prekidati

poeinitelja; pustite ih da govore.

Pregovori - taktike i dobra praksa

113. Za policiju je vrlo vain0 da pokuSa postiCi pozitivan odnos s osobom koja k0municira.s @initeljima, dok istovremeno ostaje objektivna. Policija Ce trebati uliti povjerenje da su oni tu da pomognu u osiguranju sigurnog povratka Zrtve. Niie su opisani neki primjeri osnovne taktike i dobre prakse:

Pobrinite se da su osoba/osobe koje komuniciraju s poEiniteljedima u sigurnom okruZenju, pod kontrolom i usmjeravanjem policije; Pripremite pismene upute koje sadrie fiaze koje mogu pomoCi osobi koja komunicira s poEiniteljedima da usmjere razgovor; Izbjegavajte (cpolicijski govon) ili koriStenje policijskog iargona tijekom svih postupanja prema osobi koj a komunicira s poEiniteljernlirna; OlakSajte oEekivanja osobe koja komunicira s poEiniteljemIima tako da joj objasnite da oni neCe ieljeti dugaeke .razgovore te da Ce zbog toga pregovori moida potrajati. Trebalo bi ih poticati da poEinitelja zainteresiraju te mu daju do znanja da iele razgovarati/slui?ati; Pobrinite se da su pismene upute u vidokrugu osobe koja kornunicira s poEiniteljedima i u vidokrugu policijskog sluibenika koji daje upute; Izbjegavajte davanje o b e h j a koja se ne mogu ispuniti i budite realni glede zahtjeva koji se ne mogu postiCi; Na 2rtvu upuCujte imenom, traiite da vam se pokak fotografija ili slika te da razgovarate s njom; Nastojite *ti pregovore u tijeku, ali budite realni glede odgoda u izvrSenju zahtjeva poEinitelja; Pobrinite se da osoba koja komunicira s poEiniteljem dobije upute Sto reCi ako poi5initeljli pitaju da li je ukljuikna policija; Pokdajte utvrditi kad Ce doCi do sljededeg poziva.

Gore navedeni prijedlozi se odnose uglavnom na situacije gdje postoji telefonski kontakt s poEiniteljem/ima. Postoje sluEajevi kad su zahtjevi upuCeni pismom, faxom, e-mailom ili na drugi naEin. Njih 6e u nekom pogledu nadleZni sluibenik morati razmatrati na drugaEiji naEin.

POVJERLJIVO

1 14. To je posebno teSka tema. U nacelu, ne bi trebalo podriati ispunjavanje ili platanje zahtjeva za otkupninom, a u mnogim je driavama javno izrekna politika da se to ne radi. S druge strane, krajnji je cilj d t i t i t i iivot. Policija ne bi smjela, kao stvar prakse, implicirati da su dostupni javni fondovi za plaCanje otkupnine Eak i kad irtvde oeito nema moguCnosti platiti.

115. Policijski sluibenik koji je u izravnom kontaktu s osobom kojoj je postavljen zahtjev Ce o tom pitanju morati s njom raspravljati, a obiEno konaEnu odluku o plaCanju otkupnine ili neke druge stvari o kojoj se pregovara donosi ta osoba, a ne policija. Samo u vrlo iznirnnim slutajevima mogu postojati jedinstvene okolnosti koje policiju snaino moralno obvezuju da financira otkupninu ili neki drugi oblik p l a h j a . Stoga to ostaje kao taktieka moguCnost sarno u krajnjem slueaju. Takvu odluku treba donijeti nadleini sluibenik u dogovoru s mjerodavnim nadredenim tijelom i drugim savjetnicima, kao 3to je tuiitelj.

Otkupnina i plaCanje - takriEka pitanja

1 16. Treba uzeti u obzir sljedeCe:

a. Nadleini sluibenik mora znati da li su osobi kojoj je postavljen zahtjev dostupna novEana sredstva, te da li o m ima realne predodzbe koliko je potrebno da joj budu na raspolaganju;

b. Ukoliko se donese odluka da Ce se platiti, nikad se ne smije pribaviti krivotvorena valuta;

c. Treba razmotriti ponude privremenog plaCanja, zajedno sa Eistom/toplom odjebm ilili hranom;

d. Kad se radi o otmici vise od jedne osobe, treba se potruditi da se pusti jedna ili vise -va prije bilo kakvog p l a h j a otkupnine;

e. Pregovarajte o najpovoljnijoj lokaciji za predaju novca; f. Pobrinite se da se pripremi plan izvanrednih mjera ukoliko se predaja novca ne

provede do kraja u skladu s prvobitnim dogovorom; g. PoveCanje otmice s medunarodnim aspektima poveCava vjerojatnost zahtjeva

za predajom otkupnine u t r h j driavi. To Ce zahtijevati pailjive pripreme; h. Postoje slueajevi kad je stvar o kojoj se pregovara sama po sebi nezakonita

tvar, na primjer, ilegalna droga. Ukoliko se to dogodi, nadleZni se sldbenik treba obratiti savjetnicirna, ne zaboravljajuCi da je osnovna briga siguran povratak 2rtve otmice.

1 17. Ukoliko se odluEi da Ce se dostaviti otkupnina, nadleini sluibenik mora razmotriti tko i na koji naein Ce to ueiniti. Gotovo redovito tekliCa odabire poeiniteljli. Ukoliko je taj izbor neprikladan, treba se potruditi i uvjeriti poEiniteljde da odabere zamjenu.

118. Uloga tekliCa je da dostavi otkupninu kako bi neutralizirao izravnu opasnost po iivot ili sprijeEio izvrSenje bilo kakve po Zivot opasne prijetnje. Treba im se reCi da udovolje i ispune zahtjeve, a ne da izazivaju.

119. Nadleki sluZbenik treba razmotriti da li da koristi civila ili policijskog sluZbenika koji je posebno obuEen za ovakvu vrstu aktivnosti. Za svaku od ovih moguknosti postoje prednosti i nedostaci i oni Ce ovisiti o sluhju, drugim rijeEima, o posebnim okolnostima otmice. Razloge za odluku, bez obzira koja ona bila, treba procijeniti glede rizika i u potpunosti dokumentirati. Treba provesti detaljno planiranje, pripremu i probu te plan intervencije.

Operaciie spaSavania

120. Agresivna operacija spaSavanja je mjera krajnje nuZde s obzirom da je osnovni cilj zaStiti Zivot. Ipak, ona ostaje kao taktieka moguCnost, posebno kad postoje dokazi koji ukazuju na to da su poeiniteljli ozbiljno naudili Zrtvi. U nju treba uCi samo nakon paZljivog razmatranja i iscrpljivanja svih ostalih moguknosti. Nadleini se slugbenik mora savjetovati s nadredenim tijelom i svim drugim relevantnim savjetnicima. Ukoliko se predloZi operacija spaSavanja, mora je se vrlo paZljivo planirati, treba napraviti i dokumentirati temeljitu procjenu rizika te je mora provesti posebno obueeno osoblje.

Radnie nakon puStania Zrtve

121. Nadleini sluZbenik treba promisliti o nuZnim mjerama koje treba poduzeti, te tko ih treba poduzeti, nakon pugtanja Zrtvelava. One ukljuEuju:

a. osiguranje mjesta zloEina te provedbu temeljite forenziEne istrage; b. planiranje strategije obavijesnog razgovora s otmiEarom/ima i Zrtvodama,

koristeki iskusne i obukne ispitivaee; c. premjegtanje Zrtvelava na sigurnu lokaciju, odvojenu od lokacije na koju su

odvedeni otmiEari; d. omoguCavanje medicinskog i psiholoSkog ispitivanja Zrtvdava; e. provodenje neposrednog zvuEno zapisanog ili snimljenog sasldanja Zrtvelava

kako bi se dobile druge pojedinosti o otrnici i otmihulima; f. pokrenute zahtjeve za zdtitom W d a v a i svih svjedoka, ukljuEujuCi Elanove

obitelji; g. razmatranje bilo kakve financijske pomoki koju zatrak W a i svjedoci kao

rezultat otmice; h. provodenje potpunog ispitivanja cijele operacije, kojeg provodi osoba koja nije

ukljuEena u operaciju, kako bi se osiguralo da su utvrdeni i razmiljenjeni dobri prirnjeri iz prakse i podruEja koja treba poboljhti, da su aZurirane relevantne baze podataka te utvrdene i pokrenute potrebe za struEnim usavrgavanjem;

i. razmotriti o medijskim moguknostima da se emitira snaka poruka da je otmica ozbiljno kazneno djelo te da se neCe tolerirati.

POVJERLJIVO

Reagiranie na otmicu - kontrolni popis

Postoji li priruEnik s uputama o ulogama i zadaCama prilikom istrage otmice, te imaju li odgovarajuki ljudi. pristup do njega?

Da li je svima jasno tko treba 5to raditi kad se prijavi otmica?

Znaju li policijsko osoblje koje pmo reagira (fkont-line police stag op. prev.) i njihovi nadredeni (oni u ophodnji, u operatimom deks tvu i policijskim postajarna) koje radnje prvo trebaju ravnotriti kad se prijavi otmica?

Da li je posebno obuEen i odgovoran nadle2ni sluibenik dostupan 24 sata na dan, 7 dana u tjednu?

Da li su ciljevi i prioriteti istrage otmice jasno zabiljeieni?

Postoje li obuEeni resursi, kao 5to su analitiEari, pregovaraEi, istraiitelji, forenziEari, prismotra i tumazi itd., koji su dostupni i spremni?

Postoje li dostatni obuCeni resursi koji se mogu nositi s dugom istragom?

Da li je osoblju koje istraiuje otrnicu dostupna potrebna oprema i tehnologija?

Da li su provedene mjere za pru2an.e zaStite i podrgke irh.ama, njihovim obiteljima i svjedocima?

Da li su istrage otmice podloke temeljitom ispitivanju iz kojeg se ne5to moie naueiti?

Dodatak 1

~MEDUNARODNI PRAVNI INSTRUMENTI KOJE DRZAVE MORAJU RATIFICIRATI

1. Rezolucija o Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (A/RES/55/25), 2000.

2. Medunarodna suradnja u spreEavanju, suzbijanju i uklanjanju otmice i pruianju pomoCi Zrhrama (E/CN. 15/2003/7)

3. Nacrt rezolucije IV o medunarodnoj suradnji u spreEavanju, suzbijanju i uklanjanju otmice te pruianju pomoCi irhrarna (EICN. 15/2004/16)

4. Protokol za spreeavanje, suzbijanje i Wjavanje trgovanja ljudima, posebno ienama i djecom, 2000.

5. Protokol protiv krijumEarenja rnigranata kopnom, morem i &om (Rezolucija OpCe skupztine 55/25, prilozi I do III), 2001.

6. Konvencija o gradanskim aspektima medunarodne otmice djece, 1976.

7. Medunarodna konvencija protiv uzimanja talaca, 1979.

8. Konvencija o sprehvanju i kainjavanju kaznenih djela protiv medunarodno zaStiCenih osoba, ukljuEujuCi diplomatske predstavnike (A/RES/3 166(XXVILI)), 1973.

N C I S

National Criminal Intelligence Service

Global Kidnap Aide ~erno i re

CASE OFFICER AIDE MEMOIRE ........................................... ................................................................................. Uvod

................................................................. RjeEnik pojmova ....................................................................... Vrste otmice

Ciljevi istrarnih radnji kod otmice ......................................... Odgovornosti slurbenika koji radi na sluEaju .........................

................................................................................. lzvori ............................................................................ Log isti ka

SIufbenik koji radi na slueaju-PoEetni istra2ni razlozi ............... ..................................................................... lstraini razlozi

Strategija pregovaranja ......................................................... Pregovaranje-ta ktieka pitanja ................................................ Zahtjevi vezano uz otkup otete (zarobljene) osobe ................... Zahtjevi vezano uz otkup otete (zarobljene) osobe . taktiEka

................................................................................ pitanja ............................................................................... Pratitelj

Operacije spaSavanja ........................................................... Djelovanje nakon oslobadanja Frtve ...................................... Dodatak-Popis kontakata ......................................................

CASE OFFICER AIDE MEMOIRE

Reaqiranie na otrnicu

Uvod

7 . Svaka tvrdnja (svaki iskaz) vezano uz otrnicu je da je navedeno kritiCki sluEaj s posljedicarna opasnirn po iivot. lstraga vezano uz otrnicu zahtjeva sakupljanje inforrnacija, vremenske analize kao i pailjivo i uCinkovito koriSte~ije istih.

2. Od sluibenika koji radi na sluEaju (koji se bavi sluCajern) zahtijeva se da provede pafljivu prosudbu i donese teSke odluke, Cesto uz neprecizne informacije i uz okolnosti koje se brzo rnijenjaju. Svaki sluEaj otrr~ice je razliEit i izazov je za slufbenika koji radi na predrnetnom sluhju.

3. Ovaj "aide rnernoire" narnijenjen je kao praktiCni alat (kao praktiEno sredstvo) za prufanje pornoCi sluibeniku koji se bavi sluEajern za vrijerne istrafnih radnji vezano uz iskaze o otrnici. Predrnetno je sastavni dio OpCeg PriruEnika o otrnici - Global Counter-Kidnap Manual (2005) i isti je botrebno prouEiti zajedno s gore navedenirn.

4. Terrninologija koja se koristila kao i uloga provodenja istrage razlikovat Ce se od zernlje do zernlje. Jasno je kako je potrebno postaviti odgovarajuke smjernice vezano uz aide rnernoire u skladu s medunarodr~irn sporazurr~irna (dogovorima) i razviti (izraditi) nacionalni priruCnik o borbi protiv otrnice. Preporuka je i istu je potrebno uzeti u razrnatranje i obratiti pozornost na nacionalni aide rnernoire.

RjeEnik poimova

5. Otrnica - nezakonito zadrlavanje osobe ili osoba protiv njihove volje u svrhu njihovog oslobadanja na nezakonit naCin ili na korist postizanja bilo koje vrste ekonornskog cilja ili druge vrste rnaterijalne koristi na na~ in kako bi se obvezalo nekoga da uCini ili ne uMni neSto.

6. Slu2benik koji radi na sluEaju - osoba odgovorna za provodenje istrage u sluEaju otmice; viSi operativni inspektor.

7. Zrtva - oteta osoba. 8. Tu2iteljllnformant - osoba koja poCetno izvjeStava odnosno daje iskaze o

otmici. 9. frtva-~omunikator - osoba koja daje poEetna izvjeSCa o iskazirna vezano uz

otrnicu. 10. UporiSte - rnjesto na kojem prekrgitelji zadeavaju Zrtvu. 11. Courier - (kurir?) - osoba/osobe koje dogovaraju otkupninu ili se bave

drugirn pitanjirna na zahtjev.

Vrste otmice

12. Svaka otmica sadrii razlicite i jedinstvene elemente, uzimajuCi u obzir ciljeve i motive otmiCara koji su od iznimne vainosti za sluibenika koji radi na sluEaju. RazliEite vrste otmice mogu imati razliEite implikacije za istragu: naprimjer, ukoliko se radi o otmici u svrhu ucjene, vidljivo je da je otmica dobro isplanirana i da su prekrSitelji nepoznati Zrtvi; ukoliko je otmica rezultat krvne osvete, tada mofe postojati veCi rizik nasilja za Zrtvu. Brzina djelovanja snaga za provodenje zakona moZe biti od iznimne vainosti u nekim situacijama vezano uz otmicu.

13. NajceSCe zajednicke vrste otmica su kao Sto slijedi:

a. Otmica u svrhu ucjene, ukljuEujuCi "ekspresnu" otmicu (gdje je irtva uhicena u kratkom vremenskom razdoblju, dovoljno kako bi se postigao ustupak ili dogovorile neke druge financijske transakcije);

b. Otmica iz politiEkih ili ideoloSkih razloga; c. Otmica izmedu ili unutar kriminalrlih grupa; d. Otmica koja je povezana s domaCim ili obiteljskim sporovima; e. Otmica u svrhu seksualnog iskorigtavanja; f. Otmica za vrijeme provodenja drugog kaznenog postupka; g. LaZna otrr~ica ili otmica u svrhu prijevare ukljuEujuCi "virtualnu" otmicu;

14. U nekim dijelovima svijeta javlja se sve veCi broj primjera u kojima otmitari prodaju svoje Zrtve drugim osobama ili grupama koji zatim pregovaraju o otkupnini. Takoder postoji poveCani broj medunarodnih otmica, naprimjer onih koje imaju imlplikacije na vise od jednu drZavu.

Ciljevi istraqe vezano uz otmicu

15. Osnovni ciljevi i prioriteti su kao Sto slijedi:

a. ZaStita 2ivota; b. Hitan (brz) i siguran povratak irtve; c. ZaStita i potpora obitelji irtve; d. ZaStita drlavne sigurnosti; e. Sakupljanje informacija, obavijesti i prikupljanje dokaza kako bi se

osiguralo uhiCenje i osudilo prekrSitelje.

16. Potrebno je prepoznati da je jedan od prioriteta, zaStita (spaSavanje) iivota prije uhiCenja prekrSitelja, takoder je od iznimne vainosti provesti istragu uz pomoC taMiEkih opcija ukoliko njihovo koriStenje povehva rizik vezano uz Zrtvu.

17. Od iznimne je vainosti takoder da sluZbenik koji radi na sluEaju osigura i izradi odgovaraju pristup vezano uz davanje iskaza, isti je potrebno revidirati i dokumentirati na odgovarajuci naEin u svakoj istrazi vezano uz otmicu.

Odqovornosti slurbenika koii radi na sluEaiu

18. Odgovornosti slulbenika koji radi na sluEaju su kao 8to slijedi:

a. Upravljati svim aspektima istrage; b. Odrediti strategiju (ovo ukljuEuje akciju koja Ce se poduzeti) u skladu s

dostupnom informacijom, zakonom, politikom i dobrom~ praksom; c. Upravljati aZuriranjem operativnih zapisa koji dokumentiraju donesene

odluke, djelovanja koja su poduzeta i razlog donoSenja odluka i poduzimanja predmetnih djelovanja.

19. Potrebno je prikazati da su vlasti uCinile sve Sto se silkladno njihovim odgovornostima i obkivalo kako bi izbjegli ugroravanje livota, takoder i ono Sto je bilo poznato vlastima ili su to trebali znati.

lzvo r i

20. Slurbenik koji radi na sluEaju daje miSljenje o izvorima, kako o dostupnim unutar organizacije i vanjskim u drugim agencijama, koji bi se mogli zahtijevati. Potrebno je je obratiti pozornost na elastiEnost ovih izvora- naprimjer, osoblje ne mole zadeati visoku razinu obavljarrja za 24 sata dnevno Sto bi moglo produljiti istragu i Einkovito upravljati istragom vezano uz otrnicu.

21. Potrebno je uzeti u obzir sljedeee:

a. PomoCnika koji Ce izravno raditi sa slulbenikom koji se bavi predmetnim sluCajem na zapisima svih djelovanja i donoSenja odluka;

b. Odrediti zamjenika slulbenika koji se bavi slucajem kako bi se osigurala ~Einkoviitost;

c. Kontrolni i kontakt Centar za koordinaciju svih kumunikacija izmedu ovih grupa, takoder je potrebno organizirati informiranje slurber~ika koji radi na sluCaju kao i organizirati informiranje o strategiji drugih slulbenika vezano uz sluEaj,

d. PregovaraEi - pripremiti za postavljanje skroviSta odnosno odgovarajueeg mjesta za komunikatora, pruliti potporu i kontrolne kontakte s prekrgiteljima i osigurati taktiCki savjet slulbeniku koji radi na sluhju;

e. IstralivaEki tim za obavjegtajne podatke, sakuplja, razvija i analizira informacije iz javnih i sakrivenih izvora kako bi se poboljSalo znanje o osobama koje sudjeluju u istrazi, kako bi se pomoglo utvrditi motive otmice i identificirati osumnjiEene i mjesto uporiSta. VaZno je postaviti gore navedeni tim u blizinu sluZbenika koji radi na sluEaju.

f. AnalitiCari podataka - unutar istrafivaEkog tima istraruju sva poznata komunikacijska sredstva, istraZuju presretanje komunikacijskih moguenosti, izvor i mjesto postavljanja neprijateljskih komunikacijskih mogucnosti i raditi s komunikacijskim servisnim provajderima i drugim relevantnim agencijama;

Financijski obavjegtajni analitiEar - u okviru financijskog obavjestajnog tima istraiuje sve poznate moguCnosti vezano uz razlieite vrste ponaSanja (hladna ponaSanja), zaplijenu i zaplijenu imovine i istraruje druge istrarne mogucnosti, Potpora vezano uz korigtenje visokog sofisticirane tehnologije vezano uz kompju. kriminal - istrariti (savjetovati se) vezano uz obavjeStajnelistraine mogucnosti, naroCito gdje koriStenje tehnologije olakSava donoSenje odluke o prekrSaju; lstrarni tim - provodi istrage, sakuplja dokaze i ispituje svjedoke i osumnjieene (vjerojatno tajno kako bi zaStitili rivot rrtve); Kapacitet nadzora - statieki, mobilni i tehniCki - na lokacijama (komunikator-vezano uz Irtvu, uporigte), potrebno je obratiti pozornost na osurnnjieene; TehniEka potpora - prura mogucnosti koje su dostupne za razmjegtanje tehniCke opreme, ukljuEujuCi rizike i potpore; ForenziCka potpora - prufa moguknosti odr2avanja na licu rr~jesta kao i moguCnosti sakupljanja dokaza; A Savjetnik vezano uz medijelgtampu - razmatra strategijske opcije vezano uz medije; SpasilaEki tim - priprema akcijski plan i prufa potporu bilo kojem djelovanju vezano u spaSavanjeltajno djelovapje; Ekipa za vezu - prura potporu obitelji Zrbe i pridrurenim osobama; Prevoditelji - strueno postavljene osobe

22. Tamo gdje je otmica povezana s privatnim ili drravnim tvrtkama, potrebno je izraditi protokol koji Ce odgovoriti na takve okolnosti, Cesto poznat kao ekipa za upravljanje u kriznim situacijama. Osnovno je imati predstavnika od strane slulenika koji rade na sluCaju koji ce neposredno suradivati s timom.

22. U odredenim okolnostima za takve sluCajeve koji se Cesto pojavljuju potrebno je osnovati savjetodavnu grupu koja se sastoji od posebnih eksperata koji ce pomoCi slulbeniku koji radi na sluCaju u razvoju i dopunjavanju strategije. Predmetno ukljuCuje savjetnike za provodenje zakona, drlavnog odvjetnika, psihologa, savjetnike uoph i religijske savjetnike.

23. Potrebno je razmotriti sljedeke:

a. SmjeStaj za slurbenika koji radi na sluEaju, ukoliko je moguCe organizirati da se nalazi u blizini obavjeStajnih i komunikacijskih timova uz postojanje prostorije za informiranje;

b. SmjeStaj za ostale slurbenike koji se bave istrarivanjem; c. Odgovarajuiii smjeStaj za komunikatora sa Zrtvom, ukoliko je potrebno i

promijeniti lokaciju? d. ldentificirati sakrivena mjesta; e. Osigurati komunikacijske mehanizme izmedu svih navedenih izvora;

f. Dodatni komunikacijski mehanizmi naroEito izmedu pregovarah (na rrljestu na kojem je uspostavljen kontakt sa Zrtvom) i sluZbenikom koji radi na sluEaju.

Slufbenik koji radi na sluCaju - PoCetne odluke o slueaju

25. Sluibenik koji radi na sluCaju mora uCiniti sljedeCe:

a. Utvrditi toEno naEin davanja iskaza, koja informacija je dobivena i koja se akcija poduzela. Potrebno je obratiti pozornost na sljedeCe:

h. Cesto se prvo izvjeSCe o nedokazanoj otmici daje u policijskoj kontrolnoj prostoriji, policijskoj postaji ili se isto daje policijskom sluibeniku. $to je reEeno i Sto je uEinjeno?

I. Da li sredstva za ponovno uspostavljanje kontakta s tuZieljem/informantom (ova osoba mole postati 2rtva komunikatora), ukljuEuju identifikaciju (odredivanje) Sifrirane rijeCi i da li je navedeno dogovoreno?

Dati zadatak pregovaraEu da kontaktira tuiitelja/informanta kako bi se razmotrila trenutna situacija i ponuditi smirivanje djelovanja vezano uz predmetnu situaciju i djelovanje; Potrebno je razmotriti i uzeti u obzir vremenski ogranicene zahtjeve; Razmotriti i uzeti u obzir da li je osumnjiEeno mjesto poznato ili nije gdje se nalazi Zrtva. Da li bi policija trebala sudjelovati? Neprikriveno ili prikriveno? Koji ke se izvori koristiti za ovu aktivnost? (Preporuka je koristiti prikriven naCin djelovanja jer otmiEari vjerojatno oCekuju neuobicajeno djelovanje); Potrebno je uzeti u obzir i razmotriti razmjeStaj pregovaraca i tima koji pruZa potporu (pregovaraEe, eksperte za tehniku i komunikaciju, prevoditelje) vezano uz mjesto na kojem se nalazi Zrtva, komunikator, preporuka je koristiti prikriven naCin. Da li je rnjesto sigurno? Razmotriti zaStitu i nadzor mjesta; Razviti poCetni plan djelovanja ukoliko bi bilo potrebno hitno djelovanje; Razmotriti i uzeti u obzir sudska pitanja i tko ce provoditi istragu; Potrebno je konsultirati priruCnik; Uspostaviti poEetni kontakt s viSim vlastima (postaviti Sefa policije/drlavnog odvjetnika) kako bi se procijenila situacija, izvijestilo o napretku kao i o jasnim zahtjevima vezano uz izvore, kontaktirati s drugim agencijama itd; Pozvati se na izvore s gore navedenog popisa, uz pru2anje prioriteta pregovaraEu i obavjestajnom timu; Odrediti zadatak vezano uz izvore; Osigurati i odrlavati samostalnost povjerljivih kronoloSkih biljeSki, biljeSki u pisanom ili elektronskom obliku.

IstraLni razlozi

26. Postoji nekoliko kritiEkih Cimbenika koje je potrebno da slulbenik koji radi na sluCaju razumije i uzme u obzir:

a. Okrutnost prekrgitelja: Koja je njihova ~Eekivanatpoznata razina nasilja i sklonost vezano uz pregovaranje?

b. Snalailjivost i otpornost ZrtveIZrtava: Koja je njihova sposobnost pref ivljavanja?

c. Njihova vjerojatna razina suradnje komunikatora Zrtve: Koliko je trajala priprema i pruranje odgovora vezano uz provodenje zakona?

d. Vremenska i IogistiEka ogranicenja: Mogu li toCni izvori biti na pravom mjesto u pravo vrijeme?

VaZno je da se u potetnoj fazi mobiliziraju izvori koji bi mogli pruZiti pomoC u davanju odgovora na ova pitanja.

27. NiZe navedeno su neki od dodatnih razloga za svaki od ovih kritiEkih faktora na koje slurbenik koji radi na sluEaju traZi odgovor. Oni se ne moraju primijer~iti u svakom sluEaju.

a. Okrutnost prekrgitelja:

1.

i i iii. iv. v. vi.

vii. viii. IX.

X.

xi. xii. xiii. xiv. XV. mi.

S kojom vrstom prekrSitelja se bavimo? Sto znamo o njima? Da li moZe netko od svjedoka pomoCi u identifikaciji? Da li je bilo nasilja? Da li je Zivot bio u opasnosti? Da li se koristilo vatreno oruZje ili je koriSten neki drugi oblik nasilja koji je predstavljao opasnost? Da li su poEinitelji Clanovi neke organizacije? Koji je stupanj njihove provedene obuke? Koji su bili motivi? Da li su napadaCi posjedovali tehnieke ili fiziCke sposobnosti? Da li ke se prekrgitelji (krivci) ponovno javiti? Koje Cemo jog informacije dobiti? Da li moZemo utjecati na prekrSitelje (krivce)? Da li moiemo koristiti taktike zadrZavanja? Da li moiemo koristi obuEeno osoblje za pregovaranje' Da li osoblje koje pregovora govori strane jezike? Ukoliko govori, koji su to strani jezici i da li postoji odgovarajuki prevoditelj?

b. SnalaZljivost i otpornost LrtvelLrtava:

1.

ii. iii. iv. v. vi. vii. viii.

IX.

X.

xi. xii.

xiii.

xiv. xv. xvi . xvii. xviii.

xix.

Tko je u opasnosti? Kako oni izgledaju (fotografija, film-DNA, otisci prstiju)? Da li govore strani jezik? Da li su uhiceni poeinitelji? Gdje bi poeinitelji mogli biti? Da li su poEinitelji na tom mjestu? Da li prikrivena istraga moie provjeriti gdje se poeinitelji nalaze? Da li televizija (kamere) zatvorenog kruga mogu pomoki u gore navedenom? Koji je njihov stupanj izloZenosti? lmaju li oni zdravstvenih problema? Da li oni poznaju njihove hvataee? Da li to Sto poznaju njihove napadak moie ugroziti njihov fiziCki integritet? Da li poznavanje njihovih napadah moie biti neSto Sto se mofe iskoristiti u naSu prednost? Da li imaju bilo koje sredstvo komunikacije (telefon, e-mail)? Da li postoje detalji o vozilu? Ukoliko nestanu kako Cemo ih pronaei? Da li & se oni promatrati kao nestale osobe? Ukoliko se oslobode, da li ce kontaktirati policiju? lmaju li kreditne kartice ili neke druge pregovaraCke sadriaje kojima se moie uCi u trag? Da li imaju odgovarajucu vrstu obuke na koju bi se moglo raeunati? Da li imaju bilo kakav dokaz, poruku1Sifriranu I-ijeC? Koji je njihov profil otpornosti vezano uz fiziCka ili mentalna svojstva?

c. Suradnja s komunikatorom 2rtve (osoba koja prima zahtjev)

Koji su njihovi detalji (osobni, veze sa irtvom, telefoni, e-mail)? Da li su voljni platiti? Da li imaju mogucnosti za placanje? Da li je potrebno uputiti zahtjev sluSbenoj osobiltvrtci? Koliko Ce biti potrebno za otkupninu? Da li se ovdje radi o nekoj vrsti osvete? Da li je potrebno zagtititi policijske taktike? Da li znaju ili sumnjaju na identitet napadah? Da li imaju bilo koju vrstu informacije o rrrjestu uporigta? Koliko je odgovarajuca ova lokacija (velieina, geografski poloiaj, pristup, sigurnost)? Koje su i kakve komunikacijske mogucnosti na tom mjestu? Koja se vrsta komunikacije odvija izmedu komunikatora irtve i njihovih rodaka, ostalih Elanova obitelji, prijatelja i organizacija koje rnogu biti od vainosti? Da li je potrebno promijeniti lokaciju? Ukoliko je odgovor potvrdan koje su opcije?

14. Da li Ce r~jihova odsutnost od oCekivane lokacije dovesti do kompromisa?

15. Da li se rnanevri kod pregovaranja mogu koristiti za ublaravanje djelovanja napadaCa u odsutnosti komunikatora Zrtve?

16. Da li Ce oni oCekivati odgovarajuCe djelovanje policije? 17. Da li su napadaEi indicirali neSto od gore navedenog? Da li je

moguCa policijska pratnja? 18. Koje bi mogle biti posljedice zamjene i da li postoji odgovarajuki

kom pronr is?

d. Vremenski i IogistiEki pritisci

Koja su vremenska ograniCenja, krajnji rokovi, zahtjevi i opasnosti? S kime su napadaCi (prekrSitelji) u kontaktu? Koliko imamo vremena? Koje su posljedice traZerrja povekanja krajnjeg roka? Da li postoji moguCnost odgadanja? Koliko je vremensko trajanje prije ponovnog poziva? Da t i se mole utvrditi podrijetlo zahtjeva? Koja se rnetoda kontakta koristila? Kako se moZe istraZiti metoda kontakta? Koja se tehniCka pomoC moZe koristiti? Koliko postoji saznanje javnosti/medija? Da li je navedeno kasnije platanje? Koje je toEno mjesto na kojem se provodi isporuka? Koliko je vremenski potrebno za stiCi na to mjesto? Tko mole iCi na to rrrjesto? Sto je potrebno raditi kada se stigne na to rr~jesto? Koliko je potrebno vremena za pripremanje otkupnine? Koliko prije je potrebno osigurati tekliCa?

28. NaglaSeno je da svaki sluEaj otrr~ice ima jedinstvena obiljezja koja zahtijevaju oStroumnost kod razmiSljanja slulbenila koji radi na slutaju; pitanja koja su gore navedena nisu uvijek relevantna. Obuka slulbenika koji rade na sluCaju uzima u obzir razliCite okolnosti, potrebno se na vrijeme upoznati o nedavnim sluEajevima otmice kako na nacionalnoj tako i na medunarodnoj razini.

28. Kod veCine otmica, napadaCi traZe da komuniciraju. KoriStenje komunikacijskih informacija je kljuEni pristup za istragu. To je imperativ za veliki broj dostupnih tehnika, ukljuEujuCi sve potrebne podatke, analize na licu mjesta,'sve je to poznato slurbeniku koji radi na sluhju.

29. U mnogim jurisdikcijama moguCe je uhititi, blokirati pristupe i konfiscirati sve Sto je vezano uz prekrsitelje (napadaee) i njihove pridrurene Elanove. U mnogim jurisdikcijama postoje ovlasti kojima se provodi uhikenje ili se blokiraju pristupi osumnjiCenim osobama ili se mo2e utvrditi identitet osoba

koje su dogovarale otkupninu ili su bili pridruzeni Elanovi. Preporuka je koristiti financijskog istrafitelja u ranijim fazama istrage o otmici.

30. SluZbenik koji radi na sluEaju takoder Ce trebati razmotriti pripremu odgovarajuke strategije vezano uz rad s medijima.

31. SluZbenik koji radi Zeli odrediti strategiju pregovaranja zajedno s koordinatorom za pregovaranje i drugim specijalistiCkim savjetnicima uzimajuCi u obzir okolnosti.

32. Opkenito, postoje tri opcije kao Sto slijedi:

a. KaSnjenje koje dopuSta da se razmotre druge opcije

Pofeljno je primijeniti strategiju odgadanja i nastaviti komurticiranje. Ovo Ce se djelomiCno prihvatiti u sluEajevima u kojima su zahtjevi neizvedivi (osoba na koju se odnosi zahtjev nije u moguknosti osigurati otkupninu, zahtjevi ukljuCuju medunarodne dimenzije, itd.). Odgoda nastavka pregovora dopuSta odredeno vrijeme koje je potrebno za identificiranje i~porigta i za oslobadanje Zrtve. Medutim, ne bi se trebalo slijediti ovu strategiju ukoliko postoji dokaz da Zrtva ima fiziEke posljedice;

b. Direktna razmjena

Trafenje osiguranja kod oslobadanja irtve u izravnoj razmjeni za otkupninu je sliCno kao i omogueiti policiji koordinaciju kod oslobadarlja Zrtve ili kod uhiCer~ja. Takoder je potrebno obratiti pozornost da osoba koja pregovara s prekrgiteljima se savjetuje o postupcima, medutim postoji moguCnost da je gore navedeno veC dogovoreno i da takav zahtjev zvuCi prirodno i jasno,

c. Oslobadanje nakon plaCanja otki~pnine

PrekrSitelji (napadaCi) Cesto Ce postavljati pitanje za specifiEan novEarri iznos ili neki drugi naEin plaCanja za oslobadanje frtve. Kada je postignut dogovor o plaCanju nov~anog iznosa, daljni dogovori olakSavaju plaCanje u zamjenu za frtvu.

34. Potrebno je razmotriti sljedek:

a. Uspostaviti pou'tivan odnos; b. lzraziti dobru volju za pregovararbje; c. Ne prekidati razgovor s prekrgiteljima (krivcima). Potrebno je pustiti

prekrgitelje (krivce) govoriti; d. Trafiti dokaze za dobrobit Zrtve (irtava). Potrebno je traZiti dokaz da je

f rtva f iva; e. Dati osobnu notu Zrtve (ovdje se misli na ime-prezime Zrtve);

f. Biti svjestan Stokholmskog sindroma, otete frtve mogu kroz izvijesno vrijeme postati simpatitne njihovim otmibrima;

g. Trafiti viSe detalja; h. Koristiti policijski Zargon (rjeEnik); I. Ne davati obeCanja koja se ne mogu izvrSiti; j - Ne dopustiti ili se savjetovati vezano o razmjeni Zrtava; k. Ne predlagati zahtjeve koji nisu doSli od strane otmiCara; 1. Ukoliko su postavljeni neki zahtjevi, potrebno je razgovarati o

zahtjevima koji se mogu realizirati; m. PokuSati utvrditi kada Ce se otmiEari ponovno javiti.

Zahtievi za otkupninu

35. U naCelu, udovoljavanje zahtjevima ili plaCanje otkupnine ne bi se trebalo udovoljavati i u nekim zerr~ljama je javno objavljena politika da se predmetno ne Eini.

36. U praksi, odluka o plahnju otkupnine ostaje na obitelji 2rtve:Policija se ne bi trebala ukljutivati jer su javni fondovi dostupni za plahnje otkupnine Cak i ukoliko obitelj nema financijskih sredstava za plaCanje otkupnine. U iznimnim okolnostima postoje prilike kada sluZbenik koji radi na sluEaju vjeruje da je samo taMiCka opcija dostupna kako bi se osigurao temeljni (osnovni) cilj, spaSavanje fivota. U takvim sluCajevima, sluzbenik koji radi na sluEaju trebao bi konsultirati viSe vlasti ili druge relevantne savjetnike kao Sto je naprimjer drlavni odvjetnik.

Zahtievi za otkupninu - taktiCka pitanja

37. Potrebno je razmotriti sljedeCe:

Dostupnost fondovima koju ima osoba na koju se odnosi zahtjev? Koliko je potrebno za osigi~ranje takvih financijskih fondova? Da li je frtva otmice osigurana vezano uz otmicu? Takve politike postoje u nekim zemljama ali su protuzakor~ite. Ovo je razmatrarlje narocito relevantno u poslovnim i medunarodnim scenarijima; Ukoliko se donijela odluka o plaeanju, nikada se ne donese krivotvoreni novac u optjecaju; Potrebno je uzeti u obzir prethodno zabiljezen novac (misli se na oznaCene noveanice) koji se fotografira i zapisuju serijski brojevi novhnica u svrhu dokaza; Ponuditi druge vrste plabnja; Ukoliko je izvrSena otmica vise od jedne osobe potrebno je provesti oslobadanje jedne ili vise f rtava prije plaCarlja otkupnine; Pregovore je potrebno odrZati na mjestu koje je odgovarajuee za predaju; Osigurati pripremu plana djelovanja u izvanrednirn (kriznim) situacijama prije dogovorene predaje; Ukoliko je isporuka (misli se na predaju) u treCoj zemlji, zahtjeva se pailjivo pregovaranje zajedno sa sluZbama za provodenje zakona i

drugim odgovarajucim agencijama (naprimjer, s drlavnim- odvjetnikom);

k. Ukoliko se zahtjeva medusobno komuniciranje putem mreie kompjuterskih korisnika potrebno je konsultirati sksperte iz podrutja kibernetike;

1. Ukoliko se naprimjer zahtjeva sadrlaj vezano uz naorulanje ili drugi oblik nezakonitog djelovanja potrebno je zatraliti pomok savjetnika.

TekliE

38. TekliEa (kurira) obiCno specificiraju (navode) prekrgitelji, medutim ukoliko se izabrana osoba pokaie neodgovarajukom potrebno je uloliti sve napore o pregovaranju o alternativnom rjegenju.

39. TekliE (kurir) trebao bi se pridrlavati zahtjeva prekrsitelja i ne protiviti se istima. Njihova uloga predstavlja opasnost za ugroiavanje iivota prilikom isporuke novca kod oslobadanja irtve.

40. Sluibenik koji radi na sluEaju mora razmotriti da li ce koristiti obuEenog civilnog ili policijskog sluibenika. Postoje prednosti i nedostatci za svaku opciju i to su uglavnom specifiCnosti vezane uz pojedinaean sluEaj. Bez obzira na odluku, razlozi se moraju u potpunosti dokumentirati.

41. Potrebno je izvrSiti detaljno planiranje i pripreme i predmetne je planove potrebno postaviti na svoje mjesto.

42. Trenutno spagavanje je taktiEka opcija koju je potrebno koristiti. Potrebno je ukoliko postoji dokaz i ukoliko isti mole predstavljati opasnost za irtvu postupiti kako bi se zagtitilo irtvu.

43. SluZbenik koji radi na slubju mora osigurati odgovarajuki pristuo i konsultirati savjetnike i vise vlasti.

44. Svaku operaciju spaSavanja provodi obuEeno osoblje.

Akciia nakon spagavania frtve

45. Potrebno je razmotriti sljedeb:

a. Osigurati lice mjesta i poduzeti i provesti forenziCnu istragu;

b. Planirati strategiju za otmibre i Zrtve koristeci obuCene i iskusne ispitivaCe (predmetno je potrebno zabiljeiiti i snimiti);

c. Ukloniti f rtvulfrtve na sigurnije mjesto;

Dodatak - Popis kontakata

Ovaj popis zavisit Ce od postojeeih okolnosti i isti je naveden kao primjer. Popis se sastavlja zajedno sa slulbenikom koji radi na sluEaju, koliko je to moguee prije istrage.

Sredstva Detalji vezano uz kontakt

PomoCnik

Zamjenik sluzbenika koji radi na sluEaju

SpecijalistiEki tim

PregovaraEi

ObavjeStajna istraga

PrisluSkivanje

AmalitiEar za komunikacije

KibemetiEka potpora

lstraliteljski tim

Nadzor

TehniCka potpora

ForenziEna potpora

Savjetnik za medijeltisak

Tim za spaSavanje

Potpora obitelji

KontaM s prevoditeljem

Kontrolna prostorija ViSe vlasti

Prilog - Popis kontakata

Druge agencije

Detalji vezano uz kontakt za medunarodne partnere (mreia projekta)

National Criminal Intelligence Service (Nacionalna obavjeStajna slufba) Odjel za otmice i ucjene P.O. Box 8000 London SE11 5en Engleska