Nalazite krapinskog praovjeka, Ljudevit Gaj, Kneippovo ljeilite, crkva Majke Boje Jeruzalemske na Trkom Vrhu... legende, prie...

Sve to, i jo vie, isprepleteno je u bogatu mozainu priu - krapinsku priu. Koliko god se trudili slagati sliicu po sliicu mozaika, on ne moe biti dovren bez osobnog doivljaja mistine atmosfere zidina Starog grada, idilinog pogleda s vidikovca kraj kapele Sv. tri kralja, susreta s Krapinom danas koja ivi prolost i budunost u sadanjosti. Dobri duh Krapine saivljen je sa svojim gradom i ljudima...

Doite i uvjerite se!

2 3

Dedek Kajbumak, pradedek dananjega modernog ovjeka,

etao je ovim stazama prije 130 000 godina.

Dedek Kajbumak, the ancestor of the modern man,

walked down these paths 130 000 years ago.

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE

1.

Put Dedeka Kajbumaka

Vi ste morti, moji miliO Krapinskoj uli pili.Vu tu pilu kad se zalooveih se kosti nalo.nih dokazat to je moiKak profesor jen svedoi,Da je ovek vu tom krajuPredi ivel negvu raju...

4 5

O krapinskom praovjekuMilan Dobrovoljac migavec

Ve vie od sto godina poznato je Nalazite krapinskog praovjeka; potvreno znans-t veno, oslikano rijeima, opisano bojama. Od Nalazita vode brojne staze i putevi na oblinje breuljke i vidikovce. Jedan od najpoznatijih je planinarski Put Dedeka Kajbumaka koji vodi do kapele Sveta tri kralja na brdu Tkalci. Naziv je dobio prema pripovijetki Vladimira Nazora Dedek Kajbumak objavljenoj u Zagrebu 1939. godine, koja je nastala nakon pjesnikova izleta u Krapinu i okolicu.

etnja umom u kojoj je davno obitavao krapinski praovjek probudila je bujnu um-jetniku imagi naciju i ubrzo je pjesnik nanizao mnotvo slika iz ivota naeg pradavnog pretka, naega Dedeka. Kaj i bum spojila su dva svijeta, dva vremena kao most iz me-u dvojice dobrih prijatelja. Nije udo to je Nazor Dedeka krstio Kajbumak.

Dedek Kajbumak sveprisutan je u Krapini u nazivima lokaliteta, raznih druina, u a-lama i pjesmama.

Kak to da mo si svu On zgubi lehko tak?Kaj nas ni imel tuNa Dedek Kajbumak.

I kaj se zruit dalOd Strele vu rni mrak?Kaj ni za puku znalNa Dedek Kajbumak.

I zakaj on je bilTak hud i tuen svat?Kaj ni tog vinca pilNa Dedek Kajbumak.

Dedek KajbumakVladimir Nazor

6 7

2.

Kapela Sv. tri kralja.Pogled sa vidikovca:

veseli oko, hrani duu.

The chapel of the Holy Three Kings.Panorama - view: pleasant to the eye,

feeds the soul.

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE

8 9

10 11

Tri kraljaOd Nalazita krapinskog praovjeka Putem De deka Kajbumaka penjemo se na Tkalce, brdo poznati-je po ruevnim ostacima kapele Sv. tri kralja.

Kapelu su najvjerojatnije izgradili upljani oko 1601. godine. Tijekom stoljea kape lica je dog ra ena i obogaena sakralnim elementima, a najvea rekonstrukcija i dogradnja izvedena je nakon potresa 1775. godine kada je prostor oko kapele, na kojem je nekada bilo groblje, ograen zidanim cinktorom s kulama na uglovima. Pretpostavlja se da je radove izveo isti majstor graditelj koji je gradio i kapelu na Trkom Vrhu zbog slinosti u arhitektonskim elementima.

U kapelici je grobnica krapinskog kapelana Franje ufl aja koju je dao podii njegov brat. irina i ljepota pogleda s vidikovca podno kapelice moe se jedino usporediti s mirom i blagou kojom ispunjava duu okolna uma, treperava i mirisna. Ne udi, stoga, to je uz njene staze, livade i stab la povezano mnogo ljubavnih pria, sretnih ili nesretnih.

Stanko Vraz, ilirski pjesnik, nesretno za ljub ljen u Gajevu nea kinju Julijanu (Ljubicu) Cantilly tra io je smiraj nesretnom sr cu u etnji staza-ma oko kapelice Sv. tri kra lja i zapisao:

Krasna rajska seko,ti Ljubice moja!Zato me ti zove, mami bez pokoja? Bog je odsudio,pa meu nas jadneTri metnuo gorei tri rijeke hladne.

12 13

4.

14 15

Kneippovo ljeilite - popularne zagorske Mrzlice,

posjetio je nobelovac Ivo Andri.

Ivo Andri, famous Nobel - Prize winner, visited Kneipps health resort,

also known as Mrzlice.

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE

U nadaleko poznatim i vrlo popularnim krapinskim mrzlicama melem za duu i tije lo pronalazilo je mnotvo gostiju. Kako samo Kneippovo lje ilite u Dolcu svojim smje tajnim kapacitetima nije moglo prihvatiti sve goste neki su bili smjeteni i u privatnim obiteljskim kuama. Tako je 1918. godine knjievnik nobelovac Ivo Andri boravio u dananjoj kui obitelji Ca pek u Nazorovoj ulici, ondanjem naselju Paradi. I danas postoje pisani tragovi knji evnikova boravka u Krapini.

Ivo Andri

16 17

18 19

Legenda o brai ehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini

i danas obavija zidine Staroga grada.

The legend of brothers eh, Leh, Meh and their sister Vilina

still surrounds the walls of the Old town.

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE

5.

Ova braa bijahu kraljevske krvi naega naroda, te imahu sestru, koja se Vilina zvala. U ono vrijeme Rimljani gospodavahu ovom zemljom. Od njih na narod za nevolju mnogo stradae i podnoae velike sile. Viteka se braa dogovarahu meu sobom, kako bi se mogli oteti ispod teka jarma rimskoga.

Kako najstariji ljudi jo pripovijedaju, meu krapinskim i psarskim gradom konat visimost viae i lancih. Po ovom mostu brat bratu dolaae na tajne dogovore. No, sestra njihova bijae u skrovitoj ljubavi sa rimskim poglavarom, koji je zapovijedao ovom zemljom. Kad su se braa dogovorila s ostali-mi znamenitimi poglavicami narodnimi i okletvom ujedinila protiv Rimljana, te svijeala, da e na nje slono udariti, Vilina prevelikom ljubavlju opijena izdade tajne osnove brae svoje ljubovniku svome. Urotnici ipak udare na nj, te ga ubiju. A ona najprije utee u Dupljau u Strahinje, a odanle u Jame nad utnicom, koje se jo i danas zovu Ljubine iliti Viline jame, a ono zato, to su ondje prebivale vile, koje su pod obranu svoju primile imenjaki nju svoju. Ovdje ona rodi gospodsko edo. Malo je vrijeme po tom postojalo, kad se ona sunala pred piljom, braa, naavi se u lovu, zapaze ju, uhvate, odvedu u grad Krapinu i uzidaju u onom tornju, koji je nad vratima od drugoga dvorita blizu peinske piv-nice, u jednom uglu. A od djeteta se njezina osobito udo stvori. Divlji vol jedan dan, kad su se vile po umi bile razile, utri u pilju gdje se dijete zlatnom jabukom igralo. On se u njega zaleti, digne ga rogovima i divljim skokom proskoiv kroz podzemaljski put, koji je ispod gora Velikoga lijeba i Hajdinskoga zrna vodio a na drugu stranu, ondje onako iznese napolje u umi, gdje ga je neki pus-tinik sahranio. A ono se mjesto od onoga vremena do dananjega dana po lijepoj glavi ovoga djeteta

Stari grad KrapinaLjudevit Gaj zabiljeio je narodnu predaju o krapinskim gradovima i trojici brae ehu, Lehu i Mehu.

Legenda o ehu, Lehu, Mehu

Na tri brijega to se nad Krapinom diu, tri grada bijahu. Onaj, od koga su se ovolike stare zidine jo uzdrale, od negda se zvae, kako i dananji dan, kao i samo mjesto, Krapina. Na brdu, ponad franjevake crkve, bi jae grad imenom Psar, a tu nad gos-podskom vodenicom na brijegu ab cu, bijae grad istoga imena, abac. U tri ova grada tri brata, po imenu eh, Leh i Meh, negda vladahu.

20 21

zove Lijepa glava. Rimljani, da osvete ubistvo asnika svoga, pak da pokore pobunjeni narod, uto zapoee sa svih strana kupiti vojsku. Tri brata, videi, kako ne mogu onolikoj sili, kolika se dizala na Zagorje, gdje su se oni bili utaborili, ni prevrlom hrabrou da odole, skupe sve starjeine, upane i satnike puke, pa odlue, da sa svima odlinijimi pristaami svojimi ostave domovinu svoju, pa da se posve isele iz rimske drave. Oni znahu, da se narod naega jezika daleko prua preko Dunaja, te zato prijeoe sa vjernima svojim preko Dunava, pa se tamo razidoe na tri strane, pak utemeljie tri drave slavenske. eh podie stolicu svoju u ekoj zemlji, Bojemiji, Leh u Poljskoj, a od Meha Moskoviti (Rusi) zadobie poetak svoj.

Ljudevit Gaj, Vjekopisni moj nacrtak, autobiografi ja 1875.

Nema sumnje da je Gajevu bujnu djetinju matu ova pria jo vie razigrala i pobudila interes za narodnu povijest. Ponos to je upravo Krapina vrelo korjenike svega naega naroda slavensko-ga temelj je Gajeva preporodnog zanosa. Krapinani u legendi esto spominju i etvrtog brata imenom Peh. On nije sa svojom braom otiao u svijet ve je ostao u Krapini. Neki ga krive za sve to nije dobro u gradu jer: Peh donosi peh!. Vie je onih koji ga smatraju dobrim duhom Kra-pine; on uva i nadahnjuje grad i njegove stanovnike.

22 23

24 25

Barbara Celjska, poznata u narodnim priama

kao prelijepa i zla Crna kraljica. ivjela je u 15. st.

Barbara Celjska, known in legends

as the beautiful, evil Black Queen. She lived in the 15 century.

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE

6.

26 27

Crna kraljicaJo jedna u nizu intrigantnih pria vezanih uz krapinski Stari grad je pria o Barbari Celjskoj, u narodu poznatijoj - Crnoj kraljici.

28 28

U drevnom krapinskom gradu 15. studenoga 1405. vjenao se hrvatskougarski kralj Sigismund Barbarom Celjskom, ker kom grofa Hermana II. Celjskog tadanjim gospodarom Krapine. Crna kraljica bila je i sestra Fridrika II. Celjskog poznatog po romantinoj i traginoj ljubavi s prelijepom Veronikom De sinikom.

Barbara je bila izutetno lijepa ena, energina, dominantna, spretna vladarica, sklona intrigama. Oko nje je ispletena mrea mistinih pria pa jo i danas ivi mit o Crnoj kraljici, nemilosrdnoj gospo