ATLANTbulletinbulletin

ISSN 1332-4594

BR. 17LIPANJ2006.

2

Poštovane čitateljice i čitatelji,

Nakon našeg posljednjeg broja (početkom prosinca 2005. g.) u dugoj kišnoj zimi mi smo marljivo priku-pljali sve iz života i rada naše Atlantske što bi Vama moglo biti interesantno.

Prošli broj bio je nešto opsežniji nego svi prethodni jer je bio svečarski. Najavio je proslavu 50. godišnji-ce osnivanja Atlantske. No, prema količini materijala koji pristižu, čini se da ćemo i dalje zadržati takvo nešto proširenije izdanje.

Pored redovitih priloga, u ovome broju predočit ćemo Vam kako je protekla proslava Atlantske i koje nagra-de je Atlantska zasluženo dobila, a koje podijelila.

Uz brojne podatke o poslovanju Atlantske i drugih, s njom povezanih društava (u ovom broju to je Dubro-vnik Airline d.o.o.), po običaju u „proljetnom“ broju objavljujemo i poziv za glavnu skupštinu Društva.

Osobito rado izdvajamo jedan članak iz ovog broja, onaj o porinuću m/b Mokošica i m/b Šipan koji su prve novogradnje Atlantske plovidbe nakon 1996. g. Prema najavi predsjednika Uprave kap. Ante Jerkovi-ća u razgovoru za prethodni broj Bulletina, čini se da će teme o porinućima i primopredajama novogradnji biti „redovito štivo“ u barem još 4-5 brojeva Bulletina.

I na kraju, samo nekoliko riječi zahvale. Uredništvo je svih prvih šesnaest brojeva ovog Bulletina uredilo u gotovo istom sastavu. Iako vrijeme donosi rutinu, još se svi sjećamo one pozitivne treme, možda i zaje-dničkog straha, koju smo imali s prvim brojevima. Tada nitko od nas, osim glavnog urednika, nije imao baš nikakvo „novinarsko“ iskustvo. Vremenom smo „posložili“ obveze, naši brojni sastanci su uvijek bili izrazito ugodni i duhoviti uz međusobno razumijeva-nje i uvažavanje, pa smo željno očekivali pripreme za sljedeći broj Bulletina. Kao članovi uredničkog kole-gija u stvaranju takvog pozitivnog ozračja prednjačili su gospari Mario Duić i Lukša Peko. Još dok smo uređivali prosinački broj, znali smo da će u njemu posljednji put sudjelovati gospari Mario i Lukša (prvi zbog umirovljenja, a drugi zbog mnogih profesio-nalnih obveza). Njihov odlazak iz uredništva nije za nas bio iznenađenje. Svejedno, u pripremi ovog broja mnogo su nam nedostajali, i profesionalno i ljudski. Ovim putem želimo obojici izraziti našu zahvalnost za suradnju i sve lijepe trenutke koje smo proveli sku-pa nastojeći da Bulletin učinimo što kvalitetnijim. Želimo im obojici puno zdravlja i uspjeha, a mi ćemo - ako nam bude trebao savjet - biti slobodni pokucati na njihova vrata.

Vaše UREDNIŠTVO

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DUBROVNIK

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” DUBROVNIK

kap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Uprave

kap. VLAHO LONZAčlan Uprave

za komercijalne poslove

kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Uprave

za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Uprave

za pravne poslove

3

Godina 2005. ostat će zasigurno zapisana zlatnim slovima u povi-jesti Atlantske plovidbe ne samo zato što se te godine obilježio po-lustoljetni jubilej i 50 godina rada i postojanja Društva nego ponaj-prije po izuzetnim poslovnim re-zultatima i ostalim aktivnostima kakvi ni približno nisu zabilježeni u tih pedeset godina.

Bez obzira na činjenicu što su već pred kraj 2004. godine vozarine po-

čele pokazivati opadajući trend i nastavile tom tendencijom kroz čitavu 2005. godinu, ipak smo, prvenstveno zahvaljujući dugo-ročnim ugovorima zaključenim u vrijeme visokog tržišta, ostvarili znatno bolje rezultate nego godi-nu dana ranije. Nitko nije ni oče-kivao, a to smo i najavili u prošlo-godišnjem izvještaju, da će se ona-ko visoke vozarine moći dulje zadr-žati jer one su bile više plod, moglo bi se reći, ekscesnih gospodarskih kretanja nego nekih konzistentnih ekonomskih događanja. U svakom slučaju beskrajno moćno gospodar-stvo NR Kine i dalje je ostalo glavni generator temeljnih odnosa i kreta-

nja na svjetskom pomorskom tržištu, s tom razlikom što je u 2005. godini i kinesko gospo-darstvo, suočeno s nemogućno-šću urednog opsluživanja stope rasta od preko 10%, donijelo niz administrativnih mjera da se ta stopa svjesno smanji na prihvatljivu razinu. Najkraće rečeno, 2005. poslovnu godi-nu u brodarstvu karakterizira stalni silazni trend vozarina koje su do konca godine pale za više nego dvostruko na još uvijek stabilnom tržištu s re-alnim izgledima da se ovako stanje i dalje zadrži.

Društvo je 2005. godinu započelo s 20 brodova ukupne nosivosti od 804.249 tona i prosječne starosti 15,26 godina. Koncem ožujka 2005. godine preuzet je već ranije kupljeni osmogodišnjak m/v Luzern, kasnije prozvan Gundulić, od 45.267 tona nosivosti. Koncem travnja 2005. godine prodan je m/b Imperial na samom vrhuncu tržišta polovne tonaže za izuzetno dobru cijenu od 26,5 milijuna dolara.

Početkom lipnja 2005. godine, još uvijek na izuze-tno visokom tržištu polovnih brodova, sklopljen je po prvi put u Atlantskoj plovidbi tzv. ugovor sale and bare boat back, tj. prodani su naši najstariji brodovi Jadran (1982.), Konavle (1982.) i Miho Pracat (1984.) za ukupni iznos od 41 milijun do-lara, te istodobno uzeti natrag u tzv. bareboat charter, dakle brodovi su u komercijalnom i tehničkom smislu ostali pod potpunom kontrolom Atlantske plovidbe, s našom posadom i zastavom, čak sa istim imenima i lukom pripadnosti.

Godina 2005. ostat će zasigurno zapisana zlatnim slovima u povi-jesti Atlantske plovidbe ne samo zato što se te godine obilježio po-lustoljetni jubilej i 50 godina rada i postojanja Društva nego ponaj-prije po izuzetnim poslovnim re-zultatima i ostalim aktivnostima kakvi ni približno nisu zabilježeni u tih pedeset godina.

Bez obzira na činjenicu što su već pred kraj 2004. godine vozarine po-

čele pokazivati opadajući trend i nastavile tom tendencijom kroz nastavile tom tendencijom kroz čitavu 2005. godinu, ipak smo, prvenstveno zahvaljujući dugo-ročnim ugovorima zaključenim u vrijeme visokog tržišta, ostvarili znatno bolje rezultate nego godi-nu dana ranije. Nitko nije ni oče-kivao, a to smo i najavili u prošlo-godišnjem izvještaju, da će se ona-ko visoke vozarine moći dulje zadr-žati jer one su bile više plod, moglo bi se reći, ekscesnih gospodarskih kretanja nego nekih konzistentnih ekonomskih događanja. U svakom slučaju beskrajno moćno gospodar-stvo NR Kine i dalje je ostalo glavni generator temeljnih odnosa i kreta-

čele pokazivati opadajući trend i nastavile tom tendencijom kroz

tržištu, s tom razlikom što je u 2005. godini i kinesko gospo-darstvo, suočeno s nemogućno-šću urednog opsluživanja stope rasta od preko 10%, donijelo niz administrativnih mjera da se ta stopa svjesno smanji na prihvatljivu razinu. Najkraće rečeno, 2005. poslovnu godi-nu u brodarstvu karakterizira stalni silazni trend vozarina koje su do konca godine pale za više nego dvostruko na još uvijek stabilnom tržištu s re-alnim izgledima da se ovako stanje i dalje zadrži.

generator temeljnih odnosa i kreta-nja na svjetskom pomorskom tržištu, s tom razlikom što je u

3

zato što se te godine obilježio po-lustoljetni jubilej i 50 godina rada i postojanja Društva nego ponaj-prije po izuzetnim poslovnim re-zultatima i ostalim aktivnostima kakvi ni približno nisu zabilježeni

Bez obzira na činjenicu što su već pred kraj 2004. godine vozarine po-

čele pokazivati opadajući trend i nastavile tom tendencijom kroz čitavu 2005. godinu, ipak smo, prvenstveno zahvaljujući dugo-ročnim ugovorima zaključenim u vrijeme visokog tržišta, ostvarili znatno bolje rezultate nego godi-nu dana ranije. Nitko nije ni oče-kivao, a to smo i najavili u prošlo-godišnjem izvještaju, da će se ona-ko visoke vozarine moći dulje zadr-žati jer one su bile više plod, moglo bi se reći, ekscesnih gospodarskih kretanja nego nekih konzistentnih ekonomskih događanja. U svakom slučaju beskrajno moćno gospodar-stvo NR Kine i dalje je ostalo glavni generator temeljnih odnosa i kreta-

nja na svjetskom pomorskom tržištu, s tom razlikom što je u 2005. godini i kinesko gospo-darstvo, suočeno s nemogućno-šću urednog opsluživanja stope rasta od preko 10%, donijelo niz administrativnih mjera da se ta stopa svjesno smanji na prihvatljivu razinu. Najkraće rečeno, 2005. poslovnu godi-nu u brodarstvu karakterizira stalni silazni trend vozarina koje su do konca godine pale za više nego dvostruko na još uvijek stabilnom tržištu s re-alnim izgledima da se ovako

je već ranije kupljeni osmogodišnjak m/v Luzern, kasnije prozvan Gundulić, od 45.267 tona nosivosti. Koncem travnja 2005. godine prodan je m/b Imperial na samom vrhuncu tržišta polovne tonaže za izuzetno dobru cijenu od 26,5 milijuna dolara.

Početkom lipnja 2005. godine, još uvijek na izuze-tno visokom tržištu polovnih brodova, sklopljen je po prvi put u Atlantskoj plovidbi tzv. ugovor sale and bare boat back, tj. prodani su naši najstariji brodovi Jadran (1982.), Konavle (1982.) i Miho Pracat (1984.) za ukupni iznos od 41 milijun do-lara, te istodobno uzeti natrag u tzv. bareboat charter, dakle brodovi su u komercijalnom i tehničkom smislu ostali pod potpunom kontrolom Atlantske plovidbe, s našom posadom i zastavom, čak sa istim imenima i lukom pripadnosti.

Izvještaj predsjednika Uprave dioničarima Atlantske plovidbe d.d.

kap. ANTE JERKOVIĆ, predsjednik Uprave

3

4

Sva financijska sredstva dobivena rečenom prodajom bro-dova odmah su upotrebljena i uložena kao gotovinsko uče-šće za program novogradnji na Dalekom istoku za ugovore sklopljene u prvoj polovici 2005. godine. Naime, pored već osnaženih ugovora s brodogradilištem STX u Južnoj Koreji za dva broda od po 75.500 tona nosivosti, u lipnju 2005.godine sklopljen je ugovor s kineskim brodogradilištem JES za gra-dnju dvaju brodova, tzv. Maxipanamax od 80.300 tona nosi-vosti s klasom za led za potrebe plovidbe u ledu u kanadskim vodama u zimskom periodu, te u rujnu s vijetnamskim bro-dogradilištem Ha Long ugovor o gradnji triju brodova tipa Handymax nosivosti 53.000 tona i svaki sa po četiri dizalice od 36 tona. Ovaj program novogradnji na Dalekom istoku, zajedno s ranije ugovorenim brodovima za Obalnu plovidbu u brodogradilištu Kraljevica, financijski je težak oko 245 milijuna dolara, a tehnička zanimljivost i dodatna vrijednost ovih brodova je što se svi oni grade sistemom tzv. dvostru-ke oplate, koje pravilo sada vrijedi samo za tankere, ali se u skoroj budućnosti gotovo sa sigurnošću može očekivati i kao obveza i za brodove za suhe terete.U 2005. godini počela je gradnja ranije ugovorenih brodo-va za našu Obalnu plovidbu u brodogradilištu Kraljevica. U travnju je položena kobilica za prvi brod u seriji nazvan m/b Mokošica. Porinut je u prosincu, a istodobno se položila ko-bilica za drugi brod, Šipan. Primopredaja Mokošice očekuje se u srpnju 2006. godine, a porinuće Šipana u svibnju 2006. godine.

Već u nekoliko navrata isticali smo problematiku starosne strukture naše flote za teške terete, pa smo pored programa novogradnji naše aktivnosti istodobno usmjerili i na rješa-vanje toga pitanja. Ugovorili smo kupnju 4 jednaka broda za prijevoz teških i vangabaritnih tereta, veličine 7.500 tona nosivosti, s dizalicama 2 X 250 tona, prosječne starosti ispod 10 godina. Ta kupnja je ugovorena u listopadu 2005. godine za ukupnu cijenu od 54,6 milijuna Eura (oko 68,3 milijuna dolara). Isporuka prvog broda Atlant Frauke uslijedila je u prosincu 2005. godine. Isporuka drugog broda Atlant Trina izvršit će se u veljači 2006. godine, a do konca 2006. godine bit će isporučena i preostala dva broda. Posebnost ovog posla je i u tome što se svi brodovi nakon preuzimanja davaju u dugoročni timecharter bivšem vlasniku za vozarinu koja osi-gurava urednu otplatu kredita i dnevnih troškova broda, uz nezanemarivu čistu dobit.

Nabavka 4 broda za teške terete boljih tehničko-tehnoloških karakteristika i potpuno zadovoljavajuće starosti otvorila je pitanje prodaje ili rashoda postojećih brodova Love Letter i Love Song, te Lapada, kako zbog njihove starosti, tako i zbog dobre cijene koja se još može za njih postići. Prodaja će vjerojatno uslijediti tijekom ljeta 2006. godine nakon isteka njihovih ugovora o najmu.

Nakon svih promjena u floti tijekom godine Društvo je zavr-šilo poslovnu 2005. godinu sa 18 brodova (ili s 21, dodamo li i brodove u bareboat charteru) i 575.091 tona nosivosti (ili 788.220 tone uključiv bareboat), te prosječnom starošću od 13,24 godine. S takvom tonažom i u opisanim uvjetima trži-

šta Društvo je ostvarilo ukupan prihod od preko 182 milijuna dolara, odnosno 93% više nego u prethodnoj godini. Istodo-bno su i troškovi porasli za 39% u odnosu na godinu ranije, uglavnom zbog troškova bareboat najma, drastičnog porasta cijena goriva te povećanog broja dokovanja. Kao izravni re-zultat ovakvih financijskih kretanja ostvarena je čista dobit od 76,42 milijuna dolara ili, ako se oduzme učinak od prodaje brodova, čista operativna dobit oko 21,94 milijuna dolara, dakle 22% više nego 2004. godine!

Za svoj pedeseti rođendan Atlantska plovidba je svojim dio-ničarima poklonila višestruko najveću dobit u čitavoj svojoj pedesetogodišnjoj povijesti!

Ali nisu samo financijski rezultati vrijedni spomena. Već rani-je najavljene i započete aktivnosti na diversifikaciji djelatnosti nakon relativno dugih priprema počele su se i realizirati. Tako je 1. svibnja 2005. godine najprije pušten u probni rad, a 1. srpnja i svečano otvoren naš prvokupljeni i obnovljeni hotel Hilton Imperial koji od samog početka rada pobire same po-hvale kako od zadovoljnih gostiju, tako i od stručnih ocjenji-vača, čime je turistička ponuda Dubrovnika, a i cijele Hrvat-ske, dignuta na značajno višu razinu.

Sa stanovitim zakašnjenjem u 2005. godini započela je s pr-vim komercijalnim letovima i naša novoosnovana zrakoplovna tvrtka Dubrovnik Airline sa tri vlastita zrakoplova i jednim u leasingu. 2006. godine planirana je nabava i petog aviona. Aktivnosti na obnovi Hotela Grand na Lopudu te Hotela Lapad nastavljaju se na razini pripreme dokumentacije, isto kao i moguća izgradnja suvremene marine u Gruškom zalje-vu ispred Hotela Lapad.

Sva pobrojana događanja uključivši i dosad najbolje poslovne rezultate u povijesti, uz visoko kotiranje Društva na Zagreba-čkoj burzi učinila su Atlantsku plovidbu čvrstom, stabilnom i prepoznatljivom tvrtkom ne samo na lokalnoj nego i na dr-žavnoj razini. Ti uspjesi očito nisu mogli proći nezapaženi pa smo, slaveći svoj pedeseti rođendan, nagrađeni Poveljom Re-publike Hrvatske, Priznanjem Hrvatske gospodarske komo-re, Zlatnom kunom županijske gospodarske komore, te nama najdražom nagradom – Nagradom Dubrovnika!

Možemo zaključiti da je Atlantska plovidba i praktično do-kazala ispravnost svojih opredjeljenja, a to su stabilnost, si-gurnost i kvaliteta, uz uvijek istaknutu želju biti među naj-boljima. Očuvan je i povećan ugled u brodarskom svijetu, naročito kod poslovnih banaka. Također je zadržana i ojačana pozicija najjače karike dubrovačkog gospodarstva i sigurno mjesto u samom vrhu hrvatskog brodarstva. Pred nama stoji zaista ozbiljna i zahtjevna realizacija ugovorenog programa obnove flote izgradnjom 10 novih brodova te dovršenjem započetih projekata vanbrodarskih djelatnosti. Svi djelatnici Atlantske plovidbe svojim su dosadašnjim radom, znanjem i pregalaštvom pokazali da su im izazovi samo stimulacija za daljnje uspjehe. Stoga smo čvrsto uvjereni da ćemo sve pro-jekte ostvariti na ponos svoga Dubrovnika i naše Hrvatske, a na zadovoljstvo i korist svojih dioničara!

5

Tržište polovnih brodova u 2005. godini

Vrijednost transakcija je i dalje bila zapanjujuća, s milijunima i milijunima svježih dolara na tržištu. Podatci po-kazuju da je 410 brodova za prijevoz suhih sipkih tereta promijenilo vlasnika u 2005. godini, a njihova ukupna vrijednost bila je oko USD 9 milijardi. Podijelimo li taj iznos s brojem brodova, dobit ćemo prosječnu cijenu broda od oko 22 milijuna. Odgovarajuće brojke za 2004., najbolju godinu u povijesti ove grane brodarstva, bile su: 550 brodova vrijednih USD 9,65 milijardi. Promatrajući podjelu prema kategorijama brodovlja, vidjet ćemo da se to odnosi na 44 Capesize broda, 102 Panamaxa, 100 Handymaxa i 164 manja Handysize broda.

Tip broda Siječanj 2005. Travanj 2005. Prosinac 2005.Capesize:170.000 5 godina USD 65 mil. USD 73 mil. USD 58 mil.170.000 10 godina USD 52 mil. USD 60 mil. USD 42 mil.

Panamax: 74.000 5 godina USD 41mil. USD 46,5 mil. USD 30 mil.70.000 10 godina USD 33,5 mil. USD 38 mil. USD 24 mil.

Handymax:52.000 5 godina USD 31,5 mil. USD 35 mil. USD 26,5 mil.45.000 10 godina USD 24,5 mil. USD 28 mil USD 21 mil.

kap. VLAHO LONZA, član Uprave za komercijalne poslove

Sigurno se sjećamo 2004. godine kao izvanredne godine u povijesti od kad se prati kretanje na tržištu voza-rina za prijevoz suhih sipkih tereta. Sljedeća godina počela je gotovo na isti način. Aktivnost oko prodaje

brodova i dalje je grozničava, a cijene brodova nastavljaju rasti, čak i brže, tijekom veljače. Međutim, kako je pad cijena vozarina na kraju ipak uzeo zamaha, cijene polovnih brodova također su počele od proljeća postupno padati pa je godina završila s nižim cijenama nego što je započela, i to značajnije nižim nego što su bile na svom vrhuncu u mjesecu travnju. Donja tabela pokazuje tipično kretanje cijena. Kao što se vidi, cijene su porasle za približno 15% u prva četiri mjeseca, prije ravnomjernog pada za oko 30% do kraja godine. U prosjeku je godina završila sa cijenama probližno 20% nižim nego prethodna godina.

Na kratko ćemo se zadržati na kretanju cijena koje su tijekom prve polovine godine pokaza-le izvanrednu sličnost s pretho-dnom godinom. Međutim, dok je krivulja cijena u 2004. poka-zala oštri oblik slova «V» čiji vrh počinje od ranog proljeća s brzim i jakim povratom nakon pada sredinom ljeta, kretanje je bilo sasvim drugačije tijekom druge polovine 2005. Prvo, tržište ci-jena vozarina dostiglo je svoj vrh ranije u 2005. nego u 2004. U stvari, premda su vozarine

6

padale tijekom prvog tromjesečja 2005., cijene polovnih brodova nastavile su rasti bez obzira na to. Mi ćemo se u daljnjem tekstu posebno na ovo osvrnuti. Drugo, kad su cijene polovnih brodova dostigle vrh u travnju 2005., pad im nije bio tako strm kao prethodne godine. Mislimo da su mnogi vjerovali, a to je prošla godina i pokazala, kako promjena smjera kretanja cijena vozarina može biti upravo „iza kantuna“. Treće i najvažnije, a to je bio kraj sličnosti između 2004. i 2005., nije bilo brzog oporavka, nego suprotno, cijene su nastavile klizati za vrijeme čitavog drugog polugodišta, osim kratkotrajnog zadržavanja i oživljavanja uobičajenim zaokretom prema gore u jesenskom razdoblju. Od tada prilika za kupnju polovnih plovnih jedinica, kao prethodne godine, više nije bilo. Međutim, vjerujemo da su mnogi brodovlasnici osjetili da će 2005. godina biti problematična. Po našem mišljenju upravo svjedočimo ponešto otvorenijoj krivulji oblika slova «U» nego u 2004. ali o tome će biti riječi sljedeće godine.

Ranije smo dotakli temu da su cijene brodova nastavile rasti daleko iznad ranijeg vrha usprkos činjenici što je tržište vozarina promijenilo smjer kretanja i da smo mi, prema svim temeljnim čimbenicima, išli prema slabijim vremenima. Mislimo da za ovo treba „okriviti“ priliv svježih investicija u ovaj sektor tržišta. Zima i proljeće 2005. bili su preplavljeni novim javnim ponudama uglavnom na Wall Streetu, ali i u City of London, skoro isključivo od grčkih brodovlasnika. Ova kategorija kupaca u potpunosti je dominirala kupovnom scenom, poglavito za moder-ne plovne jedinice. Bez sumnje ovi su kupci bili i pokretači porasta cijena u ovom periodu, pa je tradicionalnim kupcima bilo izuzetno teško, ako ne i nemoguće, s njima se natjecati. U ovoj fazi nastao je i novi izraz unutar struke. Postojanje „ne IPO grčkog kupca“ jamčilo je kvalitetu i pouzdanost, ali često uz više konzervativizma nego što je to bilo potrebno da se savlada konkurencija. Činjenica da su se svi ti novi poslovni potezi poslije loše odrazili na financijska tržišta, posebna je priča, ali nije iznenađujuća s obzirom na razvoj tržišta.

Općenito gledajući grčki kupci bili su dominantna kategorija kupaca brodova za prijevoz suhih sipkih tereta pro-šle godine, bilo da su imali novčanu potporu investitora ili su se financirali iz vlastitih sredstava. Odmah iza Grka moramo svrstati Kineze, premda nisu bili toliko značajni kao godinu dana prije. Ipak, povećani uvoz sirovina u Kinu, koji je predstavljao pokretačku snagu privrednog booma u posljednje tri godine, bez sumnje je inspirirao Kinu da sve više i više prevozi svojom vlastitom tonažom. Stoga su kineski kupci bili prisutni u svim segmentima, bilo da se radilo o većim grupacijama u državnom vlasništvu ili o manjim lokalnim kupcima. Što se tiče prodaje, čini nam se da je ponuda bila prilično dobro raspoređena, uključujući u to i Grke i Kineze, što samo pokazuje da nikad nije dobro generalizirati ili kategorizirati mnoštvo operatora na tržištu. Možda jedini izdvojeni slučaj od najvećeg značaja bila bi relativno niska ponuda tonaže za prodaju pod kontrolom Japanaca, koji su tradicionalno najpouzdaniji izvor polovice moderne tonaže za sipke terete. Rastuća tržišta i količine tereta ostavili su glavne japanske operatore s manjkom tonaže, čineći pritisak na lokalne brodare da ostave brodove u upotrebi umjesto da ih prodaju kad dosegnu 10 godina starosti, što su desetljećima radili.

Korišteni materijali iz Galbrights, SSY, Fernleys, HSBC i vlastiti izvori.

7

VIJESTI IZ DRUŠTVA

Proslava 50. godina Društva

Potkraj 2005.g. proslavljena je 50. godišnjica osnutka Atlantske plovidbe. Tada smo se s ponosom i sjetom prisjetili vizionarstva osnivača i pet dugih desetljeća marljivog rada svih naših pomoraca i radnika na ko-pnu. No, istodobno smo predstavili i poglede nove ge-neracije kako se Društvo treba razvijati da bi nastavilo svijetle tradicije dubrovačkog pomorstva i bilo glavna gospodarska uzdanica dubrovačkog kraja.

O samom tijeku proslave izvještavamo nešto više u po-sebnom članku u ovom broju Bulletina.

Preuzimanje m/b Atlant Frauke i Atlant Trina

U prethodnom broju Atlant Bulletina izvijestili smo Vas o sklapanju ugovora o kupnji četiri jednaka broda za prijevoz teških tereta od 7.380 DWT. Preuzimanje prvog od njih – Atlant Frauke – uslijedilo je 8. prosinca 2005.g. Drugi – Atlant Trina – preuzet je 21. veljače 2006.g.

Prema sklopljenim ugovorima o kupnji, preostala dva broda – m/b Atlant Regine i m/b Atlant Svenja bit će preuzeti i uvedeni u flotu Društva između listopada i prosinca ove godine.

Imenovanja

Nadzorni odbor Atlantske plovidbe d.d. na svojoj 11. sjednici III. Saziva, održanoj dana 9. prosinca 2005. go-dine donio je odluku o broju članova Uprave u sljede-ćem mandatnom razdoblju, o trajanju mandata člano-va Uprave, o potvrđivanju statusa mandatara za izbor članova Uprave i prijedlogu imenovanog mandatara za izbor članova Uprave Društva. Odlučeno je da, kao i do sada, Uprava Društva bude sastavljena od pet čla-nova s mandatom od 1. siječnja 2006. godine pa do 31. prosinca 2010. godine. Nadzorni odbor imenovao je kap. Antu Jerkovića za predsjednika Uprave i man-datara novog saziva Uprave Društva. Nakon toga, na prijedlog kap. Jerkovića – mandatara, Nadzorni odbor je imenovao III. saziv Uprave Društva u sastavu: kap.

Ante Jerković, dipl.ing., predsjednik Uprave; kap. Vla-ho Lonza, dipl.ing., član Uprave za komercijalne po-slove; kap. Želimir Uskoković, dipl.ing., član Uprave za operativno rukovođenje brodovima; mr. Duško Vla-dović-Relja, dipl.oecc., član Uprave za financijske po-slove i Ivica Šurković, dipl.iur., član Uprave za pravne poslove.

Nagrade Atlantskoj plovidbi

Uoči proslave 50. obljetnice osnivanja Atlantske plo-vidbe Društvo je dobilo PRIZNANJE Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva, koje je ministar Božidar Kalmeta uručio predsjedniku Uprave povodom Dana pomoraca, odnosno blagdana Sv. Nikole na prigodnoj svečanosti u Puli.

Dana 3. veljače 2006.g. uručeno nam je još jedno veliko priznanje i to NAGRADA DUBROVNIKA za doprinos razvoju Dubrovnika i hrvatskoga gospodarstva koju nam je dodijelilo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Obje nagrade pričinjaju nam veliko zadovoljstvo, oso-bito zato jer ih je dodijelilo naše „matično“ Ministarstvo i Grad u kojemu radimo i živimo.

Porinuće novogradnje br. 537 (m/b Mokošica) i postavljanje kobilice novogradnje br. 538

U nekoliko prethodnih brojeva Bulletina izvještavali smo o svim ugovorima o gradnji novih brodova koje je Društvo sklopilo u namjeri da novoizgrađeni brodovi zamijene sadašnje starije brodove u našoj floti.

Još u prethodnom broju najavili smo da će 20. prosinca 2005.g. u Brodogradilištu Kraljevica biti porinuta prva od svih naših novogradnji. Tako se i dogodilo. Nazočili smo porinuću broda koji je građen pod brojem 537, a nosit će ime Mokošica. On će, najvjerojatnije, tijekom svibnja ove godine biti u cijelosti dovršen i isporučen Društvu i tako postati prvi u našem ambicioznom pla-nu gradnje novih brodova.

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

8

Pored zadovoljstva zbog skore prinove u našoj floti, naše je zadovoljstvo još i veće zato što se posljednje porinuće (i isporuka) nekog broda za Atlantsku plovidbu zbilo davne 1996.g. (m/b Oluja) nakon čega smo zbog ne-zapamćene krize na svjetskom pomorskom tržištu našu flotu obnavljali isključivo nabavkom nešto jeftinijih, ali kvalitetnih polovnih brodova.

Na istom navozu je, istog dana, nakon porinuća m/b Mokošica položena kobilica naše nove novogradnje u Brodogradilištu Kraljevica pod brojem 538 (m/b Šipan)

Odluka o isplati predujma dividende

Na temelju odredbi Zakona o trgovačkim društvima i Statuta Društva, Uprava Društva je na 4. sjednici III. saziva donijela odluku o isplati predujma dividende za 2005.g. u iznosu od 40,00 kuna po dionici. Odlučeno je da se predujam dividende isplati onim dioničarima koji su bili upisani u Knjizi dionica Društva na dan do-nošenja odluke, odnosno na dan 31. siječnja 2006.g.

Prodaja m/b Love Song, m/b Love Letter i m/b Lapad

Prema opredjeljenju Društva da se obnovi flota brodo-va za teške terete donesena je odluka o prodaji starijih brodova za teške terete Love Song, Love Letter i La-pad što će se i provesti tijekom ove godine. Tako će, na kraju 2006.g., flota brodova Društva za teške terete biti sastavljena od četiri nova broda veće tonaže (već navedeni Industrial Future, Industrial Frontier, Atlant Regine i Atlant Svenja).

Za m/b Love Song i m/b Love Letter već je sklopljen ugovor o prodaji i ta dva broda će se kupcu predati krajem srpnja, odnosno početkom kolovoza ove godi-ne. Zanimljivo je spomenuti da su ova dva broda zaje-dno, predstavljala vrlo uspješan projekt Društva budući da su kroz komercijalno iskorištavanje sami u cijelosti isplatili svoju ukupnu nabavnu cijenu i sve troškove. Njihovom će se prodajom ostvariti i značajni financijski dobitak koji će se dijelom uložiti u financiranje dijela kupoprodajne cijene za navedena četiri nova broda za teške terete. Pored financijskog uspjeha, ova dva bro-da predstavljala su i prvi simbolični korak u obnovi i modernizaciji naše flote za teške terete koji je uslijedio nakon prodaje ranijih ostarjelih brodova (Slano, Plitvice i Kupari).

Pored Love Songa i Love Lettera, prodat će se i m/b Lapad, naš najstariji brod za teške terete (star 28 godi-na). Upravo su u tijeku pregovori oko njegove prodaje.

Vjerujemo da ćemo vas o toj prodaji moći izvijestiti u sljedećem broju Bulletina.

Izdavanje komercijalnih zapisa

Atlantska plovidba odlučila se pridružiti krugu srednje velikih i velikih trgovačkih društava koja koriste mo-derne i efikasne oblike financiranja putem tržišta novca tako što je izrađen Program izdavanja komercijalnih za-pisa putem Privredne banke Zagreb, kao Agenta izda-nja i Dealera.

Izrađen je Program izdavanja komercijalnih zapisa do ukupne nominalne vrijednosti 150.000.000 kuna. U sklopu toga programa održana je i prezentacija Druš-tva u Zagrebu pred potencijalnim investitorima, nakon čega je izdana prva tranša komercijalnih zapisa dana 31. ožujka u iznosu od 40.000.000 kuna na rok od 364 dana, odnosno s dospijećem 30. ožujka 2007.g. Ta prva tranša uvrštena je u Redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom ATPL-M-713A.Upisnici prve tranše naših komercijalnih zapisa bili su investicijski fondovi (s udjelom 50,4%), banke (s udje-lom od 47,8%) i osiguravajuća društva (1,9%).

M/b Miho Pracat – sudjelovanje u spašavanju brodolomca

Po tko zna koji put naši su pomorci pokazali solidarnost na moru sudjelujući u spašavanju brodolomca, gospodi-na Janusza Mariana Kowalewskog, državljanina Kana-de i Poljske. U noći sa 4. na 5. travnja 2006.g. na m/b Miho Pracat zaprimljena je obavijest o nesreći koju je stradalnik pretrpio zbog teških oštećenja i prevrtanja njegove jedrilice na sjevernom Atlantiku. Zapovjednik je odmah po primitku obavijesti naredio promjenu kur-sa da bi se brodolomac što prije ukrcao na brod i odveo u Kanadu. Cijela operacija preuzimanja brodolomca na brod protekla je besprijekorno premda je izvedena u dubokoj noći (oko 4 sata ujutro po lokalnom vremenu). Brodolomac je bio u teškom stanju, potpuno iscrpljen, no naša posada mu je pružila svu moguću, i medicinsku pomoć, pa se gospodin Kowalewski do dolaska u Port Alfred dana 10. travnja 2006.g. značajno oporavio.

Takva solidarnost zasigurno će biti zabilježena i od stra-ne pomorskih vlasti u Kanadi i SAD-u.

Naši pomorci, na brazdi humanosti i brige za sve one koji plove svim morima svijeta, i dalje će nastaviti pru-žati pomoć svima potrebnima i u nevolji, te i na taj način uvećati ugled našeg pomorstva u cijelom svijetu.

9

Promjena glavnog direktora hotela Hilton Imperial

Nakon što je proveo 18 mjeseci u Dubrovniku, donese-na je odluka da se zamijeni glavni direktor hotela Hilton Imperial. Dana 10. travnja o.g. Dubrovnik je napustio gospodin Jan Wijnen, gost u našem prethodnom bro-ju. Gospodin Wijnen je preuzeo novu dužnost glavnog direktora hotela Hilton u Luksemburgu, a dužnost je predao gospodinu Andreasu Jersabecku koji je, nepo-sredno prije dolaska u Dubrovnik, bio glavni direktor istovremeno čak dvaju Hiltonovih hotela u Londonu (Watford).

Novi glavni direktor, gospodin Jersabeck, odmah je nakon preuzimanja dužnosti istaknuo kako mu je cilj da hotel Hilton Imperial nastavi s dobrim poslovnim rezultatima postignutima u prvoj (nepunoj) godini po-slovanja, u cijelosti slijedeći tradiciju Dubrovnika i du-brovačkog turizma.

Porinuće novogradnje br. 538 (m/b Šipan) u Brodogradilištu Kraljevica

Neposredno prije izdanja ovog broja Bulletina, u Bro-dogradilištu Kraljevica porinuta je sljedeća novogra-dnja br. 538, sistership m/b Mokošica, a nosit će ime m/b Šipan. U ovom broju bulletina izvješćujemo o čak dva porinuća naših novogradnji. Novogradnja br. 538 će nositi ime Šipan u znak pažnje i zahvalnosti brojnim našim pomorcima sa Šipana koji su dugogodišnjim ra-dom i plovidbom na našim brodovima doprinijeli da Atlantska plovidba bude onakva kakva je danas.

M/b Oluja – sudjelovanje u spašavanju ribara

Dana 5. svibnja 2006.g., m/b Oluja plovio je u blizini otočja Cabo Verde prema luci Brake u Njemačkoj. U 18,20 sati po lokalnom vremenu na brodu je primljen poziv za pomoć preko VHF prijamnika.

Pomoć je tražio m/b “Awad 2”, ribarski brod iz Gane, koji je plutao bez pogona s 13 članova posade. Na riba-rici nije bilo hrane ni vode, a nije bilo poznato ni koliko dugo su bili bez pogona. Zbog jakog vjetra i velikih valova sa m/b Oluja nije se mogla spustiti brodica za spašavanje, niti je brod mogao potpuno prići ugrože-nom brodu. Pomoću raketnih bacača konopa pokušalo se unesrećenima dostaviti hranu i vodu, ali zbog izni-mno teških vremenskih prilika i olujnog mora u tome

se nije uspjelo. Zapovjednik broda odmah je o svemu izvijestio nadležne centre za traganje i spašavanje Cabo Verde i Madridu koji su preuzeli daljnju koordinaciju u akciji spašavanja.

Dodatna otegotna okolnost bila je u tome što u tom području ne postoji helikopter kojim bi se uputila po-moć, pa je preostalo jedino čekati remorker kojega su nadležne vlasti uputile radi uzimanja ribarice u tegalj.

Dok se čekao dolazak remorkera, m/b Oluja je ostala u neposrednoj blizini ribarice. Sutradan 6. svibnja oko 16,30 sati, na m/b Oluja je odlučeno pokušati još je-dnom dostaviti hranu i vodu unesrećenima, pa se i 6. put pokušalo dosegnuti ribaricu posljednjim bacačem konopa na m/b Oluja. Na sreću, taj posljednji pokušaj bio je uspješan te je na ribaricu prebačena potrebna ko-ličina hrane i vode kako bi unesrećeni ostali na životu.

U međuvremenu se unesrećenom brodu u cijelosti ispra-znio akumulator, pa je svaka komunikacija s njegovom posadom postala nemoguća. Zbog toga je m/b Oluja ostala i dalje na mjestu događaja kako bi se uspješno navodio remorker koji je krenuo u pomoć. Remorker je konačno stigao 7. svibnja 2006.g. oko 17,00 sati i uzeo ribaricu u tegalj prema luci Porto Grande Mindelo. Tek tada je Oluja nastavila plovidbu prema luci odredišta.

I ovaj put su naši pomorci i svi, koji su u našem gla-vnom uredu koordinirali akciju spašavanja, pokazali visoke ljudske i pomoračke vrijednosti pa i po cijenu gubitka na trenutnom putovanju.

Monografija Atlantske plovidbe

Kao što Vam je poznato, Atlantska plovidba je krajem 2005.g. proslavila 50. godinu od svojeg osnivanja pa je za tu prigodu izrađena i izdana monografija Društva o čemu smo Vas izvijestili u prethodnom broju. U hr-vatskom izdanju monografije objavljena su imena svih pomoraca i radnika u kopnenim službama koji su ikada radili u Društvu. Namjera nam je bila omogućiti svim imenovanim u monografiji da dobiju svoj primjerak. Veliki broj naših bivših pomoraca i radnika već je zatra-žio i dobio svoj primjerak monografije, a neki to još nisu učinili. Stoga ih pozivamo da nam se jave radi dogovora oko preuzimanja njihovog primjerka.

10

Na temelju odluke Uprave dioničkog društva Atlantske plovidbe Dubrovnik (u daljnjem tekstu: Društvo) donesene na 10. sjednici III. saziva održanoj dana 17. svibnja 2006.g., sukladno odredbi iz članka 69., stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se

P O Z I Vza redovitu Glavnu skupštinu Društva

I. Redovita Glavna skupština Društva održat će se u petak 30. lipnja 2006.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).

II. Za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se sljedeći

D n e v n i r e d :

1. Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini.

2. Izbor dva brojača glasova.3. Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2005. godini.4. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2005. godini.5. Izvješće revizora za 2005. godinu.6. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2005. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsoli-

diranim).7. Donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2005. godini.8. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva.9. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva.10. Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2006. godinu.11. Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.

III. Temeljem odredbi iz članka 280. stavka 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:

AD-2Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Za brojače glasova izabiru se Goran Žagar i Nikša Kelez.

AD-3Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Usvaja se izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2005. godini.

AD-4Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Usvaja se izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2005. godini.

AD-5Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Usvaja se izvješće revizora o poslovanju Društva u 2005. godini.

AD-6Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2005. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se pri-lažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.

AD-7Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

I. Utvrđuje se dobit iz poslovanja Društva u 2005. godini u iznosu od 446.608.518,00 kuna.

11

II. Dobit utvrđena u prethodnoj točki ove Odluke upotrijebit će se kako slijedi:a) 5% od ostvarene dobiti u iznosu od 22.330.426,00 kuna na ime zakonske pričuve;b) na ime isplate dividende, iznos od 62.964.700,00 kuna i to po 50,00 kuna po svakoj dionici Društva od čega:

1. po 40,00 kuna za svaku dionicu i to dioničarima Društva koji su bili upisani u Knjigu dionica Druš-tva kod Središnje depozitarne agencije na dan 31. siječnja 2006. godine, a koja je dividenda već isplaće-na dioničarima na temelju Odluke o isplati predujma dividende koju je III. saziv Uprave Društva donio na svojoj 4. sjednici održanoj dana 31. siječnja 2006. godine i2. po 10,00 kuna za svaku dionicu i to dioničarima Društva koji su upisani u Knjigu dionica Društva kod Središnje depozitarne agencije na dan održavanja Glavne skupštine (30. lipnja 2006. godine), s time da će se isplata ovog dijela dividende izvršiti do 31. prosinca 2006. godine;

c) na ime prava na sudjelovanje u dobiti Društva u skladu sa člankom 48. stavak 2. Statuta Društva, a na ime rezultata ostvarenih u 2005. godini, iznos od 17.864.341,00 kuna na ime brutto sudjelovanja u dobiti Društva. Navedeni iznos, umanjen za poreze, prireze i sva druga davanja, isplatiti će se članovi-ma II. saziva Uprave Društva u 2005.g., na ravne dijelove, isključivo dodjelom dionica Društva;

d) na ime stvaranja pričuve za vlastite dionice Društva iznos od 41.865.600,00;e) preostali ostatak dobiti u iznosu od 301.583.452,00 kuna prenosi se kao zadržana dobit u sljedeće poslo-

vne godine.

AD-8Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2005. godini u skladu sa zakonom i Statu-tom Društva pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad.

AD-9Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2005. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad.

AD-10Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću odluku:

Za revizora Društva u 2006. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split..

IV. Na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 23. li-pnja 2006. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom, preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, i to u Službi dionica Društva, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 23. lipnja 2006. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na redovnoj Glavnoj skupštini Društva koja se održava 30. lipnja 2006. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu obavlja se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog idućeg radnog dana od dana objave ovog poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 23. lipnja 2006. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 23. lipnja 2006. godine do 15,00 sati. Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, ne će moći sudjelovati u radu sazvane Glavne skupštine Društva.

V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, bit će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 30. lipnja 2006.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati.

VI. Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skup-štine Društva.

Uprava Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik

12

Već smo javili da je dana 20. prosinca 2005.g., u Brodogradilištu Kraljevica porinuta novogradnja

broj 537 pod imenom Mokošica. Završetak gradnje i primopredaja očekuju se u lipnju ove godine. Isto tako, dana 12. svibnja 2006.g. porinut je i drugi isti takav brod s imenom Šipan. Završetak i primopredaja očeku-ju se krajem 2006.g.

Za prigodu porinuća ova dva broda Uprava Društva odlučila je da kumovi (kuma i kum) budu djeca za-vršnih razreda osnovnih škola. Kuma i kum brodu Mokošica bili su Lucija Koncul i Maro Barešić, učenici Osnovne škole Mokošica, a kuma i kum brodu Šipan Marija Cvjetković i Borna Kovačević, učenici Osnovne škole Slano, Područni odjel Šipanska Luka.

Ivo Müller, šef Odsjeka obalne plovidbe

M/B MOKOŠICA i M/B ŠIPAN

Kumovi m/b Mokošice Lucija Koncul i Maro Barešić

Ovi brodovi će zamijeniti naša tri starija broda tzv. Male obalne plovidbe pojedinačne nosivosti od 1.100 tona. Prosječna starost postojećih brodova Male obalne plovi-dbe (Bobara, Orašac i Doli) je 24 godine, koji ostvaruju prosječnu brzinu od svega 6.5 čvorova. Ti brodovi imaju i česte zastoje zbog popravaka dotrajalih porivnih strojeva, te čestih zaustavljanja i kašnjenja zbog vremenskih uvjeta, poglavito tijekom zimskih mjeseci, što sve itekako opte-

13

rećuje fond vremena iskorištavanja postojećih brodova i, dakako, izravno utječe na komercijalne rezultate po-slovanja.

Budući da je tržište sve zahtjevnije, pooštreni su kri-teriji u odabiru brodova i brodara, pa najveći udio na tržištu osvajaju brodari s novijim, modernijim plovnim jedinicama nešto veće nosivosti koji svojim servisom u potpunosti zadovoljavaju naručitelje.

Preuzimanjem višenamjenskih brodova koji se grade u brodogradilištu Kraljevica, udovoljit će se zahtjevima naručitelja te otkloniti svi spomenuti problemi. Podsje-timo se da su m/b Mokošica i Šipan brodovi nosivosti 1.650 tona, pogodni za prijevoz svih vrsta rasutih i ge-neralnih tereta i s mogućnosti prijevoza čak 102 kon-tejnera od kojih 20 mogu biti s rashladnim uređajem. Građeni su tako da se u slučaju tržišnih zahtjeva, bez dodatnih ojačanja konstrukcije trupa, mogu produlji-ti za dužinu 2 kontejnera odnosno za 12,80 metara. Takvim zahvatom povećala bi im se nosivost na 2.200 MT. Ovi brodovi će na tržištu brodskog prostora posti-zati bolje, a s obzirom na nosivost, i veću raznovrsnost tereta koji se mogu prevoziti i time veće vozarine. Za-hvaljujući brzini od 10,5 čvorova osjetno će se smanjiti

vrijeme provedeno u plovidbi u odnosu na vrijeme pro-vedeno u luci, pa im faktor lošeg vremena neće ni pri-bližno, kao do sada, utjecati na vrijeme iskorištavanja brodova, čime će se komercijalni rezultati poslovanja Obalne plovidbe znatno poboljšati.

M/B MOKOŠICA i M/B ŠIPAN

Kumovi m/b ŠipanaBorna Kovačević i Marija Cvjetković

14

Daleke 1955.g. osnovana je Atlantska plovidba. Krajem prošle godine navršilo se, dakle, 50 godina od osnivanja. Samo se oni najstariji i najdugovječniji naši sugrađani sjećaju tih dana i prvih parnjaka koje je Atlantska plovidba dobila iz tadašnje centralizirane jugoslavenske flote, a mi ih danas znamo samo sa požutjelih fotografija.

Pa premda osnivači Atlantske ili više nisu među nama ili već odavno nisu aktivni, brojne su ih generacije naslijedile i razvijale i uzdizale Atlantsku do danas. Svima njima velika HVALA na trudu i idejama.

Nije slučajno Atlantska preživjela i opstala svih 50 godina (pa i ovu posljednju nezapamćenu krizu na svjetskom tržištu), iako se rijetki svjetski brodari mogu podičiti ovako dugim „rokom trajanja“. Atlantska je opstala jer je pomorstvo stoljećima „u krvi“ ljudi dubrovačkoga kraja.

Budući smo u proteklih 50 godina stekli brojne prijatelje u Gradu i izvan njega, uvidjeli smo da ne će biti moguće prirediti središnju proslavu pa smo radije slavlje podijelili u tri dijela.

Tako je 8. prosinca 2005.g. predstavljena monografija Atlantske plovidbe u kazalištu Marina Držića za goste iz Dubrovačko-neretvanske županije. Priređen je i prigodni domjenak u Pomorskom muzeju.

Već sljedećeg dana, 9. prosinca 2005.g., također u kazalištu Marina Držića, okupili smo sve naše umirovljenike i sadašnji pomorce i radnike kako bismo se zajedno prisjetili proteklih 50 godina. Tada su svečano dodijeljene naše tradicionalne nagrade „Dobro more“ onima koji su u 2005.g. navršili 30 godina neprekidnog rada u Atlantskoj plovidbi. Uručena im je i statua istog imena, rad našeg preminulog akademskog kipara Koste Angelli Radovanija uz istoimenu pjesmu dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljetka.

Konačno, 16. prosinca 2005.g. ugostili smo ostale domaće i inozemne prijatelje i poslovne partnere. Tom prilikom je nagrada „Dobro more“ uručena

1. Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske;

2. Gradu Dubrovniku;3. gospodinu Marijanu Žuviću, novinaru Slobodne

dalmacije;4. samostanu Sv. Marije na Dančama i5. DVB BANK N.V.

koji su se, posebno u proteklom periodu, iskazali kao uzorni suradnici i poslovni partneri te čuvari pomorske tradicije. Ta nagrada se, prema pravilima Atlantske plovidbe, iznimno dodjeljuje svakih pet godina. Središnja događanja održana su u kazalištu Marina Držića i u tvrđavi Revelin.

Da ni ostali građani našega Grada ne bi ostali „prikraćeni“, Atlantska je 15. prosinca 2005.g. u tvrđavi Revelin svome Gradu i njegovim građanima poklonila izvrsno posjećen koncert klape Cambi (uz veliku pomoć dubrovačke klape Subrenum).

08.12.2005.

Prepuno kazalište Marina Držića

Proslava

15

U Kneževu dvoru

U Pomorskom muzejuzapovjednici - kap. Antun Krilanović i kap. Hrvoje Hure u društvu upravitelja stroja Nikole Cvjetkovića

Predstavljanje monografije Atlantske plovidbe

- Promotor: dr.sc. Nenad Vekarić,- Autori tekstova: mr. Anica Kisić- dr. Ivica Prlender- Marijan Žuvić

Pozdravna riječkap. Ante Jerkovića, predsjednika Uprave Atlantske plovidbe d.d.

16

09.12.2005.

Dodjela statue i pjesme „Dobro more“

Uvodna riječ Marija Duića i kap. Ante Jerkovića

U Hiltonu

Iz Hiltona: Jele, Nikša, Made, Ivo, Marita, Tonko, Mirjana i Goran

15. 12. 2005.Izložba dječjih radova u Revelinu

Autori crteža sa svojim radovima

Mario Duić učenicima najboljih radova uručuje prigodne darove

Učenici osnovne škole Marina Držića uz svoj

prvonagrađeni rad

Učenici osnovne škole Marina Držića uz svoj

prvonagrađeni rad

17

16.12.2005.

Misa u crkvi Svetoga Vlaha

Kap. Ante Jerković sa laureatima

Kap. Ante Jerković u društvu

gradonačelnice Dubravke Šuice na

večeri u Revelinu

Upravitelj stroja Marko Handabaka i zapovjednik Antun Mihović sa

suprugama u Revelinu

Zdravice kap. Ante Jerkovića i Stuarta Allena u ime gostiju

18

Karipsko more, svibanj 2006.- Poštovano čitateljstvo Atlant bulletina! Zadovoljstvo mi je predstaviti Vam m/b Atlant Frauke koji je u floti našega brodara od prosinca 2005. Brod je preuzet u japan-skoj luci Yokohama od prijašnjih vlasnika SAL Hamburg.

Nakon Yokohame te više luka na dalekom Istoku brod isplovljava za luke srednjeg Istoka, Mediterana te sjeverne Europe nakrcan teškim i vangabaritnim koletima. Boravkom u sjevernoj Europi, brod ulazi u najam Intermarine-Houston. S teretom teških koleta isplovljava za luke Brazila: Rio de Janeiro, Niteroi i Santos. Na-kon iskrcaja tog tereta brod uzima u luci Santos teret rastavljenih vjetrenjača za luku Houston u Texasu.

Brod je sagrađen u Hamburgu 1994. god. Duljina preko svega iznosi 107,43 m, širok je 19,66 m, nosivost mu je 7188,00 MT i razvija brzinu od 15 čvorova. S pomoćnim propelerom na pramcu postiže odlične manevarske sposobnosti pri uplovljenju i isplo-vljenju iz luka. Specijaliziran je za prijevoz teških i vangabaritnih koleta. Opremljen je s dvije teške dizalice, svaka je kapaciteta 250 tona (u paru podižu teret od 500 tona). Spada u brodove za prijevoz teških tereta srednje generacije. Na brodu je 16 pomo-

raca. Boravci u luci donose rad odmah nakon priveza broda sve do završetka ukrcaja ili iskrcaja tereta. U većini luka radi se 24 sata na dan. Zato su izlasci uglavnom svedeni na minimum. Po privezu broda pored ostalog, glavno je pitanje je li netko došao prodavati telefonske kartice. Toj se osobi posada najviše veseli. U svakoj luci uobičajeni su pregledi broda od strane lučkih vlasti te raznih inspekcija, što je dodatni napor za zapovjedništvo broda i posadu. Budući da na ukrcaju/iskrcaju sudjeluje gotovo čitava po-sada, potrebno je raspodjeliti posadu tako da svatko može dobiti minimalni odmor.

Slobodno vrijeme na brodu provodi se tako da se gledaju filmovi i čita tisak ili knjige. Iako je brod relativno malen, ima bazen koji dobro dođe za opuštanje kad to vremenske prilike dozvole. Na kraju ovog kratkog osvrta na najnoviju prinovu u našoj floti želim pozdraviti cijenjeno čitateljstvo Atlant bulletina na moru i na kraju.

S poštovanjem

Zapovjednik m/b Atlant Fraukekap. Ivica Bušlje

Zapovjednik kap. Ivica Bušlje

ČASNICI I POSADA PALUBE M/B ATLANT FRAUKE- 1. časnik palube Ivo Bošković- 2. časnik palube Ivo Glavić- 3. časnik palube Tomislav Šestan- vođa palube Pasko Režić- kormilari Nediljko Tudorović, Neven Jerković, Joško Putnik, Nikola Šango- zapovjednik kap. Ivica Bušlje

OSOBLJE STROJA- upravitelj stroja Nikola Ćorak- 1. časnik stroja Damir Prišlić- 2. časnik stroja Mišo Karlić- elektroničar Mato Karoglan- brodski mehaničar Enis Kovač

BIJELO OSOBLJE- kuhar Niko Vrtiprah- konobar Ivan Marinov

M/B ATLANT FRAUKE

19

M/B ATLANT TRINAKraća zapažanja tijekom posljednjih putovanja

Brod Atlant Trina posljednja je prinova u floti Atlantske plovidbe d.d. Izgrađen je 1995. godine u Hamburgu te je sve do veljače ove godine bio u vlasništvu jedne poznate njemačke brodarske tvrtke.Dug je 107,42 m, širok 19,66 m i nosivosti 7388 tona. Pokreće ga stroj snage 4750 kW koji mu omogućuje brzinu od 15,5 čv/h, što ga uz brod blizanac Atlant Frauke, čini najbržim brodom u floti.Namijenjen je prijevozu teških i glomaznih tereta. Opremljen je s dvije dizalice kapaciteta 250 t koje, radeći u paru, mogu podići teret težak čak 500 t.Brod je 21. veljače 2006. u španjolskoj luci Cadiz preuzet od biv-šega vlasnika. Tada se na krmi zavijorila hrvatska zastava, ali zbog ugovornih obveza prema unajmitelju brod nije mogao ponijeti neko poznatije, nama blisko i drago ime. To će biti tek za izvjesno vrijeme. Posadu broda čini 16 članova.Na prvom putovanju ukrcali smo u engleskoj luci Newcastle 14 glomaznih, 9 metara visokih namotaja optičkih kabela, teških između 90 i 215 tona te 2 dehidratora od po 120 tona u španjol-skoj luci Aviles. Odredište su bile brazilske luke Vitoria i Niteroi. Vrijeme je tijekom putovanja, uz izuzetak par prvih, za to podru-čje očekivano lošijih dana, bilo vrlo povoljno sa slabim do umjere-nim pretežno sjeveroistočnim vjetrom, karakterističnim za taj dio Atlantskoga oceana. Putovanje je trajalo 12 dana.Nakon iskrcaja tereta u brazilskoj luci Santos ukrcane su 62 lopa-tice za vjetrenjače, svaka dužine 39 metara. Složene u skladište i na palubi prelazile su preko 11 m u visinu. Odredište je bilo luka Albany u SAD-u. I tijekom toga putovanja pratilo nas je ugla-vnom lijepo vrijeme, osim dva zadnja dana kada nas je sjeverni Atlantik malo podsjetio i na svoje loše osobine. Putovanje je traja-lo 14 dana uz prosječno postignutu brzinu od 14,96 čv.

U tijeku je treće pu-tovanje. U američkim lukama Savannah i Jacksonville ukrcali smo 26 rabljenih di-zelskih lokomotiva, dužine 21 m i težine 165 tona. Odredište je ponovno Brazil, luke Rio de Janeiro i Santos. Trenutno smo istočno od karipskoga oto-čja. Vrijeme je vruće, s umjerenim južnim vjetrom, koji nas skupa sa sjevernoekvatorijalnom strujom lagano usporava, te se dolazak u Brazil očekuje 14. svibnja.Osvježenje od tropskih vrućina nalazimo u nevelikom bazenu. Na-punjen kristalno čistim morem pruža nam veliko zadovoljstvo.Zadovoljni smo također i sustavom satelitske televizije koja nam omogućava da, pored brojnih stranih TV i radio programa, prati-mo i satelitski program HRT-a te neke hrvatske radijske progra-me, kako u luci tako i na otvorenom moru u plovidbi, jer je sustav specijaliziran za uporabu na brodu. Nakon napornoga radnoga dana puno nam znači kad uvečer možemo pogledati Dnevnik i sve važnije kulturno-zabavne, znanstvene, političke i športske emisije emitirane taj dan na HRT-u. Čak ni ljubiteljima domaćih sapunica nije uskraćen užitak.Nakon iskrcaja tereta u Brazilu očekuje se ponovni povratak u SAD. Na toj bismo liniji trebali ostati sljedećih desetak mjeseci. Želimo brodu puno godina sretne plovidbe u sigurnim i iskusnim rukama pomoraca Atlantske plovidbe d.d., a svim sadašnjim i bu-dućim članovima njegove posade uvijek sretan povratak svojim najdražima.

Zapovjednikkap. Miro Matić

Zapovjednik kap. Miro Matić

20

1968. na Baranji. Prvo ukrcanje. La Spezzia. Ostali smo godinu dana. Poslije završene škole za električa-re, zaposlenje na kraju bilo je preživljavanje od prvoga do prvoga. I onda sam promislio da je navegacija za mene najbolje rješenje. U to vrijeme Atlantska je do-bro poslovala, a dijelili su se i stanovi, što je meni bilo životno pitanje. Tako je počelo. Brod za brodom. Bilo je normalno navegavati po deset, jedanaest mjeseci pa i godinu dana. Poslije desetak godina dobio sam stan, kao i drugi u to vrijeme. Bio sam vrlo zadovoljan. I onda familija. Djeca. Imam dvije velike kćeri. Nekako me uvijek vukla ta Atlantska. Nisam imao potrebe ići na stranca. Od samog početka. Prije svega zbog ljudi u Atlantskoj plovidbi koje sam tada upoznao. I tako, što bi se reklo, osjećao sam se komodno i kompletno.

42 UKRCANJA

Ispočetka, kao mlađi, htio sam viđet malo svijeta. Ame-riku i Kanadu (koja mi je uvijek u lijepom sjećanju). Brodovi Pelješac, Konavle, Miho Pracat i Jadran plovili su između Montreala i Antwerpena. Bilo je i starijih brodova. Dakle brodova sa vinčevima. U luci za vrijeme iskrcaja tereta bio si obvezan da budeš na brodu. Ipak bilo je uvijek vremena za shopping i telefon. Dobri su bili odnosi između posade i zapovjedništva. Više puta organizirao se i famozni roštilj ili gradele na krmi. U svakom slučaju, na brodu je specifičan način života. I eto, prošle su tolike godine.

„Atlantska je za mene broj jedan“

21

ZAPOVJEDNICI

Barbe: Sjekavica, Zupčić, Pavičić, Milašević, Govorčin, Hure. Sa svima sam ostao u jako dobrom kontaktu.

BRODSKI ELEKTRIČAR

Vratimo li se na te sedamdesete godine, sjećamo se bro-dova – Držić, Plitvice, Kragujevac, Banja Luka, Bosan-ka, Banija. Kada bi se došlo u luku, težilo se, u grani-cama mogućnosti, da bude što manje intervencija, što manje zastoja na elektrouređajima prilikom iskrcaja te-reta. Zato smo u navegaciji rastavljali elektromagnetne kočnice na elektromotorima, čekirali kontakte sklopni-ka u uputniku. Tek sedamdesetsedme godine Atlant-ska uvodi poluautomatske brodove. Nadzor strojarnice izvan radnog vremena. Prvo na brodu Hercegovina. Najprije smo bili dva mjeseca u brodogradilištu 3. maj u Rijeci. Poslije smo isplovili s pokojnim kapetanom Zlatkom Pilašom i bili na krštenju, tu ispod Lokruma. To je bio tada jedan od modernijih brodova u sastavu flote. Dakle, više nismo imali klasične vinčeve, nego automatizaciju, elektroniku i dizalice. Poslije dolaze i drugi brodovi: Sveti Nikola, Orsula, Oluja. O svim uređajima trebalo je voditi računa. U strojarnici i na palubi. Dakle, održavati generatore, elektromotore, ra-stavljati ih, mijenjati kuglične ležajeve, i tako. Naglasio bih i važnost održavanja alarmnih uređaja. S kompjuto-rom su povezani razni strojevi i razni alarmi od vitalnog značaja za rad pogona s nadzorom izvan strojarnice. Uz pravilno održavanje imali smo kvalitetan pogon i sigur-nost navegacije.

UPRAVITELJI STROJA

Da, više sam vezan za strojarnicu, premda je na elek-tričaru cijeli brod. Košta, Pavlina, Cvjetković, Lopižić, Cvinar, Gjaja.

BUDUĆNOST BRODSKIH ELEKTRIČARA

Sada su svi oni stariji ljudi. Preko pedeset godina. Mla-đih nema. Doduše, na «Dubrovniku» sam imao asisten-ta, mladića iz Zagreba. Izgleda ima volju. Namjerava navegavati i sada je na njemu kako će se prilagoditi tom životu. Ipak sam uvjeren da će nasljednika biti i ne će se ugasiti ovo zanimanje. Obrazovan čovjek može raditi sa svim elektroničkim uređajima na brodu, bez obzira što je pogon svake godine sve zahtjevniji. S vremenom ćemo imat i sve više inženjera brodske elektronike.

MIROVINA

Možda još jedan brod. Nekoliko mjeseci i više nema potrebe navegavati. I tako da zaključimo. Uz zdravlje i Božju pomoć pa da se poživi. Imam lijepu barku. Malo na ribanje. Malo do Mljeta. Malo do ovih naših lijepih otoka.

MLJET

Povremeno pođem, ali ljeti više puta. Barkom. Ima lije-pih uvala. Lijepa je cijela naša Hrvatska, ali, kada bi me netko pitao gdje je na svijetu najljepše, rekao bih: od Korčule do Molunta. Najljepše more. Uvale. Mljet je specifičan doživljaj. Najljepši otok na Jadranu. Čovjek se osjeća vrlo komodno. Srce mi je puno, što da vam kažem. Baš tako. Ponosno.

I NA KRAJU

Drago mi je da sam pozvan u Atlant Bulletin i da smo proćakulali - poslije tridesetosam godina, vjerujem, uspješnog rada u Atlantskoj plovidbi. Drago mi je da sam navegavao u Atlantskoj i nikada mi nije palo na pamet mijenjati kompaniju. To što sam i prvi brodski električar u Atlant Bulletinu velika mi je čast. Atlant-skoj plovidbi želim napredak, što se i vidi, evo sada, po naručenim novim brodovima. Za mene je Atlantska broj jedan. Nije u šoldima sve. Puno znači znati živjeti!

JOSIP Joza HAJDIĆ,brodski električar- Rođen 12.10. 1945. u Babinom Polju na otoku

Mljetu.- Prvo zaposlenje u Atlantskoj 1.7. 1968. na brodu

Baranja.- Ukupno 42 ukrcanja na brodovima Atlantske.- Posljednji ukrcaj na City of Dubrovnik do 11. 2.

2006.

22

UVOD

Krajem 2004. godine Atlantska plovidba d.d. napravi-la je još jedno ulaganje izvan svoje osnovne djelatnosti sudjelujući svojim kapitalom u osnivanju zrakoplovne tvrtke Dubrovnik Airline d.o.o. S obzirom na već rani-je ostvarene investicije u hotele, stvaranje zrakoplovne tvrtke bio je logičan razvoj u istom smjeru.

Zajedno sa Zračnom lukom Dubrovnik, tada prirodnim partnerom u tom pothvatu, osiguran je početni kapital i meni je dano povjerenje da okupim stručni tim i ustro-jim novu zrakoplovnu tvrtku. Naknadno je Atlantska plovidba preuzela osnivački udio i Zračne luke Dubro-vnik.

Osnivanje novog društva u potpunosti je uspjelo. U vrlo kratkom vremenu, od svega četiri mjeseca, stvore-na je zrakoplovna tvrtka Dubrovnik Airline d.o.o. Već za Uskrs 2005. godine počela je sa svojim osnovnim poslom, dovođenjem turista u Hrvatsku.

Nakon nešto više od godine dana razvoja, na početku sezone 2006.g., Dubrovnik Airline d.o.o. izrastao je u respektabilnu zrakoplovnu tvrtku s pet zrakoplova i gotovo 140 zaposlenih. Svojim radom i daljnjim razvo-jem Dubrovnik Airline d.o.o. sigurno će biti na korist i ponos dubrovačkoj regiji i Atlantskoj plovidbi.

DUBROVNIK AIRLINE d.o.o.

Kap. Zeno Singerdirektor Dubrovnik Airline d.o.o.

23

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

Zrakoplovi

Flota Dubrovnik Airline d.o.o. sastoji se od 5 zrako-plova tipa McDonnel Douglas MD-80. Tijekom prve godine rada u flotu su, postepeno, preuzeta tri zrako-plova, a ove, 2006. godine, još dva zrakoplova od ko-jih je zadnji, peti, stigao u Dubrovnik 1. svibnja 2006. godine.

Zrakoplov MD-80 nastao je modernizacijom i produ-ljenjem izvanredno pouzdanog i popularnog zrakoplova DC-9. O njegovoj upotrebljivosti i pouzdanosti najbolje govori podatak da je proizvedeno 1186 zrakoplova tog tipa, a lete još uvijek 1132. Prije deset godina Boeing je kupio tvrtku McDonnel Douglas.

Iako se radi o relativno starom tipu zrakoplova, svi su naši redovito i temeljito održavani prema najstrožim propisima proizvođača i nadležnih vlasti i opremljeni za letove u europskom zračnom prostoru. Treba napome-nuti da su sa svojih 167 sjedala iznimno dobro prihva-ćeni od svih tour operatora.

Svaki od naših zrakoplova nosi ime jedne od kula u du-brovačkim zidinama. Prvi je dobio ime Revelin, a sli-jedili su: Lovrjenac, Minčeta, Bokar te Sv. Ivan, koji je tek nedavno stigao u Dubrovnik. Na prednjem boku

svih naših zrakoplova nalazi se velika slika Dubrovnika i tako svojom pojavom na stranim aerodromima izaziva veliki interes putnika.

Ljudi

Da bi se uspješno odradio dogovoreni posao, ove godine će na pet zrakoplova biti zaposleno gotovo 140 ljudi. Većina ih je s dubrovačkog područja. Samo manji dio zaposlen je na određeno vrijeme - uglavnom su to nove domaćice aviona. Neki strani državljani (14), uglavnom piloti, zaposleni su zbog privremenog nedostatka do-maćih kadrova.

Ulažu se veliki napori da se školuje što više vlastitih kadrova pa je uspješno organiziran i opremljen školski centar za koji je nadležno Ministarstvo izdalo dozvolu za rad. To je prva i jedina takva dozvola u Hrvatskoj. Do sada smo školovali 14 novih pilota (početno školo-vanje), sedmoricu za tip zrakoplova, trojicu za kapetana i četvoricu za instruktore.

Uspješno je školovan i veći broj mehaničara pa sada naša tehnička služba ima dovoljan broj stručnih ljudi za vrlo zahtjevno održavanje zrakoplova u tijeku intenzi-vnog letenja u vrijeme ljetnih mjeseci. Koliko uspješno to obavljaju, najbolje pokazuje podatak da od prvog dana do danas, nakon više od 2000 letova, niti jedan let nije odgođen zbog tehničkih razloga.

24

Uredi

Potrebne prostorije za normalan rad tvrtke uspjeli smo, uz pomoć Zračne luke Dubrovnik, pronaći u njihovom “Cargo bloku” koji je prije toga napustio UNPRO-FOR.

Pregradnjom praznog skladišta dobili smo, osim skla-dišnih prostora za tehničku službu, Duty free i In Flight službu, i dovoljan broj uredskih prostorija za sve ostale službe. Objedinjavanje svih djelatnosti na je-dnom mjestu, u Zračnoj luci Dubrovnik, omogućava jednostavnije, brže i pouzdanije odvijanje svakodne-vnih operacija.

DJELATNOST

Dubrovnik Airline d.o.o. je registriran kao charterski prijevoznik pa je naša glavna djelatnost u prijevozu tu-rista u tome da tour operatori (strani ili naši) zakupe naše zrakoplove za određeni let ili seriju letova.

Većinu naših letova u sezoni predstavljaju serije leto-va za jednog tour operatora. Osim te vrste poslovanja naši zrakoplovi se mogu iznajmiti (zajedno s posadom) drugim aviokompanijama. U prošloj sezoni jedan naš zrakoplov bio je zaposlen u Švedskoj, a ove godine u Dublinu. Često neka aviokompanija hitno zatraži zra-koplov jer je njen vlastiti u kvaru. Takvih zahtjeva (tzv. Ad Hoc) ima dosta. Našim brzim reagiranjem uspjeli smo dobiti velik broj takvih letova. U zimskom periodu odletjet ćemo više takozvanih „redovnih chartera“ pre-ma našem programu i s djelomičnim našim rizikom.

STRUKTURA LETOVA ZA 2006.

SerijeLease OutAd Hoc puniAd Hoc ACMI

putnici(000)sati leta(00)

zaposleni

S1

S20,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

25

POSLOVANJE

Tijekom prve godine našega poslovanja (2005.), usprkos velikim problemima vezanim za kašnjenje pri isporuci zrakoplova, uspjeli smo potpisati veliki broj ugovora i odletjeti 2300 sati. Ove godine planirani na-let je oko 8000 sati što će nam omogućiti veliki porast broja prevezenih putnika kao i planiranog prihoda.

Prošlogodišnji ostvareni prihod iznosio je 10,4 milijuna EUR-a. Ove godine realno očekujemo prihod od 33,4 milijuna EUR-a.

S obzirom na neplanirane probleme, koji su se pojavili tijekom prošle godine i koji su bitno utjecali na troško-ve poslovanja, ove godine smo poduzeli razne mjere zaštite da se to ne ponovi.

Jedan od većih neplaniranih troškova bilo je uzimanje u najam aviona drugih operatora kad zbog kašnjenja u isporuci naših zrakoplova (na što nismo mogli utjecati) nismo, nažalost, bili u mogućnosti izvršiti svoje ugo-vorne obveze vlastitim zrakoplovima.

Vrlo veliki dodatni trošak tijekom prošle godine iza-

zvan je i neočekivanim i velikim porastom cijene goriva na svjetskom tržištu. Iako se ne očekuje da će cijene ponovno porasti, jer su već dotjerane do granice izdr-žljivosti većine potrošača, mi smo u našim ugovorima s tour operatorima za ovu godinu inzistirali na tzv. za-štitnoj klauzuli prema kojoj će se ponovno dogovarati cijene naših letova ukoliko zbog poskupljenja goriva ili bilo kojih drugih opravdanih razloga dođe do poveća-nja naših operativnih troškova za više od 5%.

Prema projekcijama za 2006. godinu i prema potpi-sanim ugovorima, s dobro izgrađenom organizacijom tvrtke, zrakoplovima i posadama spremnim da odrade ugovorene obveze, financijski rezultat druge godine postojanja bit će pozitivan. Očekivani profit u 2006. godini je oko 2,5 milijuna EUR-a što će jasno pokazati da je odluka Atlantske plovidbe bila pravilna i da je Dubrovnik Airline d.o.o. dobro ustrojen za uspješno poslovanje i razvoj.

STRUKTURA LETOVA ZA 2006.

SerijeLease OutAd Hoc puniAd Hoc ACMI

putnici(000)sati leta(00)

zaposleni

S1

S20,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

(Napomena: plavom bojom označena 2005. g., a crvenom 2006. g.)

USPOREDBA 2005. i 2006. GODINE

26

S a snom da osvoji Indiju, 327. godine prije Kri-sta Aleksandar Makedonski poduzeo je pohod preko Perzijskog carstva na tu bogatu i veliku

azijsku zemlju. Zapamćen je u povijesti kao Aleksan-dar Veliki jer je ovim pohodom, koji nije bio isključivo rušilački, prvi put pokušao približiti zapadni istočnom svijetu. Poslije su, od 2. stoljeća nadalje, trgovinu s In-dijom održavali Arapi. Tek krajem 13. stoljeća, Marko Polo kao prvi Europljanin proputovao je cijelu Aziju i svojim opisima potaknuo i druge da otkrivaju daleke krajeve.Od tada mnogi putnici, trgovci, misionari i pustolovi pomorskim i kopnenim putem odlaze do zapadne oba-le Indije. Među njima je dosta ljudi iz hrvatskih pri-morskih krajeva, osobito iz Dubrovnika. Dubrovčani su bili najbolje upućeni u prilike na Istoku jer su i prije nego je Otomansko carstvo ozbiljno zaprijetilo Euro-pi, već 1366., papinskom bulom dobili dopuštenje za trgovinu s muslimanima. Širili su svoje poslovne veze prema Levantu, Arapskom poluotoku i Perziji, sve do Indije. Mali Dubrovnik bio je, naime, manja prijetnja islamskim vladarima od jake Mletačke Republike ili Genove.Prije otkrića kraćeg pomorskog puta u Istočnu Indi-ju trgovina mirodijama, svilom, damastom i drugom istočnjačkom robom išla je dugim karavanskim putem kopnom preko Egipta, Perzije do sirijskih luka, a iz In-dije morem na Ormuz ili Basru u Perzijskom zaljevu, odatle opet karavanama do sirijskih luka, ili pak iz In-dije kroz Crveno more na Suez pa karavanom do Ale-ksandrije. I Dubrovčani su kao i ostali europski trgovci u Aleksandriji i lukama Sirije, a ponekad i u Damasku i Alepu krcali indijsku robu na svoje brodove i prevozili na Zapad. Dubrovčani su početkom 16. stoljeća dobili od egipatskog sultana čak i neke trgovačke povlastice.Godine 1498. portugalski pomorac Vasco de Gama, isplovivši iz Lisabona s tri karavele, pronašao je kraći put za Indiju oplovivši Afriku preko rta Dobre nade. Dolazak Portugalaca ugrozio je Indijce jer su nastojali zaposjesti važnije indijske pomorske gradove. Ugrože-na je tada bila i arapska trgovina indijskom robom pre-ko arapskih zemalja, pravcem preko Perzijskog zaljeva

i Crvenog mora. Osobito se zaoštrila ratna situacija oko grada Diu na poluotoku Gudžeratu, u državi Kambaj, kojom je na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće vladao islam-ski vladar Mahmud.Iz toga doba, točnije 1480. godine, počinju prijepo-ri oko osobe takozvanog «Jaše Dubrovčanina» koju je pokušavao rasvijetliti Vladimir Mažuranić, sin velikog pjesnika, u studiji iz 1925. godine, oslanjajući se na portugalske kroničare osobito na Joao de Barrosa koji je djelovao između 1480. do 1528. pa Jeronima Osoria (1506.-1580.) te dubrovačkog kroničara Jakova Lu-karevića čije je djelo «Copioso ristretto degli annali di Ragusa» (Obilan pregled anala Dubrovnika), tiskan u Veneciji 1605. Poznato je bilo i Vascu de Gami da je jedan islamizirani kršćanin kojega su zvali Az, Jaz (la-tinski Jazius) ili Jaša, od kralja Mahmuda dobio naslov meleka, tj. vicekralja ili kneza, u državi Kambaj na po-luotoku Gudžeratu. Jaša je od grada Diua stvorio jako utvrđeno uporište i najprometnije pomorsko središte. 30 godina zaustavljao je prodor Portugalaca u Gadže-rat. Prema portugalskom kroničaru Barrosu on je bio porijeklom Rus. Došli su mu u pomoć egipatski brodo-vi koje su Portugalci potukli. U latinskoj kronici por-tugalskog biskupa Osoria piše da je na egipatskim bro-dovima bilo više kršćana iz raznih krajeva Mediterana, najviše Mlečana i Dalmatinaca i da su na zarobljenim egipatskim brodovima nađene knjige pisane na latin-skom, talijanskom, španjolskom i dalmatinskom jeziku («dalmatico»), što znači hrvatskom. Portugalci su tada uspjeli ishoditi da sagrade tvrđavicu u gradu Diu pa je taj grad napokon osvojen unatoč tome što su i Turci, koji su tada vladali Egiptom, Arabijom i Mezopotami-jom, poslali u pomoć flotu da se obrani grad. Prema Lukareviću, u ekspediciji turske flote na Diu 1537. i 1538. sudjelovali su na silu uzeti neki Mlečani i znatan broj dubrovačkih mornara s dubrovačkih brodova koji su se nalazili u Aleksandrijskoj luci. Tako je Dubrova-čka Republika i ne htijući bila uvučena u indijski rat, mada je dubrovačkim brodovima na kraju dopušteno da isplove iz Aleksandrije.Mažuranića dovodi u zabunu autentični podatak Jako-va Lukarevića da je Giacomo Rauzeo, Jakov Dubrovča-

DUBROVČANI U PORTUGALSKIM INDIJAMAmr. Anica Kisić, prof

27

nin, 1536. u svojstvu vicekralja, a po zapovijedi kam-bajskog vladara pokušao pridobiti kalifa-padišaha u Carigradu za borbu protiv Portugalaca. Mažuranić ga poistovjećuje s melekom Jašom. Međutim povjesničar Vinko Foretić, a za njim i drugi, s pravom pretpostavlja da su najvjerojatnije to bile dvije osobe, koje su djelova-le u vremenskom razmaku od dvadesetak godina, pa ih ne treba miješati. Podatak, pak, da su na zarobljenim egipatskim brodovima nađene knjige na hrvatskom je-ziku, posebno je važno za našu kulturnu povijest.U turskoj floti bio je unajmljen kao trubač jedan Hrvat (iz nepoznatog kraja) imenom Juraj Hus koji je svoje dogodovštine opisao u putopisu, ali to nije tema ovoga članka.Ovi zanimljivi podaci, koji odišu pustolovinama iz da-lekih krajeva, značajni su jer svjedoče o ranoj prisutno-sti Dubrovčana u Indiji.Budući da je Kolumbo otkrio Ameriku 1492., misleći da je otkrio put u Indiju, u 16. stoljeću zemljopisni po-jam Indije ponekad se brka s Novim svijetom - Ame-rikama, koje dubrovački kroničari i pisci u 16. stoljeću često nazivaju Indije pa treba paziti, kada se spominju neki podaci o našim ljudima u Indiji, radi li se o Indiji ili Amerikama.Nakon dolaska Portugalaca, luka Goa na zapadnoj obali Indije zbog povoljnog zemljopisnog položaja po-stala je najvažnije uporište za obranu njihovih posjeda. Dubrovčani su bili svjesni da je dolaskom Portugalaca njihova trgovina ozbiljno ugrožena, jer su Portugalci indijsku robu nudili jeftinije pa se Dubrovčanima nije isplatilo tu robu kupovati od arapskih prekupaca u Ale-ksandriji i Tripolisu. Zato su počeli i sami ploviti oko Afrike do Indije i intenzivnije se zadržavati u luci Goi između 1530. i 1535. godine. Uz dozvolu kolonijalnih vlasti počeli su se tamo naseljavati, premda je bilo do-sta Dubrovčana i u doba vlasti godžaratskih sultana, od kojih su mnogi prešli na muslimansku vjeru.Novopridošlice se nisu naseljavale u samom gradu Goi, već su osnovali posebno naselje Sao Braz (Sveti Vlaho) nazvano po crkvi sagrađenoj 1563. koja i danas postoji. Ne zna se pouzdano jesu li je Dubrovčani dali sagra-diti, bitno je da je posvećena sv. Vlahu. Jakov Luka-rević tako piše: «....i u njemu se nalazi među drugim crkvama jedna posvećena sv. Vlahu, mnogo bogata, koju su ukrasili Dubrovčani, koji trguju u ovim mori-ma...». Portugalci su pak prilično blagonaklono gledali na dubrovačke doseljenike kršćanske vjere s obzirom na muslimansko okruženje, iako su zazirali od njihove trgovačke konkurencije.Godine 1580. Španjolska je pokorila Portugal. Du-brovčani su imali tradicionalno dobre odnose sa Špa-

njolskom pa je čak 40 dubrovačkih teretnih brodova sudjelovalo u španjolskoj armadi Filipa II. protiv Por-tugala, što naglašava 1581. izaslanik dubrovačke vlade Frano Gundulić u svom izvješću španjolskom potkralju u Napulju. Tijekom 60 godina španjolske dominacije, dubrovačka kolonija Sao Braz čak se administrativno odvojila od Goe i dobila neku samoupravu, a samo je naselje, prema portugalskom piscu Ayali iz 19. stolje-ća, bilo opasano zidinama i topništvom i imalo je stra-tešku važnost za obranu Goe. Suvremeni portugalski pisac Catao Gomez drži da je dubrovačko naselje imalo u doba najvećeg procvata oko 12.000 stanovnika. Na-vodi čak da su bogate gospođe prilikom odlaska u cr-kvu Sv. Vlaha bile zaštićene baldahinima koje je nosilo puno robova «da se za njima dizala prašina». Sama Goa je početkom 17. stoljeća imala 200.000 stanovnika.O dubrovačkoj koloniji Sao Braz doznaje se dosta iz životopisa i pismene ostavštine dubrovačkog pomor-ca i diplomata, Lopuđanina Vice Bune (1559.-1612.) koji je imao visoke funkcije u službi španjolskog kralja Filipa II. O zanimljivom životu Vice Bune zaslužilo bi posebno pisati u Atlant bulletinu. U njegovoj oporuci i na epitafu u crkvi Sv. Trojstva na Lopudu, spominje se da ga je španjolski kralj poslao u Gou «da širi vjeru» i da je poduzimao naporne plovidbe u oba svijeta (Indiju i Ameriku) također i Belgiju kamo je poslan da se bori protiv protestantizma. Kraće vrijeme bio je imenovan i za potkralja Meksika, a život je završio u Napulju kao diplomat. Uvijek se borio za interese Dubrovačke Republike. U Goi je Vice Bune «dugo boravio» i bez sumnje se bavio i trgovinom jer mu je portugalski tr-govac Diego Suera ostao dužan 6.000 dukata.Opadanje važnosti dubrovačke naseobine u Goi vje-rojatno je sukladno opadanju samog grada Goe. Go-dine 1640. Goa je opet došla pod portugalsku vlast, ali nije obnovila prijašnji značaj. U 17. stoljeću u Aziji jača nizozemski utjecaj, zatim utjecaj engleske «isto-čnoindijske kompanije» pa je uporedo sa slabljenjem portugalskog udjela u svjetskoj trgovini istočnjačkom robom padao i značaj Goe. Tijekom 17. i 18. stoljeća iz grada se povuklo dosta europskih trgovaca, među njima i Dubrovčani iz naseobine Sao Braz.Naši stari povjesničari, Vladimir Mažuranić i poglavi-to Vinko Foretić, istraživanja o Dubrovčanima u Goi i općenito u portugalskim kolonijama u Aziji, temeljili su na izvještajima suvremenih portugalskih i dubrova-čkih kroničara (primjerice Lukarevića) pa se na to osla-njaju i ostali koji su pisali o ovoj temi. Više bi se znalo kad bi se poduzela temeljitija istraživanja u arhivima u Portugalu i Goi.

28

DOGAÐAJ RIBA

Ovo je priča o jednoj palamidi i tunju koji se već četiri stoljeća nalaze na fresko slici blagovaonice

franjevačkog samostana u Rožatu. Palamida je prva, manja i već pomalo izblijedjela na žbuci, a za njom se u ravnini, u letu bestežinskom i bezvremenskom svojim oblim tijelom zalijeće tunj kao i onog jutra kad su se iz riječne vode pojavili pred jednim siromašnim frenjeva-čkim laikom, u narodu često spominjanim Didakom.Da bi se priča uopće razumjela, treba znati kako su franjevački svećenici, ti narodni fratri u davna vremena bili siromašni i živjeli od vlastitog rada u vrtu, od le-mozine pri svečanijim misama i, naravno, od prikuplja-nja hrane prije zimskih oskudica, pogotovo o Božiću i Uskrsu.Fra Didak je u prostranim tišinama Samostana Mari-jina Uznesenja posljednji odlazio na spavanje. Prolazio je atrijem u kasnu noćnu uru, križao se pred bočnim crkvenim vratima, sjena mu se izdužavala pred komi-natom pa se znalo dogoditi, ali on to nikad ne bi rekao, da je u neke gluhe ure susretao prozirne sjene malo-braćana kako se u krugu, kao da slijede put procesije, miču postajama Križnog puta.Didak je bio previše vjernik, isuviše odan dobroti i muci preživljavanja da bi sebe uplašio, odgovorio od svako-dnevnog posla ili uvjerio kako mu je vječito spremanje objeda, večera, jutarnjih bijelih kafa tek puko služenje čak i onih mladih fratara koji su se s njime ponekad znali i te kako grubo našaliti.On je bio vjernik koji je znao da je Isus s nekoliko kru-hova i riba nahranio mnoštvo hodočasnika. Smatrao je da je u staro doba moralo biti tako da mana pada s ne-besa i da ti je dovoljno zamisliti ukus koji hoćeš, recimo miris freške ribe, dah krušca, puni gutljaj vina pa da upravo sve to osjetiš na nepcu. Tako se u naivnosti i dobroti nekih ljudi čuda i mogu dogoditi, a njihove priče kasnije posluže mnogim ge-neracijama poput primjera da vjerovanje ne može biti pogreška već odabir čiste duše.U to se Didak uvjerio jedne kasne i mokre jeseni kad se bližio njegov imendan, a hladni se franjevački zidovi noću zaklapali u reski vonj oskudice kad se iz kominate

nije podizao bijeli dim i čitav se četverokut crkve i zidi-šta s fratarskim ćelijama noću bijelio poput smrznutog i zaleđenog pečata. Danima je sebe prekorijevao kako je mogao biti tako brzoplet, tako ohol i samouvjeren pa obećati fratrima da će o njegovom imendanu obje-dovati svježe ribe. Sjeća se da su ga oni mlađi pogledali podrugljivo, a dobri se fra Bone samo nasmiješio, plje-snuo rukama i rekao: « Vjerujte da će Bog Didaku dati ono što je i zaslužio!» To se moglo shvatiti dvojako, da će uistinu dobiti ribu, koju će mu udijeliti netko od pobožnih ribara, ili da neće dobiti ništa jer se poigrao obećanjem u nevrijeme. Te su misli starog laika budile noću i on bi se okretao u svojoj ćeliji, čvršće se zamotao u lincul od raše, osjećajući kako ga tvrdi zidovi preko-rijevaju ledenom studeni.Ujutro je na svoj imendan nesretni laik krenuo u pro-šnju po selu. Nosio je košičić koji se po dnu skrutnuo od vlažnih ribljih tijela što ih je još ovog ljeta, još za blažih dana donosio u kuhinju i spremao na brodet, prigao na ulju, pekao na gradelama, sve kako bi se Ma-tovići, Markovići, Kneževići i Riječani od Tenturije do Kantafiga prignuli u barku, objeručke zahvatili i pre-nijeli u košić siromašnog svećenika migoljavo, slatko, još živo breme iz dubina.

Tamara Gović, prof.

29

Ali se tog jutra nitko nije otisnuo niz Rijeku jer je noću skure drmala tramuntana i mreškala vodu da su trokutaste krijeste letjele od izvora prema Goravi i vjetri šibali Didakove promrzle noge.«Kud ćeš, Didače, po ovom nevremenu?» obraćali mu se po kućama. «Ma koji imendan, čovječe! I ko bi lud odvezo barku pa se fortuno do Kantafiga! Nego, evo će ti Made ubrat kupusa u peči i neka ti Anica iz blanka izvadi malo muke pa im nakuhaj kupusine i naprigaj poskurica. Ko je vidio u ovo doba dobru ribu? Ni da nam dođe sveti otac biskup ne bi mogli ništa!»Tako se Didak vratio oko desete ure prazna košića jer je kupus imao u fratarskom vrtu, a i muke su skupili dok je bilo navrijeme da se zima provede mirnije jer je sela Gornje i Donje Bande znala stisnuti oskudica pa bi se mnogi od njih pojavili i na njihovim vratima, moleći milostinju!Upravo je, kako je kasnije pričao, od Dakse bljesnula jedna svijetla zraka, kao ono kad se iza oblaka na ol-tarnoj slici pojavi sunčev rub. Rijeka je nijemo tekla, puna žute i brze vode. Ni galebovi se nisu čuli i ru-bovi su se Blata prignuli nad vodu slomljenim, crnim trskama.Odjednom se izbliza, nekoliko metara od obale, usko-meša voda i na svjetlosti kasnih desetih ura zabljesne tijelo palamide i odskoči visoko pa tresne na put. Ra-vno Didaku pred noge. Za njom se vretenasto propne, poleti i strigne tunj, skoro crn, gladak i okretan.Dvije su se ribe snažnim repovima borile s kamenčići-ma na putu, žudno otvarale usta, koprcale se, u zamci lovca i lovine. Didak nije previše čekao, zgrabio je palamidu i tunja, ubacio ih u košić i odnio u kuhinju. Tamo je odložio ribe na rub trpeze, osmotrio ih sa svih strana, pomilovao im glatke repove, a zatim sve osta-vio i pošao u crkvu. Kleknuo je pred oltar, zahvalio Bogu, Isusu i svetom Antunu.Tog su se dana posnog Didakovog imendana fratri pogostili palamidinim mesom i sočnim komadom tu-nja koji je unosio snagu u staračke, bezube i mršave Didakove obraze.Od tada su prošla stoljeća, umro je laik Didak, ali je njegovo ime ostalo upisano u nekrologiju franjevaca jer je jedno vrijeme, iako laik, u prolasku kuge koja je desetkovala svećenike, obnašao dužnost gvardijana.Netko je prije toga na zid blagavaonice naslikao, ne-vješto i predano dvije ribe – palamidu i tunja iz legen-de koja tvrdi da se vjernici mogu nahraniti i nadom kad zakažu sva zemaljska dobra.

Rijeka je nekada davno usjekla korito od Oka na Pa-

lati i snizila izvorište da se ključala voda tek nazire

iz jazova pod okomicom Golubova kamena. Ona dolazi

izdaleka, nju tvore veliki i mali izvori iz Popova polja. To

je polje široko i prostrano, ljeti prepuno žita i kukuruza,

a zimi, da mu nije oduška u jazovima, prekrilo bi sela uz

rubove i presušilo Rijeku dubrovačku.

Rijeka odavno teče, a silina vode svrdla brdo i množi

se hektolitrima niz spilje, kroz porozne kraške prolaze.

Na Palati izlazi zlatnozelena i ruši se niz slap, a navali li

kiša po Popovu, zažuti se voda i uzmuti korito, prevrne

i obezlavi jegulje.

Ta se rijeka nekada, kažu, zvala Arion, a nazive Vimbula,

Umbla, Ombla dobila je po vinu. Uz izvor joj, naslućuju

povjesničari, bili su rimski palaci, pa mlinovi. Plandova-

nje je nudila gosparima u zlatnim filjugama, a riječkim

ribarima otkrivala gdje se nalaze silne poste cipola, jegu-

lja, smuduta i gdje raste riječna salata – voga.

Iznad Sorkočevića gaja nekada je postojalo selo Voga-

rići, pa nije teško zamisliti da su stanovnici drugovali s

vodom i u proljeće s Rožačanima sakupljali vogu. Voga

raste uz obalu, po kamenju, i prostire se poput riječne

kose kad kurenti plaho zanose i jegulje i vodurinu niz

virove.

Tereza Buconić Gović, prof.

VOGA I VOGARI

30

Ta Rijeka, koja je od ušća široka poput Nila, ali kra-

tka toka da je more proguta već kod Mokošice, najlje-

pša je kanjonska slika dubrovačkog podneblja. Izvor

joj nalikuje na bjelokosni češalj koji se razlijeva i pu-

tuje tankim nitima, čitavim vodenim i nezadrživim

plavilom dalje, uokolo riječnog izvora Blata. S jedne

mu strane ostaje uski Konalić, a s druge šira pruga

toka, kuda voda mirno i nevidljivo plovi. Gledaš li je

izjutra, vidiš kako joj iz usta izlazi dah, topao poput

dima s popreta.

Miriše čim siđeš na Kuparicu i za suša nisko leži pod

kolobranima. Poslije upornih kiša i mjesečeve mije-

ne odjednom naraste i prepluta obale. Ulazi u kuće,

plavi pragove, izravnava donje skaline i pretkuće. Po

njoj putuju slomljene trstike, a palme na obali pluta-

ju podnožjem kao pluteni čepovi. To se Rijeka sjeća

kako je nekada plavila Komolačko polje i nije joj bilo

brane kad su se u nju slijevali izvori Bote, Orovca i

Račevice.

Nekad se pritaje zimske ćudi, Rijeka se smiri i sporo

putuje niz Konalić, Rožat i samostan do Obuljena i

Gorave. U Blato joj slijeću pliske i galebovi, a vodu

svrdlaju, izranjaju strjelimice pa opet zaranjaju u nju

brzi gnjurci, i patke odnekud bijelo padaju u blatski

šaš i trstiku.

Uz rive privezane čekaju barke. Dođe li pramaljeće,

u kojemu se pod travama legu komarci, izlaze na Ri-

jeku vogari. Niz dužinu svoje barke ispruže grablje i

zaveslaju uzvodno. Tamo uz Kuparicu i oko Blata eto

za njih riječne salate. Ugledaš li je odozgo, zelena je

i prozirna, a privučeš li je uz rivu, otrgne se lako i na

površinu ispluta zamršenih vlasi. To je voga u kojoj

se sakrivaju gambori i glavoči batalaši. Gambori na-

likuju na velike skakavce, na gradelama pocrne i pod

zubima hrskaju.

Glavoči uistinu žive uz njedro riječne batale pa oda-

tle i nose naziv batalaši. Glava im velika, a njihov je

pedalj dužine prava poslastica riječkih vogara.

Odozgo sve jače peče proljetna zraka, a ribari se na-

ginju nad vodu. Odozdo ih umiva jedan dah, svjež i

prohladan, kao da im netko na lice naslanja mokre,

nevidljive ruke. U zrcalu vide svoje tvrdo i tamno lice,

duboko usječene bore oko nosa, pa kako je vazda lje-

pše naslućivati riječnu dubinu i svilenu joj rodnu plo-

dnicu, zagrabe, izvuku i u barku istresu riječnu travu.

Ne osvrću se za naramkom, vade dalje, a na dnu se u

vogi komešaju gambori i glavoči zijevaju širokim usti-

ma. Koliko god u Blatu ima trave, kornjača i trstike,

toliko u vodi raste paučine ovih riječnih kosa. Zbog

njih su se ispredale bajke da je to potopljena glava

vile Aretuce koja se pretvorila u Rijeku i okamenila u

brda i stijenje ljubomornog pastira Ariona.

To znaju i ne znaju ribari kad prikoštavaju uz obale pa

u košićima nose vogu i trpaju je u čvrsto opletene ba-

lune. Nije njima čekati, s teretom će voge zamaknuti

niz Rijeku. Pred očima im pukne Daksa i njezine po-

ste, a tamo dolje more mami ribonosnim Lopudom

gdje u morskim tlima leže široke sope. Nema bolje

ribe za gradele od sopa čije su glave ružne, široke, oči

izbuljene.

Podmorjem prolaze sopina jata, bjelasaju se u tmini

i odjednom promijene pravac, zaljuljaju se, zabljesnu

poput prstena u polumraku. Vodi ih čudni osjet, miris

voge, njezina glatkoća, svježina po rasječenoj dinji,

po rijeci i njezinim obalama. Sladokusno ih primami

zelena salata i kad prva uđe u balun, sve za njom na-

hrupe. Uđu, pasu, uskomešaju se, a izaći ne mogu.

Baluni se nadmu i skoro popucaju pa kad se izvuku

na dno barke, pretile iskaču sope, prepune voge od

izvora.

Nedaleko pliva novi bašamar, sopino jato proždrljivo,

a već ujutro sljedećeg dana leži u kašetama na pe-

skariji. Uz njih se modro prelijevaju te noći ulovljene

srdele, palamide, trupači i lokarde, a domaćice znaju:

pomučiš li se oko sope, dobit ćeš najukusniji riblji za-

logaj. Meso joj bijelo, a onaj otužni prepuni tobolac,

pun blata, voge i morske nečisti, nestao je pod nožem

i mlazom vode. U pliticama uz spremljenu ribu zeleni

se kupus pod ulje. Kuće i ulice mirišu po gradelama,

po priganoj ribi, po gustom brodetu.

Tako već stoljećima iz svojih kuća izlaze Matovići,

Markovići i Šišići i u paletunima od modrog trliša sje-

daju u barku. Veslaju i šute, a trstika im se klanja

kako zapuše vjetar. Duboko dolje u riječnom koritu

modre se cipoli, promiču zmijaste jegulje, a štiti ih i

oku skriva prozirna koltrina slatke voge koja je neka-

da bila vilinska kosa i blistala poput zlata na suncu.

31

IN MEMORIAMHRVOJE MILOGLAV

Kad god nas zauvijek napusti netko, tko je u svo-joj firmi, svojoj ulici, svome gradu ostavio dubo-

ki trag, osjetimo potrebu i želju oprostiti se s njim na dostojanstven način i zapisati sjećanje na sve ono što je taj čovjek za svoga života učinio dobroga, podsjetiti na sve njegove vrline i na taj se način ne samo oprostiti od prijatelja već i potaknuti sve nas što ostajemo da u svoj život ugradimo što više onoga dobroga što je on živio.

Dana 16. veljače ove godine, samo jedan dan prije svo-jeg pedesetog rođendana, prerano nas je, nažalost, na-pustio naš Hrvoje pa se kao njegovi prijatelji i suradnici na ovaj način opraštamo s njim pokušavajući iz njegova bogatoga života spomenuti dio nama poznat.

Uzaludnoga li posla.

Jer za one koji su ga poznavali niti jedna od napisanih riječi ne će biti novost, a za one koji nisu imali sreću susretati se i raditi s njim, ništa napisano ne će moći vjerno dočarati kakav je Hrvoje bio.

Čini nam se da Hrvoja poznamo oduvijek, iako smo se intenzivno družili i radili s njim tek zadnjih desetak godina, od kada je Atlantska plovidba preuzela većin-ski paket dionica u Grand Hotelu Imperial d.d. gdje je Hrvoje bio direktor još prije Domovinskog rata.

Hrvoje je tijekom rata prošao kroz sve kalvarije hotela i svih onih koji su u njemu boravili, brinući se o njima i hotelu kako je najbolje znao i mogao u ona teška vre-mena. Tek što su utihnuli topovi, a Hrvoje je započeo pripreme za obnovu Imperiala. Znajući da hotel pred-stavlja živi spomenik dubrovačkog turizma i stoljetni odraz iskonske dubrovačke finece i tradicije, nije želio bilo kakvu obnovu. Želio je Imperial obnoviti da bude najbolji, kao što je desetljećima već bio. I ta želja ga je ujedinila s nama iz Atlantske plovidbe. Zajedno smo s njim prošli cijeli dugogodišnji proces pripreme obnove, brojnih pregovora i konačnog dogovora.

Trebalo je vidjeti njegovu sreću kada su počeli prvi ra-dovi koje je pažljivo pratio sve do dana otvaranja hote-la. U to vrijeme redovito se javljao svojim člancima i u ovom Bulletinu ponosno izvještavajući o svim izvede-nim radovima.

Usporedo, nakon kraće specijalizacije u Londonu, bio je dio najužeg tima Hiltona koji je postavio temelje no-voobnovljenom hotelu. Između ostalog, sudjelovao je u odabiru novih radnika kojima je svojim pristupom dočaravao sve vrijednosti našega Grada i „starog“ Im-periala, brinući se istovremeno o svakom radniku iz predratnog Imperiala.

Sve ovo dovoljno govori koliko je Hrvoje bio prezauzet i opterećen. No, za razliku od svih nas drugih, običnih ljudi, Hrvoje nije niti u trenucima najvećeg posla do-pustio da bude manje osjetljiv za svoju okolinu i njene probleme. Imao je čudesnu sposobnost razumijevanja ljudi oko sebe: obitelji, prijatelja, suradnika, radnika hotela i nevjerojatnu želju da popriča, shvati tuđe pro-bleme, nenametljivo pomogne savjetom, makar samo običnim razumijevanjem i suosjećanjem. Istovremeno je svojim najbližim suradnicima otkrivao i sve svoje strahove i dvojbe. Tako je, zbog iskrenosti, poštenja i nesebičnog darivanja ljubavi i brižnosti prema drugi-ma, postao omiljen gdje god se našao.

Je li zbog svega toga prerano izgorio? Samo Bog zna.

Hrvoje nije niti živio niti radio na uobičajen način. Kad nas je napustio, nitko se nije mogao sjetiti bilo koga u Gradu koji bi barem približno bio kao on. Zato je i njegov ispraćaj bio po mnogo čemu jedinstven. Zasta-ve na pola koplja, ne samo ispred njegovog Imperiala nego i pred drugim dubrovačkim hotelima ... stotine uplakanih ljudi na komemoraciji i zadušnici njemu u čast i sjećanje ... tisuće ljudi od početka pa do kraja ispraćaja ... grobna tišina ... pa zajednička molitva svih koji su ga došli ispratiti.

Od tada do danas, koliko god bili okupirani svakodne-vnim poslovima, ne prođe niti jedan dan, a da ga se po nečemu dobrome ne sjetimo.

I za kraj, kao naše posljednje hvala, od svih dirljivih ri-ječi oproštaja od Hrvoja odabiremo one koje je izrekao Jan Wijnen, generalni direktor Hilton Imperiala, koji je nakon Hrvojeve smrti, kazao:

„Pjesma je završila, ali melodija ostaje.“

32

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2006.g.

32

�

�

Sveti SvetiGetaldi� Konavle Mljet Nikola I Kolo�ep Vlaho Oluja Petka Pelješac

Zapovjednik Blago Antun Jakša �uro Viktor Vedran Ivo Veselko AntunMilaševi� Krilanovi� Margareti� Buškovi� Selecki Sandri Boni� Vlašica Mihovi�

I. �asnik Ton�i Maro Eugen Lukša Zdravko Vojko Vicko Antun Ivicapalube Bio�i� Kordi� Padovan Jovica Marevi� Martinovi� Svilokos Biki�-Mrše Kmetovi�

II. �asnik Toni Ladislav Antonio Darko Nikola Darko Darko Frano Robertopalube Jerkovi� Šestanovi� Žarak Miši� Bajo Prvan Mihajica Knego Stahor

III. �asnik Cvijeto Vinko Adnan Maroje Antonio Ivan Andrej Darko Franopalube �uka Jerkovi� Hajdarovi� Šari� Miloševi� Družijani� Ribi�i� Beusan Rozi�kadet Pavao Ivan Marin Attilio Pero Marko Ivan Mario Marko

Duji� Dobrojevi� Šuperak Udovi� Violi� Žili� Mladin Babarevi� Oberankadet Andrija

./. Marasovi� ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vo�a Stipe Ivan Slobodan Niko Ivo Ivan Pero Marijan Zdravko

palube Vuki�evi� Banovac �a�e Bezek Kesovija �agalj Ha�ija Košta Galovvo�a Zoran

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Rosokormilar Nikša Miroslav Ivica Dario Nenad Slaven Tomislav Daniel Ton�i

Bender Musulin Bili� Mili� Drenovski Duvnjak �osi� Bebi� Blagaji�kormilar Josip Nikola Ivica Ivan Branko Pero Zdravko Miroslav Željko

Musta� Sterniša Bjelopera Petkovi� Pribisali� Kusi� Pai� Biondi� Kuretkormilar Josip Miho Nevenko �ino Franko Vicko Slavko

Turkalj Zedni�ek Šutrin ./. ./. Marinovi� Petkovi� Mardeši� Šari�kormilar

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.mornar Hrvoje Leon Boris Milan Ivica Vedran

Vu�kovi� Glaviški� ./. Stojanovi� ./. Ivankovi� Piri� ./. Ple�ašmornar - Marko Darko Jurica Bruno Milan Milivoj

pom.konobar ./. ./. Korda Marinovi� Zonji� �ubeli Prgomet �oza ./.Upravitelj Baldo Nikola Ivo Alen Ševkija Ilija Miro Nedjeljko Miho

stroja Smrdelj Cvjetkovi� Prce Martinovi� �ustovi� Gavri� Tomaševi� Kmetovi� LonacI. �asnik Baldo Nikša Marijan Ivica Ton�i Ante Mato Vladislav Mario

stroja Dender Karaman Bra� Romac Civadeli� Grgi� Garvan Krznari� SokoII. �asnik Miho Robert Mateo Leo Denis Antonio Joško Ivica Grgo

stroja Fjorovi� Pulji� Perovi� Duda Radeti� Buši� Vuleša Nikoli� UremIII. �asnik Jozo Žan Mateo Nikša Jakov Pero Damir

stroja Taslak Glišovi� Mari� ./. Franuši� Barovi� ./. �okljat Arslanagi�vježbenik Zlatko Andrija Luka Alem Tomi Mario Ante

stroja Vuleša Grubi� Frlan Dilberovi� ./. Šari� Zec ./. Reži�vježbenik

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vo�astroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.maza� Vladimir Borna Mladen Goran

./. Markovi� ./. ./. Fugoši� Grabar ./. ./. Dimitrovski�ista�

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Gamir Boris Josip Stjepan Luko Mario Vladimir Zvonimir Mile

elektri�ar Sijamhodži� Br�i� Cetini� Sili� Kotlar Sili� Šari� Cvjetkovi� Bili�elektroni�ar

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.pripravnik Dujo Ante

elektroni�ar ./. ./. Radi� ./. ./. ./. ./. Grgi� ./.brodski Mojaser Viktor Krešimir Mario Nazif Ismo Vladimir �edomir Mile

mehani�ar Seidijevski Prvulovi� Marinovi� Bajevi� �ustovi Zubovi� Golik Bra�un Mari�i�brodski

mehani�ar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.glavni Jozo Zoran Ante Ivica Ante Zlatko Luko Ivo Nediljkokuhar Matijevi� Poša Buri� Jeljeni� Rabuši� Matijevi� Pavli�evi� Tikvica Jovi�

konobar Goran Antun Petar Igor Pavao Baldo Nenad Dubravko AntunŠango Trojanovi� Puhjera Straži�i� Bašica Vulu�evi� Mladin Japun�i� Dolina

pomo�ni Ivo Dominik Željko Damir Darko �uro Nikokonobar Žuvela Radoni� Soko ./. Maji� ./. Musulin Karapandža Kesovija

33

�

Miho City of Love Love Atlant AtlantJadran Orsula Pracat Dubrovnik Gunduli� Lapad Song Letter Frauke Trina

Zapovjednik Slavko Ante Hrvoje Božo Predrag Zapovjednik Antun Ivan Leon Ivica NedjeljkoKoncul Svilokos Hure Orli� Stani� Rakigjija Govor�in Bjelokosi� Bušlje Bukvi�

I. �asnik Stjepan Ivica Vlado Marinko Baldo I. �asnik Dane Ivan Pero Ivo Stipopalube Popovi� Kisi� Petruši� Radi� Jerkovi� palube Papak Ivankovi� Brbora Boškovi� Orhanovi�

II. �asnik Ernest Dubravko Roko Vlaho Vlaho II. �asnik Ivan Luko Marijo Ivo Nikolapalube Kakarigji Buratovi� Medi Rustan Andreuzzi palube Jankovi� Dobri� Slade Glavi� Ze�evi�

III. �asnik Tomislav Stijepo Miho Nikša Mario III. �asnik Marinko Vlaho Tomislav Mariopalube Majstorovi� Gandolfi Dadi� Zvone Ron�evi� palube ./. Tkalec Kostren�i� Šestan Mati�evi�kadet �ivo Boris Petar Gjivo vo�a Ante Niko Milan Pasko Milan

Bosolt ./. Matijevi� �ori Njiri� palube Crn�evi� Matkovi� Mileti� Reži� Bokši�kadet kormilar Mladen Denis Ivica Stijepo Dušan

./. ./. ./. ./. ./. Magaš Aleri� Ban Crn�evi� Orli�vo�a Pero Romeo Frano Nikša Pero kormilar Zoran �uro Neven Boško

palube Kralj Nizi �oi� Gavrilica �uraš ./. Brguljan Guriš Jerkovi� Šari�vo�a Pero Rade kormilar Vinko Ljubo Joško Dražen

palube Radovac ./. ./. ./. Gvozden ./. Cvjetkovi� Mati� Putnik Šimovi�kormilar Ivica Božen Frano Igor Silvio kormilar Ivica Slobodan Nikola Dragan

Brleti� Andri� Ajdukovi� Krajina Butorovi� ./. Jovi� Vidojevi� Šango Žili�kormilar Jozo Frano Valentin Marko Jozo mornar Dragutin

Ili� Mileti� Klarin Marojica Kneževi� Dundovi� ./. ./. ./. ./.kormilar Ivan Igor Marijan Tihomir Berislav tesar Božo

Zlošilo Prebisali� Mileti� Mitri� Milov�i� Delalija ./. ./. ./. ./.kormilar Mario Dario Upravitelj Ivo Marko Pavle Nikola Pero

./. Rakulji� ./. ./. Saulan stroja Lopiži� Handabaka �erjan �orak Dub�i�mornar Ivan Ivica Siniša Miho Goran I. �asnik Hrvoje Željko Slobodan Damir Stanko

Popovi� Bur�elez Stilin Radulovi� Mesarek stroja Mostahini� Ban Capurso Prišli� Zovkomornar - II. �asnik Dario Pavo Mladen Mišo Robert

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. stroja Kre�ak Bašica Radovi� Karli� Prka�inUpravitelj Petar Joško Branko Zvonko Frano vježbenik

stroja Petronio Marlais Pa�e Radelji� Pavi� stroja ./. ./. ./. ./. ./.I. �asnik Miho �uro Antonio Zoran Aris brodski Valter Marino Marko

stroja Begovi� Capor Vidiš Milat Vulas elektri�ar ./. Burgun Burmeta Nikolac ./.II. �asnik Dinko Ivica Stipe Denis Sreten elektroni�ar

stroja Radi� Puljizevi� Vladi� Kunica Viši� ./. ./. ./. ./. ./.III. �asnik Baldo Davor Vlaho Slaven Ekrem brodski Nazarijo Mišo Boris Sergije Antun

stroja �upi� Popadi� Tripkovi� Tori� Sari� mehani�ar Boras Hendi� Ili� Zagorac Lobrovi�vježbenik �uro Marijan Ivo glavni Lovre Nediljko Mato Josip Nikola

stroja ./. Musladin Kardov ./. Gardašani� kuhar Botica Kova� Radoje Primorac Pavlinavježbenik konobar Ante Jure Alvaro Ivan Ante

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Mar�inko Radi� Vrenko Marinov Borovo�astroja ./. ./. ./. ./. ./.maza� Josip Ivica

Jaj�evi� ./. ./. �ur�ija ./.�ista�

./. ./. ./. ./. ./. Bobara Orašac Dolibrodski Vladimir Goran Jozo Vjekoslav Zapovjednik Zdravko Lukša �urica

elektri�ar Pipus Vignjevi� Crnogorac Bukarica ./. ob.plovidbe Stojanovi� Tikvica Gustinelektroni�ar Vedran �asnik Petar Drago Nikša

./. ./. ./. ./. Radiši� palube Kuni� Sko�aji� Vezili�pripravnik Hrvoje kormilar Husein Matko Miljenko

elektroni�ar ./. ./. ./. Prka ./. �ubur Maškari� Prižmi�brodski Ivo Pero Joško Marinko Pero kormilar Mišo Vladimir Miho

mehani�ar Dadi� Gverovi� Ivšek Bar�ot Dedo Nikoli� Vuli� Vlaši�brodski Ivan Marko brodski Ivo Ljubo Cvijeto

mehani�ar �ulo ./. ./. ./. Vukeli� motorist I. Matovi� Tikvica Kresi�glavni Ivica Joško Ivo Ante Želimirkuhar Lukovi� Štrbi� Krki� Poša Juriši�

konobar Ante Pero Gjusti �uro VickoCrn�evi� Štrbini� Jerini� Budman Puhjera

pomo�ni Teo Jozo Mario Alen Igorkonobar Ostoji� Sekulo Vu�emilo Sivac �orkalo

�

Miho City of Love Love Atlant AtlantJadran Orsula Pracat Dubrovnik Gunduli� Lapad Song Letter Frauke Trina

Zapovjednik Slavko Ante Hrvoje Božo Predrag Zapovjednik Antun Ivan Leon Ivica NedjeljkoKoncul Svilokos Hure Orli� Stani� Rakigjija Govor�in Bjelokosi� Bušlje Bukvi�

I. �asnik Stjepan Ivica Vlado Marinko Baldo I. �asnik Dane Ivan Pero Ivo Stipopalube Popovi� Kisi� Petruši� Radi� Jerkovi� palube Papak Ivankovi� Brbora Boškovi� Orhanovi�

II. �asnik Ernest Dubravko Roko Vlaho Vlaho II. �asnik Ivan Luko Marijo Ivo Nikolapalube Kakarigji Buratovi� Medi Rustan Andreuzzi palube Jankovi� Dobri� Slade Glavi� Ze�evi�

III. �asnik Tomislav Stijepo Miho Nikša Mario III. �asnik Marinko Vlaho Tomislav Mariopalube Majstorovi� Gandolfi Dadi� Zvone Ron�evi� palube ./. Tkalec Kostren�i� Šestan Mati�evi�kadet �ivo Boris Petar Gjivo vo�a Ante Niko Milan Pasko Milan

Bosolt ./. Matijevi� �ori Njiri� palube Crn�evi� Matkovi� Mileti� Reži� Bokši�kadet kormilar Mladen Denis Ivica Stijepo Dušan

./. ./. ./. ./. ./. Magaš Aleri� Ban Crn�evi� Orli�vo�a Pero Romeo Frano Nikša Pero kormilar Zoran �uro Neven Boško

palube Kralj Nizi �oi� Gavrilica �uraš ./. Brguljan Guriš Jerkovi� Šari�vo�a Pero Rade kormilar Vinko Ljubo Joško Dražen

palube Radovac ./. ./. ./. Gvozden ./. Cvjetkovi� Mati� Putnik Šimovi�kormilar Ivica Božen Frano Igor Silvio kormilar Ivica Slobodan Nikola Dragan

Brleti� Andri� Ajdukovi� Krajina Butorovi� ./. Jovi� Vidojevi� Šango Žili�kormilar Jozo Frano Valentin Marko Jozo mornar Dragutin

Ili� Mileti� Klarin Marojica Kneževi� Dundovi� ./. ./. ./. ./.kormilar Ivan Igor Marijan Tihomir Berislav tesar Božo

Zlošilo Prebisali� Mileti� Mitri� Milov�i� Delalija ./. ./. ./. ./.kormilar Mario Dario Upravitelj Ivo Marko Pavle Nikola Pero

./. Rakulji� ./. ./. Saulan stroja Lopiži� Handabaka �erjan �orak Dub�i�mornar Ivan Ivica Siniša Miho Goran I. �asnik Hrvoje Željko Slobodan Damir Stanko

Popovi� Bur�elez Stilin Radulovi� Mesarek stroja Mostahini� Ban Capurso Prišli� Zovkomornar - II. �asnik Dario Pavo Mladen Mišo Robert

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. stroja Kre�ak Bašica Radovi� Karli� Prka�inUpravitelj Petar Joško Branko Zvonko Frano vježbenik

stroja Petronio Marlais Pa�e Radelji� Pavi� stroja ./. ./. ./. ./. ./.I. �asnik Miho �uro Antonio Zoran Aris brodski Valter Marino Marko

stroja Begovi� Capor Vidiš Milat Vulas elektri�ar ./. Burgun Burmeta Nikolac ./.II. �asnik Dinko Ivica Stipe Denis Sreten elektroni�ar

stroja Radi� Puljizevi� Vladi� Kunica Viši� ./. ./. ./. ./. ./.III. �asnik Baldo Davor Vlaho Slaven Ekrem brodski Nazarijo Mišo Boris Sergije Antun

stroja �upi� Popadi� Tripkovi� Tori� Sari� mehani�ar Boras Hendi� Ili� Zagorac Lobrovi�vježbenik �uro Marijan Ivo glavni Lovre Nediljko Mato Josip Nikola

stroja ./. Musladin Kardov ./. Gardašani� kuhar Botica Kova� Radoje Primorac Pavlinavježbenik konobar Ante Jure Alvaro Ivan Ante

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Mar�inko Radi� Vrenko Marinov Borovo�astroja ./. ./. ./. ./. ./.maza� Josip Ivica

Jaj�evi� ./. ./. �ur�ija ./.�ista�

./. ./. ./. ./. ./. Bobara Orašac Dolibrodski Vladimir Goran Jozo Vjekoslav Zapovjednik Zdravko Lukša �urica

elektri�ar Pipus Vignjevi� Crnogorac Bukarica ./. ob.plovidbe Stojanovi� Tikvica Gustinelektroni�ar Vedran �asnik Petar Drago Nikša

./. ./. ./. ./. Radiši� palube Kuni� Sko�aji� Vezili�pripravnik Hrvoje kormilar Husein Matko Miljenko

elektroni�ar ./. ./. ./. Prka ./. �ubur Maškari� Prižmi�brodski Ivo Pero Joško Marinko Pero kormilar Mišo Vladimir Miho

mehani�ar Dadi� Gverovi� Ivšek Bar�ot Dedo Nikoli� Vuli� Vlaši�brodski Ivan Marko brodski Ivo Ljubo Cvijeto

mehani�ar �ulo ./. ./. ./. Vukeli� motorist I. Matovi� Tikvica Kresi�glavni Ivica Joško Ivo Ante Želimirkuhar Lukovi� Štrbi� Krki� Poša Juriši�

konobar Ante Pero Gjusti �uro VickoCrn�evi� Štrbini� Jerini� Budman Puhjera

pomo�ni Teo Jozo Mario Alen Igorkonobar Ostoji� Sekulo Vu�emilo Sivac �orkalo

�

Miho City of Love Love Atlant AtlantJadran Orsula Pracat Dubrovnik Gunduli� Lapad Song Letter Frauke Trina

Zapovjednik Slavko Ante Hrvoje Božo Predrag Zapovjednik Antun Ivan Leon Ivica NedjeljkoKoncul Svilokos Hure Orli� Stani� Rakigjija Govor�in Bjelokosi� Bušlje Bukvi�

I. �asnik Stjepan Ivica Vlado Marinko Baldo I. �asnik Dane Ivan Pero Ivo Stipopalube Popovi� Kisi� Petruši� Radi� Jerkovi� palube Papak Ivankovi� Brbora Boškovi� Orhanovi�

II. �asnik Ernest Dubravko Roko Vlaho Vlaho II. �asnik Ivan Luko Marijo Ivo Nikolapalube Kakarigji Buratovi� Medi Rustan Andreuzzi palube Jankovi� Dobri� Slade Glavi� Ze�evi�

III. �asnik Tomislav Stijepo Miho Nikša Mario III. �asnik Marinko Vlaho Tomislav Mariopalube Majstorovi� Gandolfi Dadi� Zvone Ron�evi� palube ./. Tkalec Kostren�i� Šestan Mati�evi�kadet �ivo Boris Petar Gjivo vo�a Ante Niko Milan Pasko Milan

Bosolt ./. Matijevi� �ori Njiri� palube Crn�evi� Matkovi� Mileti� Reži� Bokši�kadet kormilar Mladen Denis Ivica Stijepo Dušan

./. ./. ./. ./. ./. Magaš Aleri� Ban Crn�evi� Orli�vo�a Pero Romeo Frano Nikša Pero kormilar Zoran �uro Neven Boško

palube Kralj Nizi �oi� Gavrilica �uraš ./. Brguljan Guriš Jerkovi� Šari�vo�a Pero Rade kormilar Vinko Ljubo Joško Dražen

palube Radovac ./. ./. ./. Gvozden ./. Cvjetkovi� Mati� Putnik Šimovi�kormilar Ivica Božen Frano Igor Silvio kormilar Ivica Slobodan Nikola Dragan

Brleti� Andri� Ajdukovi� Krajina Butorovi� ./. Jovi� Vidojevi� Šango Žili�kormilar Jozo Frano Valentin Marko Jozo mornar Dragutin

Ili� Mileti� Klarin Marojica Kneževi� Dundovi� ./. ./. ./. ./.kormilar Ivan Igor Marijan Tihomir Berislav tesar Božo

Zlošilo Prebisali� Mileti� Mitri� Milov�i� Delalija ./. ./. ./. ./.kormilar Mario Dario Upravitelj Ivo Marko Pavle Nikola Pero

./. Rakulji� ./. ./. Saulan stroja Lopiži� Handabaka �erjan �orak Dub�i�mornar Ivan Ivica Siniša Miho Goran I. �asnik Hrvoje Željko Slobodan Damir Stanko

Popovi� Bur�elez Stilin Radulovi� Mesarek stroja Mostahini� Ban Capurso Prišli� Zovkomornar - II. �asnik Dario Pavo Mladen Mišo Robert

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. stroja Kre�ak Bašica Radovi� Karli� Prka�inUpravitelj Petar Joško Branko Zvonko Frano vježbenik

stroja Petronio Marlais Pa�e Radelji� Pavi� stroja ./. ./. ./. ./. ./.I. �asnik Miho �uro Antonio Zoran Aris brodski Valter Marino Marko

stroja Begovi� Capor Vidiš Milat Vulas elektri�ar ./. Burgun Burmeta Nikolac ./.II. �asnik Dinko Ivica Stipe Denis Sreten elektroni�ar

stroja Radi� Puljizevi� Vladi� Kunica Viši� ./. ./. ./. ./. ./.III. �asnik Baldo Davor Vlaho Slaven Ekrem brodski Nazarijo Mišo Boris Sergije Antun

stroja �upi� Popadi� Tripkovi� Tori� Sari� mehani�ar Boras Hendi� Ili� Zagorac Lobrovi�vježbenik �uro Marijan Ivo glavni Lovre Nediljko Mato Josip Nikola

stroja ./. Musladin Kardov ./. Gardašani� kuhar Botica Kova� Radoje Primorac Pavlinavježbenik konobar Ante Jure Alvaro Ivan Ante

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Mar�inko Radi� Vrenko Marinov Borovo�astroja ./. ./. ./. ./. ./.maza� Josip Ivica

Jaj�evi� ./. ./. �ur�ija ./.�ista�

./. ./. ./. ./. ./. Bobara Orašac Dolibrodski Vladimir Goran Jozo Vjekoslav Zapovjednik Zdravko Lukša �urica

elektri�ar Pipus Vignjevi� Crnogorac Bukarica ./. ob.plovidbe Stojanovi� Tikvica Gustinelektroni�ar Vedran �asnik Petar Drago Nikša

./. ./. ./. ./. Radiši� palube Kuni� Sko�aji� Vezili�pripravnik Hrvoje kormilar Husein Matko Miljenko

elektroni�ar ./. ./. ./. Prka ./. �ubur Maškari� Prižmi�brodski Ivo Pero Joško Marinko Pero kormilar Mišo Vladimir Miho

mehani�ar Dadi� Gverovi� Ivšek Bar�ot Dedo Nikoli� Vuli� Vlaši�brodski Ivan Marko brodski Ivo Ljubo Cvijeto

mehani�ar �ulo ./. ./. ./. Vukeli� motorist I. Matovi� Tikvica Kresi�glavni Ivica Joško Ivo Ante Želimirkuhar Lukovi� Štrbi� Krki� Poša Juriši�

konobar Ante Pero Gjusti �uro VickoCrn�evi� Štrbini� Jerini� Budman Puhjera

pomo�ni Teo Jozo Mario Alen Igorkonobar Ostoji� Sekulo Vu�emilo Sivac �orkalo

�

Miho City of Love Love Atlant AtlantJadran Orsula Pracat Dubrovnik Gunduli� Lapad Song Letter Frauke Trina

Zapovjednik Slavko Ante Hrvoje Božo Predrag Zapovjednik Antun Ivan Leon Ivica NedjeljkoKoncul Svilokos Hure Orli� Stani� Rakigjija Govor�in Bjelokosi� Bušlje Bukvi�

I. �asnik Stjepan Ivica Vlado Marinko Baldo I. �asnik Dane Ivan Pero Ivo Stipopalube Popovi� Kisi� Petruši� Radi� Jerkovi� palube Papak Ivankovi� Brbora Boškovi� Orhanovi�

II. �asnik Ernest Dubravko Roko Vlaho Vlaho II. �asnik Ivan Luko Marijo Ivo Nikolapalube Kakarigji Buratovi� Medi Rustan Andreuzzi palube Jankovi� Dobri� Slade Glavi� Ze�evi�

III. �asnik Tomislav Stijepo Miho Nikša Mario III. �asnik Marinko Vlaho Tomislav Mariopalube Majstorovi� Gandolfi Dadi� Zvone Ron�evi� palube ./. Tkalec Kostren�i� Šestan Mati�evi�kadet �ivo Boris Petar Gjivo vo�a Ante Niko Milan Pasko Milan

Bosolt ./. Matijevi� �ori Njiri� palube Crn�evi� Matkovi� Mileti� Reži� Bokši�kadet kormilar Mladen Denis Ivica Stijepo Dušan

./. ./. ./. ./. ./. Magaš Aleri� Ban Crn�evi� Orli�vo�a Pero Romeo Frano Nikša Pero kormilar Zoran �uro Neven Boško

palube Kralj Nizi �oi� Gavrilica �uraš ./. Brguljan Guriš Jerkovi� Šari�vo�a Pero Rade kormilar Vinko Ljubo Joško Dražen

palube Radovac ./. ./. ./. Gvozden ./. Cvjetkovi� Mati� Putnik Šimovi�kormilar Ivica Božen Frano Igor Silvio kormilar Ivica Slobodan Nikola Dragan

Brleti� Andri� Ajdukovi� Krajina Butorovi� ./. Jovi� Vidojevi� Šango Žili�kormilar Jozo Frano Valentin Marko Jozo mornar Dragutin

Ili� Mileti� Klarin Marojica Kneževi� Dundovi� ./. ./. ./. ./.kormilar Ivan Igor Marijan Tihomir Berislav tesar Božo

Zlošilo Prebisali� Mileti� Mitri� Milov�i� Delalija ./. ./. ./. ./.kormilar Mario Dario Upravitelj Ivo Marko Pavle Nikola Pero

./. Rakulji� ./. ./. Saulan stroja Lopiži� Handabaka �erjan �orak Dub�i�mornar Ivan Ivica Siniša Miho Goran I. �asnik Hrvoje Željko Slobodan Damir Stanko

Popovi� Bur�elez Stilin Radulovi� Mesarek stroja Mostahini� Ban Capurso Prišli� Zovkomornar - II. �asnik Dario Pavo Mladen Mišo Robert

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. stroja Kre�ak Bašica Radovi� Karli� Prka�inUpravitelj Petar Joško Branko Zvonko Frano vježbenik

stroja Petronio Marlais Pa�e Radelji� Pavi� stroja ./. ./. ./. ./. ./.I. �asnik Miho �uro Antonio Zoran Aris brodski Valter Marino Marko

stroja Begovi� Capor Vidiš Milat Vulas elektri�ar ./. Burgun Burmeta Nikolac ./.II. �asnik Dinko Ivica Stipe Denis Sreten elektroni�ar

stroja Radi� Puljizevi� Vladi� Kunica Viši� ./. ./. ./. ./. ./.III. �asnik Baldo Davor Vlaho Slaven Ekrem brodski Nazarijo Mišo Boris Sergije Antun

stroja �upi� Popadi� Tripkovi� Tori� Sari� mehani�ar Boras Hendi� Ili� Zagorac Lobrovi�vježbenik �uro Marijan Ivo glavni Lovre Nediljko Mato Josip Nikola

stroja ./. Musladin Kardov ./. Gardašani� kuhar Botica Kova� Radoje Primorac Pavlinavježbenik konobar Ante Jure Alvaro Ivan Ante

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Mar�inko Radi� Vrenko Marinov Borovo�astroja ./. ./. ./. ./. ./.maza� Josip Ivica

Jaj�evi� ./. ./. �ur�ija ./.�ista�

./. ./. ./. ./. ./. Bobara Orašac Dolibrodski Vladimir Goran Jozo Vjekoslav Zapovjednik Zdravko Lukša �urica

elektri�ar Pipus Vignjevi� Crnogorac Bukarica ./. ob.plovidbe Stojanovi� Tikvica Gustinelektroni�ar Vedran �asnik Petar Drago Nikša

./. ./. ./. ./. Radiši� palube Kuni� Sko�aji� Vezili�pripravnik Hrvoje kormilar Husein Matko Miljenko

elektroni�ar ./. ./. ./. Prka ./. �ubur Maškari� Prižmi�brodski Ivo Pero Joško Marinko Pero kormilar Mišo Vladimir Miho

mehani�ar Dadi� Gverovi� Ivšek Bar�ot Dedo Nikoli� Vuli� Vlaši�brodski Ivan Marko brodski Ivo Ljubo Cvijeto

mehani�ar �ulo ./. ./. ./. Vukeli� motorist I. Matovi� Tikvica Kresi�glavni Ivica Joško Ivo Ante Želimirkuhar Lukovi� Štrbi� Krki� Poša Juriši�

konobar Ante Pero Gjusti �uro VickoCrn�evi� Štrbini� Jerini� Budman Puhjera

pomo�ni Teo Jozo Mario Alen Igorkonobar Ostoji� Sekulo Vu�emilo Sivac �orkalo

34

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

CITY OF DUBROVNIK – Belledune, 26. 11., iskrcaj / Seven Islands, 03. 12., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 12. 12., iskrcaj / Porto Trombetas, 28. 12., ukrcaj tereta boksita / Halifax, 11. 1. , / Port Alfred, 14. 01., iskrcaj / Port Cartier, 19. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Piombino, 03. 02., iskrcaj / Porto Trombetas, 27. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Alfred, 17. 03., iskrcaj / Port Cartier, 21. 03., ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 31. 03., iskrcaj / Puerto Odraz, 14. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / Boca Grande, 30. 04., iskrcaj /

JADRAN – Xiamen, 27. 11., ukrcaj tereta ugljen / Sorel, 11. 01., iskrcaj / Port Cartier, 16. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 29. 01., iskrcaj / Puerto Bolivar, 18. 02., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 23. 02., iskrcaj / Puerto Bolivar, 14. 03., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 26. 03., iskrcaj / Seven Islands, 30. 03., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 06. 04., iskrcaj / Baltimore, 13. 04., ukrcaj tereta ugljena / Asneas, 30. 04., iskrcaj / Kokkol, , 05. 05., ukrcaj tereta željezne rudače / Piombino, 23. 05., iskrcaj /

MIHO PRACAT – Puerto Bolivar, 01. 12., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 22. 12., iskrcaj / Seven Islands, 31. 12., ukrcaj tereta željezne rudače / Piombino, 15. 01., iskrcaj / Porto Trombetas, 04. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Alfred, 22. 02., iskrcaj / Seven Islands, 27. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 05. 03., iskrcaj / Porto Trombetas, 24. 03., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Arthur, 11. 04., iskrcaj / Seven Islands, 15. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 23. 04., iskrcaj / Baltimore, 29. 04., ukrcaj tereta ugljena / Asneas, 14. 05., iskrcaj / Kokkol, , 20. 05., ukrcaj tereta željezne rudače /

KOLOČEP – Qingdao, 30. 11., iskrcaj / Townsville, 15. 12, ukrcaj tereta šećera / Kaohsiung, 27. 12., iskrcaj / IBT Terminal, 15. 01., ukrcaj tereta ugljena / Fukuyama, 30. 01., popravci / Yokohama, 08. 02., popravci / Vancouver, 24. 02., ukrcaj tereta pšenice / Kalama, 03. 03., ukrcaj tereta pšenice / Manila, 29. 03., iskrcaj / Hondagua, 08. 09., iskrcaj / Guangzhou, 19. 04., dokovanje /

KONAVLE – Beaumont, 27. 09., ukrcaj tereta željezne rudače / / Belledune, 12. 12., iskrcaj / Seven Islands, 18. 12., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 26. 12., iskrcaj / Willemstad, 07. 01., popravci / Porto Bolivar, 16. 01., ukrcaj tereta ugljena / Belledune, 29. 01., iskrcaj / Seven Islands, 04. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 11. 02., iskrcaj / Seven Islands, 22. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Sparrows Point, 01. 03., iskrcaj / Porto Bolivar, 15. 03., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 21. 03., iskrcaj / Puerto Bolivar, 31. 03., ukrcaj tereta ugljena / Jacksonville, 08. 04., iskrcaj / Puerto Prodeco, 16. 04., ukrcaj tereta ugljena / Point Tupper, 03. 05., iskrcaj / Port Cartier, 09. 05., ukrcaj tereta željezne rudače /

GUNDULIĆ – Gladstone, 25. 11., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 30. 11., iskrcaj / Gladstone, 06. 12., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 11. 12., iskrcaj / Gladstone, 16. 12., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 24. 12., iskrcaj / Gladstone, 31. 12., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 07. 01., iskrcaj / Whyalla, 17. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Nanjing, 08. 02., iskrcaj / Susaki, 16. 02., ukrcaj tereta limestone / Port Kembla, 06. 03., iskrcaj / Gladstone, 12. 03., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 20. 03., iskrcaj / Gladstone, 26. 03., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 31. 03., iskrcaj / Gladstone, 05. 04., ukrcaj tereta alumine / NewCastle, 14. 04., iskrcaj / Port Latta, 21. 04.,

ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla, 23. 04., isklrcaj / Port Kembla, 26. 04., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Westernport, 30. 04., ukrcaj / GETALDIĆ – Kinura, 16. 12., iskrcaj / Nagoya, 20. 12., iskrcaj / Tagonoura, 22. 12., iskrcaj / Cocktaoo Island, 04. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Bayuquan, 19. 01., iskrcaj / Kwangyang, 23. 01., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Mundra, 09. 02., iskrcaj / Mormugao, 14. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Lianyungang, 11. 03., iskrcaj / Grotte Eylandt, 28. 03., ukrcaj tereta magneziske rudače / Bell Bay, 10. 04., iskrcaj / Port Latta, 16. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / Port Kembla, 19. 04., iskrcaj / Gladstone, 23. 04., ukrcaj tereta alumine / Newcastle, 29. 04., iskrcaj / Gladstone, 04. 05., ukrcaj tereta alumine / Newcastle, 16. 05., iskrcaj /

MLJET – Missriver, 25. 11., iskrcaj/popravci / Tampico, 05. 12., iskrcaj / Beaumont, 13. 12., ukrcaj tereta petrokoksa / Civitavecchia, 04. 01., iskrcaj / Alexandria, 16. 01., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / New Orleans, 19. 02., iskrcaj / Missriver, 05. 03., ukrcaj tereta pšenice / Puerto Cabello, 17. 03., iskrcaj / La Guaira, 05. 04., iskrcaj / Point Lisas, 08. 04., ukrcaj tereta urea / Quebec, 28. 04., iskrcaj / Cote St. Catharine, 04. 05., iskrcaj / Havre St. Pierre, 19. 05., ukrcaj tereta ilmenita /

ORSULA – St. Petersburg, 27. 11., ukrcaj tereta žita / Antwerp, 07. 12., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Aviles, 16. 12., ukrcaj tereta copper koncentrata / Gijon, 17. 12., ukrcaj copper koncentrata / Sorel, 08. 01., iskrcaj / Montreal, 10. 01., iskrcaj / Sorel, 14. 01., ukrcaj tereta titaniuma / Quebec, 16. 01., ukrcaj tereta copper koncentrata / Kristiansund, 28. 01., iskrcaj / Hamburg, 31, 01., iskrcaj / Rotterdam, 01. 02., iskrcaj / Antwerp, 04. 02., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Montreal, 21. 02., iskrcaj / Seven Islands, 08. 03., iskrcaj / Cacouna, 16. 03., ukrcaj tereta scrapa / Alexandria, 04. 04., iskrcaj / Ain Sukhna, 19. 04., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Sorel, 13. 05., iskrcaj /

OLUJA – El Dekheila, 30. 11. ukrcaj tereta soli / Boston, 24. 12., iskrcaj / Paranam, 09. 01., ukrcaj tereta alumine / Villa do Conde, 21. 01., ukrcaj tereta alumine / Sundalsora, 08. 02., iskrcaj / Kalneset, 16. 02., ukrcaj tereta pijeska / Rostock, 24. 02., ukrcaj tereta ječma / Tarragona, 23. 03., iskrcaj / Cartagena, 01. 04., popravci / Ilheus, 21. 04., ukrcaj tereta soje / Brake, 16. 05., iskrcaj /

PELJEŠAC – Weipa, 26. 12., ukrcaj tereta boksita / Porto Vesme, 27. 01., iskrcaj / Port Cartier, 16. 02., ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 27. 02., iskrcaj / Marracaibo, 13. 03., ukrcaj tereta ugljena / Providence, 27. 03., iskrcaj / Port Cartier, 03. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / Myrtle Grove, 14. 04., iskrcaj / Puerto Bolivar, 25. 04., ukrcaj tereta ugljena / Mobile, 01. 05., iskrcaj / Puerto Bolivar, 12. 05., ukrcaj tereta ugljena /

PETKA – Porto Trombetas, 01. 12., ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 18. 12., iskrcaj / Porto Trombetas, 06. 01., ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 24. 01., iskrcaj / Porto Trombetas, 11. 02., ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 26. 02., iskrcaj / Halifax, 05. 03., popravci / Porto Trombetas, 18. 03., ukrcaj tereta boksita / Port Alfred, 01. 04., iskrcaj / Seven Islands, 06. 04., ukrcaj tereta željezne rudače / Kaohsiung, 18. 05., iskrcaj /

SVETI NIKOLA I – Kendawang, 29. 11., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Qingdao, 18. 12., iskrcaj / Hong Kong, 29. 12. ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Kuantan, 03. 01., iskrcaj / Cockatoo Island, 21. 01., ukrcaj tereta željezne rudače / Xiamen, 02. 02., iskrcaj / Villanueva, 08. 02., ukrcaj

tereta rudače / Shekou, 14. 02., iskrcaj / Mourilyan, 26. 02., ukrcaj tereta šećera / Inchon, 15. 03., iskrcaj / Xingang, 21. 03., ukrcaj tereta željezne rudače / Mopko, 27. 03., ukrcaj tereta željezne rudače / Kaohsiung, 30. 03., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / Houston, 17. 05., iskrcaj /

SVETI VLAHO – Savona, 12. 12., iskrcaj / Porto Empedocle, 17. 12., iskrcaj / Taranto, 25. 12., ukrcaj tereta željeznih proizvoda / New Haven, 02. 02., iskrcaj / Houston, 10. 02., iskrcaj / New Orleans, 14. 02., iskrcaj/ukrcaj tereta žita / Veracruz, 01. 03., iskrcaj / New Orleans, 09. 03., ukrcaj tereta pšenice / Ringaskiddy, 03. 04., iskrcaj / Rotterdam, 07. 04., iskrcaj / Ghent, 13. 04., ukrcaj tereta slaga / Port Everglades, 30. 04., iskrcaj / New Orleans, 17. 05., ukrcaj tereta žita /

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

LAPAD – Klaipeda, 15. 11., iskrcaj / Antwerp, 15. 12., ukrcaj / Abidjan, 08. 01., iskrcaj /ukrcaj / Antwerp, 30. 01., iskrcaj/ukrcaj / Ghalaouet, 10. 02., iskrcaj / ceuta, 11. 02., / Antwerp, 01. 03., ukrcaj / Ravenna, 18.03., iskrcaj/ukrcaj / Rostock, 05. 04., iskrcaj / Rotterdam, 17. 04., ukrcaj / Immingham, 20. 04., ukrcaj / Agios Nicolaos, 04. 05., iskrcaj / Bar, 07. 05., iskrcaj /

LOVE LETTER – Bahrain, 18. 11., iskrcaj / Ras Laffan, 29. 11., iskrcaj / Mumbai, 06. 12., ukrcaj / Mesaieed, 16. 12., iskrcaj / Ras Laffan, 17. 12., iskrcaj / Bahrain, 20. 12., iskrcaj / Essenai, 05. 01., ukrcaj / Mumbai, 12. 01., ukrcaj / Kandla, 15. 01., ukrcaj / Khor Fakkao, 25. 01., iskrcaj / Mesaieed, 27. 01., iskrcaj / Ras Laffan, 01. 02., iskrcaj / Bahrain, 04. 02., iskrcaj / Karwar, 11. 02., ukrcaj / Mumbai, 16. 02., ukrcaj / Mangalore, 19. 02., ukrcaj / Changshu, 14. 03., iskrcaj / Xiamen, 18. 03., iskrcaj / Kobe, 24. 03., iskrcaj / Kanazawa, 30. 03., ukrcaj / Tianjin, 06. 04., iskrcaj / Shanghai, 14. 04., iskrcaj / Masan, 18. 04., ukrcaj / Cailan, 28. 04., ukrcaj / Laem Chabang, 05. 05., ukrcaj / Ciwandan, 16. 05., ukrcaj /

LOVE SONG – Cuwandan, 21. 11., ukrcaj / Ras Laffan, 07. 12., iskrcaj / Kandla, 15. 12., ukrcaj / Hong Kong, 09. 01., iskrcaj / Xiamen, 13. 01., iskrcaj / Muroran, 21. 01., ukrcaj / Singapore, 07. 02., iskrcaj / Kobe, 27. 02., ukrcaj / Singapore, 12. 03., iskrcaj / Port Kelang, 14. 03., ukrcaj / Laem Chabang, 18. 03., ukrcaj / Singapore, 24. 03., ukrcaj / Mesaieed, 09. 04., iskrcaj / Ras Laffan, 11. 04., iskrcaj / Mundra, 17. 04., ukrcaj / Shanghai, 30. 04., iskrcaj / Masan, 15. 05., ukrcaj / Ulsan, 17. 05., iskrcaj /

ATLANT FRAUKE – Yokohama, 08. 12., preuzimanje / Qingdao, 13. 12., ukrcaj / Sanya, 19. 12., ukrcaj / Singapore, 25. 12., ukrcaj / Port Kelang, 27. 12., ukrcaj / Ras Laffan, 12. 01., iskrcaj / Dubai, 17. 01., iskrcaj / Hayderpasa, 30. 01., iskrcaj / Porto Marghera, 08. 02., ukrcaj / Ravenna, 10. 02., ukrcaj / Taranto, 14. 02., ukrcaj / Egersund, 26. 02., iskrcaj / Aberdeen, 02. 03., iskrcaj / Rotterdam, 05. 03., ukrcaj / steishamn, 22. 03., ukrcaj / Hondikneeset, 24. 03., ukrcaj / Rotterdam, 27. 03., ukrcaj / Santos, 14. 04., iskrcaj / Rio de Janeiro, 17. 04., iskrcaj / Niteroi, 17. 04., iskrcaj / Rio de Janeiro, 18. 04., ukrcaj / Santos, 20. 04., ukrcaj / Houston, 09. 05., iskrcaj/ukrcaj /

ATLANT TRINA - Cadiz, 21. 02., preuzimanje / New Castle, 01. 03., ukrcaj / Aviles, 06. 03., ukrcaj / Vitoria, 20. 03., iskrcaj / Santos, 28. 03., ukrcaj / Albany, 13. 04., iskrcaj / New York, 17. 04., ukrcaj / Savannah, 19. 04., ukrcaj / Jaksonville, 22. 04., ukrcaj / Rio de Janeiro, 15. 05., iskrcaj /

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik u periodu od 15. studenog 2005. do 15. svibnja 2006. godine

34

35

P/B KONAVLI(ex. Irish Hasel)

Sagrađen u West Hartelpoolu 1950.g.BRT 5.366NRT 2.981DWT 8.840

Dužina preko svega: 136,06 mNajveća širina: 17,57 m

Visina na sredini broda: 7,80 mPogonski stroj: parni snage 2.243 kW

Najveća brzina: 11,0 NM

Preuzet u flotu 27.05.1960.g. od Irish Shipping Co. iz Dublina

Prodan Slobodnoj plovidbi iz Šibenika 10.10.1966.g.

35

PRVA POSADA BRODA KONAVLI – svibanj 1960.g.Šoša Želislav, zapovjednik; Sturica Nikola, I. časnik palube; Regjo Vlaho, II. časnik palube; Šoletić Luko, III. časnik palube; Kosović Neđo, RTG; Vrh Ivan, upravitelj stroja; Paviškov Nikola, I. časnik stroja; Carminatti Ivo, I. časnik stroja; Malašić Slavko, II. časnik stroja; Murati Ivo, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Radaić Ivan, kormilar; Savin Antun, kormilar; Šužberić Šime, kormilar; Surić Božo, kormilar; Bilan Miro, mornar; Tomas Franko, mornar; Bilić Vjekoslav, vođa stroja; Gazde Marin, mehaničar; Lisica Šime, mazač; Palunko Ivan, mazač; Kusalo Pero, ložač; Glavan Božo, ložač; Pavlović Jozo, ložač; Salković Zvonimir, ložač; Jurković Mate, čistač; Zadravec Drago, čistač; Tipić Josip, I. kuhar; Gregov Šime, II. kuhar; Crvelin Kuzma, I. konobar; Milić Miho, II. konobar; Bulić Edi, kadet; Štemberger Drago, vježbenik stroja; Lončar Tomislav, mladić palube; Kotlar Luko, mladić sobe; Radulović Boro, mladić kuhinje.

Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Davor Obradović, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&mFotografije: Željko Tutnjević i Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Predsjednik Uprave: kap. Ante Jerković

36

ATLANTbulletinbulletin

M/B ATLANT TRINA

M/B ATLANT FRAUKE