NAKNADA ŠTETE U OBLIKU NOVČANE RENTE – ZASTARA POTRAŽIVANJA – IZGUBLJENA NAPOJNICA

Vlatka Paškvalin Bošković, dipl. pravnica

Općinski građanski sud u Zagrebu

UKRATKO O POPRAVLJANJU IMOVINSKE ŠTETE

• osnovne odredbe o načinu popravljanja imovinske štete sadržane u čl. 1085. – 1088. ZOO-a (ranije čl. 185.-188. ZOO-a)

• promjena terminologije: „popravljanje imovinske štete”

• u smislu odredbe čl. 1085. ZOO-a imovinska šteta se može popraviti uspostavom prijašnjeg stanja i/ili novčanom naknadom

• novčana naknada se određuje u jednom iznosu, a u zakonom propisanim slučajevima i u obliku rente

• Renta je naknada štete u novčanom obliku, čiji ukupni iznos nije poznat u vrijeme odlučivanja o tužbenom zahtjevu, plaća se periodično, u unaprijed utvrđenim iznosima

• Naknada u obliku rente određuje se :

– u slučaju smrti

– u slučaju tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja

doživotno ili za određeno vrijeme (čl. 1088. st. 1.)

• Pravo na rentu postoji :

– zbog izgubljenog uzdržavanja ili pomaganja (čl. 1094.)

– zbog gubitka zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad (čl. 1095. st. 2)

– zbog trajno povećanih potreba (čl. 1095.st.2)

– zbog uništenja ili umanjenja mogućnosti daljnjeg razvijanja ili napredovanja (čl. 1095. st.2.)

ZASTARA POTRAŽIVANJA – općenito

• zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze

• zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena

• materijalno pravni prigovor

• sud ne pazi po službenoj dužnosti

• odluka o prigovoru - presudom

ZASTARA TRAŽBINE NAKNADE ŠTETE

• zastara tražbine naknade štete procjenjuje se prema odredbi čl. 230. i

231. ZOO-a (ranije čl. 376. i 377.)

• bez obzira zahtijeva li se naknada:

- za već nastalu štetu ili

- za štetu koja će sukcesivno nastajati u budućnosti

• bez obzira zahtijeva li se naknada:

- u obliku novčane rente ili

- u jednokratnom iznosu

Čl. 230. ZOO-a

• tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine otkad je oštećena osoba doznala za štetu

i osobu koja je štetu počinila (subjektivni rok)

• u svakom slučaju zastarijeva za 5 godina otkad je šteta nastala (objektivni rok)

• Početak tijeka subjektivnog roka prema čl. 230. st. 1. ZOO-a ovisi kumulativno o dvjema činjenicama:

- o saznanju za štetu

- o saznanju za štetnika

• Saznanje za štetu razumijeva saznanje o postojanju štete i opsegu štete (elementima visine, poznate okolnosti iz kojih se može utvrditi visina štete)

• Saznanje za štetnika određuje se prema vremenu kad su oštećenoj osobi bili dostupni podaci o osobi štetnika potrebni za poduzimanje odgovarajućih radnji radi ostvarenja naknade štete

• U sudskoj praksi je često sporan trenutak saznanja oštećenika za štetu

Renta za tuđu pomoć i njegu

• prema sudskoj praksi, u načelu, smatra se da je oštećenik doznao za štetu u vidu trajno povećanih potreba (tzv. renta za tuđu pomoć i njegu) najkasnije završetkom liječenja i stabilizacijom zdravstvenog stanja

• kako rok zastarjelosti počinje teći saznanjem oštećenika za štetu, bitan je trenutak spoznaje oštećenika da su mu potrebe trajno povećane, da zbog posljedica ozljeđivanja više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je prije ozljeđivanja obavljao i da mu je sada za iste potrebna pomoć druge osobe, odnosno trenutak spoznaje da mu je potrebna medicinska njega

• taj trenutak spoznaje oštećenika se u pravilu preklapa sa završetkom liječenja i stabilizacijom zdravstvenog stanja

• primijećeno je da se ponekad kao trenutak spoznaje za štetu (saznanja za trajno povećane potrebe) utvrđuje datum izrade medicinskog vještačenja provedenog tijekom parničnog postupka, kojim je utvrđeno da su kod oštećenika potrebe trajno povećane, npr. da mu je trajno potrebna pomoć druge osobe od 4 sata tjedno

• postavlja se pitanje saznaje li oštećenik vještačenjem da su mu potrebe trajno povećane ili saznanje o tome stječe u svakodnevnom životu, vlastitom spoznajom da neke poslove/radnje (koje je prije obavljao) nakon završetka liječenja više ne može obavljati i da mu je sada za iste potrebna pomoć druge osobe?

• bitno je utvrditi kada je oštećenik spoznao da su mu trajno povećane potrebe, taj trenutak se ne mora preklapati sa datumom medicinskog vještačenja

Buduća neizvjesna šteta – nova šteta

• za buduću štetu koja je posljedica uzroka ranije štetne radnje i koja nije s njom vremenski povezana

niti je njezino nastupanje izvjesno, rok zastare početi će teći od dana kada u budućnosti nastane šteta

• tako npr. u situaciji kad je kod oštećenika nastupilo pogoršanje zdravstvenog stanja, koje rezultira i trajno povećanim potrebama (za tuđom pomoći i njegom), a nakon što je pravomoćno okončan prethodni postupak u kojem je oštećenik ostvario naknadu (za druge vidove) štete

• kada u takvoj situaciji oštećenik tužbom postavlja rentni odštetni zahtjev za tuđu pomoć i njegu, prigovor zastare je potrebno raspraviti samo primjenom odredbi čl. 230. i 231. ZOO-a, jer se radi o novoj šteti i utvrditi je li protekao trogodišnji rok, koji počinje teći saznanjem oštećenika za štetu

• nema mjesta primjeni odredbi o prekidu zastare zbog prethodno vođenog postupka (čl. 245. st. 3.) jer se radi o „novoj” šteti

Zahtjev maloljetnog oštećenika

• u sudskoj praksi primijećeno da se ponekad kao datum početka tijeka zastarnog roka uzima

datum punoljetnosti, o tome i mišljenja liječnika vještaka

• ZOO-om nije predviđena nikakva zapreka tijeka zastare za potraživanja maloljetnika i drugih poslovno nesposobnih osoba

• kad je predmet spora zahtjev maloljetnog oštećenika (ili poslovno nesposobne osobe) trenutak spoznaje oštećenika o nastupu štete računa se od trenutka kad je zakonski zastupnik takve osobe u smislu odredbe čl.230. i 231. saznao za štetu i štetnika

• zastara teče i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li ili nemaju zakonskog zastupnika

• međutim, zastara tražbine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika (čl. 239. st. 1. i 2. )

Renta zbog izgubljene zarade

• često je predmet spora naknada štete koja je nastala tužiteljevim umirovljenjem

(zbog gubitka radne sposobnosti), pri čemu utužena renta predstavlja razliku između plaće koju je/ili bi tužitelj ostvarivao radeći u svojem zanimanju i mirovine koju prima

• ta tražbina dospijeva, u pravilu, primitkom rješenja kojim je utvrđeno pravo na mirovinu, odnosno prema nekim stavovima sudske prakse od pravomoćnosti tog rješenja, od kojeg datuma teče zastarni rok

• Rješenjem o pravu iz mirovinskog osiguranja u pravilu je naznačeno:

– o kojem se pravu radi

– otkad to pravo pripada osiguraniku

– svota mirovinskog osiguranja

• obratiti pažnju na situaciju kada je rješenjem HZMO-a utvrđeno pravo na mirovinu, ali ne i visina i to stoga što je sam oštećenik uzrokovao odgodu prava na isplatu mirovine, time što nije uplatio potrebne doprinose koji su bili uvjetom za utvrđivanje visine mirovine i njenu isplatu

• u takvoj situaciji rok zastare potraživanja s osnove rente zbog izgubljene zarade počinje teći od primitka rješenja kojim je utvrđeno pravo na mirovinu, jer je oštećenik tada objektivno mogao saznati i za visinu mirovine

• oštećenik se ne može pozivati na vlastite propuste u svoju korist prilikom ostvarivanja zakonom zajamčenih prava

Primjena čl. 231. ZOO-a, tzv. privilegirani rok • kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen

dulji rok zastare, tražbina naknade štete zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona

• pravomoćna osuđujuća presuda • prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom prekid zastarijevanja

zahtjeva za naknadu štete • zastarijevanje počinje ponovno teći od pravomoćnosti osuđujuće kaznene

presude • relativni rok zastare kaznenog progona • nema kumuliranja rokova iz čl. 230. i čl. 231. • primijeniti onaj čl. po kojem zastara nije nastupila • nebitan trenutak spoznaje oštećenika za štetu za procjenu je li nastupila

zastara

• u parnici je sud samo iznimno ovlašten ispitivati ima li štetna radnja kojom je šteta počinjena elemente bića kaznenog djela

• samo ako kazneni postupak nije proveden zbog određenih procesnih smetnji, npr. smrt odgovorne osobe

• ne u situaciji nastupa apsolutne zastare kaznenog progona

• ne u situaciji kad je unatoč poduzetim radnjama ovlaštenih državnih tijela počinitelj ostao nepoznat

Preinaka tužbenog zahtjeva ili ne ? • npr. tužbom oštećena osoba potražuje naknadu neimovinske štete i imovinske

štete za tuđu pomoć u jednom iznosu, za vrijeme dok traje liječenje, neposredno nakon ozljeđivanja

• nakon provedenog vještačenja, kojim se utvrđuje i trajna potreba za tuđom pomoći od nekog razdoblja ubuduće, postavlja zahtjev za plaćanjem rente

• bitno raspraviti radi li se ili ne o preinaci zahtjeva (kvalitativnoj promijeni tužbenog zahtjeva, uz bitno izmijenjenu činjeničnu osnovu) i shodno tome raspraviti prigovor zastare

• ako se radi o preinaci, postupak u pogledu tog novog zahtjeva, pokrenut je podnošenjem tog zahtjeva sudu, a ne podnošenjem tužbe

• utuženjem nije došlo do prekidanja zastarijevanja u pogledu novo postavljenog zahtjeva – sada za naknadu štete u vidu novčane rente zbog trajno povećanih potreba

• podnošenjem tužbe radi ostvarivanja naknade jednog oblika štete, ne prekida se zastarijevanje potraživanja drugog oblika štete

Ali ima i drugačijih stavova sudske prakse

• Prema nekim stavovima sudske prakse, uvijek je riječ o naknadi za isti vid štete, a to je potreba za tuđom pomoći, bez obzira:

- da li se zahtijeva naknada za vrijeme trajanja liječenja (neko kraće vrijeme) ili

- se zahtijeva plaćanje rente zbog trajno povećanih potreba

• Primjer iz sudske prakse: kada je tužitelj u prethodno vođenom postupku u roku iz čl. 230. ZOO-a zahtijevao naknadu štete za tuđu pomoć te iz tog temelja ostvario naknadu za određeno razdoblje, od pravomoćnog okončanja tog postupka, teče novi zastarni rok, sada za potraživanje tužitelja za naknadu štete za tuđu pomoć koju sada zahtjeva u vidu rente. Naknada štete u vidu tuđe pomoći, može se ostvarivati sukcesivno ili pak u vidu rente. Pri tome, riječ je uvijek o naknadi za isti vid štete, a to je potreba za tuđom pomoći, a da li će se naknada ostvarivati sukcesivno ili u vidu rente pitanje je načina na koji se šteta naknađuje, a ne vida same štete.

• U odnosu na ovaj primjer, prigovor zastare je otklonjen primjenom čl. 245. st. 3. ZOO-a

Povišenje tužbenog zahtjeva

• Ponekad tijekom postupka, u kojem je predmet zahtjeva naknada štete u

obliku novčane rente, tužitelj (oštećenik) povisuje tužbeni zahtjev, u pravilu, nakon provedenog vještačenja

• Prema stavovima sudske prakse smatra se da nije nastupila zastara potraživanja tužitelja u dijelu kojim je zahtjev povišen u odnosu na prvotno postavljen zahtjev u tužbi, jer je tijek zastare prekinut utuženjem

ZASTARA SAMOG PRAVA

• ima li u sporovima koji se vode radi naknade štete mjesta primjeni odredbe čl. 227.

ZOO-a??

• analizom novije sudske prakse uočeno da prevladava mišljenje da nema mjesta primjeni te odredbe

• prigovor zastare treba cijeniti primjenom odredbi čl. 230. i 231., jer se radi o naknadi imovinske štete, koja se popravlja u obliku novčane rente , koja u pravilu, dospijeva mjesečno, ali nije povremeno potraživanju u smislu čl. 227. ZOO-a

• dakle ako je u trenutku postavljanja zahtjeva (utuženja) protekao rok iz čl. 230. i 231., prestalo je pravo oštećenog zahtijevati ispunjenje obveze – isplatu naknade štete i posljedično tome odbiti zahtjev !

• niti za 3 godine unatrag od utuženja

Renta zbog izgubljene zarade - u vidu izgubljene napojnice

• Zarada je svaka imovinska korist koja se postiže radom

• Odredba čl. 1095. ne ograničava zaradu samo na određenu vrstu zarade

• Svaka zarada koju je oštećenik ostvarivao, a više ju ne ostvaruje (zbog štetnog događaja koji je rezultirao gubitkom radne sposobnosti) je gubitak u njegovoj imovini

• Tako i izgubljena napojnica

• novčani iznos koji se uobičajeno ostavlja osobi koja poslužuje gosta, kao nagrada gosta poslužitelju ugostiteljskih usluga

• Je li napojnica podložna oporezivanju?

• Stav - u izgubljenu zaradu ne uračunava se dio zarade ostvaren neplaćanjem poreza i doprinosa

Je li napojnica dohodak od nesamostalne djelatnosti? • Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, a

Pravilnik o porezu na dohodak podrobnije razrađuje primjenu odredbi tog Zakona • Do 01.01.2005.g. čl. 12. st. 1. ZPD-a u svezi sa čl. 11. st. 4. Pravilnika jasno definirao da

je napojnica primitak po osnovi nesamostalnog rada • Nakon tog datuma pa do danas zakonskom regulativom više nije tako jasno definirano je

li napojnica podložna oporezivanju • Česte izmjene ZPD-a i Pravilnika • Danas definirano da su primici po osnovi nesamostalnog rada sva dobra (novac, stvari,

materijalna prava), koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, a smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati,

• valja promisliti je li napojnica primitak od nesamostalnog rada i time podložna oporezivanju, jer:

- ima novčanu vrijednost - ostvaruje se na temelju rada koji se obavlja kod poslodavca - i porezni obveznik može njome raspolagati

• U pogledu utvrđivanja visine:

- polazna osnova prosječni dnevni promet

- koliko ljudi radi u smjeni

- uvid u Pravilnik o radu (kako je organiziran radni tjedan)

- duljina godišnjeg odmora

- plaćanje napojnice u gotovini ili kroz račun

- kroz račun, ili kod plaćanja kreditnim karticama postoji li dogovor sa poslodavcem o isplati te nagrade

- oportuno provesti financijsko vještačenje

HVALA NA PAŽNJI