Posjetite forum http://bosniainfocentar.phpbb3now.com/index.php

Pošto ovo smatram izuzetno VAŢNIM da se jasno pokaţe da je ISTO JEDAN bizantski car

Manuel Komnen takoĎe jednako vidio BOSANCE kao narod, isto kao i raniji, takoĎe

bizantski car (istina 200 godina ranije) Konstantin Porfinogenit koje je naveo serbloe i hrvate

u DAI

dakle, isti su izvori, bizantski carevi

takoĎe još jedan vaţan pomen bosanaca od strane "oca hrvatske povijesne znanosti" kako ga

sami nazivaju

Ivana Lučića (1640-1679) u svome djelu: O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, izdatom uprvi

put u Amsterdamu 1666.god gdje navodi

Prastari hrvatski ljetopis (17. st.) (Lucius: De regno Dalm. et Croat., str. 309), pripovieda:

Citat:

»Poslije toga kad se razcijepilo kraljevstvo (Hrvatska) u dijelove, izabrase Bošnjacigod.

1079. sebi posebnog poglavara; isto učiniše i Neretljani; a Hrvati izaberu za vladara tuĎinca.«

Malo zatim, po istoj kronici, kralj Bela zavlada svim dielovima Zvonimirove drţave: Bosnom,

Hrvatskom, Dalmacijom, Neretvanskom Krajinom.

Ivan Lučić u svom djelu izdatom 1666.god JEDINO I ISKLJUČIVO vidi Bosance u

Bosni

u još starijem djelu, napisanom 1601.godine Mavro Orbini JEDINO VIDI BOSANCE

jasno razlikuje NARODE UGRE I BOSANCE

a bogami i BOSANKE Jelica bosanka, druga Tvrkova ţena

a razlikuje bosanke od hrvatica, hrvatice ţene Dabišine

jeste li znali da se BOŠNJANI spominju u LJPD,.....NISTE...naravno da niste jer su nam

tako prezentovali stvari drugi, a isitna je sasvim drugačija !!

Kao prvo treba istaći nevjerovatnu činjenicu da i mnoga značajna historijska vrela, a Ljetopis

popa Dukljanina to zasigurno jeste, su tumačena od mnogih svjetskih, hrvatskih povijesničara

ili srpskih istoričara iskrivljeno, jednostrano i pristrasno, idući čak dotle da su se u prevodima

IZOSTAVLJALE vrlo značajne riječi

Ovaj primjer izdanja LJPD je prezentan primjer toga.

Dakle ovo je deseto po redu izdanje LJPD a učinjeno je ovaj put od strane Matice Hrvatske u

Zagrebu 1950.god. u obradi Dr.Vladimira Mošina i prevodima

na hrvatski sa LATINSKE REDAKCIJE Stjepana Mencingera i Vjekoslava Štefanića.

Latinskom redakcijom se smatra verzija Ljetopisa koja je sačuvana u Vatikanu, a u prepisu

Ivana Lučića, koji ga je poklonio Vatikanu, i koji je prema tom rukopisu objavio Ljetopis u

sovm pozantom djelu „De regno Dalamtiae at Croatiae“ 1666.god. str.287-309 a kao zaseban dio „Presbyteri Diocleatis regnum Slavorum“.

Tu verziju latinske redakcije ovom prilikom prevode gore spomenuta imena 1950.god. na

hrvatski jezik, ali na taj način da istovremeno ovo izdanje omogućava s čitaocu da

nesposredno slijedi i latinski i prijevod latinskog originala na savremeni hrvatski jezik, ali i uz

praćenje

ORIGINALNOG teksta HRVATSKE REDAKCIJE Ljetopisa koja je pronaĎena

početkom XVI vijeka u Krajini, u Makarskom primorju u doba kneza Jurja Markovića iz

plemena Kačića.

Prvi je prepisao Papalić 1509/1510 a sa ovog njegovog prepisa

Kaletić u Omišu pravi prepis za sebe 1546.

i taj je prepis došao u ruke Ivana Lucića., a ovaj ga poklonio Vatikanskoj biblioteci, gdje se i

čuva.

Praktički ovo bi trebalo značiti da je latinska redakcija identična hravtskoj, ali nije tako, na što

ja i stavljam POENTU !!! Zašto je to drugačije prevoĎeno meni nije jasno, i zašto su

izostavljene ključne stvari, isto tako ne mogu odogonetnuti, ali ovdje UKAZUJEM na veoma

bitnu ČINJENICU a to je da se u HRVATSKOJ REDAKCIJI na samom početku XX

poglavlja spominju BOŠNJANI !!!!!!! dok te riječi nema u latinskoj

redakciji kao ni u prevodu.

Šta je ispravno neka svako presudi za sebe !!

Ako uzmemo za tačno Hadžijahićeve pretpostavke o vremenu nastanka LJPD koje on smješta (za razliku od uobičijanih oko 1149.g.) u 1078.god je biskup Petar pripremio Hrvatsku hroniku pred odlazak u RIM kako bi to bila argumentacija pred papom o uspostavi Dukljanske nadbiskupije na

Duvanjskom saboru o kojem je riječ u LJPD; onda imamo dakle ovdje NAJSTARIJI SPOMEN BOŠNJANA 1078.godin

Plus što ovaj dio LJPD se odnosi i opisuje period dešavanja od 846-864 jer se opisuje hrvatski

kralj Trpimir koji vlada u pomenutom periodu dakle historija POZNAJE BOŠNJANE kao faktor historijskih zbivanja , u ovom vremenskom periodu !!!! DAKLE PRIJE PISANJA DAI jer jednako kao što se srbi i hrvati pozivaju na DAI pisan oko 950.g. da opisuje događaje iz ranije prošlosti pri čemu se oni spominju u tim događajima, tako jednako i LJPD pisan oko 1078.god. opisuje događaje iz ranije prošlosti, dakle od 846-864 gdje kao faktorI dešavanja se spominju i navode

BOŠNJANI !! Iako je upitno da li uopšte treba raspravljati o nečemu što je svakome ko to ţeli sve jasno,

moţda je ipak zbog „tvrdih“ glava, čiji broj nije /naţalost/ mali, potrebno iznijeti par

„argumenata“ na ovoj temi. Dakle, jedan od glavnih izvora gdje se Bošnjani konstantno

spominju jesu povelje bosanskih vladara, u kojima se JEDINO I ISKLJUČIVO spominju, ali

mnogi zlonamjerno ţele „dokazati“ (bezuspješno) da je to kao teritorijalna odrednica za

toboţe srbe ili hrvate koji su naselili Bosnu, i eto kao nešto im palo na pamet da se „prozovu“

Bošnjanima.

1—kao prvo moţe se postaviti logično pitanje

--kako to da hrvati pošto su se naselili u Dalmaciji koja je bila već etablirano ime, već dobro

historijski poznato i prije doseljenja hrvata (ne prije 640.god.) nisu takoĎe „preuzeli“ ime

teritorije koju su naselili, te se analogno tezi o bošnjanima kao teritorijalnoj odrednici

PROZVALI DALMATINCIMA,a što bi bilo za očekivati s obzirom na etabliranost IMENA

Dalmacija (jer su se dalmatincima nazivali i preostalo romansko/latinsko stanovnišrvo po

gradovima) nego su SAČUVALI svoje ime hrvata, čak znači i u Dalmaciji, te nazvali kasnije i

novostvorenu svoju drţavu Hrvatskom.

--Odnosno, kako to da taj dio hrvata koji se toboţe doselio u Bosnu nije ISTO TAKO sačuvao

ime hrvata (a koje se ama baš nigdje ne spominje u Bosni u relevantnim historijskim vrelima

sve do 19.vijeka) nego valjda dobio „amneziju“, šta li, te zaboravili da su hrvati te se eto

prozvali Bošnjanima po zemlji koju su naselili, pogotovo što ime Bosne i ne postoji u to

vrijeme doseljenja hrvata, te je stoga više nelogično da u zemlji koja NIJE IMALA IMENA ti

kao doseljeni hrvati ne sačuvaju svoje ime hrvata, a kojeg su sačuvali u zemlji etabliranog

imena, u Dalmaciji

Jedini logičan odgovor bi i bio da se hrvati NISU NIKAD ni doselili u Bosnu, jer to područje

je već odranije bilo naseljeno Slavenima (još od vremena Ostrogotdke drţave,100-150 godina

prije doseljavanja hrvatskog plemena)

2-slično pitanje se moţe postaviti i na tezu o tome da su srbi naselili Bosnu; kako

to da su i oni eto nešto zaboravili da se zovu serbli, dok to npr. odmah tik u susjednoj Raškoj

NISU zaboravili da su serbli, nego to ime SAČUVALI i odrţali. Nije Bosna bila

stotinama/hiljadama kilometara daleko od Raške, nego baš obratno, područja koja su se

naslanjala jedno na drugo, te je stoga više začudo kako da se ko biva isti narod srba u tim

područjima jedno do drugoga, u jednom SAČUVA ime srbi a u drugom kao nešto „zaboravi“

da su srbi, te se eto prozovu Bošnjanima.

--osim toga, postoji i drugo pitanje, kako to da se srbli u Raškoj, po istoj toj iznesenoj tezi o

Bošnjanima kao teritorijalnoj odrednici ne prozvaše RAŠANIMA, dakle po teritoriji koju su

naselili pa bi i to bila teritorijlna odrednica za srble u Raškoj. Pošto historijska vrela NE

POZNAJU Rašane, nego jedino srble u Raškoj, stoga bi bilo za očekivat jednako tako i

spominjanje i srba u Bosni, MeĎutim historijska vrela NE POZNAJU srbe u Bosni , kao što se

spominju srbli u Raškoj, nego su u Bosni JEDINO BOŠNJANI.

Jedini odgovor koji se nameće je da se serbli nikad i nisu doselili u Bosnu, već jedino i samo

u rašku !!

A sada NEOBORIV DOKAZ da Bošnjani NISU teritorijalna odrednica, a to je

Stepanova povelja iz 1324.g. u kojoj se kao BOŠNJANI

svjedoci navode lokalna vlastela od USORE, SOLI, DONJIH

KRAJA, I KONAČNO IZ HUMA ( OD RAME, NERETVE I

HUMA). Pošto su sve ovo područja koja su bila nekad zasebna i NISU SPADALA U

MATIČNU BOSNU, onda se u njoj spomenuta vlastela ne bi nazivala Bošnjanima, jer ako je

to samo teritorijalna odrednica, Hum ili Donji kraji nisu nikad činili „jezgrenu Bosnu“ pa bi

se Bošnjanin moglo odnositi eventualno samo na Vuka Šćitkovića kao bosanskog vojvodu ili

Tepčiju Radosava, knezova Dabiše i Dragoša, a za ostale bi takoĎe bile upotrebljenje

TERITORIJALNE ODREDNICE : usorani, soljani, donjokrajišnici, humljani (za Vuka

Vučkovića i braću od Neretve,vojvodu Bogdana s braćom od Duvna, te kneza Ostoju

Pribojevića od Rame.

A pošto to tako nije navedeno nego se za SVE NJIH NAVODI DA SU BOŠNJANI dakle i za

one u Donjim Krajima, i za one u Zahumlju, i Podgorju, i Usori i Soli A NE SAMO ONE IZ

BOSNE (uţe) to je stoga sasvim jasno i očigledno da je BOŠNJANIN

NARODNOSNA/ETNIČKA a NE. teritorijlna odrednica za spomenute svjedoke sa skoro

cijelog područja današnje BiH.

i ALEKSANDAR SOLOVJEV vidi BOŠNJANE iz svih krajeva Bosne

da su svjedoci BOŠNJANI iz svih dijelova BOSNE potvrđuje i Mihajlo Dinić

Posjetite forum http://bosniainfocentar.phpbb3now.com/index.php