NAJČEŠDE BOLESTI SRCA U PASA

Marin Torti, dr. med. vet. Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

Klinika za unutarnje bolesti marin.torti@vef.hr

O SRCU... Sastoji se od četiri šupljine: (1) Lijeve pretklijetke (atrija) (2) Desne pretklijetke (3) Lijeve klijetke (ventrikula) (4) Desne klijetke Lijeva pretklijetka prima krv bogatu

kisikom iz pluda, dok desna pretklijetka prima krvi iz ostatka organizma (pr. jetre, mozga, crijeva....)

Lijeva klijetka svojim kontrakcijama tjera krv bogatu kisikom u različite organe, dok desna klijetka tjera krv siromašnu kisikom u pluda

Između pretklijetka i klijetka, te klijetka i aorte te pludne arterije postoje zalisci koji osiguravaju normalan tok krvi unutar srca

KAKO IZGLEDA AKCIJA ZDRAVOG SRCA

KOJE SU “VRSTE” BOLESTI SRCA U PASA?

BOLESTI SRCA

STEČENE BOLESTI PRIROĐENE BOLESTI

DEGENERATIVNA BOLEST SRČANIH

ZALISTAKA

DILATACIJSKA KARDIOMIOPATIJA

U 95% SLUČAJEVA

KOLIKO SU ČESTE BOLESTI SRCA U PASA?

• otprilike 10% svih pasa boluje od srčane bolesti, a vjerojatnost da pas oboli se povedava sa starošdu

• primjerice, u slučaju degenerativne bolesti srčanih zalistaka:

10% pasa starosti 5 do 8 godina obolijeva,

20-25% pasa starosti 9 do 15 godina,

30-35% pasa starijih od 13 godina i

75% pasa starijih od 16 godina

ŠTO ZNAČI: “ZALISTCI SU BOLESNI?”

• kod degenerativne bolesti atrioventrikulskih zalistaka (onih koji se nalaze između pretklijetki i klijetki) listidi zalistaka više ne prijanju jedan uz drugi, ved u manjoj ili vedoj mjeri ostaje otvor kroz koji se krv vrada “unatrag”, što dovodi do pojave šuma koji se čuje pri auskultaciji srca

KAKO IZGLEDAJU BOLESNI ZALISTCI?

A KADA JE “SRČANI MIŠID BOLESTAN”?

• pod dilatacijskom kardiomiopatijom podrazumijevamo bolest srčanog mišida kod koje su kontrakcije srčanog mišida slabe što dovodi do slabljenja funkcije srca kao pumpe, pa nije zadovoljavajuda opskrba organa krvlju

KAKO POSUMNJATI NA SRČANU BOLEST?

• u početnim stadijima, kada organizam može još uvijek kompenzirati promjenu uglavnom nema znakova bolesti

• znakovi bolesti često su suptilni, pa ih se pripisuje “starenju” psa

• kako bolest napreduje znakovi su sve vidljiviji i značajniji

• imate psa pasmine predisponirane na bolest

ZNAKOVI BOLESTI SRCA

BOLEST SRCA

ZNAKOVI OD STRANE DIŠNOG SUSTAVA

PROMJENE U PONAŠANJU

OSTALI ZNAKOVI

(1) KAŠALJ (2) UBRZANO

DISANJE (3) ZADUHA U

ŠETNJAMA (4) OTEŽANO

DISANJE

(1) BRZO ZAMARANJE U ŠETNJI

(2) PRESTANAK “IGRE”, NEVOLJKO ODLAŽENJE U ŠETNJU

(3) GUBITAK ENERGIJE (4) “DEPRESIJA”

(1) GUBITAK NA TJELESNOJ MASI

(2) SLABIJI APETIT (3) NEMIR (OSOBITO

NODU) (4) NESVJESTICE ILI

KOLAPS (5) OTEČEN TRBUH

PASMINSKE PREDISPOZICIJE

DEGENERATIVNA BOLEST AV-ZALISTAKA

DILATACIJSKA KARDIOMIOPATIJA

1. BOSTONSKI TERIJERI 2. KAVALIRSKI ŠPANIJELI

KRALJA CHARLESA 3. ČIUAUE 4. FOKSTERIJERI 5. PATULJASTI GUBIČARI 6. MINIJATURNE I SREDNJE

PUDLE 7. PATULJASTI PINČERI 8. PEKINEZERI 9. POMERANSKI PSI 10. VIPETI......

1. AFGANISTANSKI HRTOVI 2. AMERIČKI KOKER

ŠPANIJELI 3. ENGLESKI KOKER

ŠPANIJELI 4. NJEMAČKI BOKSERI 5. DALMATINSKI PSI 6. DOBERMAN PINČERI 7. ENGLESKI BULDOZI 8. NJEMAČKE DOGE 9. IRSKI VUČJI HRTOVI 10. ŠKOTSKI JELENSKI PSI.....

NA KOJI NAČIN VETERINAR DOLAZI DO DIJAGNOZE?

(1) uzimanjem anamnestičkih podataka: podaci o pasmini, starosti, preboljelim bolestima, lijekovima...

(2) kliničkim pregledom: tjelesna građa i masa, ponašanje, frekvencija disanja, frekvencija rada srca, pregled vidljivih sluznica, auskultacija srca i pluda, palpacija abdomena...

(3) rentgenografski, ehokardiografski (ultrazvuk srca), elektrokardiografski, mjerenjem krvnog tlaka....

AUSKULTACIJA SRCA I PLUDA

• klinička metoda pretrage

• osluškivanje srčanih tonova i dišnog šuma pomodu stetoskopa

• otkrivanje srčanih šumova i aritmija

RENTGENOGRAFIJA

• “snimanje pluda i srca”: procijenjivanje transparentnosti parenhima pluda, siluete srca, kalibra dušnika....

EHOKARDIOGRAFIJA

• ili jednostavnije ultrazvučna pretraga srca

• neinvazivna metoda pretrage kojom se dobiva uvid u anatomske strukture srca i njihove prostorne međuodnose; dopler pretragom dobivamo podatke o smjerovima i brzinama protoka krvi, te postojanju turbulena i volumenu protoka

EHOKARDIOGRAFIJA

ELEKTROKARDIOGRAFIJA

• bilježimo električnu aktivnost srca, a pretraga predstavlja zlatni standard u dijagnostici aritmija

P

Q

R

S

T

ELEKTROKARDIOGRAFIJA

KAKO MOŽEMO POMODI NAŠIM LJUBIMCIMA?

• nažalost, radi se o kroničnim, progresivnim bolestima koje de s vremenom dovesti do zastojnog (kongestivnog) zatajivanja srca i uginuda

• medikamentoznim liječenjem možemo usporiti progresiju, no ne možemo promijeniti konačan ishod bolesti

KAKO MOŽEMO POMODI NAŠIM LJUBIMCIMA?

• svrha je primjene lijekova poboljšanje kvalitete života

• kako liječimo bolesno srce?

SKUPINE LIJEKOVA

DIURETICI

ACE INHIBITORI

INODILATATORI

KAKO DJELUJU LIJEKOVI ZA SRCE?

• diuretici, najčešde furosemid, uklanjaju suvišak tekudine (pr. u pludima)

• ACE inhibitori (pr. enalapril) djelujudi na angiotenzin proširuju sužene krvne žile (snizuju tlak) te na taj način olakšavaju srcu da tjera krv “prema naprijed”

• inodilatatori (pr. pimobendan) pojačavaju jačinu kontrakcije srce te proširuju sužene krvne žile

KADA KOJI LIJEK?

• važno je pridržavati se propisanih doza i mijenjati ih u dogovoru s veterinarom

KAKVE SU PROGNOZE?

• kada govorimo o kroničnoj bolesti zalistaka preklinička faza traje od 4 do 6 godina, dok vrijeme preživljavanja nakon razvoja kongestivnog zatajivanja srca varira (oko 2 do 3 godine)

• kod dilatacijske kardiomiopatije opreznija prognoza, krade vrijeme preživljavanja, ovisno o veličini psa

I SAMO KRATKO O KUDNOJ NJEZI

• redovita primjena propisane terapije... doze de se mijenjati (liječenje je dinamično)

• pradenje životinje – najčešde mjerenje frekvencije disanja, pradenje učestalosti kašlja i njegovih kvaliteta (suh ili vlažan), apetita, ponašanja...

• razinu tjelesne aktivnosti odrediti u dogovoru s veterinarom

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI! PITANJA?

PRIROĐENE SRČANE GREŠKE U PASA I MAČAKA

PRIROĐENA SRČANA GREŠKA SPOLNA

PREDISPOZICIJA

PASMINSKA PREDISPOZICIJA

patentni duktus arteriozus Ž pudl, njemački ovčar, pomeranski špic,

šetlandski ovčar, škotski ovčar, malteški

psić, jorkširski terijer, čivava, kovrčavi

psić, nizozemski špic, američki koker

španijel, rotvajler, engleski springer

španijel, plavi irski terijer, njufaundlender,

labradorski retriver, jazavčar, njemački

ovčar, patuljasti gubičar, irski seter,

sijamska mačka

subaortalna stenoza njufaundlender, rotvajler, zlatni retriver,

njemački bokser, njemačka doga, njemački

kratkodlaki ptičar, njemački ovčar,

flandrijski govedarski pas, engleski buldog,

samojed

aortalna (valvularna) stenoza bulterijer

pulmonalna stenoza engleski buldog, zapadnoškotski bijeli

terijer, erdelski terijer, jorkširski terijer,

škotski terijer, bigl, mastif, samojed,

patuljasti gubičar, američki koker španijel,

njemački bokser, čivava, bojkin španijel,

samojed

displazija trikuspidalnog zalistka labradorski retriver, zlatni retriver,

njemački ovčar, vajmarski ptičar, njemačka

doga, staroengleski ovčar

displazija mitralnog zalistka bulterijer, rotvajler, zlatni retriver,

njufaundlender, mastif, njemački ovčar,

njemčka doga

ventrikulski septalni defekt lejklendski terijer, zapadnoškotski bijeli

terijer, engleski springer španijel, baset,

nizozemski špic, akita, shih-tzu, engleski

buldog

atrijski septalni defekt njemački bokser, doberman pinč, samojed

tetralogija Fallot nizozemski špic, engleski buldog

perzistirajući desni luk aorte njemački ovčar, njemačka doga, irski seter