nacionalna strategija za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

EU projekt proveden od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

NACIONALNA STRATEGIJA ZA CJELOŽIVOTNO PROFESIONALNO

USMJERAVANJE I RAZVOJ KARIJEREU REPUBLICI HRVATSKOJ

2014 - 2020

PRIJEDLOG NACRTA

0


UVOD

1. UVODNA RAZMATRANJA

2. VIZIJA, NAČELA I STRATEŠKI CILJEVI

2.1.Vizija2.2.Načela pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i

upravljanja karijerom2.3.Strateški ciljevi2.4.Resursi

ANALIZA POLITIKA U PODRUČJU CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA I RAZVOJA KARIJERE

2.5.Međunarodni kontekst2.6.Politike Europske unije2.7.Hrvatski kontekst

2.7.1. Tradicija profesionalnog usmjeravanja2.7.2. Strateški okvir za implementaciju cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja

2.8.Nacionalni dionici2.9.Pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja

karijere u obrazovnom sektoru

2.10. Pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u sektoru zapošljavanja

2.10.1. Profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za učenike i studente

2.11. Pristup i učinkovitost pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere

2.11.1. Osjetljive skupine

2.12. Praćenje i evaluacija 2.13. Kvalifikacije, kompetencije i kontinuirano usavršavanje savjetnika

za profesionalno usmjeravanje 2.14. Sudjelovanje u međunarodnim udruženjima2.15. Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i

razvoj karijere

3. OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI NACIONALNOG FORUMA I MJERE ZA NJIHOVO OSTVARIVANJE

1


Opći cilj

Osigurati učinkovitu koordinaciju sudjelovanja dionika u pružanju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom putem dogovorenih uloga i odgovornosti te podupiranjem pristupa kontinuiranog dijaloga

Specifični ciljevi

3.1. Unaprijediti pravni i institucionalni temelj za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom

3.2. Utvrditi standarde kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u skladu s Okvirom za osiguravanje kvalitete i evidencija (QAE) Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

3.3. Razviti sustav pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom koji je dostupan i pristupačan svim građanima

3.4. Poticati razvoj programa za stručno usavršavanje savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i upravljanje karijerom na razini diplomskog i poslijediplomskog studija te osigurati kontinuirano stručno usavršavanje savjetnika

3.5. Ojačati stjecanje znanja za razvoj karijere i profesionalnog usmjeravanja unutar obrazovnih institucija (škola, učilišta i institucija visokog obrazovanja) kroz naglašavanje značaja razvoja vještina upravljanja karijerom

3.6. Kreirati strategiju za komunikaciju i uključivanje javnosti, radi promicanja koristi od cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

3.7. Osigurati dostupnost visoko kvalitetnih informacija o karijerama i tržištu rada putem što šireg spektra različitih medija

3.8. Provesti istraživanje koje bi pokazalo vrijednost (koristi i troškova) usluga profesionalnog usmjeravanja

3.9. Promicati primjenu novih tehnologija u praksi cjeloživotnog 3.10. profesionalnog usmjeravanja s ciljem širenja pristupa i postizanja

učinkovitosti u osiguravanju usmjeravanja3.11. Razviti strategiju uključivanja korisnika usluga cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom u praćenje i evaluaciju navedenih usluga

3.12. Surađivati sa socijalnim partnerima na razvoju portfelja usluga za podupiranje razvoja karijera pojedinaca i skupina na tržištu rada

3.13. Povećati učinkovitu uključenost poslodavaca u osmišljavanje i provedbu programa stjecanju znanja o razvoju karijere i profesionalnom usmjeravanju

3.14. Razviti i unaprijediti pružanje usluga za osjetljive i rizične skupine, posebice one koje su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada koje se smanjuje

2


3.15. Unaprijediti daljnji razvoj sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom osiguravanjem izvora financiranja

3.16. Sudjelovati u radu Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i Međunarodnog udruženja za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEVG) kako bi se ostvarile koristi od mogućnosti učenja iz primjera najboljih praksi unutar cijele Europske unije i šire.

4. AKCIJSKI PLAN – definiran od strane Vlade RH

5. PRILOZI

A. Prilog 1 (Opis poslova Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje)

B. Prilog 2 (SWOT analiza)

C. Prilog 3 (Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – pojmovnik Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja)

3


UVOD

Izrada Nacionalne strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Strategija) predstavlja prvi korak u sustavnom rješavanju statusa cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave, sustave zapošljavanja i socijalnog uključivanja, te je jedan od prioriteta Vlade Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Turbulentne gospodarske i tehnološke promjene prisiljavaju pojedince da mijenjaju više poslova tijekom svoga radnoga vijeka. Model "jedan posao za cijeli život" zamijenio je model karijere u kojem osoba stječe iskustva na različitim poslovima, kroz formalne, neformalne ili informalne (npr. iz obiteljskog života) oblike učenja. Profesionalno usmjeravanje, potrebno pojedincima kako bi upravljali vlastitom karijerom, postaje sve važnije u svim fazama života: tijekom obrazovanja, prilikom donošenja odluka o odabiru obrazovanja (npr. o upisu u strukovnu školu ili gimnaziju, na fakultet, na tečajeve, programe usavršavanja), prilikom potrage za poslom ili promjene trenutnog radnog mjesta, kada je pojedincima potrebna potpora u usklađivanju poslovnog i privatnog života te im je potrebna pomoć za ponovno uključivanje u radno društvo, primjerice, u slučajevima kada napuštaju školovanje ili su dugotrajno nezaposleni ili neaktivni.

Vlada Republike Hrvatske svjesna je činjenice da strateški gospodarski ciljevi ovise o razvoju ljudskih potencijala. Vlada zato želi pružiti potporu pojedincima tijekom njihovih života kako bi uspješno upravljali karijerom te donosili odgovarajuće i promišljene odluke o obrazovanju, usavršavanju i zapošljavanju. Nacionalna strategija za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere može se smatrati podlogom za unapređenje ovog sustava.

1. UVODNA RAZMATRANJA

Starategija predstavlja jedan od alata za razvoj ljudskih potencijala u dinamičnom, promjenjivom gospodarstvu i društvu. Nacionalna strategija ima za cilj poticati razvoj ljudskih potencijala s naglaskom na vještine upravljanja karijerom.Osim toga, pruža formalni okvir za promicanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te pružanje kvalitetnih informacija o karijeri, savjetovanja, usmjeravanja i obrazovanja te okuplja ključne dionike u razvoju pružanja usluga, pozivajući se pri tome na najbolju međunarodnu, posebice europsku, praksu i trendove.

Strategijom se nastoje zadovoljiti potrebe pojedinaca i postići gospodarski i politički ciljevi. Koristi za pojedinca: lakše donošenje odluka, učinkoviti prijelazi iz

4


svijeta obrazovanja u svijet rada, razvoj samopouzdanja i zadovoljstva radnim mjestom. Koristi na političkoj i gospodarskoj razini: veća stopa sudjelovanja u procesu cjeloživotnog učenja, kontinuirano cjeloživotno učenje, unaprjeđenje funkcioniranja tržišta rada omogućavanjem fleksibilnosti tržišta rada i mobilnosti radne snage, povećanje stope zaposlenosti radne snage te zapošljivosti kao i promicanje socijalne uključenosti. Strategija nastoji povezati ulogu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere sa sustavima koji nastoje potaknuti gospodarski rast (npr. regionalne strategije razvoja ljudskih potencijala) i/ili smanjiti troškove (npr. smanjenje broja pojedinaca koji napuštaju programe obrazovanja ili s u riziku od nezaposlenosti).

Sljedeći dijagram predočava kako se potrebe pojedinca kao i politički ciljevi mogu zadovoljiti pomoću stjecanja vještina upravljanja karijerom.

Ušteda na nezaposlenostii povlasticama, zdravstvu

i kriminalu

Socijalna uključenost i socijalna pravednost, mentalno

i fizičko zdravlje,smanjenje stope kriminala

Povećanje razinesudjelovanja

nezaposlenih, neaktivnih i

osjetljivihskupina

na tržištu rada

GOSPODARSKI UTJECAJPODRŠKE I USMJERAVANJA ZA

RAZVOJ KARIJERE

Povećana nacionalnaproduktivnost i konkurentnost

Pozitivan razvoj

vještina i karijere

trenutne radne snage

SOCIJALNI UTJECAJI PROCESA POTPORE RAZVOJU KARIJERE

Zadovoljstvo poslomi kvaliteta radnog života

Informirani izbori o radu i cjeloživotnom

obrazovanju+

Jednostavniji prijelazi

+ Vještine

upravljanja karijerom

Izvor: Hirsch, W (2006.) preuzeto iz: Career development at work – a review of career guidance to support people in employment. CEDEFOP European Centre for the Development of Vocational Training (2008.)

Strategija bi trebala utvrditi odnos države prema cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju, moguću ulogu profesionalnog usmjeravanja u društvu te načine uspostave partnerskih odnosa. Potrebno je, dakle, precizno definirati prava, obveze i mogućnosti ključnih dionika u području obrazovanja, zapošljavanja i socijalne uključenosti te jasne institucionalne mehanizme koji otvaraju put uslugama profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere te ih etabliraju ih u društvu.

5


Značajke Strategije su sljedeće:

temelji se na dogovoru svih dionika; prepoznaje i podržava razvoj cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i

razvoja karijere; dugoročna je, ne ovisi o mandatu samo jedne vlade

Ova Strategija izrađena je unutar projekta Europske unije “Usluge HZZ-a korisnicima: Unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška”. Na samom početku projekta postalo je jasno da je Nacionalna strategija za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje nužna za uspostavu okvira za razvoj sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja tijekom trajanja projekta, ali i nakon završetka projekta. Izrada nacrta Strategije ne bi bila moguća bez aktivnog sudjelovanja članova radne skupine za Nacionalni forum koji su raspravljali o strukturi i sadržaju dokumenta, te zaposlenika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Njihova predanost i entuzijazam bili su presudni za izradu prijedloga ove Nacionalne strategije.

Razdoblje provedbe Strategije (sedam godina) podudara se s provedbom (do 2020. godine) Strategije za rast Europske unije (Europa 2020.) i europskih strateških ciljeva u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020).

2. VIZIJA, NAČELA I STRATEŠKI CILJEVI

2.1 Vizija

“Sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj će osigurati svim građanima pristup odgovarajućim uslugama i informacijama u cilju potpore u cjeloživotnom razvoju karijere.“

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje sastavni je dio modernih obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za (pre)usmjeravanje svih generacija kako bi stekli vještine koje su im potrebne za 21. stoljeće. U kontekstu visoke nezaposlenosti, profesionalno usmjeravanje može pružiti informacije pojedincima, bez obzira na njihovu dob ili razinu kvalifikacija, o mogućnostima učenja kojima se stječu nove vještine prijeko potrebne na tržištu rada ili one vještine koje povećavaju mogućnosti za samozapošljavanje i poduzetništvo. Profesionalno usmjeravanje doprinosi ostvarenju glavnih ciljeva programa Europa 2020: smanjenje broja osoba koje napuštaju školovanje, povećanje stope osoba koje sudjeluju u tercijarnom obrazovanju, povećanje stope zaposlenosti i borba protiv socijalne isključenosti.

Kao što Vijeće Europske unije naglašava u svojoj Rezoluciji o boljoj integraciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u strategije cjeloživotnog učenja iz 2008.

6


godine1, usmjeravanje predstavlja ključnu dimenziju cjeloživotnog i sveobuhvatnog učenja. Profesionalno usmjeravanje tijekom obrazovanja ne samo da učenicima pomaže da donesu odluke o budućim zanimanjima, nego ih sprječava da prerano napuste školovanje te ih potiče na upis na fakultete i druge visokoobrazovne ustanove.

2.2 Načela pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom

Vijeće Europe u svojoj Rezoluciji o jačanju politika, sustava i praksi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja iz svibnja 2004. godine2 podsjeća na važnost izrade zajedničkih ciljeva i načela pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom na europskoj razini kako bi se na taj način pružila potpora razvoju nacionalnih politika i sustava. Rezolucijom se pojedinac postavlja u središte procesa pružanja takvih usluga. Rezolucija naglašava važnost:

(i) preusmjeravanja pružanja usluga tako da se razvijaju pojedinačne kompetencije za upravljanje karijerom;

(ii) proširenja pristupa uslugama; (iii) unaprjeđenja usluga.

Temelj pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja čine sljedeća načela:

Usmjerenost na korisnika

neovisnost – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje poštuje slobodu izbora karijere i osobnog razvoja građanina/korisnika

nepristranost – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje obavlja se jedino u interesu građanina, na usmjeravanje ne utječu pružatelj usluge, interesi ustanove ni zaklade. Također, cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ne diskriminira građane na temelju spola, dobi, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti, invaliditeta i slično

zaštita podataka – građani imaju pravo na zaštitu i privatnost svojih osobnih podataka koje iznose u procesu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

jednake mogućnosti – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svim građanima omogućuje i promiče jednake mogućnosti u obrazovanju i poslu

holistički pristup – cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere cijeni odluke građana/korisnika u osobnom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu

1 Vijeće Europske unije: Bolja integracija cjeloživotnog usmjeravanja u strategije cjeloživotnog učenja, 2905. sastanak vijeća vezan za obrazovanje, mlade i kulturu, Bruxelles, 21. studenog 2008.2 Vijeće Europske unije. Jačanje politika, sustava i praksi usmjeravanja tijekom života, 9286/04 EDUC 109 SOC 234. 2004.

7


Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom omogućuju građanima:

aktivno sudjelovanje – profesionalno usmjeravanje je suradnička aktivnost između građanina i pružatelja usluge i drugih važnih dionika (npr. pružatelja usluga obrazovanja, tvrtki, članova obitelji, interesa zajednice) i izgrađuje se aktivnim sudjelovanjem samog građanina

osnaživanje – profesionalno usmjeravanje pomaže građaninu postati sposoban planirati i upravljati svojim učenjem, karijerom, te uz to povezanim prijelazima

Dostupnost usluga

transparentnost – obilježja omogućenih usluga usmjeravanja odmah je jasna građaninu

prijateljski pristup i empatija – osoblje koje obavlja usluge građaninu pruža ozračje dobrodošlice

kontinuitet – usluge usmjeravanja pomažu građanima kroz tijek učenja i posla, te osobne i društvene tranzicije kroz koje prolaze ili koje susreću

dostupnost – svi građani, u bilo kojem razdoblju svoga života, imaju pravo pristupa uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja3

pristupačnost – profesionalnom usmjeravanju može se pristupiti na fleksibilne i načine prilagođene potrebama korisnika – osobno, telefonski, putem elektroničke pošte, a dostupno je u vremenu i na mjestima u skladu s potrebama građana

odgovornost – usmjeravanje obavlja se kroz širok raspon metoda kako bi zadovoljilo različite potrebe građana

Osiguranje kvalitete

primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom – korištene metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi u koju se koriste

3 Europska socijalna povelja, članak 9. – Pravo na profesionalno usmjeravanje: "S obzirom na osiguranje učinkovitog provođenja prava na profesionalno usmjeravanje, strane se obvezuju kako će prema potrebi omogućavati ili promovirati uslugu koja će pomoći svim ljudima, uključujući i osobe s invaliditetom, riješiti probleme vezane uz izbor zanimanja i napredovanje u zanimanju, uz poštivanje individualnih osobina pojedinca te odnos tih osobina prema profesionalnim mogućnostima: ta pomoć treba biti dostupna i besplatna mladima, uključujući i školsku djecu, te odraslima". (revidirano 1996.)

8


neprekidno unapređenje – usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog unapređivanja, koja uključuje redovnu povratnu informaciju građana, kontinuiranu evaluaciju što savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere omogućuje podlogu kontinuirano usavršavanje i unapređenje

pravo na prigovor/objašnjenje – u slučaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja, građani imaju pravo žalbe kroz službene postupke

kompetentno osoblje – osoblje koje pruža usluge ima ovlaštenje države da prepozna i zadovolji potrebe građana i, kad je to potrebno, uputi građana prikladnijoj ustanovi/usluzi

2.3 Strateški ciljevi

Resorna ministarstva u Republici Hrvatskoj utvrdila su strateške ciljeve koji trebaju osigurati da se usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere pružaju u skladu s najboljom praksom u Europskoj uniji, nadograđuju na prednosti postojeće prakse u Hrvatskoj i da imaju za krajnji cilj stvaranje sinergije između političkih ciljeva u područjima obrazovanja, zapošljavanja i socijalnog uključivanja.

Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere odlučuje koji su strateški ciljevi prioriteti te dogovara Plan rada. U određivanju prioriteta potrebno je voditi računa o tome koji su prioriteti hitni te u kojem se razdoblju mogu postići: tako razlikujemo kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne prioritete – a sve u kontekstu ove sedmogodišnje Strategije.

Nacionalni forum odlučuje i o tome koje su agencije/organizacije odgovorne za postizanje pojedinih ciljeva. Utvrđeni strateški ciljevi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoj karijere važni su i utječu na strateške ciljeve ostalih agencija u Hrvatskoj. Dobro bi bilo potaknuti takve agencije/organizacije da usporede svoj rad sa sadržajem Strategije te da surađuju s Nacionalnim forumom u postizanju zajedničkih ciljeva.

2.4 Resursi

Provedba ovakve sveobuhvatne Strategije zahtijeva angažman brojnih organizacija i agencija iz javnog, privatnog i nevladinog sektora. Neke od tih organizacija mogu koristiti svoje postojeće resurse za postizanje strateških ciljeva.

Međutim, potrebno je alocirati dodatna sredstva kako bi se uvele promjene u pružanju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere koje su sadržane u ovom strateškom dokumentu. To mogu biti:

(i) sredstva koja vlada izdvaja za Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere i dodjeljuje agencijama/ organizacijama za postizanje ciljeva koji su sadržani u planu rada;

9


(ii) sredstva partnerskih agencija koja se mogu primijeniti na aktivnosti koje se tiču ispunjenja ove Strategije, ali i drugih prioriteta samih agencija (primjerice, moguće je primijeniti model u kojem nacionalne agencije izdvajaju dio sredstava, a ostatak se financira iz bespovratnih sredstava pomoći - dobar primjer za to su tzv. darovnice Europske unije);

(iii) vanjsko financiranje: strukturni fondovi Europske unije mogu biti izvor sredstava – prema potrebi, u suradnji s drugim agencijama – čime se potiče postizanje strateških ciljeva cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere

ANALIZA POLITIKA U PODRUČJU CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA I RAZVOJA KARIJERE

2.5 Međunarodni kontekst

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka i Europska komisija definiraju cjeloživotno profesionalno usmjeravanje na sljedeći način:

‘Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitom profesionalnom karijerom. Usluge usmjeravanja mogu se pružati u školama, na sveučilištima i učilištima, u obrazovnim ustanovama, u državnom zavodu za zapošljavanje, na radnom mjestu, unutar mjesne zajednice ili nevladinih udruga te u privatnom sektoru. Aktivnosti mogu biti individualne ili grupne, te se mogu pružati izravno ili na daljinu). Uključuju pružanje informacija o karijeri (u tiskanom, digitalnom obliku te u ostalim oblicima), alate za procjenu i samoprocjenu, konzultacije, programe usavršavanja (kako bi korisnici ojačali samosvijest, postali svjesni prilika koje im se nude i stekli vještine upravljanja karijerom), testne programe usavršavanja (iskušavanje mogućnosti prije odabira), programe traženja posla i pružanje usluga u situacijama promjene posla, karijere i sl.’4

Ova definicija odražava stvarnost modernog gospodarstva u kojem izbor karijere nije samo pitanje koje se javlja tijekom prijelaza iz svijeta obrazovanja u svijet rada ili prijelaza iz obveznog školovanja u visoko obrazovanje, nego se dotiče i ostalih složenijih i višekratnih prijelaza u području obrazovanja i zapošljavanja tijekom života. Korisnici, bez obzira na dob, trebaju razvijati vještine i kompetencije kako bi maksimalno iskoristili prilike koje im se pružaju i kako bi slijedili karijerni put koji je najprikladniji za njih.

4Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj: Career Guidance and Public Policy: Bridging the Gap. Pariz, 2004.

10


Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere trebaju pomoći korisnicima da:

razviju vještine koje su im potrebne da donesu optimalne odluke o karijeri; jasno razumiju posljedice izbora karijere, zanimanja, obrazovanja ili posla te

budu sposobni donositi smislene i realistične odluke o karijeri; se uključe u cjeloživotno učenje, budu motivirani raditi na svom profesionalnom

razvoju kako bi ostvarili svoje potencijale; nauče kako se služiti informacijama vezano uz područja obrazovanja,

zapošljavanja i socijalne uključenosti te budu informirani o profesionalnim mogućnostima;

razviju vještine planiranja i upravljanja karijerom; prikupljaju kvalitetne informacije o mogućnostima u razvoju karijere, tržištu rada

i imaju pristup uslugama profesionalnog usmjeravanja; koriste tehnologiju koja im olakšava samostalno traženje informacija i

samoprocjenu te na taj način pomaže u donošenju odluka o karijeri

Uloga savjetnika za profesionalno usmjeravanje ključna je za razvoj vještina upravljanja karijerom pojedinaca. OECD-ova analiza razlika u prihodima među zemljama pokazuje da se tek polovica varijance može pripisati razlikama u obrazovnim kvalifikacijama i mjerljivim vještinama njihovih građana.5 Preostala varijanca posljedica je razlika među sposobnostima osoba u upravljanju svojim vještinama te njihovom unapređenju: sposobnosti učenja, definiranja potreba za učenjem, upravljanja učenjem i sposobnosti korištenja vještina u planiranju karijere, traženju posla i vještinama upravljanja.

Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja potvrdila je sljedeće: "Vještine upravljanja karijerom niz su kompetencija koje pojedincima i skupinama omogućavaju strukturirane načine prikupljanja, analiziranja, sintetiziranja i organiziranja znanja o sebi, informacija vezanih uz obrazovanje i zanimanje, kao i razvoj i vještina donošenja i provedbe odluka te promjena".6

Ne postoji jedna univerzalna definicija vještina upravljanja karijerom. Općenito, takve vještine uključuju sljedeće:

razumijevanje vlastitih prednosti i slabosti, potreba i želja i shvaćanje kako se one mijenjaju i razvijaju tijekom života;

sposobnost uočavanja prilika; pristup informacijama o karijeri; sposobnost planiranja i donošenja odluka koje se tiču razvoja karijere; razumijevanje kako cjeloživotno učenje pomaže postizanju ciljeva u

profesionalnom životu i životu općenito; sposobnost pojedinca da se uspješno predstavi u cilju upisa u programe

usavršavanja ili zapošljavanja;

5Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj: Divided we Stand – Why Inequality Keeps Rising. Organisation Pariz, 2011. 6ELGPN Work Package 1: Career Management Skills Reflection Note. Ronald G. Sultana, Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. 2009.

11


sposobnost umrežavanja i izgradnje odnosa.

2.6 Politike Europske unije

Europsko vijeće 2000. godine razvilo je Lisabonsku strategiju7 – desetogodišnju strategiju s ciljem rješavanja problema niske produktivnosti i stagnacije gospodarskog rasta u Europskoj uniji provedbom različitih inicijativa čiji je cilj učiniti Europsku uniju “najkonkurentnijim i najdinamičnijim gospodarstvom na svijetu - temeljenom na znanju, sposobnom održati gospodarski rast i postići potpuno zapošljavanje uz veći broj zaposlenja i bolja radna mjesta te veću društvenu koheziju.” Ciljevi Lisabonske strategije preslikani su u strategiji rasta Europa 2020.

Tijekom proteklog desetljeća, ‘Komunikacija o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju’8 iz 2001. godine i dvije Rezolucije Vijeća Europske unije iz 2004. i 2008. godine bile su važne inicijative Europske komisije koje su najzaslužnije za izradu i razvoj politika profesionalnog usmjeravanja, prakse i znanstvenog istraživanja u tom području u Europi. Vijeće je 2004. godine pozvalo zemlje članice da: “…ojačaju strukture za razvoj politika i sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini uključivanjem odgovarajućih ključnih dionika (ministri, socijalni partneri, zavodi i agencije za zapošljavanje, pružatelji usluga, savjetnici za profesionalno usmjeravanje, obrazovne ustanove i učilišta, potrošači, roditelji i mladi).”9

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje jasno je postavljeno u kontekst cjeloživotnog učenja u Rezoluciji koja naglašava da svi građani Europske unije moraju imati pristup kvalitetnim uslugama profesionalnog usmjeravanja u svim fazama svojih života, kako bi mogli upravljati učenjem i vlastitom karijerom te karijernim prijelazima (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s posla na posao, i ostalo). „Usmjeravanje tijekom života pridonosi postizanju EU ciljeva gospodarskog razvoja, učinkovitog tržišta rada, mobilnosti u izboru zanimanja i zemljopisne mobilnosti, povećavajući učinkovitost ulaganja u obrazovanje i strukovno usavršavanje, cjeloživotno učenje i razvoj ljudskog kapitala i radne snage. Učinkovito pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja ima ključnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i aktivnog građanstva promicanjem angažmana korisnika u vlastitom obrazovanju i usavršavanju i donošenjem smislenih i realističnih odluka o karijeri.”10

Rezolucija Vijeća iz 2008. godine ponovno je definirala profesionalno usmjeravanje kao kontinuiran proces koji pojedincima omogućuje identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju,

7 Europska komisija. Lisbon Growth and Jobs Strategy. 2009.8 Europska komisija: Communication from the Commission of 21 November 2001 on making a European area of lifelong learning a reality9Vijeće Europske unije: Resolution of the Council on strengthening policies, systems and practices in the field of guidance throughout life.. Brisel, 2004.10Ibid

12


osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitom karijerom u kojima uče i/ili koriste te mogućnosti i sposobnosti. „Usmjeravanje uključuje cijeli niz aktivnosti na pojedinačnoj ili grupnoj razini koje se odnose na pružanje informacija, savjetovanje, procjenu sposobnosti, pružanje potpore te poučavanje donošenja odluka i vještina upravljanja karijerom.”11

Rezolucija ističe potrebu za “većom komplementarnošću i suradnjom u različitim područjima, uz suradnju središnjih i lokalnih vlasti, privatnog sektora, relevantnih agencija, socijalnih partnera i lokalne zajednice kako bi se poboljšala učinkovitost pružatelja usluga svima koji trebaju profesionalno usmjeravanje.

Rezolucije iz 2004. i 2008. definiraju četiri prioritetna područja: promicanje stjecanja vještina upravljanja karijerom tijekom života; olakšavanje pristupa svih pojedinaca uslugama profesionalnog usmjeravanja; unaprjeđenje osiguranja kvalitete u pružanju usluga; poticanje koordinacije i suradnje između različitih nacionalnih, regionalnih i

lokalnih dionika.

Poziva se zemlje članice da razmotre: kako izraditi učinkovite, dugotrajne nacionalne i regionalne mehanizme za

koordinaciju i suradnju između ključnih dionika u pružanju usluga cjeloživotnog usmjeravanja;

kako olakšati takvu koordinaciju i suradnju uključivanjem dimenzije profesionalnog usmjeravanja u nacionalne strategije za cjeloživotno učenje i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje;

kako poticati načela partnerstva i lokalnog umrežavanja u pružanju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja;

kako izgraditi zajedničku kulturu, uz osiguranje kvalitete, među različitim pružateljima usluga na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Ova strategija je u skladu s četiri navedena prioritetna područja i naputcima Vijeća zemalja članica.

Druge dvije inicijative Europske unije posebno će utjecati na trendove u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju u desetljećima koja dolaze: Europa 2020 europska je strategija za rast koja želi EU etablirati kao pametno, održivo i inkluzivno gospodarstvo. U tom smislu Europska unija postavila je ciljeve u područjima zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalnog uključivanja i klime / energetike. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje ima važnu ulogu u strategijama kojima se žele postići zacrtani ciljevi u dimenzijama zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja.12

11Resolution of the Council on better integrating lifelong guidance into lifelong learning strategies. Vijeće Europske unije. Brisel, 2008.12Europska komisija: Europa 2020.: Europska strategija pametan, održiv i inkluzivan rast. Brisel, 2010.

13


Europska unija je 2011. godine istaknula kako je gospodarska kriza naglasila važnost obrazovanja odraslih u postizanju ciljeva Europe 2020. EU promiče viziju koja uključuje potrebu “…poticanja razvoja učinkovitih sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, te integriranih sustava za priznavanje neformalnih oblika učenja. 13

Aktualna inicijativa “Nove vještine za nove poslove”14, koja je pokrenuta 2008. godine, ističe plan Europske komisije za unaprjeđenje, predviđanje i usklađivanje vještina.

U Agendi za nove vještine i poslove iz 2010. godine Europska komisija predstavila je niz konkretnih aktivnosti koje će potaknuti:

ubrzanje reformi kojima se poboljšava fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada ("tzv. "fleksigurnost");

stjecanje odgovarajućih vještina za poslove za danas i sutra; unaprjeđenje kvalitete poslova i osiguranje boljih uvjeta rada; olakšanje uvjeta za stvaranje novih radnih mjesta

Agenda nastoji ostvariti ciljeve Europske unije kako bi se broj osoba koje napuštaju školovanje snizio ispod 10% te kako bi se povećao broj osoba koje se nastavljaju obrazovati u sustavu visokog obrazovanja (ili istovjetnog strukovnog obrazovanja).15

Obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020) novi je strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja. Uključuje strateške ciljeve, niz načela za postizanje tih ciljeva, zajedničke metode rada i prioritetna područja. Okvir ima četiri strateška cilja, a svi su važni za područje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja:

kako učiniti cjeloživotno učenje i mobilnost stvarnošću; kako poboljšati kvalitetu i učinkovitost obrazovanja i osposobljavanja; kako promicati etičnost, socijalnu koheziju i aktivno građanstvo; kako potaknuti kreativnost, inovativnost i poduzetnost na svim razinama

obrazovanja i osposobljavanja.16

Razvoj i pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj i pripadajuća Nacionalna strategija imaju ključnu ulogu u postizanju ova četiri cilja.

Europska komisija je 20. studenoga 2012. godine u Strasbourgu predstavila novu strategiju za unaprjeđenje sustava obrazovanja i osposobljavanja Promišljanje obrazovanja: ulaganje u vještine za bolja socioekonomska postignuća17. Cilj ove 13Vijeće Europske unije. Council Resolution on a renewed European agenda for adult learning. Brisel, 2011. 14Europska komisija: New Skills for New Jobs. Anticipating and matching labour market and skills needs. Brisel, 2008.15Europska komisija: An Agenda for New Skills and Jobs: A European contribution towards full employment. Brisel, 2010.16Vijeće Europske unije: Council conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020). Brisel, 2009. 17 Europska komisija: Rethinking Education:Investing in skills for better socio-economic outcomes. EC COM 669, 2012.

14


strategije jest potaknuti zemlje članice da odmah poduzmu mjere koje će osigurati da mladi ljudi razviju vještine i kompetencije potrebne tržištu rada i da ostvare ciljeve zemalja vezane za rast i održavanje radnih mjesta. Uz to, strategija treba doprinijeti ostvarivanju obrazovnih ciljeva naglašenih u europskoj razvojnoj strategiji Europa 2020.

Strategija Promišljanje obrazovanja posebno naglašava problem nezaposlenosti mladih te ranog napuštanja obrazovanja diljem Europske unije i potiče zemlje članice na daljnja ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja te na razvoj vještina, s naglaskom na poduzetničke, i kompetencija koje odgovaraju potrebama tržišta rada.

Kako bi se unaprijedila kvaliteta strukovnih kompetencija, aktivnosti u obrazovanju trebaju biti usmjerene na uspostavljanje i razvoj vrhunskog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poticanje i promicanje učenja na radnom mjestu, olakšavanje procesa priznavanja kvalifikacija stečenih izvan sustava formalnog obrazovanja, identificiranje nastavničkih kompetencija te uspostavljanje partnerstava.

Prioriteti koji su temelj za provedbu obrazovnih reformi u zemljama članicama:

poticanje izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, poboljšanje učinka dijela učenika koji su u riziku od ranog napuštanja

školovanja te koji posjeduju nisku razinu osnovnih vještina, jačanje pružanja transverzalnih vještina koje povećavaju zapošljivost,

kao što su poduzetničke inicijative, digitalne vještine i strani jezici, smanjivanje broj niskokvalificiranih odraslih osoba, intenziviranje korištenje učenja potpomognutog informacijskim i

komunikacijskim tehnologijama te pristup visokokvalitetnim otvorenim obrazovnim sadržajima,

evidentirati i jačati stručne profile svih nastavničkih zanimanja

U godišnjem istraživanju rasta i razvoja (AGS, 2013), Europska komisija je naglasila da države članice trebaju mladima osigurati uspješnu tranziciju iz sustava obrazovanja u svijet rada te aktivno raditi na razvoju i provedbi programa i shema namijenjenih obrazovanju, zapošljavanju i socijalnom uključivanju mladih.

Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i potrošačka pitanja Europske unije (EPSCO) je u veljači 2013. godine usvojilo shemu Garancije za mlade koja se se temelji na preporuci da svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja, tj. završetku formalnog obrazovanja ili u slučaju nezaposlenosti.

Program sadržava suportivne mjere te je preporuka da bude prilagođen nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima.

Ove mjere su na temelje šest prioriteta: - razvoj i unapređenje partnerskog pristupa - rane intervencije - mjere potpore usmjerene integraciji mladih na tržište rada - korištenje europskih strukturalnih fondova - kontinuirana evaluacija i unapređenje programa - brza implementacija mjera

15


Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (engl. European lifelong guidance policy network, ELGPN) utemeljena je 2007. godine s ciljem pomaganja zemljama članicama (uključujući ne samo države-članice Europske Unije (EU) već i države-kandidatkinje te države europskog gospodarskog prostora (EEA) i Europskoj komisiji u razvoju europske suradnje u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovnom sektoru i sektoru zapošljavanja. Navedena Rezolucija Vijeća Europske unije iz 2008. godine ističe ulogu i ciljeve mreže. Republika Hrvatska je članica Mreže od 2011. Godine.

Zahvaljujući dobrim modelima suradnje, mreža održava redovit kontakt s ostalim relevantnim tijelima i mrežama na europskoj i međunarodnoj razini, kao što su: Međunarodna organizacija za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEVG), Europski forum za profesionalno usmjeravanje studenata (FEDORA – sada u sklopu Europskog udruženja za međunarodno obrazovanje), Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe (CEDEFOP), Europska zaklada za strukovnu izobrazbu (ETF), Međunarodni centar za razvoj karijere i javnu politiku (ICCDPP), Mreža javnih zavoda za zapošljavanje (WAPES), Euroguidance, Europska konfederacija sindikata (ETUC) i Europski forum mladih.

Program rada Mreže naslanja se na četiri tematske aktivnosti koje su definirane u gore navedenim Rezolucijama iz 2004. i 2008. godine. Njegujući multidisciplinarno shvaćanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, ELGPN analizira kako profesionalno usmjeravanje, kao integralni, međusektorski element, može potaknuti razvoj u šest definiranih područja: škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visokoškolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih, zapošljavanje i socijalno uključivanje. Cilj je bolje povezati djelovanje profesionalnog usmjeravanja u navedenim područjima djelovanja i usmjeriti aktivnosti ELGPN-a s načelnih smjernica na mogućnosti praktične primjene.

Tijekom izvedbe Programa rada ELGPN-a za razdoblje 2011. – 2012. glavni je cilj bio izrada Priručnika sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja koji bi donositeljima politika, kao i drugim zainteresiranima, pomogao procijeniti postojeće odredbe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja vlastite države ili regije, identificirati probleme koji zahtijevaju pozornost te praznine koje treba popuniti, kao i skice prakse drugih europskih država. Cilj ovog Priručnika sa smjernicama jest pružiti podršku pregledu politika i procesa učenja od kolega, unutar i između država. Među ostalim rezultatima Programa rada ELGPN-a su objava članaka koji pojašnjavaju koncepte fleksigurnosti i nezaposlenosti mladih, kao i Pojmovnik ELGPN-a o razvoju politike cjeloživotnog usmjeravanja koji se nalazio u prilogu Strategije.

ELGPN smatra da tri od pet "glavnih pokazatelja" inicijative Europa 2020. mogu izravno biti povezana s budućim razvojem europskih sustava i politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te da se ciljevi mogu postići samo ako se profesionalno

16


usmjeravanje preispita kao presjek između trenutnih vladinih sektora EU administracije te vladinih struktura država članica. Područje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja zahtijeva provođenje aktivnosti u različitim područjima i treba biti integrirano u programe financiranja Europske unije. Osim toga, treba biti temom svih relevantnih političkih dijaloga.

U sljedećoj fazi rada ELGPN-a bit će važno definirati sve relevantne alate, mjere, paralelne mreže i inicijative u kojima sudjeluju Opća uprava za obrazovanje i kulturu te Opća uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja Europske komisije. Na taj se način alati i mjere mogu povezati s politikama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja na razini EU-a i zemalja članica. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje uglavnom je do sada bilo samo jedna apstraktna ideja, iako je često bilo temom obrazovnih politika, politika zapošljavanja i socijalnog uključivanja. Razvoj Europskog okvira za razvoj politika i sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja pomogao bi postaviti cjeloživotno profesionalno usmjeravanje kao zasebno područje politika.

2.7 Nacionalni kontekst

2.7.1 Tradicija profesionalnog usmjeravanja

Početak profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj seže u 1931. godinu kada je osnovana Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na poticaj psihologa Ramira Bujasa. Tijekom svoga postojanja Hrvatski zavod za zapošljavanje razvijao je različite modele profesionalnog usmjeravanja, integrirajući te modele u svoje osnovne aktivnosti. Nakon osnivanja Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja, osnivaju se savjetovališta i informativni centri za izbor zvanja u brojnim područjima, nakon čega se uspostavljaju zasebne službe za posredovanje pri zapošljavanju koje postaju nadležne za pitanja profesionalnog usmjeravanja. Zakon o službi za zapošljavanje radnika donesen 1960. godine utire put zakonskom temelju (i danas definiranom u Zakona o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti NN, br.12/2013)) za profesionalno usmjeravanje koji tako postaje kontinuiran proces, poveznica s gospodarskim i društvenim razvojem te alat koji omogućava restrukturiranje sustava posredovanja pri zapošljavanju i obrazovnog sustava.

2.7.2 Strateški okvir za implementaciju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

17


Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. Hrvatske vlade18 definira stratešku vizije Hrvatske: “rast i zapošljavanje u konkurentom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća.”

Ova vizija dodatno je razrađena u Nacionalnom strateškom referentnom okviru (NSRO)19 čiji je opći cilj “ubrzati stopu ekonomskog rasta i promicati održivi razvoj, s ciljem ostvarivanja realne konvergencije s Europskom unijom”. Strateški ciljevi:

brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama;

veću zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta; promicanje održivog razvoja

Kada je riječ o strateškim ciljevima, NSRO jasno navodi ulogu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: “Kvaliteta rada jednako je važna kao i količina. Obrazovanje i cjeloživotno učenje kao glavne odrednice kvalitete radne snage postaju glavni čimbenik zapošljavanja i rasta u globaliziranom svijetu. Zbog toga će Hrvatska ostvariti svoju stratešku viziju i ciljeve samo uz značajnu nadogradnju ulaganja u ljudski kapital.”

“…..no u širem smislu, održivost obuhvaća socijalnu dinamiku i koheziju koje stvaraju promjenjivo tržište rada zbog institucionalne reforme i reforme tržišta rada.”

Pet je tematskih prioriteta koji pomažu u ostvarenju ciljeva: razvoj modernih prometnih sustava i povećana privlačnost regija; ulaganje u okoliš i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj i poboljšanje

prirode i životnog prostora; konkurentnost i uravnotežen regionalni razvoj; zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa; razvoj administrativnih kapaciteta.

U okviru tematskog prioriteta "zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa" definirana su četiri ključna cilja koja su u skladu s Europskom strategijom za zapošljavanje:

privući i zadržati veći broj osoba na radnim mjestima te modernizirati sustave socijalne zaštite;

poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća te fleksibilnost tržišta rada; povećati ulaganja u ljudske resurse kroz bolje obrazovanje i vještine; unaprijediti ulogu civilnoga društva u oblikovanju i provedbi politika.

Ovi ciljevi utječu na sektor zapošljavanja, socijalni sektor i sektor civilnog društva. U političkom smislu, Hrvatska nacionalna strategija za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere treba služiti za ostvarenje tih ciljeva.

NSRO uključuje i neke pokazatelje koji se mogu uvrstiti u jednu takvu strategiju. 18Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Republike Hrvatske: Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. Zagreb, 2006. 19Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Republike Hrvatske: Nacionalni strateški referentni okvir za 2012. – 2013. Zagreb, 2010.

18


Strategija će utjecati na niz inicijativa koje će se pokrenuti u području obrazovanja, zapošljavanja i socijalnog uključivanja.

U izradi načela cjeloživotnog učenja, između ostaloga, Strategija za obrazovanje odraslih obuhvaća i sljedeće ciljeve:

razviti mjere, organizacijske, kadrovske i financijske uvjete za ostvarivanje cjeloživotnog učenja kao prava i obveze svih građana Republike Hrvatske...

prilagoditi odgojno-obrazovno planiranje i programiranje, strategije i oblike poučavanja i učenja, kako bi znanje i vještine odgovarali mogućnostima i potrebama pojedinca, zahtjevima rada i posla, te radnom i društvenom okruženju;

unapređenje integracije rada i učenja – u skladu s ekonomijom OECD-a-20

Zajednički memorandum o uključivanju, koji je izrađen u skladu s Partnerstvom o pristupanju, navodi ključne izazove u razvoju inkluzivnog tržišta rada i pospješivanju sudjelovanja u svijetu rada.21

Operativni program za razvoj ljudskih potencijala navodi strateške prioritete u područjima zapošljavanja,obrazovanja, osposobljavanja i razvoja vještina i socijalnog uključivanja. U kontekstu modernizacije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, program se referira na profesionalno usmjeravanje: “…..U tom smislu, HZZ mora unaprijediti svoju službu potpore i pružanja usluga tražiteljima zaposlenja te nezaposlenima i osobama kojima je otežan pristup tržištu rada. S tim ciljem, on će i dalje imati ključnu ulogu u djelotvornom posredovanju, profesionalnom usmjeravanju i provedbi aktivnih politika u svrhu promicanja profesionalne i zemljopisne pokretljivosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.”22

Glavni izazovi tržišta rada i prioriteti aktivnosti kojima se nastoji privući i zadržati više osoba u statusu zaposlenosti jasno su artikulirani u Zajedničkom memorandumu o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske iz 2008. godine23:

promovirati pristup usavršavanju za starije radnike kao dio strategije cjeloživotnog učenja;

osigurati mladim tražiteljima prvog zaposlenja prilagođenu podršku i mjere koje bi mogle olakšati ulazak na tržište rada, poput općeg savjetovanja o

20Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske: Strategija za obrazovanje odraslih. Zagreb. 2007.21Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Europske komisije: Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske. Zagreb, 2007.22Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske: Operativni program za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2007. – 2009. (program je ažuriran 2010. godine za razdoblje do 2013.). Zagreb, 2007.23Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Europske komisije: Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske. Zagreb, 2008.

19


zapošljavanju, savjetovanja koje je posebno usredotočeno na prve korake u traženju zaposlenja, dodatnog usavršavanja koje bi omogućilo lagan ulazak na tržište rada, rane i personalizirane podrške;

razviti institucionalne preduvjete i kapacitete za analizu i predviđanje potreba tržišta rada za vještinama na svim razinama;

unaprijediti sustav organiziranog profesionalnog usmjeravanja mladih osoba prilikom njihovog izbora obrazovanja i osigurati bolju informiranost o potrebama tržišta rada.

Drugi cilj Strategije učenja za poduzetništvo je “…uvesti učenje i osposobljavanje za poduzetništvo kao ključne kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja.”Aktivnosti kojima se postiže taj cilj uključuju: “implementirati poduzetničku kompetenciju u profesionalno informiranje i usmjeravanje, te planiranje i razvoj karijere”.24

Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja25 oslanja se na Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske i ističe osam strateških ciljeva:

povećati razinu zapošljivosti i stopu participacije žena primarne dobne skupine; povećati razinu zapošljivosti i stopu participacije starijih osoba; povećati razinu zapošljivosti i stopu participacije mladih ljudi; rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti; smanjiti nerazmjer vještina (neusklađenost znanja i vještina radne snage s

potrebama tržišta rada) te povećati ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine;

poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća; dobro upravljanje; izgraditi administrativne kapacitete

Pretpostavlja se da će razvoj i pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere igrati ključnu ulogu u doprinosu postojećim i budućim operativnim programima za zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala.

Jedna od glavnih političkih inicijativa u Hrvatskoj je uspostava Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO-a), reformskog instrumenta kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Zakon o HKO-u stupio je na snagu 2. ožujka 2013. godine, a slijedom njegove provedbe donijet će se Pravilnik o Registru HKO-a i Pravilnik o priznavanju prethodnog učenja. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje imat će važnu ulogu u razvoju priznavanja prethodnog učenja, a ujedno predstavlja i jednu od značajnih poveznica između obrazovanja i tržišta rada.

24Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske: Strategija učenja za poduzetništvo. Zagreb, 2010. 25Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske:Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za razdoblje 2011.-2012. Zagreb, 2011.

20


Nadalje, Zakon pretpostavlja sinergiju Sektorskih vijeća i Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala koje će među svojim aktivnostima imati i vrednovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje obvezan je za osnovne i srednje škole. Uključuje vještine upravljanja karijerom koje se potiču uslugama profesionalnog usmjeravanja u operativnim programima u razrednoj nastavi, dodatnim i fakultativnim programima i aktivnostima izvannastavnim aktivnostima.

Posebni ciljevi u unaprjeđenju vještina upravljanja karijerom i željeni ishodi učenja su: u predškolskom obrazovanju – otvorenost prema novim iskustvima učenja,

razvijanje osjećaja sigurnosti i samopouzdanja, razvijanje radnih navika i poticanje proaktivnog ponašanja i ponašanja kojim se potiče socijalno uključivanje;

u obveznom osnovnoškolskom obrazovanju – kritičko razmišljanje i sposobnosti rješavanja problema, kompetencije samoorganizacije i učenja, poduzetničke kompetencije, sposobnosti donošenja odluka koje se tiču osobnog razvoja i razvoja karijere, razvijanje osjećaja samopouzdanja i samospoznaje;

u srednjoškolskom obrazovanju – stjecanje stručnih kompetencija, shvaćanje pojma rada za pojedinca i zajednicu, poduzetničke kompetencije kojima se razvija osobna i društvena odgovornost te neovisnost / samostalnost, sposobnost prepoznavanja i rješavanja problema, sposobnost samoorganiziranog učenja, pronalaženja rješenja i mogućnosti za sebe i druge te sposobnost prihvaćanja i sudjelovanja u cjeloživotnom učenju.

u visokom obrazovanju: stjecanje kompetencija za zapošljavanje i samozapošljavanje i razvoj stručnih i generičkih vještina, upravljanje stručnim projektima, vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje, vrednovanje specijaliziranih postupaka i teorija unutar područja rada i učenja, uključujući njihovo kritičko razumijevanje; interpretiranje, procjenjivanje i kreativno korištenje različitih relevantnih činjenica i postupaka u osmišljavanju rješenja i rješavanju složenih zadataka ili problema unutar specijaliziranog područja rada te prijenos znanja na druga područja i probleme; preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja pojedinaca i skupina.

Navedene aktivnosti uključuju razvoj usluga profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama i poboljšanje dostupnosti usluga usmjeravanja i razvoja karijere.

Trenutno se u školama provodi implementacija Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

Hrvatska Vlada je 2010. godine usvojila Uredbu o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada (NN 93/10), za pojedinim kvalifikacijama i kompetencijama koje su potrebne za planiranje i pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Vlada je dostavila preporuke obrazovnim ustanovama, dionicima na lokalnoj i regionalnoj razini, sektorskim vijećima i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

21


Sukladno propisima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o kriterijima za odabir i upis učenika u srednje škole, učenici s poteškoćama u učenju imaju pravo na izravan upis u srednju školu uz odgovarajuću pismenu preporuku stručnog tima za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Smatra se da je ovakav holistički pristup umrežavanja i angažiranja ostalih dionika vrlo koristan.

Prema Poglavlju 2.7, “Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad”, Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN 63/07), Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjere 4: “Omogućiti pristup osoba s invaliditetom profesionalnom usmjeravanju bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status”.

2.8 Nacionalni dionici

Glavne usluge profesionalnog usmjeravanja na nacionalnoj razini pruža javni zavod za zapošljavanje – Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Važnost civilnog i privatnog sektora raste, kako u njihovom neovisnom radu, tako i u suradnji s javnim sektorom, školama i institucijama visokog obrazovanja i dr.

Ulaganjima se obično upravlja kroz različite oblike suradnje radnih skupina, predanosti različitih nacionalnih projekata i projekata koje financira Europska unija, te kroz sredstva uložena u razvoj različitih centara za profesionalno usmjeravanje (na primjer, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri) i slično. Mnogo je ekonomskih izazova (spor napredak u privatizaciji, visoka razina državne pomoći u gospodarstvu i dr.) koji rezultiraju nedostatkom resursa (financijskih sredstava i zaposlenika), što predstavlja prepreku ulaganju dodatnih sredstava u područja poput obrazovanja, zapošljavanja te profesionalnog usmjeravanja, istraživanja i tehnologije.

Ostali relevantni dionici uključuju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Agencija za odgoj i obrazovanje i dr.

Svijest o partnerskim modelima suradnje u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere sve je prisutnija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Važnost civilnog i privatnog sektora sve je veća, kako u njihovom neovisnom radu, tako i u suradnji s javnim sektorom, posebice u aktivnostima usmjerenima na specifične ciljane skupine. Primjeri su suradnja HZZ-a sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, brojnim nevladinim organizacijama kao npr. Igra, Plavi telefon i dr. Važna je i prisutnost raznih internetskih portala, na primjer, Institut za razvoj obrazovanja pruža najnovije informacije o visokom obrazovanju, stipendijama i ostalim aktivnostima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Nadalje, pojedine institucije visokog obrazovanja također putem web stranica, portala i vodiča za buduće studente pružaju informacije o obrazovnim mogućnostima i prilikama.

22


2.9 Pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u obrazovnom sektoru

Profesionalno usmjeravanje trebalo bi biti sastavni dio obrazovnog sustava od samih početaka obrazovanja i institucionalizacije učenja. Ono je integralni dio svakog procesa učenja, jer se pojedinci mijenjaju, kao što mijenjaju i svoju okolinu, kroz učenje. To znači da utječu na oblikovanje vlastitog identiteta, a slika o vlastitom profesionalnom dojmu je dio identiteta svake osobe.

Glavni dionici cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovnom sektoru su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovanje te njihove partnerske institucije, poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, škola, institucija visokog obrazovanja i ostalih obrazovnih institucija, tvrtki i nevladinih organizacija.

Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj predstavlja velik sustav čija je svrha sveobuhvatno provođenje kompleksnih i kontinuiranih procesa koji osobama pomažu da postignu i razvijaju svoj put ka karijeri. Pitanja profesionalnog usmjeravanja i vještina za upravljanje karijerom obuhvaćena su relevantnim zakonodavstvom – Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakonom o strukovnom obrazovanju te Zakonom o obrazovanju odraslih.

U vrtićima te osnovnim i srednjim školama, pitanja povezana s cjeloživotnim profesionalnim usmjeravanjem uključena su u različite predmete (prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu) kao jedna od aktivnosti koje provode odgajatelji, nastavnici i savjetnici – većinom putem informiranja o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja.

Stručni suradnici i nastavnici imaju zakonske obveze i prava vezana uz kontinuirani profesionalni razvoj. Obrazovni sustav također surađuje s ostalim dionicima u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja, što uključuje roditelje učenika i stručnjake iz različitih područja (javnih institucija). Obrazovni sustav uživa podršku stručnih agencija, odbora i tijela koje se služe svojim kapacitetima, zakonodavstvom i strateškim okvirima te projektima da bi proveli brojne i složene aktivnosti na temelju zajedničkih nacionalnih i europskih razvojnih ciljeva.

Pružanje potpore partnerskom radu je načelo i cilj, a potvrđeno je i iskustvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u provedbi zadataka profesionalnog usmjeravanja za djecu, mlade i odrasle korisnike. Obrazovni se sustav koristi velikim brojem usluga Ministarstva, uključujući, prije svega, podršku učenicima i mladima (studentima) te grupnim postupcima za ciljane skupine.

Metode koje se koriste u podučavanju vještina upravljanja karijerom su informiranje, samo-informiranje, grupno savjetovanje, brošure, internetske stranice te povremeno i pojedinačno savjetovanje i dr. Također, tijekom cijele godine organiziraju se Dani

23


profesionalnog usmjeravanja i druga događanja za učenike osnovnih i srednjih škola, na kojima im se pružaju informacije o obrazovnoj ponudi, zajmovima, potrebama tržišta rada i uslugama profesionalnog usmjeravanja (npr. Dani otvorenih vrata u školama, ocjene sveučilišta, smotre sveučilišta, itd.)

Vezano uz područje visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, na nekim su sveučilištima (npr. Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Rijeci, Sveučilištu u Splitu i Sveučilištu u Dubrovniku) uspostavljeni Centri za savjetovanje studenata, čija je svrha unapređenje primjene vještina upravljanja karijerom. Putem metoda profesionalnog usmjeravanja pojedinci imaju priliku ocijeniti i analizirati sposobnosti koje su im potrebne za razvoj karijere te odabrati obrazovni program i zanimanje kroz koje će optimalno koristiti svoj potencijal, i to uzimajući u obzir potrebe tržišta rada. Usluge imaju za cilj usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovnih mogućnosti te ponude. Svijest o partnerskim modelima suradnje u cjeloživotnom učenju i cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju kao instrumentu zapošljavanja i socijalnog uključivanja je u porastu.

2.10 Pružanje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u sektoru zapošljavanja

Europska zaklada za strukovno obrazovanje prepoznala je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kao glavnog dionika u "sustavno organiziranim aktivnostima informiranja, usmjeravanja i savjetovanja usmjerenima na različite korisnike – od učenika osnovnih škola i učenika viših razreda srednjih škola do različitih skupina odraslih osoba, nezaposlenih osoba, osoba koje traže posao, kao i poslodavaca".26

Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja definirane su (NN, br.12/2013), te Pravilnikom o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, br.39/09) unutar aktivnosti Pripreme za zapošljavanje koja obuhvaća:

1. profesionalno usmjeravanje,2. razvoj vještina upravljanja karijerom, 3. pružanje podrške u definiranju i izradi individualnog plana traženja posla

(profesionalni plan), 4. obrazovanje za zapošljavanje,

profesionalnu rehabilitaciju.

Profesionalno usmjeravanje uključuje informiranje, savjetovanje, utvrđivanje profesionalnih potencijala i praćenje profesionalnog razvoja pojedinca. Profesionalno

26 European Training Foundation Guidance and counseling to fight early school leaving in Croatia; A success story? Case study, 2009.

24

http://www.hzz.hr/docslike/Aktivnotrazenje.pdf

http://www.hzz.hr/DocSlike/12_28_01_2013_Zakon_o_posredovanju_pri_zaposljavanju_i_pravima_za_vrijeme_nezaposlenosti-procisceni_tekst.pdf%20


usmjeravanje uzima u obzir potražnju na tržištu rada i mogućnosti obrazovanja, ali i individualne mogućnosti i potrebe svojih korisnika.

Razvoj vještina upravljanja karijerom podrazumijeva stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivosti i unapređenje profesionalnog razvoja pojedinca, uključuje informiranje, savjetovanje i samoprocjenu nezaposlene osobe i ostalih tražitelja zaposlenja radi mogućnosti pronalaženja posla i planiranja karijere.

Individualno profesionalno savjetovanje, uključujući procjenu radnih i osobnih sposobnosti nezaposlenih osoba, obavlja se s ciljem zapošljavanja, obrazovanja i profesionalne rehabilitacije. Savjetovanje pružaju savjetnici za profesionalno usmjeravanje, najčešće psiholozi ili drugi posebno obrazovani stručnjaci koji rade sa ciljanim skupinama nezaposlenih.

Grupno profesionalno savjetovanje za nezaposlene/tražitelje zaposlenja obavlja se sa svrhom unaprjeđenja vještina aktivnog traženja posla. Osim standardiziranih radionica za unapređenje vještina aktivnog traženja posla, a ovisno o potrebama regionalnih tržišta rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje također nudi radionice za različite ciljane skupine – dugotrajno nezaposlene, mlade osobe, osobe s invaliditetom i ostale osjetljive skupine.

Poslodavcima se najčešće pružaju usluge profesionalne selekcije, procjene individualnih potencijala kandidata te savjetovanja u području upravljanja ljudskim resursima, posebice malim i srednjim tvrtkama koje nemaju vlastiti odjel ljudskih resursa. Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi i pomoć tvrtkama koje se nalaze u teškoćama i njihovim zaposlenicima, i to putem takozvanih mobilnih timova koji pomažu zaposlenicima da se pripreme za tržište rada dok su još zaposleni, odnosno pomažu poslodavcima u slučajevima smanjenja gospodarske aktivnosti te u procesu restrukturiranja. Najčešći oblici usluga su grupno i individualno informiranje i savjetovanje, pomoć pri samozapošljavanju, organizacija unutarnje burze rada i dr.

Obrazovne aktivnosti za nezaposlene osobe organiziraju se s ciljem unapređenja zapošljivosti i usklađivanja njihovih kompetencija s trenutnim i očekivanim potrebama tržišta rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi obrazovne aktivnosti unutar Mjera aktivne politike zapošljavanja (financiranje i sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja), no također i u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i unutar EU programa i fondova.

Nezaposlene osobe s invaliditetom mogu sudjelovati u različitim oblicima grupnog savjetovanja koje je prilagođeno njihovoj vrsti invaliditeta, a čija je svrha ohrabrivanje aktivnog pristupa traženju posla te radna i društvena integracija.

Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznao je važnost razvoja poduzetničkih kompetencija kroz razvoj vještina upravljanja karijerom. Termin se primjenjuje za skupinu sposobnosti koje pojedincu i skupinama omogućuju strukturirano prikupljanje, analiziranje, sintezu i organiziranje informacija o sebi, obrazovanju i zanimanjima, kao i donošenje i provođenje odluka o daljnjem obrazovanju i/ili uključivanju u svijet rada. Ove sposobnosti posebice su potrebne osobama u takozvanom prijelaznom razdoblju.

25


Razvijanje kompetencija upravljanja vlastitom karijerom pridonosi zapošljivosti te potiče socijalnu jednakost i uključivanje.

Usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pružaju kontinuiranu podršku uspostavljanju partnerske mreže na nacionalnoj i regionalnoj razini te potiču intenzivnu međunarodnu suradnju putem bilateralnih projekata.

2.10.1 Profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za učenike i studente

Profesionalno usmjeravanje učenika osmih razreda osnovnih škola te učenika srednjih škola predstavlja takozvane ˝rane intervencije˝ i ima preventivnu ulogu u potpomaganju donošenja ispravnih odluka o odabiru obrazovnih programa i zapošljavanja. Profesionalno usmjeravanje za učenike osnovnih i srednjih škola provodi se putem zajedničkih aktivnosti školskih savjetnika i savjetnika za profesionalno usmjeravanje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi Anketu o profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola, temeljem koje stručni tim škole i Zavoda definira ciljne skupine kojima su potrebne specifične usluge profesionalnog usmjeravanja. Rezultati Ankete pokazali su da oko 30% učenika osnovnih i srednjih škola ima potrebu za stručnom pomoći pri odabiru obrazovnog programa.

Učenicima se nude usluge informiranja (grupnog i individualnog), samo-informiranja putem brošura, Interneta, računalnog programa za profesionalno usmjeravanje Moj izbor te usluge profesionalnog savjetovanja. Zbirni rezultati Ankete ukazuju na trendove u profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola i prosljeđuju se dionicima u području obrazovanja i zapošljavanja na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Posebna se pozornost pridaje učenicima čiji bi pristup tržištu rada, mogao biti otežan nakon što završe svoje obrazovanje, odnosno učenicima koji imaju teškoće u razvoju, zdravstvene teškoće, poteškoće u učenju i poremećaje u ponašanju. U svrhu promicanja zanimanja traženih na tržištu rada, a u suradnji s regionalnim obrtničkim komorama, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi aktivnosti promicanja obrtništva te osigurava sredstva za liječničke preglede učenika koji se odluče za zanimanja u području obrtništva. Područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje organiziraju Sajmove poslova, Dane profesionalnog usmjeravanja, sudjeluje na smotrama sveučilišta te na raznim drugim događanjima namijenjenim učenicima osnovnih i srednjih škola, na kojima učenici mogu dobiti informacije o ponudi obrazovnih institucija, ključnim dionicima tržišta rada te koristiti usluge profesionalnog usmjeravanja.

2.11 Pristup i učinkovitost pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere

26


Usluge profesionalnog usmjeravanja i podrške u razvoju karijere pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pružaju se po načelu tzv. Model diferenciranog pružanja usluga, počevši od činjenice da najveći broj ljudi treba biti informiran o njihovim mogućnostima kako bi mogli donijeti odluku, nekima je potrebno i dodatno savjetovanje te ih se uključuje u grupna savjetovanja, dok se manjem broju osoba pružaju najintenzivnije i najkompleksnije usluge, uključujući psihologijsko-medicinsku obradu i podršku (za učenike osnovnih i srednjih škola kojima prijeti rano napuštanje školovanja, učenike s teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju, zdravstvenim i socijalnim teškoćama, učenicima s invaliditetom i ostalim osjetljivim skupinama). Ključna karakteristika hrvatskog modela jest pristup usmjeren na korisnike i partnerski pristup, s ciljem pružanja individualiziranih usluga za ciljane skupine.

Centar za informiranje i profesionalno savjetovanje (CIPS) je usluga koju područni uredi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje od 2003. godine nude svima onima kojima su potrebne informacije o mogućnostima zaposlenja, trenutnog stanja na tržištu rada, zanimanjima i mogućnostima obrazovanja. Rad Centara temelji se na načelu samopomoći (s dežurnim savjetnikom za one kojima je potrebna pomoć). U Centru postoji mogućnost korištenja računala za pisanje prijava i životopisa te za pretraživanje slobodnih radnih mjesta.

Da bi se omogućio bolji pristup uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere svim građanima Republike Hrvatske, planira se uspostava sedam Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) izvan prostora Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Ovi će Centri omogućiti bolji pristup informacijama i uslugama profesionalnog savjetovanja svim potencijalnim korisnicima. Centri će biti dio usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, i biti će integrirani u rad lokalne zajednice. Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri predstavljaju središnje mjesto za širenje usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere na širu društvenu zajednicu i na veći broj krajnjih korisnika.

Razvoj i unapređenje ICT sustava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje planira se na temelju modela integracije i razmjene podataka među ključnim dionicima na tržištu rada, a u svrhu poboljšanja pružanja usluga korisnicima.

2.11.1 Osjetljive skupine

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih osjetljivih skupina naglašava činjenicu da su mjere i usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere među najvažnijim čimbenicima procesa profesionalne rehabilitacije, odnosno procjene preostalih radnih mogućnosti i sposobnosti, razvoja vještina upravljanja karijerom putem individualnih i grupnih savjetovanja, uključujući metode traženja posla, samoprocjenu, individualne i grupne programe za unapređenje radne i socijalne uključenosti u zajednicu, programe za održavanje i daljnji razvoj radnih i društvenih vještina i sposobnosti, u svrhu priprema za stupanje na tržište rada.

27


Jedan od primjera dobre prakse vezano uz rad s grupama ljudi u nepovoljnom položaju jest Sveučilište u Zagrebu, koje je pokrenulo referentni centar za studente s invaliditetom, odnosno Ured za studente s invaliditetom. Ured tiska brošure i letke koje također dijeli centrima za odgoj i obrazovanje u svrhu unapređenja položaja osjetljivih skupina korisnika.

Hrvatski zavod za zapošljavanje pridaje pozornost razvoju vještina upravljanja karijerom kod osoba s invaliditetom i ostalih osjetljivih skupina, kao i profesionalnog usmjeravanja za učenike s teškoćama. Individualno i grupno informiranje i savjetovanje organizira se u skladu s različitim mogućnostima povratka nezaposlenih u obrazovni sustav i/ili na tržište rada. Različiti oblici "radionica za aktivno traženje posla" razvijaju se i prilagođavaju potrebama osoba s invaliditetom. Metode i tehnike aktivnog traženja posla usmjerene su na stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanje zapošljivosti i olakšavanje razvoja karijere.

Ovisno o specifičnoj prirodi tržišta rada u određenim regijama, Hrvatski zavod za zapošljavanje također organizira razne edukativne radionice za specifične ciljane skupine (Rome, bivše ovisnike o drogi, osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i dr.). Ovakvi edukativni programi za nezaposlene usmjereni su na povećanje konkurentnosti na tržištu rada, unapređenje vještina upravljanja karijerom, vještine cjeloživotnog učenja te mobilnost u obrazovnom sustavu i na tržištu rada.

Individualni holistički pristup Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje potiče ciljne skupine kojima prijeti rizik socijalnog isključivanja i/ili grupama ljudi u nepovoljnom položaju. Razvija se snažnija suradnja s ostalim relevantnim partnerima u području profesionalnog usmjeravanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sve aktivnosti profesionalne rehabilitacije učinkovito su oruđe za razvijanje vještina upravljanje karijerom osoba s invaliditetom. .

U skladu s mjerama i aktivnostima Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2007.-2015.), koja naglašava važnost pristupa upravljanju karijerom za osobe s invaliditetom i određuje razvoj novih modela zapošljavanja za osobe s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje je u suradnji s partnerima pokrenuo nove modele profesionalne rehabilitacije – radni centar, virtualnu radionicu i sl. Cilj je ovih modela povećati zapošljivost osoba s invaliditetom unapređenjem njihovih vještina upravljanja karijerom, pri čemu se koriste individualizirane radne i društvene aktivnosti. Svrha modela profesionalne rehabilitacije za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom jest omogućiti sudionicima da unaprijede znanja i vještine potrebne za učinkovitu integraciju u radno okruženje te razviju vještine upravljanja karijerom. Novi modeli profesionalne rehabilitacije uključuju procjenu i unapređivanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (komunikacija na materinjem jeziku, matematičke i digitalne sposobnosti, osjećaj za inicijativu i poduzetništvo), socijalne vještine, vještine traženja posla i dr.

28


2.12 Praćenje i evaluacija

Ključni strateški dokumenti kojima se definiraju ključne mjere i aktivnosti vezane uz cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u području obrazovanja, zapošljavanja i društvena uključenost su: Operativni program za razvoj ljudskih potencijala, Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske te Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju.

Prethodno spomenuti Standardi kvalitete usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u HZZ-u osiguravaju standardizaciju kvalitete usluga te vidljivije i transparentnije aktivnosti profesionalnog usmjeravanja za korisnike i javnost. Standardi kvalitete definiraju procese i aktivnosti profesionalnog usmjeravanja, tijek aktivnosti, metodologiju, ciljne skupine, rezultate i dr. Svrha Standarda je pružanje jedinstvenih i prepoznatljivih usluga korisnicima u svim područnim uredima, olakšavanje procesa utvrđivanja potreba korisnika, olakšavanje praćenja, uspoređivanja i evaluacije kvalitete te olakšavanje uvođenja u posao novih savjetnika.

2.13 Kvalifikacije, kompetencije i kontinuirano profesionalno usavršavanje savjetnika za profesionalno usmjeravanje i upravljanje karijerom

Zaposleni savjetnici za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svoje su sposobnosti stekli kroz jednogodišnji program uvođenja u posao i podršku koju pruža uspostavljen sustav mentorstva. Program uvođenja omogućuje im stjecanje stručne stručnu licence za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.

Standardi kvalitete usluga osiguravaju prepoznatljivost vrste i kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere za korisnike i javnost. Standardi kvalitete definiraju procese i aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, kao i tijek aktivnosti, metodologiju, ciljane skupine, rezultate i dr.

Projekt Centar tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (IPA 2007-2009), podržao je uspostavu Centra sa svrhom usavršavanja zaposlenika HZZ-a u području profesionalnog usmjeravanja, ali i usavršavanja ostalih ključnih dionika na tržištu rada. Identificirani su treneri – savjetnici za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u cilju provedbe inicijalnog programa uvođenja u posao i osiguranja kontinuiranog stručnog usavršavanja

Putem projekta Usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška, organiziran je trening za 60 savjetnika za profesionalno usmjeravanje.

Također, u okviru Hrvatske psihološke komore djeluje stručni razred za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje koji prati, istražuje i promiče razvoj u području

29


razvoja karijere. U suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom, Hrvatsko psihološko društvo također pruža potporu putem stručne sekcije za profesionalno usmjeravanje.

2.14 Sudjelovanje u međunarodnim udruženjima

Početkom 2011. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje imenovan je nacionalnim predstavnikom i koordinatorom aktivnosti u Europskoj mreži politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN), čiji je cilj uspostava suradnje u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i predlaganje adekvatnih struktura i mehanizama potpore u provedbi prioriteta određenih u Rezolucijama o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju Vijeća Europske unije (2004., 2008.). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta također je partner Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u članstvu Hrvatske u ELGPN-u.

Tijekom programa rada ELGPN-a za razdoblje 2011.-2012., Republika Hrvatska aktivno je sudjelovala u radu dvije radne skupine: "Vještine upravljanja karijerom" (RS1) i " Mehanizmi suradnje i koordinacije u politici profesionalnog usmjeravanja i razvoju sustava" (RS2). Rezultati obje radne skupine poslužili su za unapređenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u područjima zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja.

Tijekom provedbe Programa rada ELGPN-a za razdoblje 2011. – 2012. jedan od ishoda bila je izrada Priručnika sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u zemljama članicama Europske Unije, kako bi se donositeljima politika, kao i drugim zainteresiranima, pomoglo utvrditi postojeće stanje razvoja cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u njihovoj zemlji ili regiji, identificirati probleme koji zahtijevaju pozornost i predložiti napredak koristeći primjere dobrih praksi drugih europskih zemalja. U ovom Priručniku, Republika Hrvatska zastupljena je s dva primjera dobre prakse u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja:

˝Partnerski pristup ranoj intervenciji u Hrvatskoj˝ (studija slučaja 7.2) ˝Partnerski CMS model za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj˝ (studija slučaja

4.12).

U lipnju 2011. godine je iz sredstava projekta Hrvatski zavod za zapošljavanje organizirao konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „80 godina cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj: Novi izazovi i pristupi“.

Euroguidance mreža Hrvatska uspostavljena je unutar Agencije za mobilnost i programe EU, u sklopu mreže nacionalnih centara profesionalnog usmjeravanja u Europi. Euroguidance promiče mobilnost, osigurava stručnu pomoć savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i pojedincima, omogućujući im tako bolje razumijevanje mogućnosti dostupnih svim građanima Europe.

30


Međunarodno udruženje za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEVG), u čijem je članstvu i Republika Hrvatska, omogućuje razmjenu iskustva među stručnjacima u cijelome svijetu putem informativnih publikacija i kongresa.

2.15 Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

Vijeće Europske unije 2004. godine prepoznalo je važnost strateškog vodstva i partnerstva u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju te je podržalo stav Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) da pružanje strateškog vodstva u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju zahtijeva partnerski pristup ministara u vladi i drugih ključnih dionika da bi se osiguralo stvaranje i provođenje vizije pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnom usmjeravanja građanima.

Vijeće Europske unije naglasilo je važnost promicanja kooperativnog pristupa pružanju usmjeravanja kroz uspostavu foruma, mreža i drugih struktura s ciljem osiguravanja koherentnosti i širenja dobrih praksi.

Europska komisija definirala je nacionalni forum u širem smislu: "Nacionalni forum je skup svih relevantnih dionika u razvoju politika, sustava i praksi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja".

Godine 2008. Vijeće Europske unije naglasilo je potrebu za: “povećanom komplementarnošću i koordinacijom različitih područja, pri čemu nacionalna i lokalna vlada, tvrtke, relevantne agencije, socijalni partneri i lokalne zajednice surađuju u cilju poboljšanja učinkovitost prihvatnih mreža dostupnih svima koji traže profesionalno usmjeravanje".

Pri unaprjeđivanju ovih politika utvrđeno je da bi Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u Hrvatskoj trebao biti neovisna, savjetodavna, multi-institucionalna mreža čiji je glavni cilj unaprjeđenje i promicanje cjelokupne politike i pravnog okvira za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u Hrvatskoj.

Opisom posla Nacionalnog foruma (Prilog 1) utvrđuje se da će Forum:

promicati razvoj usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja; podupirati i podržavati koordinaciju i suradnju u radu dionika na nacionalnoj i

regionalnoj razini; pridonositi osiguravanju kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja; stimulirati profesionalni razvoj radne snage u cjeloživotnom profesionalnom

usmjeravanju i razvoju karijere podizati svijest o važnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja

karijere

3. OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI NACIONALNOG FORUMA I MJERE ZA NJIHOVO OSTVARIVANJE

31


Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, radna skupina Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje te ostali dionici su postavili slijedeće ciljeve:

Opći cilj

Osigurati učinkovitu koordinaciju sudjelovanja dionika u pružanju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere putem dogovorenih uloga i odgovornosti te podupiranjem pristupa kontinuiranog dijaloga

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) identificirala je "strateško vodstvo" u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju kao značajnu politiku u partnerskom pristupu ministarstava i ostalih ključnih dionika. U Hrvatskoj će funkciju strateškog vodstva imati Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanja te je stoga ključno da Forum uključi sve glavne aktere i dionike te da olakšava komunikaciju, suradnju te, kad je to potrebno, suradnju u određenim aktivnostima. Identifikacija uloga i odgovornosti u ispunjavanju radnog plana koji proizlazi iz ove Nacionalne strategije poticat će koordinaciju i bolje fokusiranje pružanja usluga kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini.

Specifični ciljevi

3.1 Unaprijediti pravni i institucionalni temelj za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom

U Europskoj uniji postoje primjeri zakonodavstva koje se odnosi na profesionalno usmjeravanje u sedam širih kategorija: učenje o karijeri/kurikulumu, pristup uslugama profesionalnog usmjeravanja za učenike, uloge i kvalifikacije praktičara profesionalnog usmjeravanja, raspodjela odgovornosti za pružanje profesionalnog usmjeravanja, pristup profesionalnom usmjeravanju za osobe izvan obrazovnog sustava, opseg i uspostava Nacionalnog foruma za profesionalno usmjeravanje. Zakonodavne mjere mogu poslužiti za poboljšanje pružanja usluga usmjeravanja, jačanje vidljivosti i odgovornosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te se može koristiti za izgradnju kapaciteta kroz poticanje razvoja tržišta u pružanju usluga.

3.2 Utvrditi standarde kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u skladu s Okvirom za osiguravanje kvalitete i evidencija (QAE) Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Ciljevi sustava i mehanizma osiguravanja kvalitete su unapređenje učinkovitosti osiguravanja usluge, povećanje institucionalne financijske odgovornosti i stvaranje transparentnosti prema građanima. Ulaganja u cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere moraju jasno prikazivati dodanu vrijednost za pojedince, zajednice i društva. Razvijanje osiguravanja kvalitete u uslugama razvijanja cjeloživotnog usmjeravanja najopsežnija je i integralna tema koja će pridonijeti drugim strateškim ciljevima.

32


Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) je razvila QAE okvir kojim se predlaže revizija putem uspoređivanja pet elemenata kvalitete te koji pruža prepoznatu bazu za razvijanje hrvatskog modela.

3.3 Razviti sustav pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom koji je dostupan i pristupačan svim građanima

Osnivanje Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri pod strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vrlo je značajna inicijativa za proširivanje pristupa profesionalnom usmjeravanju. Uspjeh proširivanja pristupa može se ocijeniti usporedbom sa sedam "ključnih obilježja": koherentnost i konzistentnost, kanaliziranje, diferencijacija, penetracija, ciljanje, marketing i su-kreiranje; a daljnji je razvoj potreban da bi se osigurale prikladne usluge te da bi se motiviralo i nadahnulo pojedince da se tim uslugama koriste u različitim godinama i fazama svojih života. Da bi se realizirale sve koristi osiguravanja cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, valja obratiti pažnju i na to na koji se način uslugama može razviti proaktivan pristup, odnosno kako se može doprijeti do većeg broja ljudi umjesto čekanja da sami zatraže usluge.

3.4 Poticati razvoj programa za stručno usavršavanje savjetnika za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i upravljanje karijerom na razini diplomskog i poslijediplomskog studija te osigurati kontinuirano stručno usavršavanje savjetnika

Usavršavanje i kvalifikacija za karijeru u profesionalnom usmjeravanju i upravljanju karijerom na profesionalnoj razini, odnosno na razini diplomskih i/ili poslijediplomskih studija postoji u brojnim državama članicama EU (praktičan rad u usmjeravanju u nekim državama ovisi o potrebnim kvalifikacijama). Uspostavljanje takvih obrazovnih mogućnosti u Hrvatskoj dalo bi jasnu korist u smislu prepoznavanja važnosti i uvažavanja statusa profesionalnog usmjeravanja te bi podiglo kalibar onih koji se odlučuju za to zanimanje. Interes hrvatskih sveučilišta mogao bi se povećati putem provedbe europskih programa financiranja. Prije osmišljavanja samog programa za stručno usavršavanje potrebno je utvrditi profil standarda tog zanimanja kao i kompetencije potrebne za obavljanje ovog zanimanja.Dodatno, za kontinuirano unapređenje kvalitete usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere ključno je stručno usavršavanje svih savjetnika. Kvaliteta ovih usluga osigurava se visokim standardima inicijalnog obrazovanja, pripravničkog razdoblja i kontinuiranoga stručnog usavršavanja svih savjetnika za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere.

3.5 Ojačati stjecanje znanja za razvoj karijere i profesionalnog usmjeravanja unutar obrazovnih institucija (škola, učilišta i institucija visokog obrazovanja) kroz naglašavanje značaja razvoja vještina upravljanja karijerom

33


"Partnerski model" u učenju o karijeri i profesionalnom usmjeravanju za učenike, koji je podržala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), karakterizira učinkovito osiguravanje tih usluga putem programa profesionalnih edukacija i usmjeravanja koje održava osoblje zaduženo za profesionalno usmjeravanje (nastavnici ili drugo osoblje) u školama, a koje podupiru i nadopunjuju vanjski stručnjaci za profesionalno usmjeravanje koji su dobro upoznati sa situacijom na tržištu rada. OECD je strateško partnerstvo među relevantnim dionicima na lokalnoj i nacionalnoj razini naveo kao jedno od šest ključnih smjernica u unapređenju politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.27 Suvremena realnost tržišta rada naglašava potrebu za vještinama upravljanja učenjem i zapošljavanjem kod osoba koje dolaze na tržište rada te važnost uloge škola u osiguravanju tih vještina za vrijeme obrazovanja.

U Hrvatskoj se primjenjuje Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) 24. Unutar NOK-a, vještine upravljanja karijerom obrađuju se kroz operativne programe razrednog obrazovanja i unutar dodatnih i dopunskih predmeta i izvannastavnih aktivnosti.

3.6 Kreirati strategiju za komunikaciju i uključivanje javnosti, radi promicanja koristi od cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

(i) Donositelji politika(ii) Poslodavce(iii) Edukatore(iv) Javnost

Prebacivanje naglaska na cjeloživotno profesionalno usmjeravanje s tradicionalnog shvaćanja profesionalnog usmjeravanja kao alata za pružanje podrške prvom ulasku mladih na tržište rada, trebat će dodatno učvrstiti održavanom i maštovitom komunikacijskom strategijom s dobro razvijenim ciljanim skupinama koja će jasno povezivati rezultate usmjeravanja s ostvarivanjem ciljeva politike, produktivnošću, obrazovnim angažmanom i postignućima te individualnim ambicijama. Takva strategija trebala bi prihvaćati koncept javnog angažmana i težiti stvaranju interaktivnog odnosa s korisnicima usluga, na obostranu korist.

3.7 Osigurati dostupnost visoko kvalitetnih informacija o karijerama i tržištu rada putem što šireg spektra različitih medija

Kvalitetne informacije o tržištu rada ključan su temelj za učinkovito profesionalno usmjeravanje, no pristup informacijama o tržištu rada također je temeljna pretpostavka konkurentnih tržišta rada koja unapređuje njihovu učinkovitost putem pozitivnih učinaka na prilagodbe na tržištu rada, kako za tvrtke, tako i za pojedince. Optimalni sustavi prenose kvantitativne u kvalitativne podatke, a što su kvantitativni podaci bogatiji, to su kvalitativni podaci bolji. Unapređenje kvalitete informacija o tržištu rada uvijek je imperativ, no valja posebno obratiti pažnju na širenje tih informacija. Zagovaratelji pristupa traže što snažnije širenje putem najrazličitijih medija, dok zagovaratelji osiguravanja kvalitete traže oprez, jer postoji opasnost od zastarijevanja informacija ili nejasne interpretacije informacija. Rad u okviru projekta koji financira EU: "Usluge

27 OECD. Career Guidance and Public Policy – bridging the gap. 2004.

34


HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška" dobar je temelj za razvoj metodologija vezano uz informacije o tržištu rada.

3.8 Provesti istraživanje koje bi pokazalo vrijednost (koristi i troškova) usluga profesionalnog usmjeravanja za:

(i) Državu(ii) Pojedince

Osiguravanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere nije dovoljno opravdati "zdravim razumom". Kreatori politika tražit će da se dokaže vrijednost za novac od ulaganja u usluge, a potencijalni korisnici usluga također će trebati prepoznati potencijalne koristi. Neovisno o vrsti standarda kvalitete, trebat će se definirati podaci o procjeni učinka prikladni za kontekst Hrvatske, a istraživanjem bi se trebali identificirati ulazni elementi, procesi te izlazni elementi kojima se najučinkovitije može mjeriti rezultate i napredak te osigurati odgovornost.

3.9 Promicati primjenu novih tehnologija u praksi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja s ciljem širenja pristupa i postizanja učinkovitosti u osiguravanju usmjeravanja

Učinkovite usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja moraju koristiti potencijal novih tehnologija. Nove tehnologije pružaju mogućnosti za unapređenje raspona i kvalitete usluga u smislu informacija, automatizirane interakcije (npr. Moj izbor) te komunikacije i interakcije. Razni pristupi koji se mogu razviti u Hrvatskoj uključuju e-usmjeravanje i korištenje društvenih mreža te primjere dobre prakse kojih je unutar Europske unije sve više. Od ključne će važnosti biti osigurati da praktičari profesionalnog usmjeravanja imaju vještine zbog kojih sigurno obavljaju svoj posao koristeći se tehnologijom.

3.10 Razviti strategiju uključivanja korisnika usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom u praćenje i evaluaciju navedenih usluga

Diljem Europske unije sve se više naglašava "glas potrošača" u praćenju i evaluaciji osiguravanja profesionalnog usmjeravanja. Došlo je do značajne promjene u istraživanjima zadovoljstva klijenata (premda je ono i dalje važno) s jedne strane, i uključivanje klijenata u osmišljavanje usluga s druge strane. Zapravo pružatelji usluga ponovno definiraju ulogu korisnika usluga u ciklusu neprekidnog unapređenja, a slično bi trebalo poduzeti i u Hrvatskoj.

3.11 Surađivati sa socijalnim partnerima na razvoju portfelja usluga za podupiranje razvoja karijera pojedinaca i skupina na tržištu rada

Premda učenici i registrirani nezaposleni čine "ciljno tržište" za pružatelje usluga profesionalnog usmjeravanja, ostale skupine, posebice zaposleni ili neregistrirani nezaposleni, još su dalje od opsega rada pružatelja javnih usluga. Dobrovoljne i

35


neprofitne organizacije često su u boljem položaju da dopru do takvih skupina te ih se mora uključiti u sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kao sastavni dio tog sustava. Njihova uključenost u sustav naglasit će potrebu da se jasno naznače uloge i odgovornosti, no socijalni partneri također trebaju primati podršku u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja za one kojima takve usluge najviše odgovaraju.

3.12 Povećati učinkovitu uključenost poslodavaca u osmišljavanje i provedbu programa stjecanju znanja o razvoju karijere i profesionalnom usmjeravanju

Učinkovito profesionalno usmjeravanje mora se temeljiti na stvarnoj slici tržišta rada. Kvalitetne informacije o tržištu rada moraju se nadopunjavati uključivanjem onih koji pokreću razvoj tržišta rada, odnosno poslodavcima. Treba razviti strategije koje bi omogućile dostupnost stručnosti i razumijevanja od strane poslodavaca praktičarima u edukacijama o karijeri i profesionalnom usmjeravanju te njihovim klijentima, i to na strukturiran i sustavan način.

3.13 Razviti i unaprijediti pružanje usluga za osjetljive i rizične skupine, posebice one koje su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada koje se smanjuje

Promicanje jednakih mogućnosti nalazi se u središtu profesionalnog usmjeravanja te se najjasnije vidi u radu s osjetljivim skupinama. U razdobljima smanjene gospodarske aktivnosti postoji opasnost da "skupine koje su tradicionalno u nepovoljnom položaju" budu na gubitku jer se resursi fokusiraju na važnije prioritete. Rad s osjetljivim i rizičnim skupinama ipak često može potaknuti inovacije u praksi koje se mogu prenijeti na uobičajeno pružanje usluga. Rad s ovim skupinama također se često provodi u partnerstvu sa specijaliziranim agencijama te se može smatrati svojevrsnom vježbom u izgradnji kapaciteta profesionalnog usmjeravanja.

3.14 Unaprijediti daljnji razvoj sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom osiguravanjem izvora financiranja

Kako fiskalne mjere smanjuju resurse za razvoj, osiguravanje usluga bit će još teže te je u takvim okolnostima od ključne važnosti iskoristiti prednosti i mogućnosti koje pruža vanjsko financiranje. To se osobito odnosi na mogućnosti koje može pružiti financiranje iz strukturnih fondova EU, pa će stoga biti važno obrazložiti ulogu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u postizanju ciljeva drugih politika.

3.15 Sudjelovati u radu Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i Međunarodnog udruženja za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEVG) kako bi se ostvarile koristi od mogućnosti učenja iz primjera najboljih praksi unutar cijele Europske unije i šire

Republika Hrvatska je već članica ELGPN-a i IAEVG-a te će biti važno održavati i produbljivati te odnose da bi se osiguralo da iskustva i učenje u području razvoja karijera diljem Europe budu dostupna hrvatskoj javnosti i korisnicima usluga.

36


4 AKCIJSKI PLAN – definiran od strane Vlade RH

5 PRILOZI

Prilog 1 (Opis posla Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje)

Prilog 2 (SWOT analiza)

Prilog 3 (Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – pojmovnik Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja)

37


PRILOG 1

Opis posla Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

1) Status

Ciljeve Nacionalnog foruma je podržala Vlada koja Nacionalni forum prepoznaje kao autoritativno tijelo u savjetovanju o pitanjima koja se tiču cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Nacionalni forum u nadležnosti je Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Administrativnu potporu osigurava tajništvo kojeg imenuju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

2) Ciljevi

Nacionalni forum će: Promicati razvoj usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja:

o Pružanjem savjeta o razvoju i implementaciji Nacionalne strategije za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

o Savjetujući o implikacijama za profesionalno usmjeravanje u kontekstu razvoja (trendova) u obrazovanju, zapošljavanju i socijalnoj politici

o Preporučujući zakonske mjere izrađene u cilju jačanja uloge i pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja građanima svih uzrasta

o Sudjelujući u radu europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) i šireći informacije i primjere najbolje prakse inovacija koje su proizašle iz međunarodnih inicijativa

Olakšati i podržavati koordinaciju i suradnju u radu između dionika na nacionalnoj i regionalnoj razini:

o Osiguravajući dijalog između relevantnih ministarstava i agencija i drugih zainteresiranih strana i organizacija

o Nastojeći osigurati predanost kreatora politike i organizacija u ispunjavanju dogovorenih zajedničkih ciljeva

o Promičući suradnju između javnog i privatnog sektora te nevladinih organizacija te ograničavanjem dupliciranja u pružanju usluga

Pridonijeti osiguranju kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja:o Izdajući smjernice za kvalitetu i osiguranje kvalitete po uzoru na najbolje

prakse u EUo Prateći kvalitetu pružanja usluga u cilju osiguravanja usklađenosti i

dosljednih standarda među sektorima i dobnim skupinamao Definirajući nacionalne standarde za cjeloživotno profesionalno

usmjeravanje

38


o Redovito ispitujući standarde i mehanizme za osiguranje kvalitete

Poticati profesionalni razvoj djelatnika koje se bave cjeloživotnim profesionalnim usmjeravanjem i razvojem karijere:

o Savjetujući o zahtjevima za početak rada i odgovarajućim početnim osposobljavanjem djelatnika profesionalnog usmjeravanja

o Izrađujući preporuke za daljnji profesionalni razvoj djelatnika profesionalnog usmjeravanja

o Olakšavajući razmjenu znanja i iskustava između organizacija i pojedinaca uključenih u pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja

Podizati javnu svijest o važnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere:

o Promičući cjeloživotno profesionalno usmjeravanje kao sastavni dio cjeloživotnog učenja, zapošljavanja i socijalne politike

o Provodeći istraživanje potrošača i javne konzultacijeo Podržavajući organizacije u oglašavanju svojih uslugao Objavljujući rad Nacionalnog forumao Povezujući ključne dionikeo Jačajući domenu pružanja uslugao Potičući istraživanja

3) Članstvo

Nacionalni forum se sastoji od predstavnika koje prethodno imenuju sljedeće institucije: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Hrvatski zavod za zapošljavanje Organizacija poslodavaca Sindikati Školske ustanove Visokoškolske ustanove Socijalni partneri (uključujući i nevladin sektor) Euroguidance Hrvatska Relevantne strukovne organizacije Privatni pružatelji usluga profesionalnog usmjeravanja Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Forum može pristati na biranje dodatnih članova čime bi njihov ukupni broj iznosio trideset članova.

39


PRILOG 2SWOT Analiza

Preuzeto iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala.

Prednosti (unutrašnje / tekuće) Slabosti (unutrašnje / tekuće)Zapošljavanje

Rast registrirane zaposlenosti posebno u sektoru MSP-a i poslovnih usluga

Nema značajnih negativnih učinaka novčanih naknada za nezaposlene ili poreza.

Informatička infrastruktura za posredovanje i druge vrste informacije o tržištu rada HZZ-a

Uloga privatnog sektora u posredovanju je jaka i razvija se

Neslužbeno gospodarstvo predstavlja zaštitu od siromaštva

Zapošljavanje Demografski pokazatelji koji

dugoročno negativno utječu na rast stanovništva radne dobi

Niska stopa participacije radne snage i kao posljedica toga niska stopa zaposlenosti.

Velika nezaposlenost, posebno među mladima.

Velika dugotrajna nezaposlenost, posebno među ženama.

Niska regionalna pokretljivost radne snage.

Značajne regionalne razlike

Obrazovanje i osposobljavanje Nedavno povećana

sredstva za obrazovanje, uključujući stručno usavršavanje.

Širok politički konsenzus o zajedničkim europskim ciljevima u obrazovanju i osposobljavanju.

Nedavno osnovane nove institucije za pružanje potpore reformama i razvoju na temelju postojećih prednosti.

Povećanje broja istraživačkih programa i stipendija za mlade znanstvenike.

Velika pokrivenost srednjim obrazovanjem, posebno

Obrazovanje i osposobljavanje Nastavni planovi i programi za

SOO nisu prilagodljivi i nedovoljno su povezani s potražnjom za radnom snagom. Nedovoljni statistički podaci o obrazovnim rezultatima.

Cjeloživotno učenje i izobrazba zanemareni su kao dio obrazovnog sustava.

Nedostatak jedinstvenog pravnog okvira za cijeli obrazovni sustav.

Neprikladna temeljna infrastruktura u obrazovanju – posebno na određenim lokacijama

Nedovoljno razvijen sustav osposobljavanja učitelja.

Visoka stopa odustajanja od visokoškolskog obrazovanja

40


među mladima Niska stopa odustajanja od

srednje škole

Ključne sposobnosti nedostaju iz obrazovnih rezultata u formalnom obrazovanju

Slaba povezanost između gospodarstva i obrazovanja

Socijalno uključivanje Sve veći broj žena koje

završavaju tercijarno obrazovanje.

Dohodovne nejednakosti općenito blizu razina EU-a

Solidarnost obiteljskih i socijalnih mreža još uvijek je jaka

Socijalno uključivanje Niska participacija radne snage i

kao posljedica toga niska stopa zaposlenosti starijih ljudi i žena.

Velika nezaposlenost mladih. Porast stope rizika od siromaštva

za žene, posebno starije dobi. Siromaštvo prevladava u

područjima pogođenim ratom i među romskom manjinom.

Socijalne naknade (za nezaposlenost i socijalna pomoć) su preniske i nema sigurnosti prihoda

Nedovoljna suradnja između institucija rada i socijalne skrbi

PRILOG 3

41


Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

POJMOVNIK

Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

42


SADRŽAJ

O ELGPN pojmovniku – uvod

Organizacija pojmovnika

Razvoj pojmovnika

Popis pojmova

Analiza koristi i troškova (Cost-benefit analysis)

Centar za karijeru (Career centre)

Cjeloživotno učenje (Lifelong learning)

Cjeloživotno usmjeravanje (Lifelong guidance)

Donošenje odluka o karijeri (Career decision-making)

E- usmjeravanje' (e-guidance)

Evidencije (Evidence)

Fleksigurnost (Flexicurity)

Gospodarski i društveni ishodi usmjeravanja (Economic and social outcomes of guidance)

Individualni plan aktivnosti (Personal action planning)

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) (Information and communication technologies-ICT)

Ishod (kvaliteta) (Outcome (quality))

Ishodi učenja profesionalnog usmjeravanja (Learning outcomes of guidance)

Ishodi usmjeravanja (Guidance outcomes)

Izbor karijere (Career choice)

Izlaz (kvaliteta) (Output (quality))

Karijera (Career)

Ključne kompetencije (Key competences)

Kriterij kvalitete (Quality criteria)

Kvantitativni i kvalitativni podaci (Quantitative and qualitative evidence)

Mehanizmi koordinacije (Co-ordination mechanisms)

Mehanizmi suradnje (Co-operation mechanisms)

Mentorstvo (Mentoring)

Mjere/pokazatelji izvedbe (Performance measures/indicators)

43


Osiguranje kvalitete (Quality assurance)

Osnaživanje (Empowerment)

Osoba koja je prerano napustila obrazovanja (Early school-leaver)

Osposobljavanje za traženje posla (Job-search training)

Pokazatelj (Indicator)

Pokazatelji kvalitete (Quality indicators)

Politika i praksa temeljena na prikupljanju i praćenju podataka (Evidence-based policy and practice)

Politika profesionalnog usmjeravanja (Guidance policy)

Portfelj (Portfolio)

Prekid obrazovanja (Drop-out)

Prenosive vještine (Transversal skills)

Prijelaz (Transition)

Prijelaz iz škole na posao (School-to-work transition)

Pristup usmjeravanju (Access to guidance)

Profesionalno usmjeravanje (Vocational guidance)

Profesionalno usmjeravanje za poduzetništvo (Entrepreneurship guidance)

Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere (Career guidance)

Profiliranje (Profiling)

Radna praksa (Work practice)

Radno iskustvo (Work experience)

Razvoj karijere (Career development)

Samoposluživanje (Self-service)

Samostalno upravljanje kompetencijama (Self-management of competences)

Savjetnik za karijeru (Career adviser)

Savjetnik za profesionalno usmjeravanje (Guidance counsellor)

Savjetnik za razvoj karijere (Career counsellor)

Savjetovanje (Counselling)

Savjetovanje za razvoj karijere (Career counselling)

Savjetovanje/profesionalno usmjeravanje za zapošljavanje (Employment counselling/guidance)

44


Standard kvalitete (Quality standard)

Stjecanje znanja za profesionalni razvoj (Career education)

Sustav kvalitete (Quality system)

Sustavi informacija o tržištu rada (Labour market information systems)

Sustavi informacija za razvoj karijere (Career information systems)

Sustavi usmjeravanja (Guidance systems)

Školsko savjetovanje/usmjeravanje (Educational counselling/guidance)

Učenje temeljeno na radu (Work-based learning)

Učinkovitost (Effectiveness)

Upravljanje karijerom (Career management)

Upravljanje slučajem (Case management)

Usluge samopomoći (Self-help provision)

Usluge usmjeravanja (Guidance services)

Usluge usmjeravanja 'na daljinu' (Distance guidance services)

Usmjeravanje (Guidance)

Utjecaj (Impact)

Vještine upravljanja karijerom (Career management skills – CMS)

Vođenje (Coaching)

Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (Validation of non-formal and informal learning)

Zajednički okvir upravljanja kvalitetom (Common quality-assurance framework)

Zapošljivost (Employability)

Znanje o sebi (Self-knowledge)

Literatura

45


O ELGPN Pojmovniku – uvod

ELGPN Pojmovnik izrađen je od strane Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) te pruža zajednički skup definicija u području razvoja politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (CPU) i pripadajuće terminologije. Pojmovnik navodi skup definicija dogovorenih između članica ELGPN-a kako bi potpomogao korištenje priručnika Razvoj politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: Europski priručnik sa smjernicama za oblikovanje politika. Cilj Priručnika sa smjernicama jest poduprijeti razmatranje postojećih politika, kao i proces međusobnog učenja unutar i između država. Međutim, u nedostatku drugog izvora koji definira često korištenu terminologiju u ovom području, vjerujemo kako će ELGPN Pojmovnik kao vrijedan doprinos poslužiti svim donositeljima politika, kao i savjetnicima u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Ključni zadatak Pojmovnika je definirati skupove pojmova u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, od kojih se mnogi koriste u Priručniku sa smjernicama, te tako olakšati dijalog o razvoju politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja diljem Europske unije. Koliko je to moguće, Pojmovnik koristi već postojeće definicije Europske unije, no te su definicije dopunjene i proširene, sukladno trenutnom kontekstu profesionalnog usmjeravanja. Međutim, određeni pojmovi, definirani u rezolucijama i odredbama Europske unije, nisu izmijenjeni.

Primjerice, cjeloživotno profesionalno usmjeravanje definirano je u odredbama Europske unije te predstavlja podlogu za rad ELGPN-a. U ovom Pojmovniku, cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i usmjeravanje usvojeni su kao viši pojmovi u opisivanju određenih aktivnosti, kao i samog područja. Međutim, važno je imati na umu kako nije ostvaren potpuni dogovor o korištenju pojmova. Pojedine osobe koje rade u ovom području radije će koristiti pojam profesionalno savjetovanje nego li profesionalno usmjeravanje kao nadređeni pojam koji opisuje njihov rad, dok drugi koriste oba pojma naizmjence ili zajedno, odnosno koriste izraz profesionalno usmjeravanje i savjetovanje kako bi opisali što rade. Zasebna definicija savjetovanja uključena je u Pojmovnik, no neki čitatelji mogu imati različito mišljenje o načinu korištenja pojmova savjetovanje i profesionalno usmjeravanje.

Pojmovnik dopunjuje druge postojeće dokumente koji se odnose na povezane teme, poput Rječnika o kvaliteti obrazovanja i osposobljavanja (Cedefop, 2011.) ili su izrađeni sa stajališta savjetnika za profesionalno usmjeravanje, poput Rječnika za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje pripremljenog unutar Leonardo da Vinci programa Europske unije.

Pojmovnik i definicije isprva su napisani na engleskom jeziku, stoga je razumljivo kako se neki pojmovi ne mogu jednostavno prevesti na druge jezike, a da ne izgube nešto od svoga značenja. Neki pojmovi koristili su se u specijaliziranim ili ograničenim kontekstima određenih država, odražavajući lokalne uvjete.

46


Organizacija Pojmovnika

Glavni dio Pojmovnika sadrži 75 ključnih pojmova koji se koriste u Priručniku sa smjernicama, predstavljenih abecednim redom. Svaki unos sadrži (ovim redom):

pojam definiciju pojma dodatni komentar o tome kako se pojam koristi u kontekstu cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja i pojašnjenje definicije reference izvora definicije (ako izvor nije naveden, znači da nije pronađena

postojeća definicija, te da je definicija pojma napisana posebno za ovaj Pojmovnik).

Pri unosu relevantnog pojma, na mjestima gdje je to bilo prikladno, dodali smo bilješku o tome je li pojam sinonim nekog drugog pojma iz Pojmovnika. Također smo upotrijebili odjeljak komentara kako bi odredili srodne pojmove, pojmove s istim značenjima ili značenjima koja se preklapaju.

Razvoj Pojmovnika

Inicijalnu izradu ELGPN Pojmovnika obavili su članovi četiri radne skupine ELGPN-a, koji su odredili moguće pojmove koji bi trebali biti uvršteni, naveli definicije tih pojmova i odredili ključne referentne izvore. Dr. Charles Jackson iz Nacionalnog instituta za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje (NICEC) u Ujedinjenom Kraljevstvu bio je urednik pri dovršavanju i pripremi Pojmovnika za objavljivanje. Prijedlog nacrta Pojmovnika predstavljen je na Desetom plenarnom sastanku ELGPN-a održanom u Kopenhagenu u travnju 2012. godine. Ova nova verzija uzela je u obzir komentare i prijedloge članova ELGPN-a dane na tom sastanku te naknadno.

47


POPIS POJMOVA

Analiza koristi i troškova (Cost-benefit analysis)

Usporedna analiza troška i koristi usluge profesionalnog usmjeravanja ili određene aktivnosti profesionalnog usmjeravanja – radi odabira financijski najisplativijeg rješenja.

Komentar:

Analiza koristi i troškova jedan je od načina procjene i mjerenja koristi i troškova te društvenih povrata investicije različitih intervencija usmjerenih razvoju karijere.

Izvor: temeljeno na Cedefop-u (2011.)

Centar za karijeru (Career centre)

Mjesto gdje se ljudima pruža profesionalno usmjeravanje vezano uz karijeru.

Komentar:

Centri za karijeru nude različite usluge ili intervencije – od materijala za samopomoć (npr. knjige, izvori informacija ili pristup profesionalnoj podršci temeljenoj na ICT tehnologijama) do osobne podrške savjetnika za profesionalno usmjeravanje vezano uz razvoj karijere.

Također je moguće uspostaviti i virtualni centar za karijeru – tj. online portal – koji se smatra posebnom vrstom centra za karijeru.

Izvor:

Cjeloživotno učenje (Lifelong learning)

Sve aktivnosti učenja koje osoba poduzima tijekom života, a koje rezultiraju unapređenjem znanja, vještina, kompetencija i/ili kvalifikacija, iz osobnih, društvenih i/ili profesionalnih razloga.

Komentar:

Svestrano učenje definirano je kao učenje, bilo formalno, neformalno ili informalno, te se može odvijati unutar širokog raspona životnih aktivnosti (osobnih, društvenih ili profesionalnih), u bilo kojem razdoblju čovjekova života.


48


Cjeloživotno usmjeravanje (Lifelong guidance)

Raspon aktivnosti koje omogućuju građanima bilo koje dobi i u bilo kojem razdoblju njihova života određivanje vlastitih mogućnosti, kompetencija i interesa, donošenje odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i upravljanju svojim životnim putem u učenju, poslu i drugim okolnostima u kojima se ove mogućnosti i kompetencije uče i/ili koriste.

Komentar:

Ovo je pristup koji profesionalno usmjeravanje ne smatra samo jednom ili jedinom točkom u aktivnostima kroz vrijeme. To je pristup koji se zalaže da se profesionalno usmjeravanje odvija proaktivno, a ne samo u točkama prijelaza, te se odnosi na aktivnosti u kojima pojedinac sudjeluje tijekom cijelog života (tj. u bilo kojem razdoblju života). Takvo profesionalno usmjeravanje dobiva cjeloživotnu perspektivu (npr. od ranog školovanja, kroz radni vijek, te nakon mirovine).

Svestrano profesionalno usmjeravanje (life-wide guidance) je dimenzija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, kao što je svestrano učenje (life-wide learning) dimenzija cjeloživotnog učenja (lifelong learning). Svestrano profesionalno usmjeravanje može biti formalno, neformalno i informalno, te se može odvijati unutar širokog raspona životnih aktivnosti (osobnih, društvenih ili profesionalnih), u svim područjima (obrazovanje, početno osposobljavanje/usavršavanje, zapošljavanje i kontinuirano usavršavanje) i to u bilo kojem razdoblju čovjekova života.

Izvor: Vijeće Europske unije (2008.)

Donošenje odluka o karijeri (Career decision-making)

Proces izbora između određenih alternativa vezanih uz karijeru.

Komentar:

Ova definicija nema namjeru opisivati prirodu procesa (npr. racionalno odlučivanje, iskustveno odlučivanje, itd.) prema kojoj se donošenje odluka o karijeri čini ili s kojih aspekata su razmotreni (npr. osobni aspekti, odlike posla, itd.). Alternativna definicija donošenja odluka o karijeri koja naglašava te elemente jest:

Izbor određene mogućnosti kao rezultat logičnog niza koraka provedenih u svrhu određivanja i zadovoljenja individualnih ciljeva te potreba razvoja organizacije/tržišta rada. (Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja)

Izvor:

'e- usmjeravanje' (e-guidance)

Profesionalno savjetovanje ili profesionalno usmjeravanje koje se izvodi pomoću ICT-a

49


koje može i ne mora izravno uključivati savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Pojam se često koristi za opis pružanja informacija ili alata za samoprocjenu i vježbu putem interneta.

Komentar:

E-profesionalno usmjeravanje obuhvaća usluge i aktivnosti profesionalnog usmjeravanja uz korištenje svih oblika ICT-a, te uključuje:

Online profesionalno usmjeravanje (Online Guidance)

Profesionalno usmjeravanje putem ICT-a, primjerice, uz primjenu računala ili sličnog elektroničkog uređaja (npr. mobilnog telefona). Može uključivati interakciju sa stručnjakom za profesionalno usmjeravanje putem e-maila, web-chata, sms-a ili društvenih mreža (npr. facebooka). Pojam se često koristi za opisivanje informiranja ili korištenja alata za samoprocjenu ili vježbanja putem interneta.

Profesionalno usmjeravanje putem telefona (Telephone guidance)

Pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja putem telefona. Može uključivati telefonski razgovor sa stručnjakom za profesionalno usmjeravanje ili, rjeđe, slušanje prethodno snimljenih informacija. Slične se usluge pružaju i putem web-chata, sms-a ili putem interneta.

Profesionalno usmjeravanje putem interneta

Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja putem interneta korištenjem ICT-a. Može uključivati pružanje informacija, korištenje materijala za samopomoć, kao i aktivnosti s više interakcije, kao što je sudjelovanje u forumima ili grupama za raspravu, te raspravama temeljenim na e-mailu ili internetu sa stručnjakom za profesionalno usmjeravanje.

Izvor:

Evidencije (Evidence)

Informacije iznesene kako bi poduprle neko otkriće ili zaključak. Takav pokazatelj bi trebao biti dovoljan, stručan i relevantan: postoje četiri tipa dokaza: opažajni (dobiven izravnim promatranjem ljudi ili događaja); dokumentirani (dobiven iz pisane informacije), analitički (na temelju računanja ili usporedbi) te izvještavanje o sebi (dobiveno kroz npr. ankete).

Komentar:

Pokazatelj može biti različitih oblika, dobiven temeljem različitih metoda istraživanja, različite snage ili uvjerljivosti. Snaga ili solidnost pokazatelja ovisi o tome je li korišten kvalitativni ili kvantitativni pristup. Društveni, gospodarski i pokazatelji upravljanja mogu stvoriti prikladnu evidenciju ako pravilno razmotre odnos pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja i specifične ishode (tj. postotak zadržavanja u

50


obrazovnom sustavu ili u radnom odnosu) pomoću, primjerice, povezivanja s rezultatima mjerenja i pokazateljima učinka.

Izvor: Pojmovnik, UN, Odjel za praćenje, razvoj i vrednovanje (MECD).

Fleksigurnost (Flexicurity)

Integrirana strategija za unapređenje; označava fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada u isto vrijeme. Fleksigurnost pokušava pomiriti potrebu poslodavaca za fleksibilnom radnom snagom i potrebu zaposlenika za sigurnošću – vjerovanje da se neće morati suočiti s dugotrajnom nezaposlenošću.

Komentar:

U svojem izvješću Zapošljavanje u Europi 2006. Europska komisija opisuje fleksigurnost kao optimalnu ravnotežu između fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti zaposlenika od rizika tržišta rada. Komisijina interpretacija fleksigurnosti uključuje zamjenu ideje o sigurnosti posla, načela koje je do nedavno dominiralo odnosima nezaposlenosti, sa 'zaštitom ljudi'. Model fleskigurnosti je 1990. prvi puta u Danskoj implementirao socijaldemokratski premijer Poul Nyrup Rasmussen. Fleksigurnost je kombinacija jednostavnog zapošljavanja i otpuštanja (fleksibilnost za poslodavce) i visoke beneficije za nezaposlene (sigurnost za zaposlenike). Doživljena kao novi način gledanja na fleksibilnost, fleksigurnost predstavlja sredstvo pomoću kojega se zaposlenici i tvrtke mogu bolje prilagoditi nesigurnostima vezanim uz globalna tržišta rada.

Europska unija odredila je skup općenitih principa fleksigurnosti i istražuje kako ih države mogu implementirati kroz četiri komponente:

fleksibilni i pouzdani ugovorni aranžmani;

opsežne strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja;

učinkovite i aktivne politike tržišta rada;

moderan sustav socijalne sigurnosti.

Vidjeti: Sultana (2011.) i raspravu o implikacijama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, pojam fleksigurnosti.

Izvor: Europska komisija

Gospodarski i društveni ishodi usmjeravanja (Economic and social outcomes of guidance)

Usmjeravanje ima gospodarske i društvene ishode: osobito poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti obrazovanja, osposobljavanja/usavršavanja i tržišta rada kroz doprinos smanjenju prekidanja obrazovanja, sprečavanju pojave vještina neusklađenih s

51


potrebama tržišta rada, povećanju zapošljavanja, te povećanju produktivnosti; odnosi se i na pitanja socijalne jednakosti i socijalnog uključivanja.

Komentar:

Gospodarske i društvene ishode obično se smatra usko povezanim.

Vidjeti odvojene definicije 'Ishodi profesionalnog usmjeravanja', 'Obrazovni ishodi profesionalnog usmjeravanja' te definiciju 'Ishod (kvaliteta)'.

Izvor:

Individualni plan aktivnosti (Personal action planning)

Proces bilježenja potrebnih koraka koje pojedinac treba poduzeti i usluge koje može zatrebati kako bi postigao uspjeh u svom obrazovnom, profesionalnom ili osobnom nastojanju. Proces može provesti pojedinac sam, u suradnji (npr. savjetnikom za pitanja karijere) ili korištenjem predložaka ili online alata.

Komentar:

Definicija je proširena kako bi uključila osobne ciljeve kao i obrazovne i ostale profesionalne ciljeve.

Izvor: temeljeno na Rječniku profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) (Information and communication technologies - ICT)

Tehnologije koje omogućuju elektronički unos, pohranu, pronalaženje, obradu, prijenos i širenje informacija.

Komentar:

ICT alati se sve više koriste u profesionalnom usmjeravanju. Na primjer, mnogi sustavi za profesionalno informiranje oslanjaju se na ICT. ICT i srodne tehnologije također se koriste kako bi potpomogle e-profesionalno usmjeravanje, usluge profesionalnog usmjeravanja na daljinu, online profesionalno usmjeravanje i profesionalno usmjeravanje putem interneta.

Vidjeti definiciju 'e-profesionalno usmjeravanje'.

Izvor: Cedefop (2004.)

Ishod (kvaliteta) (Outcome (quality))

Pozitivna ili negativna dugoročna društveno-gospodarska promjena ili utjecaj koji se

52


pojavljuje izravno ili neizravno iz ulaza (input), aktivnosti i izlaza (output) intervencije.

Komentar:

U kontekstu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, pojam 'ishod' se obično koristi za opisivanje utjecaja kojeg je pojedina usluga imala na pojedinog klijenta, na širu zajednicu ili na cjelokupno gospodarstvo. U tom smislu, 'ishod' je ono što se smatra 'utjecajem' ili 'mjerenjem utjecaja' usluge, tj. učenja, društvenih i/ili gospodarskih ishoda koje je postigao pojedinac.

Ishod (outcome) i izlaz (output) se odnose na učinke ili krajnje rezultate koje projekt ili usluga trebaju stvoriti/proizvesti.


Ishodi učenja profesionalnog usmjeravanja (Learning outcomes of guidance)

Skup znanja, vještina i/ili kompetencija koje je pojedinac stekao i/ili ih je sposoban primijeniti po završetku aktivnosti profesionalnog usmjeravanja ili sudjelovanja u procesu profesionalnog usmjeravanja.

Komentar:

Navedena definicija odnosi se izričito na kontekst profesionalnog usmjeravanja i prilagođen je iz općenitije definicije obrazovnih ishoda.

Pokazalo se kako profesionalno usmjeravanje vodi poboljšanju obrazovnih ishoda, poput lakšeg pristupa, sudjelovanja u učenju i osposobljavanju/usavršavanju, povećanom postotku ostajanja u sustavu obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja, većim postignućima u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju i višoj razini vještina, većoj motivaciji, a tako i dostignućima u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju. (Careers Scotland, 2007.).

Vidjeti odvojene definicije: 'Gospodarski i društveni ishodi profesionalnog usmjeravanja' i 'Ishodi profesionalnog usmjeravanja'.

Izvor: temeljeno na Cedefop-u (2008b.)

Ishodi usmjeravanja (Guidance outcomes)

Usmjeravanje ima gospodarske, društvene i obrazovne ishode koji odražavaju osobni utjecaj i širu društvenu korist.

Komentar:

53


Vidjeti odvojene definicije: 'Gospodarski i društveni ishodi profesionalnog usmjeravanja' i 'Obrazovni ishodi profesionalnog usmjeravanja'.

Izvor:

Izbor karijere (Career choice)

Namjera pojedinca vezana uz karijeru, temeljena na njegovim osobnim sklonostima, sposobnostima, težnjama i ciljevima, potaknuta uvjetima tržišta rada, te životnim okolnostima.

Proces u kojemu se razvija i ostvaruje namjera pojedinca vezana uz karijeru.

Komentar:

Izbor karijere ne mora se temeljiti na radu: definicija ima namjeru odraziti širu prirodu izbora karijere.

Pojam se često koristi kako bi opisao namjeru procesa razvoja karijere jednako kao i ishod tog procesa.

Izvor: Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja

Izlaz (kvaliteta) (Output (quality))

Trenutan i izravno opipljiv rezultat intervencije.

Komentar:

U kontekstu cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, pojam 'izlaz' se obično koristi kad se govori o količini, povratu ili protoku; npr. broju intervencija obavljenih u jedinici vremena ili broju intervencija po klijentu.

Ishod (outcome) i izlaz (output) odnose se na učinke i krajnje rezultate koje proizvod ili usluga trebaju stvoriti/proizvesti.


Karijera (Career)

Interakcija profesionalnih i drugih životnih uloga tijekom života pojedinca, uključujući način usklađivanja plaćenog i neplaćenog rada, te uključenost pojedinca u učenje i obrazovanje.

Komentar:

Glavno pitanje je usredotočuje li se definicija isključivo na zaposlenje; zaposlenje i

54


osposobljavanje; ili prihvaća najširu od svih koncepcija pa uključuje i aktivnosti koje nisu vezane za posao.

Postoji velik broj definicija 'karijere' u akademskoj literaturi. Na primjer:

rastući slijed radnih iskustava pojedinca kroz vrijeme (Arthur i dr., 1989.); slijed položaja vezanih uz posao, uloge, aktivnosti i iskustva koja osoba

doživljava (Arnold, 1997.); karijeru se često shvaća kao stresnu životnu ulogu i stil života, a zanimanje se

smatra samo jednim dijelom karijere (Hansen, Gysbers, 1975.); cjeloživotni napredak pojedinca u učenju i radu (Warrs, 1988.).

Druge definicije uključuju:

Niz različitih socijalno važnih ljudskih uloga koje proizlaze iz rada, učenja, izražavanja i aktivnosti slobodnog vremena pojedinca; trajanje radnog života pojedinca, radnog mjesta, položaje i postignuća. (Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja, bez datuma)

Karijera je niz različitih zanimanja (plaćenih ili neplaćenih) koje pojedinac obavlja tijekom života. Šire rečeno, 'karijera' uključuje životne uloge, aktivnosti slobodnog vremena, učenje i rad. (Rječnik profesionalnih pojmova, Sveučilište sydneyjskog centra za profesionalno usmjeravanje, bez datuma)

Karijera je životni koncept koji se sastoji od niza poslova, učenja i aktivnosti slobodnog vremena u kojima pojedinac sudjeluje tijekom života. Svaka osoba ima svoju jedinstvenu karijeru koja je dinamična i razvija se tijekom života. Karijera uključuje ravnotežu pojedinca između plaćenog i neplaćenog rada i životne uloge. (Kanadska fondacija za razvoj karijere, 2002.)

Izvor: UNESCO (2002.)

Ključne kompetencije (Key competences)

Zbroj vještina (osnovnih vještina i novih osnovnih vještina) potrebnih za život u današnjem društvu. U svojoj preporuci o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, Europska komisija postavlja osam ključnih kompetencija: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranim jezicima; kompetencija u matematici i osnovne kompetencije znanosti i tehnologije; digitalna kompetencija; učenje kako učiti; socijalne i civilne kompetencije; smisao za inicijativu i poduzetništvo; te kulturnu svijest i izražavanje.

Komentar:

Pojam se također koristi pri opisu kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla ili onih kompetencija koje se smatraju najvažnijim za obavljanje posla.

Izvor: Cedefop (2008a.)

55


Kriterij kvalitete (Quality criteria)

Neovisni standardi za mjerenje kvalitete provođenja aktivnosti profesionalnog usmjeravanja ili usluge profesionalnog usmjeravanja.

Komentar:Kriteriji kvalitete su pokazatelji koji pokazuju odgovara li usluga ili aktivnost profesionalnog usmjeravanja standardima kvalitete.Vidjeti definicije: 'Osiguranje kvalitete', 'Pokazatelji kvalitete', 'Standard kvalitete' i 'Sustav kvalitete'.

Izvor:

Kvantitativni i kvalitativni podaci (Quantitative and qualitative evidence)

Brojčane informacije koriste se kako bi pružile kvantitativne podatke, dok se kvalitativni podaci temelje na promatranju i prosudbi, te se bave se značenjima. Kvalitativne podatke obično pružaju stručnjaci ili ljudi koji se smatraju vrhunskima u svom poslu ili po svom iskustvu, te su kvalificirani raditi takve procjene.

Komentar:

Za uslugu profesionalnog usmjeravanja brojčani podatak mogao bi biti broj korisnika koji koristi usluge, njihova ocjena zadovoljstva uslugom ili broj ljudi koji su se zaposlili; dok se kvalitativni podatak može ishoditi pomoću intervjua s korisnicima o njihovim iskustvima korištenja usluga. Takve intervjue treba voditi neovisni istraživač.

Izvor:

Mehanizmi koordinacije (Co-ordination mechanisms)

Procesi, sustavi i organizacijske strukture koji ljudima ili organizacijama olakšavaju zajedničku koordinaciju svog rada ili intervencija.

Komentar:

Aktivnosti koordinacije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja najčešće zahtijevaju koordinirajuću strukturu s operativnom moći i financiranjem (i možda ugovor ili legalni mandat). Osnivanje nacionalnog foruma jedan je od načina poticanja koordinacije aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Može označavati i podjelu odgovornosti za različite aktivnosti u procesu profesionalnog usmjeravanja.

Izvor:

56


Mehanizmi suradnje (Co-operation mechanisms)

Procesi, sustavi ili organizacijske strukture koje olakšavaju zajednički rad ljudi ili organizacija.

Komentar:

Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje zahtijeva suradnju između partnera unutar postojećih struktura. Po svojoj prirodi, suradnja može biti većinom neformalna ili se temeljiti na suradničkom dogovoru u kojemu svaki partner zadržava pravo donošenja odluka.

Mehanizmi suradnje pokrivaju širok raspon okolnosti, npr. suradnju između različitih razina u obrazovanju/osposobljavanju, preko nacionalnih granica ili između obrazovanja i tržišta rada. Odnosi se i na suradnju između pojedinaca koji rade na različitim radnim mjestima unutar tvrtke ili izvan nje.

Izvor:

Mentorstvo (Mentoring)

Razvojni odnos koji potiče individualni rast pojedinca ali i njegovo napredovanje u karijeri.

Komentar:

Mentorstvo sadrži i profesionalnu i psihosocijalnu funkciju. Profesionalne funkcije uključuju: sponzorstvo, poučavanje, zaštitu, izlaganje te izazov rada. Psihosocijalne funkcije uključuju: postavljanje uzora, savjetovanje, prihvaćanje i potvrđivanje te prijateljstvo.

Klasično mentorstvo obično uključuje odnos između starije/iskusnije i mlađe/neiskusnije osobe.

Izvor: Kram (1985.)

Mjere/pokazatelji izvedbe (Performance measures/indicators)

Podatak, obično brojčani, koji pruža mjeru individualne, timske ili organizacijske razine postignuća, usporediv s razinom postignuća drugih pojedinaca, timova, organizacija i slično.

Komentar:

Mjera/pokazatelj izvedbe je ona koju su odabrali donositelji politika, tijela financiranja ili

57


rukovoditelji financija, kao način procjene i mjerenja provođenja i učinkovitosti projekta ili usluge. U obrazovanju, mjera izvedbe često se odnosi na zadržavanje u obrazovnom sustavu, postotke postignuća i napretka u školi i na fakultetu. U profesionalnom usmjeravaju, mjera izvedbe se često odnosi na broj intervencija, razinu korisnikova zadovoljstva i pozitivnih ishoda koje je postigla usluga profesionalnog usmjeravanja.


Osiguranje kvalitete (Quality assurance)

Aktivnosti koje uključuju planiranje, primjenu, procjenu, izvješćivanje i poboljšanje kvalitete, provedene kako bi aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (sadržaj programa, oblik, procjena i vrednovanje ishoda, itd.) odgovarale zahtjevima kvalitete koje postavljaju dionici/interesne skupine.

Komentar:

Osiguranje kvalitete za profesionalno usmjeravanje obično uključuje osiguravanje da cjelokupno osoblje shvaća što se od njih očekuje, da su dostupni nužni izvori za učinkovito obavljanje profesionalnog usmjeravanja (uključujući osoblje odgovarajuće stručne spreme), da se izvedba redovno i sustavno nadzire i evaluira kako bi se odredila područja koja treba unaprijediti. Broj neovisno akreditiranih standarda kvalitete (npr. potrebno osposobljavanje os oblja) su razvijeni kako bi potpomogli organizacijsko osiguranje kvalitete.

Vidjeti: 'Sustav kvalitete'


Osnaživanje (Empowerment)

Proces omogućavanja i ohrabrivanja ljudi kako bi preuzeli veću odgovornost za kontrolu nad vlastitim životom i karijerom razvijajući veće pouzdanje u vlastite mogućnosti.

Komentar:

Profesionalno usmjeravanje ima za cilj osnažiti ljude pomažući im da postanu kompetentniji u planiranju i upravljanju učenjem i karijerom, te u svim točkama prijelaza u karijeri.

Osnaživanje označava omogućavanje pojedincima da preuzmu odgovornost za svoje znanje, energiju i prosuđivanje, te da od njih učine najbolje što mogu.

Pojam se može primijeniti i na pojedince i na zajednice.

58


Izvor:

Osoba koja je prerano napustila obrazovanje (Early school-leaver)

Osobe koje prerano napuste obrazovanje su pojedinci koji su ispod zakonski određene dobi za napuštanje obrazovanja prije njegova završetka.

Komentar:U kontekstu Europske unije ovaj pojam ima posebno tehničko značenje. Postotak preranog napuštanja obrazovanja definira se odnosom stanovništva u dobi od 18-24 godine starosti sa samo završenom nižom srednjom školom, koja više nije u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja. Osobe koje rano napuste obrazovanje su, dakle, oni sa samo predškolskim, osnovnoškolskim, nižim srednjoškolskim ili kratkim višim srednjoškolskim obrazovanjem (od kojeg zadnje traje manje od dvije godine) (prema ISCED-u, međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja, to se označava 0, 1, 2 ili 3c kratko) i uključuje one koji imaju samo predstrukovno ili strukovno obrazovanje koje nije vodilo završetku više srednje škole28.Osobe koje su rano prekinule obrazovanje treba razlikovati od osoba koje su napustile obrazovanje prije njegova završetka ('drop-out'), što je općenitiji pojam.

Izvor: Preporuka Vijeća Europske unije o ranom prekidu školovanja (2011.)

Osposobljavanje za traženje posla (Job-search training)

Osposobljavanje osmišljeno kako bi pomoglo ljudima u potrazi za poslom/zaposlenjem.

Komentar:

Osposobljavanje za traženje posla često se provodi zajedno s drugim uslugama profesionalnog usmjeravanja i može sadržavati mnoge različite elemente poput: informacija i savjeta o tome gdje i kako saznati o potencijalnim poslovima; pomoći pri prijavljivanju (npr. pisanje životopisa, ispunjavanje obrazaca za prijavu) i pripremanja za razgovore za posao i druge elemente u procesa selekcije (npr. rješavanje selekcijskih testova, sudjelovanje u centru za procjenu).

Izvor:

28 U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske ne postoji razina „niže srednjoškolsko obrazovanje“ već osnovnoškolsko obrazovanje (u trajanju od osam godina), kao ni razina „kratko više srednjoškolsko obrazovanje“ već srednjoškolsko obrazovanje (u trajanju od jedne do pet godina).

59


Pokazatelj (Indicator)

Kvantitativni ili kvalitativni čimbenik ili varijabla koji daje jednostavna i pouzdana sredstva za mjerenje postignuća, razmatranje promjena vezanih uz intervenciju ili procjenu izvedbe, postignuća subjekta koji se razvija.

Komentar:

Razvijanje pokazatelja za procjenu izvršenja aktivnosti i usluga profesionalnog usmjeravanja važna je sastavnica razvoja politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Vidjeti: 'Pokazatelji kvalitete'

Izvor: prilagođeno iz OECD-a (2010.)

Pokazatelji kvalitete (Quality indicators)

Službeno priznat broj(evi) ili postotak(ci) koji se koriste kao parametri prosudbe i procjene kvalitete.

Komentar:

Pokazatelji kvalitete su statističke mjere koje daju indikaciju izlazne kvalitete. Međutim, neki pokazatelji kvalitete mogu dati indikaciju procesa kvalitete.

Podatak koji pokazuje da usluga profesionalnog usmjeravanja udovoljava kriterijima kvalitete.

Vidjeti definicije: 'Osiguranje kvalitete', 'Kriteriji kvalitete', 'Standard kvalitete' i 'Sustav kvalitete'.

Izvor: Van den Berghe (1996.)

Politika i praksa temeljena na prikupljanju i praćenju podataka (Evidence-based policy and practice)

Savjesno, jasno i pravedno korištenje relevantnih podatka koji pokazuju primjere najbolje prakse i najveće isplativosti, sa svrhom informiranja o politikama i praksama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Općenitije rečeno, svaka aktivnost, intervencija ili način rada osmišljena na temelju podataka koji prikazuju učinkovitost određenog pristupa (politike ili prakse) koji se koristi.

Komentar:

60


Primjer korištenja politike temeljene na prikupljanju i praćenju podataka bili bi podaci o korištenju usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i potencijalnih zahtjeva koji se sustavno prikupljaju na nacionalnoj razini, sa svrhom razvoja politike temeljene na prikupljanju i praćenju podataka za pružanje usluga različitim grupama. Iako različito, može se vidjeti kao dodatak reflektivnoj praksi.

Izvor:

Politika profesionalnog usmjeravanja (Guidance policy)

Politika koja određuje i oblikuje raspon i opseg postojećih usluga profesionalnog usmjeravanja, njihove ciljeve i načela, način financiranja, tko je podoban za njihovo izvođenje i pod kojim uvjetima.

Komentar:

Obično se o njoj razmišlja kao o vladinoj politici, ali mnoge organizacije poput obrazovnih ustanova, poslodavaca, dobrotvornih ustanova i obrtničkih sindikata koji pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, mogu također imati politike koje oblikuju njihove usluge i određuju opseg korisnika.

Izvor:

Portfelj (Portfolio)

Portfelj bilježi kompetencije (vještine, znanja i sposobnosti) i iskustva pojedinca. Može sadržavati popis formalnih kvalifikacija ili uključivati primjere rada , dokaze o pohađanju tečajeva, radno iskustvo i aktivnosti pojedinca koje nisu vezane za posao.

Komentar:

Razvoj portfelja je sve češća aktivnost profesionalnog obrazovanja u školama i na fakultetima.

Izvor:

Prekid obrazovanja (Drop-out)

Osoba koja je prekinula program obrazovanja ili vođenja prije nego no što je završila taj program.

Komentar:

Prekid obrazovanja ('drop-out') označava općenitiji pojam koji treba razlikovati od osobe koja je prerano prekinula obrazovanje ('early-school leaver'), pojma koji ima

61


određenije značenje u kontekstu Europske unije. Vidjeti odvojenu definiciju.

Izvor: temeljeno na Cedefop-u (2008a.)

Prenosive vještine (Transversal skills)

Vještine pojedinca koje su važne za posao i zanimanje, ali se razlikuju od onih koje su mu potrebne u trenutnom poslu ili zanimanju. Te vještine mogu biti stečene i kroz aktivnosti nevezane uz posao, u slobodno vrijeme ili sudjelovanjem u obrazovanju ili osposobljavanju.

Općenito rečeno, to su vještine koje je pojedinac stekao u jednom kontekstu ili kako bi riješio određenu situaciju/problem, a koje se mogu prenijeti u drugo okruženje.

Komentar:

Pojam 'transverzalne vještine' se sve više zamjenjuje pojmom 'prenosive vještine'.


Prijelaz (Transition)

Proces kretanja od jedne (obrazovne, poslovne i sl.) okolnosti do druge. To može sadržavati izlaz s tržišta rada, npr. postati nezaposlen ili skrbiti o djeci ili se vratiti na posao, obrazovanje ili osposobljavanje nakon razdoblja u kojemu osoba nije radila, obrazovala se niti osposobljavala.

Komentar:

Mnoge cjeloživotne aktivnosti osmišljene su kako bi pomogle ljudima tijekom različitih vrsta prijelaza.

Vidjeti definiciju: 'Prijelaz iz škole na posao'

Izvor:

Prijelaz iz škole na posao (School-to-work transition)

Proces kretanja od obrazovanja ili osposobljavanja/usavršavanja prema zaposlenju, pokrivajući razdoblje u kojemu se promjena zbiva.

Komentar:

Mnoge aktivnosti usmjeravanja oblikovane su tako da pomognu ljudima u ovom prijelazu.

62


Prijelaz između obrazovanja i zaposlenja (put integracije, vrsta zaposlenja – s obzirom na razinu i status – te trajanje) je složen. Integracija ovisi o mnogim činiteljima (spol, dob, kvalifikacija, politika zapošljavanja, dostupnost savjetovanja, itd.)

Vidjeti: 'Prijelaz'


Pristup usmjeravanju (Access to guidance)

Uvjeti, okolnosti ili zahtjevi (npr. kvalifikacije, razina obrazovanja, posebne potrebe, spol, dob, itd.) koji vode k primitku i sudjelovanju u odgovarajućim aktivnostima profesionalnog usmjeravanja i/ili pravo na korištenje usluga ili programa profesionalnog savjetovanja.

Komentar:

Prilagodba definiciji korištenoj u kontekstu obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja/usavršavanja. Ovo je ograničena definicija pristupa, koji je općenitije definiran u kontekstu usluge kao: 'pravo na korištenje određene usluge'.

Ključna briga je da politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja potaknu socijalno uključivanje i 'da svi građani imaju pravo pristupa uslugama profesionalnog usmjeravanja u bilo kojoj točci svog života'. (Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: Europski priručnik sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja 2012.)


Profesionalno usmjeravanje (Vocational guidance)

Pomoć pojedincima pri donošenju izbora i odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i zapošljavanju.

Komentar:

Ponekad se koristi kao sinonim za profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere ili usmjeravanje.

Vidjeti povezane definicije: 'Savjetovanje za razvoj karijere', 'Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere' i 'Usmjeravanje'.

Izvor: Hawthorn (1991.)

63


Profesionalno usmjeravanje za poduzetništvo (Entrepreneurship guidance)

Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja osmišljene kako bi pomogle pojedincima razmotriti koliko su prikladni za novi poslovni poduhvat ili samozapošljavanje, te promicale proaktivnost, poduzetništvo i smisao za samostalnost.

Komentar:

Profesionalno usmjeravanje može olakšati vezu između poslodavaca, poduzetnika i inovacije.

Biti poduzetnik može biti relevantno u širokom rasponu situacija, ne samo u otvaranju novog posla ili kroz samozapošljavanje.

Izvor:

Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere (Career guidance)

Različite aktivnosti koje omogućuju građanima bilo koje dobi, u bilo kojem razdoblju svog života, određivanje svojih mogućnosti, kompetencija i interesa; donošenje smislenih odluka o svom obrazovanju, osposobljavanju/usavršavanju i zanimanju; te upravljanje svojim životnim, poslovnim i drugim okolnostima u kojima se te sposobnosti i kompetencije stječu i/ili koriste.

Komentar:

Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere definirano je na isti način kao i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.

Profesionalno usmjeravanje se provodi u različitim okruženjima: obrazovnom, prilikom osposobljavanja/usmjeravanja, zaposlenja, u kontekstu društvene zajednice i privatnom okruženju.

Profesionalno ili školsko usmjeravanje za razvoj karijere savjetnici za profesionalno usmjeravanje često nazivaju samo usmjeravanjem. Profesionalno usmjeravanje je zapravo viši pojam koji uključuje profesionalno savjetovanje, kao i aktivnosti poput informiranja, treniranja, poučavanja, procjenjivanja i zastupanja.

Profesionalno usmjeravanje za karijeru smatra se sinonimom za profesionalno usmjeravanje i školsko usmjeravanje. Obrazovno profesionalno usmjeravanje se, međutim, tretira kao određeniji pojam.

Izvor: Vijeće Europske unije (2008.)

64


Profiliranje (Profiling)

Proces prikupljanja informacija o osobi kako bi se stvorio profil koji ga/ju opisuje. To može uključivati standardne skupove informacija, moguće u svrhu uspoređivanja pojedinaca ili izrade profila pojedinca.

Sličan pristup često se koristi u profiliranju poslova ili zanimanja. Profil posla ili zanimanja mogu biti dijelom sustava profesionalnih informacija kako bi se lakše provele usporedbe između poslova ili zanimanja.

Komentar:

Profiliranje ljudi ili poslova/zanimanja su česte aktivnosti u profesionalnom usmjeravanju.

Izvor:

Radna praksa (Work practice)

Mogućnost sudjelovanja u radnim aktivnostima u svrhu stjecanja iskustva i razvijanja prikladnih radnih vještina i stavova prema radu.

Komentar:

Vidjeti: 'Radno iskustvo'

Izvor:

Radno iskustvo (Work experience)

Znanje, vještine - kompetencije stečene tijekom radnog vijeka pojedinca.

Pojam također opisuje kratka razdoblja učenja temeljenog na radu (koje se obično provodi kada pojedinac sudjeluje u vezanom programu obrazovanja ili osposobljavanja) ili radi kao naučnik ili pripravnik kako bi stekao iskustvo u određenom zanimanju ili vrsti posla.

Komentar:

Važno je razlikovati dva različita značenja ovog pojma.

Vidjeti: 'Učenje temeljeno na radu'


65


Razvoj karijere (Career development)

Cjeloživotni proces upravljanja učenjem, poslom, slobodnim vremenom i prijelazima u svrhu profesionalnog napredovanja kakvo je pojedinac sam odredio.

Komentar: Razvoj karijere također se koristi pri opisivanju ishoda ovih procesa. Druge definicije uključuju:

Ukupan zbroj gospodarskih, socioloških, psiholoških, obrazovnih, tjelesnih i ostalih utjecaja te čimbenika vjerojatnosti koji zajedno oblikuju karijeru pojedinca (Sears, 1982.).

Neprekidno planiranje radi napredovanja karijere pojedinca, temeljeno na iskustvu i na bilo kakvom obrazovanju i osposobljavanju izvršenom u svrhu proširenja kvalifikacija ili stjecanja novih (UNESCO).

Izvor: temeljeno na Rječniku profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja te Kanadskoj fondaciji za razvoj karijere (2002.)

Samoposluživanje (Self-service)

Model pružanja usluge profesionalnog usmjeravanja u kojoj o korisniku ovisi koju će uslugu izabrati te koje će intervencije ili aktivnosti poduzeti.

Komentar:

Ponekad se to čini tako da korisnik navede podatke o sebi i tada biva automatski usmjeren na usluge koje bi mu mogle odgovarati. Taj pristup je osobito čest kod online usluga profesionalnog usmjeravanja koje se nude kao cjelokupna usluga ili dio usluge profesionalnog usmjeravanja.

Izvor:

Samostalno upravljanje kompetencijama (Self-management of competences)

Kada pojedinac preuzima odgovornost za razvoj vlastitih kompetencija. Ponekad pojedinac može sam preuzeti odgovornost za bilježenje svojih kompetencija, npr. unutar portfelja.

Komentar:

Sposobnost pojedinca da preuzme odgovornost za samostalno upravljanje kompetencijama često je cilj cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Izvor:

66


Savjetnik za karijeru (Career adviser)

Savjetnici za karijeru pomažu ljudima istražiti, pratiti i ostvariti svoje ciljeve vezane uz karijeru.

Komentar:

Savjetnici za karijeru su obično stručno obrazovani i osposobljeni te posjeduju priznatu stručnu kvalifikaciju.

Sinonim za savjetnika za razvoj karijere i savjetnika za profesionalno usmjeravanje.


Savjetnik za profesionalno usmjeravanje (Guidance counsellor)

Osoba koja je osposobljena za pružanje usluga profesionalnog usmjeravanja.

Savjetnik za profesionalno usmjeravanje pomaže ljudima istražiti, pratiti i postići svoje ciljeve koji se odnose na karijeru.

Komentar:

Sinonim za savjetnika za karijeru ili savjetnika za razvoj karijere.

Vidjeti ranije komentare.


Savjetnik za razvoj karijere (Career counsellor)

Savjetnici za razvoj karijere pomažu ljudima istražiti, pratiti i ostvariti svoje ciljeve koji se odnose na karijeru.

Komentar:

Savjetnici za karijeru su obično prošli kroz profesionalno obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje i posjeduju priznatu profesionalnu kvalifikaciju.


Stručnjak osposobljen za savjetnika za karijeru koji je sposoban pomoći drugima učiniti racionalne izbore u vezi karijere (Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja).

Savjetnik za karijeru pruža uslugu savjetovanja na području obrazovanja, karijere i osobne dobrobiti. Pomaže pojedincima postići veću svijest o sebi, odrediti smjer vlastita života i rada, povećati razumijevanje mogućnosti u učenju i poslu, te naučiti

67


usmjeravati se u upravljanju učenjem, poslom i promjenama/prijelazima.

Sinonim za savjetnika za karijeru i savjetnika za profesionalno usmjeravanje.


Savjetovanje (Counselling)

Interakcija između savjetnika i pojedinca kako bi se korisniku savjetovanja pomoglo riješiti neki određeni problem, pitanje ili predmet.

Komentar:

Savjetovanje uključuje aktivno slušanje pojedinca, komuniciranje kroz razumijevanje, poštivanje i empatiju; pojašnjavanje ciljeva i pomoć u procesu donošenja odluka. Savjetovanje je veza između savjetnika (stručne osobe obrazovane za pomoć) i klijenta (korisnika usluge savjetovanja) (UNESCO 2002.).

Većina savjetovanja obavlja se individualno, no moguće je i u grupnom okruženju.


Savjetovanje za razvoj karijere (Career counselling)

Interakcija između savjetnika za razvoj karijere/profesionalno usmjeravanje i pojedinca.

Individualni ili grupni proces koji naglašava svijest o sebi i shvaćanje samog sebe te olakšava razvoj zadovoljavajućeg i smislenog života/rada kao temelja za vođeno učenje, odluke vezane uz posao i profesionalne prijelaze, kao i snalaženje pri promjeni posla ili promjeni okruženja za učenje tijekom života.

Komentar:


Savjetovanje za karijeru olakšava usvajanje vještina, interesa, vjerovanja, vrijednosti, radnih navika i osobnih kvaliteta koje svakom sudioniku omogućuju ostvarenje ispunjenog života u radnom okruženju koje se neprekidno mijenja (Krumboltz, Worthington, 1999.).

Proces savjetovanja za karijeru nije usmjeren na pomoć pojedincu pri izboru karijere, već pri njezinoj izgradnji (Watts, 2000.).

Izvor: temeljeno na Rječniku profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja te Kanadskom informativnom partnerstvu za karijeru (2006.)

68


Savjetovanje/profesionalno usmjeravanje za zapošljavanje (Employment counselling/guidance)

Savjetovanje ili profesionalno usmjeravanje koje se odnosi na jedno ili više navedenih područja: donošenje odluka vezanih uz karijeru/zanimanje, unapređenje vještina, potragu za zaposlenjem. Aktivnosti uključuju procjenu, razvoj i provođenje plana aktivnosti, te praćenje i evaluaciju.

Komentar:

Svrha ishoda savjetovanja za zapošljavanje jest pomoć korisnicima u poboljšanju zapošljivosti i samodostatnosti na tržištu rada.

Izvor: Kanadsko informativno partnerstvo za karijeru (2006.) i Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja

Standard kvalitete (Quality standard)

Mjerljive tehničke specifikacije koje je, prema konsenzusu, postavila i potvrdila organizacija s relevantnom ekspertizom na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Svrha standarda kvalitete je optimizacija ulaza i/ili izlaza profesionalnog usmjeravanja.

Standard(i) koje organizacija postavlja za sve svoje ključne poslovne operacije, koji pomažu razjasniti što organizacija očekuje od svojih zaposlenika u provođenju tih operacija ili što klijent može očekivati kada koristi uslugu.

Komentar:

Standardi kvalitete važan su dio opsežnog sustava osiguranja kvalitete, a kriterij čine detalji koje treba zadovoljiti kako bi se standard postigao. To uključuje pokazatelje kvalitete koji su određeni kako bi se ustanovilo udovoljava li usluga kriterijima.

Odnose se na sustave i procedure koje su razvili savjetnici za karijeru i dionici u području profesionalnog usmjeravanja. Ti sustavi i procedure čine sljedeće:

definiraju sektor profesionalnog usmjeravanja, članstvo u njemu i njegove usluge;

prepoznaju različite vještine i znanja savjetnika za profesionalno usmjeravanje; stvaraju temelj za oblikovanje aktivnosti profesionalnog usmjeravanja; omogućuju osiguranje kvalitete za javnost i druge dionike u sektoru; stvaraju dogovorenu terminologiju za sektor.

(Prilagođeno iz Kanadskog nacionalnog upravnog odbora za smjernice i standarde razvoja karijere (2004.).)

Vidjeti definicije: 'Osiguranje kvalitete', 'Kriterij kvalitete', 'Pokazatelji kvalitete', 'Sustav kvalitete'.


69


Stjecanje znanja za profesionalni razvoj (Career education)

Stjecanje znanja za profesionalni razvoj odnosi se na programe i aktivnosti učenja koji ljudima pomažu razviti vještine potrebne za upravljanje svojom karijerom i životnim putem. Ti programi i aktivnosti uključuju učinkovitu uporabu profesionalnog informiranja i usmjeravanja.

Komentar:


Sustavnu suradnju obrazovnih ustanova, roditelja i društva u pomaganju mladim ljudima i odraslima pri stjecanju znanja i vještina koje će im omogućiti donošenje racionalne profesionalne odluke (Rječnik profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja).

Razvoj znanja, vještina i stavova kroz planirane programe iskustvenog učenja u okruženjima obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja/usavršavanja koji će pomoći studentima donijeti informirane odluke o studiju i/ili poslovnim mogućnostima i tako omogućiti učinkovito sudjelovanje u svijetu rada. (Australsko Crkveno vijeće za zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje/usavršavanje i pitanja mladih, 1988.)

Izvor: Institut za profesionalno usmjeravanje: Odbor za obrazovanje za karijeru

Sustav kvalitete (Quality system)

Organizacijska struktura, procedure, procesi i izvori potrebni za provođenje upravljanja kvalitetom. Sustav kvalitete pruža okvir za planiranje, provođenje i procjenu usluga te izvođenje potrebnog osiguranja i kontrole kvalitete.

Komentar:

Vidjeti definicije: 'Osiguranje kvalitete', 'Kriteriji kvalitete', 'Pokazatelji kvalitete' i 'Standard kvalitete'

Izvor: ISO (1994.); MassDEP

Sustavi informacija o tržištu rada (Labour market information systems)

Sustavi, mehanizmi ili procesi skupljanja, organiziranja i pružanja informacija o stanju na tržištu rada i/ili zanimanjima i poslovima. To uključuje praćenje promjena koje se događaju na tržištu rada, pri zapošljavanju, s radnim mjestima i zanimanjima.

Komentar:

70


Takvi sustavi često sadrže baze podataka povezane s ICT-sustavima kojima se može pristupiti putem interneta. Obično su namijenjeni savjetnicima za profesionalno usmjeravanje, ali i korisnicima usluga samopomoći .

Izvor:

Sustavi informacija za razvoj karijere (Career information systems)

Sustavi (obično računalno ili online utemeljeni, ali također i u tiskanom obliku) osmišljeni kako bi pomogli pojedincu ili grupi u njihovom izboru karijere, zaposlenja, zanimanja ili posla kroz prikupljanje, organiziranje i pružanje informacija o određenim strukama, zanimanjima ili organizacijama - uključujući opise osobnog dohotka, uvjeta rada, potrebnog osposobljavanja / usavršavanja, potrebnih kvalifikacija i traženog iskustva.

Komentar:

Sustav informacija za karijeru također sadrži baze podataka koje se koriste kao izvori informacija.


Sustavi usmjeravanja (Guidance systems)

Način na koji su usluge profesionalnog usmjeravanja osmišljene i organizirane. Može označavati pristup određene države ili regije organizaciji usluga profesionalnog usmjeravanja ili poseban način pružanja usluge, poput online usluga ili usluga na daljinu.

Komentar:

Način na koji je usluga profesionalnog usmjeravanja organizirana može imati značajan utjecaj na opseg i učinkovitost tih usluga.

Izvor:

Školsko savjetovanje/usmjeravanje (Educational counselling/guidance)

Pomoć pojedincu pri razmatranju njegovih obrazovnih pitanja/problema i iskustava kako bi donio prikladne odluke vezane uz svoje obrazovanje.

Komentar:

71


Pojam se ponekad koristi za opis šireg raspona aktivnosti: primjerice, profesionalno savjetovanje učenika ili studenata o njihovom obrazovnom napretku, mogućnostima karijere ili o osobnim poteškoćama i strahovima (UNESCO).


Učenje temeljeno na radu (Work-based learning)

Stjecanje znanja i vještina kroz provođenje i razmatranje zadataka u strukovnom kontekstu, obično na radnom mjestu, kroz praksu.

Komentar:

Priznavanje učenja temeljenog na radu je često povezano s aktivnostima cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.


Učinkovitost (Effectiveness)

Opseg u kojemu su postignuti ciljevi politike ili intervencije, obično bez obzira na troškove.

Komentar:

Važno je razlikovati pojam 'učinkovitost' od pojma 'korisnost', koji se općenito može definirati kao odnos postignutih rezultata (izlaz) i iskorištenih izvora (ulaz).

U kontekstu usmjeravanja važno je razlikovati učinkovitost pojedinca od učinkovitosti organizacije (npr. poslodavac, savjetnik za profesionalno usmjeravanje i slično) koji pružaju uslugu.

Učinkovitost se također može mjeriti na sociološkoj razini.


Upravljanje karijerom (Career management)

Neprekidan proces pripremanja, provođenja i praćenja profesionalnih planova.

Komentar:

Ponekad upravljanje karijerom provode sami pojedinci; no u nekim situacijama upravljanje karijerom uključuje druge osobe, poput poslodavca koji radi zajedno s pojedincem.

72


Izvor: temeljeno na Storeyu (1976.)

Upravljanje slučajem (Case management)

Suradnički proces koji služi procjenjivanju, planiranju, provedbi, koordinaciji, praćenju i vrednovanju mogućnosti i usluga potrebnih za zadovoljenje zdravstvenih potreba, socijalne skrbi, obrazovnih potreba i potreba zapošljavanja. Pri tome može koristiti komunikacijske i druge dostupne izvore u svrhu promicanja isplativih ishoda.

Komentar:

Pojam se prvo koristio u kontekstu upravljanja zdravstvenim potrebama pojedinaca i obitelji.

Upravljanje slučajem nalazi se u središtu preventivnih strategija smanjivanja nezaposlenosti. To se postiže određivanjem prikladnih mjera prilagođenih slučaju i određivanjem ciljanih potreba za pomoći svakom pojedinom korisniku.

Izvor: Društvo za upravljanje slučajem Ujedinjenog Kraljevstva

Usluge samopomoći (Self-help provision)

Pristup pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja pri kojemu pojedinac samostalno koristi izvore i materijale osmišljene za korištenje bez dodatne podrške savjetnika za profesionalno usmjeravanje, ili u slučajevima kada je odgovornost za odabir prikladnog oblika profesionalne potpore prepuštena korisniku.

Komentar:

Mnoge usluge profesionalnog usmjeravanja nude materijale za samopomoć; materijali su dostupni i u drugim okruženjima, poput knjižnica, na internetu i slično.

Mnogi materijali za samopomoć mogu se koristiti i u grupnom okruženju, sa ili bez savjetnika za profesionalno usmjeravanje.

Izvor:

Usluge usmjeravanja (Guidance services)

Raspon usluga koje nudi određeni pružatelj usluga profesionalnog usmjeravanja. To mogu biti usluge osmišljene za različite skupine korisnika ili različite načine pružanja tih usluga (npr. individualno, grupno, online, putem telefona, itd.)

Komentar:

73


Pojam se ponekad koristi u odnosu na raspon usluga koje na određenom području (regija ili država) nudi određeni broj različitih pružatelja usluga.

Izvor:

Usluge usmjeravanja 'na daljinu' (Distance guidance services)

Usluge profesionalnog usmjeravanja koje se pružaju 'na daljinu', primjerice putem telefona, elektronske pošte ili interneta. Ključno obilježje usluga 'na daljinu' jest da korisnik usluge i savjetnik ne komuniciraju licem u lice te da slučaju automatiziranog internetskog profesionalnog usmjeravanja, savjetnik za profesionalno usmjeravanje nije izravno uključen u pružanje usluge usmjeravanja.

Komentar:

Usluge usmjeravanja na daljinu često se pružaju uz korištenje ICT-a.

Vidjeti definicije: 'e- usmjeravanje' i 'Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT)'.

Izvor:

Usmjeravanje (Guidance)

Pomoć pojedincima da donesu odluke o svom obrazovanju i osposobljavanju/profesionalnom usmjeravanju i zaposlenju.

Komentar:

Profesionalno ili školsko usmjeravanje savjetnici za profesionalno usmjeravanje često nazivaju samo usmjeravanjem. Usmjeravanje zapravo obuhvaća savjetovanje, informiranje, vođenje, poučavanje, procjenu i zastupanje.

Vidjeti komentare pod 'Profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere'.

Ponekad se koristi kao sinonim za profesionalno usmjeravanje za razvoj karijere ili školsko usmjeravanje.

Izvor: Hawthorn (1991.)

Utjecaj (Impact)

Općeniti pojam koji se koristi pri opisivanju utjecaja programa, politika ili društveno-gospodarske promjene. Utjecaj može biti pozitivan ili negativan, predvidljiv ili nepredvidljiv.

Komentar:

74


Utjecaji profesionalnog usmjeravanja mogu uključivati:

povećano zadovoljstvo poslom;

niži postotak prekidanja školovanja/povećan broj ljudi koji se uključuju u školovanje:

unapređenje vještina upravljanja karijerom;

druge društvene i gospodarske koristi.


Vještine upravljanja karijerom (Career management skills - CMS)

Raspon vještina koje pojedincu (i grupama) omogućuju prikupljanje, analiziranje, sintetiziranje i organiziranje informacija o sebi, obrazovanju i zanimanju, kao i vještine donošenja i provođenja odluka i promjena/prijelaza.

Komentar:

Vještine upravljanja karijerom su vještine učenja, osposobljavanja/usavršavanja, zapošljavanja i životne vještine, potrebne ljudima za uspješno upravljanje svojom karijerom.

Izvor: Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (2010.)

Vođenje (Coaching)

Proces usmjeren na razvoj vještina i promjenu ponašanja pojedinca radi unapređenja učinkovitosti. Vođenje se obično provodi individualno ('licem u lice').

Komentar:

Neki stručnjaci u području razvoja karijeru svoj posao opisuju kao 'vođenje karijere', ili 'poslovno/životno vođenje'.

Vođenje u većini slučajeva ima za cilj poboljšati učinkovitost i vještine vođenja rukovoditelja. Voditelji/treneri često su vanjski suradnici organizacije u kojoj se vođenje provodi. Međutim, u zadnje vrijeme, neki poslodavci naglašavaju ulogu vođenja rukovoditelja u odnosu na zaposlenike koji za njih rade, stavljajući je nasuprot drugih uloga koje rukovoditelji imaju kao vođe, rukovoditelji i mentori.

Vođenje je proces usmjeren na učinkovitost (što znači da ima za cilj pomoći pojedincu obavljati zadatke najbolje što može) i na pojedinca (što znači da je pojedinac taj kojeg se vodi, onaj kojeg se prati i onaj tko uviđa) (Soers, 2012.).


Vođenje je 'otključavanje' potencijala osobe kako bi se postigao maksimum njezinih mogućnosti, pomažući joj učiti radije negoli je poučavati (Galwey, 1974.).

75


Suradnički, sustavni proces okrenut rješenjima i rezultatima, u kojemu voditelj olakšava unapređenje radnih kompetencija, životnog iskustva, učenje usmjereno na sebe i osobni razvoj osobe koju se vodi (Greene, Grant, 2003.).

Izvor:

Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (Validation of non-formal and informal learning

Proces u kojemu ovlašteno tijelo priznaje da je pojedinac stekao ishode učenja u skladu s relevantnim standardima. Sadrži četiri različite faze: (1) identifikacija – kroz dijalog o određenim iskustvima pojedinaca; (2) dokumentacija – bilježenje osobnih iskustava; (3) formalna procjena tih iskustava; i (4) prepoznavanje koje vodi ka certifikaciji, tj. djelomičnoj ili punoj kvalifikaciji.

Komentar:

Ovaj pojam oblikovan je kako bi zamijenio pojmove 'Akreditacija prethodnog eksperimentalnog učenja' (APEL), 'Prepoznavanje neformalnog i informalnog učenja' (RINFL) i 'Vrednovanje prethodnog učenja' (VPL).

Proces je često povezan sa specijaliziranim aktivnostima profesionalnog usmjeravanja. Namjera je produbiti 'ulogu profesionalnog usmjeravanja u odnosu na priznavanje prethodnog eksperimentalnog učenja' (APEL) i 'na učenje na radnom mjestu koje uključuje formalno, neformalno i informalno učenje' (Razvoj politike cjeloživotnog učenja: Europski priručnik sa smjernicama 2012.).

Izvor: prijedlog definicije EU prema DG EAC

Zajednički okvir upravljanja kvalitetom (Common quality-assurance framework)

Sklop zajedničkih načela, smjernica, kriterija i alata prihvaćenih od neke skupine na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini radi razvijanja i osiguranja kvalitete u pružanju usluga profesionalnog usmjeravanja, a u vezi s kvalifikacijom savjetnika za profesionalno usmjeravanje.

Komentar: Općenitija definicija pojma uključivala bi sklop zajedničkih načela, smjernica, kriterija i alata prihvaćenih od skupine na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini u svrhu osiguranja kvalitete usluga.


76


Zapošljivost (Employability)

Kombinacija činitelja koji omogućuju pojedincu napredovanje prema zaposlenju, ostanak u radnom odnosu i napredovanje u karijeri. Zapošljivost ovisi o: (a) osobnim obilježjima (uključujući prikladnost znanja i vještina); (b) načinu na koji su ta osobna obilježja predstavljena na tržištu rada; (c) kontekstu okruženja i društvenom kontekstu (inicijative i mogućnosti za ažuriranje i vrednovanje osobnih znanja i vještina); i (d) ekonomskom kontekstu.

Komentar:

Zapošljivost je često u središtu aktivnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, osobito savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja za zapošljavanje.

Izvor: temeljeno na Scottish Executive (2007.); Tamkin, Hillage (1999.)

Znanje o sebi (Self-knowledge)

Znanje koje pojedinac ima o samome sebi.

Komentar:

Razvoj svijesti i znanja o samome sebi smatra se važnom aktivnošću u savjetovanju za razvoj karijere. Mnoge intervencije vezane uz razvoj karijere oblikovane su kako bi podigle razinu znanja o samome sebi.

Izvor:

77


Literatura

Arnold, J. (1997.) Managing Careers into the 21st Century. London: Paul Chapman.

Arthur, M. B., Hall, D. T., Lawrence, B. S. (1989.) Generating new directions in career theory: The case for a transdisciplinary approach. U: Arthur, M. B., Hall, D. T., Lawrence, B. S. (ur.) The Handbook of Career Theory. Cambridge: Cambridge University Press.

Australian Ministerial Council for Employment, Education, Training and Youth Affairs: Career Education Taskforce (1998.) Definition of career education. http://education.qld.gov.au/students/service/career/careered-whatis.html

Canada Career Information Partnership (2006.) A Career Development ReIzvor for Parents. http://www.ccdf.ca/ccdf/wp-content/uploads/2010/12/a_career_development_reIzvor_for_parents_e.pdf

Canadian Career Development Foundation (2002.) Career Development: A Primer and a Glossary.

Career Guidance and Counselling Glossary. Result of Leonardo da Vinci programme project “Overcoming Intercultural and Linguistic Barriers in Continuously Accessible Vocational Guidance and Counselling” (project No LT/03/B/F/LA-171023). http://glossary.ambernet.lt/main.php?lang=eng#

Case Management Society, UK. Definition of case management. http://www.cmsuk.org/content.aspx?content=4

Cedefop (2003.) Quality in training = La qualité dans la formation: Glossary. (radni materijal). http://libserver.cedefop.europa.eu/vetelib/eu/pub/cedefop/virtual/quality_glossary_2003.pdf

Cedefop; Tissot, P. (2004.) Terminology of vocational training policy – A multilingual glossary for an enlarged Europe. Luxembourg: Publications Office. http://libserver.cedefop.eu.int/vetelib/eu/

Cedefop (2008a.) European Training Thesaurus. Luxembourg: Publications Office. http://www.cedefop.europa.eu/EN/Files/3049_en.pdf

Cedefop (2008b.) Terminology of European education and training policy: a selection of 100 key terms. Luxembourg: Publications Office. http://europass.cedefop.europa.eu/europass/home/hornav/Glossary.csp

Cedefop (2011.) Glossary: Quality in education and training. Luxembourg: Publications Office. http://www.cedefop.europa.eu/EN/Files/4106_en.pdf

Council of the European Union (2008.) Council Resolution on better integrating lifelong guidance into lifelong learning strategies.

78

http://www.cedefop.europa.eu/EN/Files/4106_en.pdf

http://europass.cedefop.europa.eu/europass/home/hornav/Glossary.csp

http://www.cedefop.europa.eu/EN/Files/3049_en.pdf

http://glossary.ambernet.lt/main.php?lang=eng


http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/educ/104236.pdf

European Commission: European Employment Strategy: What is flexicurity? http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=102&langId=en

EU Council Recommendation on Early School Leaving (2011.) Official Journal of the European Union. http://ec.europa.eu/education/school-education/doc/earlyrec_en.pdf

Euroguidance Centar Hrvatska: Kojim putem krenuti – Publikacija o profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2012

European Lifelong Guidance Policy Network (2010.) Lifelong Guidance Policies: Work in Progress. A report on the work of the European Lifelong Guidance Policy Network 2008. – 2010.

European Lifelong Guidance Policy Network (2012.) Lifelong Guidance Policy Development: a European ReIzvor Kit.

Gallwey, W.T. (1974.) The Inner Game of Tennis. New York: Random House.

Greene, J., Grant, A. M. (2003.) Solution-Focused Coaching: Managing people in a complex world. London: Momentum Press.

Hansen, L. S., Gysbers, N. C. (1975.) Editorial, Personnel and Guidance Journal, 53, 636.

Hawthorn, R. (1991.) Who Offers Guidance. Sheffield: Employment Department.

ISO (International Organization for Standardization) (1994.) ISO 8402-1994. Quality management and quality assurance – Vocabulary. Geneva: ISO.

Institute of Career Guidance: Careers Education Committee. http://www.icg-uk.org/careerseducationcommittee.html

Kram, K. E. (1985.) Mentoring at Work: Developmental Relationships in Organizational Life. Lanham: University Press of America.

Krumboltz, J. D., Worthington, R. L. (1999.) The school-to-work transition from a learning theory perspective. Career Development Quarterly (posebno izdanje: School-to-work transitions), 47(4), 312-325.

MassDEP (Massachusetts Department of Environmental Protection). Glossary of quality assurance terminology. http://www.mass.gov/dep/cleanup/laws/glossa01.htm

OECD Development Co-operation Directorate (2010.) Glossary of Key Terms in Evaluation and Results Based Management. Paris: OECD. http://www.oecd.org/dataoecd/29/21/2754804.pdf

79

http://ec.europa.eu/education/school-education/doc/earlyrec_en.pdf


Recommendation of the European Parliament and of the Council (2009.) [službeno izvješće C 155 od 8.7.2009]. http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/c11108_en.htm

Scottish Executive (2007.) What is employability? http://www.scotland.gov.uk/Topics/Business-Industry/Employability/definition

Sears, S. (1982.) A definition of career guidance terms: A National Vocational Guidance Association perspective. Vocational Guidance Quarterly, 31, 137-143.

Somers, M. (2012.) Successful Coaching in a Week. London: Hodder & Stoughton.

Storey, W. D. (1976.) Career Dimensions I, II, III, and IV. Croton on Hudson, New York: General Electric Company. Citirano u: Hall, D. T., Associates (1986.) Career Development in Organizations. San Francisco: Jossey-Bass.

Sultana, R. G. (2011.) ‘Flexicurity’: Implications for Lifelong Career Guidance. ELGPN Concept Note. http://ktl.jyu.fi/img/portal/21447/Flexicurity-ELGPN_concept_note-Sultana_13_09_2011.pdf?cs=1322144105

Tamkin, P., Hillage, J. (1999.) Employability and Employers: The missing piece of the jigsaw. Institute for Employment Studies (izvješće 361). http://www.employment-studies.co.uk/summary/

UNESCO. Thesaurus. Paris: UNESCO Publishing. http://databases.unesco.org/thesaurus/

UNESCO (2002.) Handbook of Career Counselling. http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001257/125740e.pdf

United Nations, Monitoring, Evaluation and Consulting Division (MECD). Glossary. http://www.un.org/Depts/oios/mecd/mecd_glossary/index.htm

University of Sydney Careers Centre. Glossary of career terms. http://sydney.edu.au/careers/about/glossary.shtml

Van den Berghe, W. (1996.) Quality Issues and Trends in Vocational Education and Training in Europe. Luxembourg: Publications Office. http://bookshop.europa.eu/en/quality-issues-and-trends-in-vocational-education-and-training-in-europe-pbHX9896647/

Watts, A. G. (1998.) Reshaping Career Development for the 21st Century. Inaugural professorial lecture, University of Derby, 8 December. http://www.derby.ac.uk/files/reshaping_career_development.pdf

Watts, A. G. (2000.) Career development and public policy. Journal of Employment Counseling, 37 (2)

80

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001257/125740e.pdf

http://databases.unesco.org/thesaurus/

http://ktl.jyu.fi/img/portal/21447/Flexicurity-ELGPN_concept_note-Sultana_13_09_2011.pdf?cs=1322144105

http://ktl.jyu.fi/img/portal/21447/Flexicurity-ELGPN_concept_note-Sultana_13_09_2011.pdf?cs=1322144105

http://www.scotland.gov.uk/Topics/Business-Industry/Employability/

Documents

nacionalna strategija za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje