GODI

NA X

II •

BRO

J 113

• 1

5. X

. 201

2.

T E M A B R O J A ( s t r . 1 2 - 2 5 . )

Naπa KomoradomaÊinZEVA sastanku

Naπa KomoradomaÊinZEVA sastanku

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 1 3 • 1 5 . l i s t o p a d a 2 0 1 2 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5Osiguranje od profesionalne odgovornosti

IZ KOMORE ..... 6Presica HLK-a i HLS-a

Reagiranja na novinarske optuæbe protiv lijeËnika

PZZ preoptereÊen izdavanjem raznih potvrda

Okrugli stol o korupciji u zdravstvu

19. ZEVA SASTANAK ..... 12Sastanak lijeËniËkih komora centralne i istoËne Europe u Zagrebu

«Okrugli stolfl o medijaciji kao naËinu rjeπavanja sporova

«Okrugli stolfl o osiguranju lijeËnika od profesionalne odgovornosti

IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA ..... 26ZajedniËka javna nabava • Iz HZZO-a • Svjetski dan Alzheimerove bolesti

Hrvatski tjedan palijativne skrbi

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 28Dvadeset godina laparoskopske kirurgije u Hrvatskoj

Karboksiterapija u patologiji i estetskoj kirurgiji

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 30Ocjena uspjeπnosti omega-3 masnih kiselina

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 33

NA©I LIJE»NICI U INOZEMSTVU ..... 40Dr. Josip Slipac i «beskrvnafl medicina

IZ POVIJESTI RATNE MEDICINE ..... 42Genitourinarna medicina u engleskoj mornarici u Nelsonovo doba

MEDICOPOLIS ..... 47U struci pri ruci - u povodu dviju izloæbi

LIJE»NICI U SLOBODNO VRIJEME ..... 48Fizijatrijsko druæenje i kulturna baπtina

PISMO »ITATELJA ..... 50Balastni troπkovi su «predvorje korupcijefl

BIOPATOGRAFIJA 51Vincenzo Bellini - ærtva amebijaze

LIJE»NICI UMJETNICI ..... 54Dr. Nada Paradovski

NOVE KNJIGE NA©IH LIJE»NIKA ..... 57

UREDNIKOV KUTAK ..... 58Medicina na povijesnoj prekretnici

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 60

rijeË predsjednika

5

svaki lijeËnik moæe profesionalno, sigurno,kvalitetno i odgovorno obavljati svoj posao.

Komore u NjemaËkoj i Austriji ima-ju veÊ godinama vrlo znaËajnu ulogu u zdrav-stvenoj politici i sustavu svojih zemalja. S po-nosom mogu reÊi da se to postupno poËelodogaati i kod nas. Pedeset godina je velikgubitak i teπko ga je nadoknaditi, ali uz pomoÊNjemaËke i Austrije te sad veÊ i vlastitih isku-stava, puno smo nauËili i postigli u profesio-nalnoj samoupravi. Iskustva iz rada komorau regiji takoer su nam izuzetno korisna jersu nam problemi sliËni s obzirom na dugu za-jedniËku povijest, tradiciju i ekonomsku moÊnaπih zemalja.

Teme ovogodiπnjega ZEVA skupabile su, na naπu inicijativu, osiguranje od pro-fesionalne odgovornosti i medijacija kao naËi-ni alternativnog rjeπavanja sporova. U veÊinieuropskih zemalja je osiguranje od profesio-nalne odgovornosti obvezno, kao pojedina-Ëno ili preko zdravstvenih ustanova. HrvatskalijeËniËka komora za to se i zalaæe, ali takoerda osiguranja budu primjerena, kako bi oπte-Êeni mogao dobiti praviËnu naknadu bez po-trebe za sudskim sporovima.

Bez odgovarajuÊeg osiguranja mo-æe doÊi samo do nepotrebnog troπenja novca,a bez postizanja konaËnog cilja - zaπtite lijeË-niËke djelatnosti i oπteÊenog pacijenta. Tosmo mogli nauËiti i iz primjera nama susjednedræave, koja je iz komorske Ëlanarine osiguralasve svoje Ëlanove, ali samo na godinu dana.Rezultat je bio vrlo loπ, lijeËnici nezadovoljni,a osiguranje je za godinu dana iznimno

poraslo tako da njegov nastavak neÊe biti mo-guÊ. Hrvatska lijeËniËka komora je na svojemovogodiπnjem simpoziju u Opatiji zauzela stavda svi lijeËnici moraju biti osigurani preko svo-jih poslodavaca, a to je i jedan od zakljuËakaZEVA skupa.

Medijacija, kao naËin alternativnogrjeπavanja sporova bez skupih sudskih procesa,sigurno ima mjesta u naπem zdravstvenomsustavu. Meutim, bez aktivnog sudjelovanjaosiguravatelja, kao πto je to i u NjemaËkoj, me-dijacija neÊe biti realna opcija. Svakako, cilj jemedijacije i u sustavu zdravstva kao i u drugimsustavima, smanjenje broja i duljine trajanjasudskih procesa za naknadu πtete jer dugotraj-ni i skupi procesi nisu u interesu ni zdravstve-nih ustanova, a ni oπteÊenih pacijenata. Dragonam je da je naπ prijedlog o obveznom osi-guranju od profesionalne odgovornosti zdrav-stvenih radnika naπao mjesto i u hrvatskojStrategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020.godine. O ZEVA simpoziju moæete viπe pro-Ëitati u ovom broju LN, a ja sa zadovoljstvommogu zakljuËiti da je skup, kome je HrvatskalijeËniËka komora veÊ drugi put u svojoj novijojpovijesti domaÊin, bio uspjeπan i zavrijediosve pohvale naπih gostiju. Naravno, bilo je joπ dogaaja u pro-teklih mjesec dana, od kojih Êu navesti samoneke. Magazin „Banka" organizirao je 11. ruj-na okrugli stol s temama korupcija, privatnaplaÊanja i dopunsko zdravstveno osiguranje.Kao pozvani sudionik, u raspravi sam naglasioda u Hrvatskoj, u kojoj je indeks percepcijekorupcije 4,1 (0-10), nije logiËno oËekivati dakorupcije nema i meu doktorima, te da se svimoramo zalagati da toga kaznenog djela budeπto manje. U svom izlaganju podsjetio sam narezultate ankete koju je nadleæno ministarstvoprovelo joπ 2006. godine, a koja pokazuje izu-zetno nisku stopu koruptivnog ponaπanjazdravstvenih radnika. Istaknuo sam i da Ko-mora osuuje korupciju ne samo kao kaznenodjelo, nego i kao krπenje naπega Kodeksamedicinske etike i deontologije.

Nedostatak doktora u HrvatskojËinjenica je na koju Komora upozorava joπ od2005. godine. VeÊi broj studenta na medi-cinskim fakultetima jedno je od kljuËnih rjeπe-nja tog problema. Stoga nas veseli πto je 14.rujna sveËano otvorena nova zgrada Medicin-skog fakulteta u Splitu, πto Êe poboljπati uvjetestudija naπim mladim kolegama, a zasigurnoi omoguÊiti prihvat veÊeg broja studenatamedicine.

Jesen je poËela s brojnim aktiv-nostima, a do kraja ove godine pred nama jejoπ puno posla. Vjerujem, u korist naπe pro-fesije i naπih Ëlanova.

Vaπ predsjednik:Prim. dr. Hrvoje Minigo

• Jesen je vrijeme za odræavanjebrojnih simpozija i kongresa. Tako smo i miimali Ëast i obvezu organizirati 19. ZEVA skupu Zagrebu od 27. do 29. rujna. Radi se o vrloznaËajnom skupu za lijeËniËku profesiju, jerse na inicijativu lijeËniËkih komora NjemaËkei Austrije veÊ devetnaesti put odræava tajgodiπnji sastanak predstavnika lijeËniËkihkomora srednje i istoËne Europe. Ne Ëudi πtosu upravo komore NjemaËke i Austrije liderii mentori svim komorama u spomenutoj regijijer nas veæe ne samo zajedniËka povijest, negoi komorska proπlost. Ishodiπte je u zakonskomaktu koji je davne 1893. potpisao Car FranjoJosip I, a temeljem koga su osnovane lijeË-niËke komore u NjemaËkoj, Austriji, Poljskoj,Hrvatskoj i drugim zemljama Austro-ugarskemonarhije. Kako je 1903. u Splitu osnovanaLijeËniËka komora, obiljeæili smo 2003. godi-ne stotinu godina od utemeljenja HrvatskelijeËniËke komore. SliËno je bilo i u drugimdræavama ove regije. Meutim, 1946. godinesu u svim dræavama u kojima je poËela komu-nistiËka vladavina ukinute lijeËniËke komore,kako bi se oslabio utjecaj cehovski organizi-rane profesije na vaæne odluke u sustavu.

Komore u zemljama srednje i istoË-ne Europe, a napose u dræavama koje su na-stale raspadom Jugoslavije, nisu djelovale viπeod pedeset godina. Rad naπe Komore obnov-ljen je, kao πto vam je svima poznato, 1995.godine. Dok su komore u NjemaËkoj i Austrijinastavile svoje djelovanje, kod nas je nastalodugo razdoblje od pola stoljeÊa bez komor-skih aktivnosti. To je imalo za posljedicu ipromjenu u svijesti lijeËnika, javnosti, politike,medija i samih graana. Stoga mnogima joπni danas nije jasno koja je prava uloga komo-re. I meni je trebalo priliËno vremena da shva-tim kako komora nije niti lijeËniËko druπtvo,niti sindikat, a ni bilo kakva druga udrugagraana. Ona je strukovna institucija s javnimovlastima, koje su definirane Zakonom ozdravstvenoj zaπtiti i Zakonom o lijeËniπtvu,a zatim i samim Statutom Komore.

Meni osobno je kao predsjednikuKomore najvaænija naπa uloga u oËuvanjulijeËniËke profesije, naπega znanja i etike, kojiËine naπ ugled. ZadaÊa nam je zalagati se da

Osiguranje odprofesionalne odgovornostinuæno je za lakπe obavljanjelijeËniËke profesije

iz komore

6

na lijeËnike, suprotno odredbama Kolektivnogugovora, istaknuo je predsjednik HLS-a dr.BabiÊ objaπnjavajuÊi povode sazivanju konfe-rencije za novinare.

U Ëlanku u Jutarnjem listu, Ëiji je au-tor poznati oftalmolog, lijeËnike je okarakteri-zirao na jedan Ëudan naËin i iz toga se moæezakljuËiti, istaknuo je BabiÊ, kako su oni ne-radnici a i pomalo nestruËni.

U Jutarnjem se listu pojavio i Ëlanakkoji govori o plaÊama zaposlenika u sustavuzdravstva i iz njega se dobiva dojam kako jeto sve krivo, neuËinkovito i preplaÊeno. Da biizbjegli bilo kakve nejasnoÊe, odluËili smo sa-zvati konferenciju za medije jer slati demantijenije imalo smisla, ali vas je bilo opravdanopozvati i iznijeti naπe stavove, objasnio jepredsjednik HLS-a o poËetku kampanje ko-jom se lijeËnike proglaπava nestruËnjacima,neradnicima i preplaÊenima.

Naπ se ministar i resorno ministar-stvo o tome nisu oËitovali naglasio je BabiÊ.

Spin s objavom plaÊa

Pitanje broja lijeËnika vjeËita je te-ma. Ovog trenutka prema podacima Hrvat-skog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj jeoko 6.500 specijalista u svim ustanovama -ustanovama kojima je vlasnik dræava ili lokalnazajednica, odnosno ustanove, od zavoda zajavno zdravstvo, domova zdravlja do kliniËkihbolniËkih centara.

Tih 6.500 specijalista su ljudi kojizbrinjavaju kroz javni servis kao javni sektorzdravstvo i populaciju cijele dræave. Osvrnemoli se na Direktivu koja je implementirana u Za-konu o radu, a koja zabranjuje rad duæi od 48sati tjedno, i ukinemo li suglasnost da lijeËnicirade i preko 48 sati, Hrvatskoj bi prema naπojprocjeni u ovom trenutku nedostajalo 4.500lijeËnika. O tome kako je stanje blistavo ujavnom sektoru najbolje govori podatak kojisam preuzeo od Hrvatske lijeËniËke komoreda je proπle godine bolniËki sustav napustilo500 specijalista, naglasio je BabiÊ.

Prema Nacionalnoj strategiji razvo-ja zdravstva 2012.-2020. napravi se punousluga, kvalitetu usluga su pozitivno ocijenilerelevantne institucije i institute, lijeËnici uHrvatskoj rade i prekovremeno i prekonormnoviπe od europskog standarda. ©to se tiËe pita-nja plaÊa, BabiÊ tvrdi da je Ëlanak u Jutarnjemlistu napravio dobar spin i to stoga πto suobjavljene dvije specifiËne plaÊe.

Jedna od plaÊa na koju Êu se osvr-nuti je plaÊa koja sa svim davanjima na bruto,iznosi 37.470 kuna bruto. Meutim neto iznosplaÊe je 16.800 kuna. U Ëemu je spin? Prvo,kao primjer je uzet predstojnik klinike.Koeficijent predstojnika klinike je veÊi negokoeficijent ravnatelja æupanijske bolnice i iz-nosi 3,1. Koeficijent doktora koji radi u bolnicije 2,9 i stoga vidite razliku. Nakon toga imateniz drugih dodatnih elemenata temeljem Ëegaje plaÊa predstojnika klinike poveÊana. Uz touzet je kolega koji ima 32 godine radnog staæai pripada kirurπkoj grani pa ima najveÊe uvjeterada i odradio je 32 sata prekovremeno, i touglavnom noÊu. Neto cijena rada predstojnikaklinike u prekovremenom noÊnom radu je 80kuna. I sa svim tim njegova je plaÊa 16.825kuna, objasnio je BabiÊ.

No, na odjelima uglavnom radespecijalisti izmeu 35 i 40 godina starosti. Ka-da se na isti naËin prikazuje plaÊa specijalista,na primjer kirurga s 10 godina radnog staæa,onda je njegova plaÊa 7.500 kuna.

• Predsjednik Hrvatskog lijeËniËkogsindikata dr. Ivica BabiÊ i predsjednik HrvatskelijeËniËke komore prim. dr. Hrvoje Minigoodræali su konferenciju za medije 12. rujnapod nazivom Jesu li hrvatski lijeËnici preplaÊenineradnici?, osvrnuvπi se na krπenje Kolektivnogugovora, na napise u jednim dnevnim novina-ma te na ono πto je predsjednik HLS-a nazvaopoËetkom kampanje kojom se lijeËnike pro-glaπava nestruËnjacima, neradnicima i prepla-Êenima.

Proπlost se ipak, Ëini mi se, ponav-lja. SliËno smo dogaanje imali 2002. Sadasmo u situaciji u kojoj imamo problema. Prvije πto resorni ministar prof. dr. sc. Rajko Osto-jiÊ πalje naputak ravnateljima i poziva ih nakrπenje Kolektivnog ugovora, a to se odnosina isplatu plaÊe za godiπnji odmor svim zapo-slenicima u sustavu, ali naroËito se to odraæava

HLK i HLS odræalikonferencijuza novinare

„Jesu li hrvatski lijeËnicipreplaÊeni neradnici?"

Borka Cafuk

Predsjednik Hrvatskog lijeËniËkog sindikata dr. Ivica BabiÊi predsjednik Hrvatske lijeËniËke komore prim. dr. Hrvoje Minigo

iz komore

7

πto je u nekim drugim zemljama, istaknuo jeMinigo.

Uloga je Komore da se brine zaugled lijeËniËke struke, da lijeËnici mogu nor-malno i kvalitetno obavljati svoj posao i na tajnaËin zapravo πtiti i pacijente. Komora, nagla-sio je Minigo, æeli da mediji objektivno infor-miraju javnost o stanju. Takoer, Komora su-rauje s Vladom i Ministarstvom zdravlja i æelipoboljπati stanje, te je zadovoljna i jer su za-pravo svi zakljuËci simpozija, koje organiziraredovito jedanput godiπnje, uneseni u Stra-tegiju razvoja zdravstva.

LijeËnici studiraju πest godina, go-dinu dana staæiraju, pet godina specijalizirajui cijeli æivot se moraju usavrπavati jer medicinaide naprijed, a da ne govorimo o profesional-noj odgovornosti, te Ëinjenici da se moæe do-goditi greπka zbog Ëega lijeËnik moæe zavrπitiu zatvoru itd. I stoga vas molim da ne upireteprstom u lijeËnike koji moæda za prosjeËnaprimanja u Hrvatskoj imaju preveliku plaÊu.Smatram da bi u Hrvatskoj naπi graani, naπipacijenti, trebali biti zadovoljni i sretni daimaju takve zdravstvene radnike, izjavio jeMinigo.

»injenica je da nam nedostaje 500bolniËkih specijalista, ali i u primarnoj zdrav-stvenoj zaπtiti ima jako puno problema.

Ovog trenutka, prema podacimaHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,nedostaje oko 180 timova PZZ-a, tj. timovaopÊe/obiteljske medicine, pedijatrijskih i gine-koloπkih timova. Najloπije je stanje u medicinirada u kojoj je vrlo malo specijalista, a pro-sjeËna æivotna dob specijalista je 56 godina,πto znaËi da nam se u skorije vrijeme moæedogoditi da tih specijalista bude vrlo malo ida neÊe moÊi obavljati tu specifiËnu primarnuzdravstvenu zaπtitu, upozorio je predsjednikKomore.

Neka se crna boja otklonia neka bijela ostane bijela!

BoreÊi se za prava lijeËnika ugovo-rena Kolektivnim ugovorom i za sva drugaprava, ukljuËujuÊi i borbu za dostojanstvokolega, HLS Êe iskoristiti sva raspoloæiva sred-stva koja budu dostupna, naglasio je BabiÊ.Vjerujem da Êe prevladati razum i da se velikiπtrajk lijeËnika neÊe ponoviti.

Meutim, jesen 2012. neodoljivome podsjeÊa, i po postupcima i po pojedinimakterima, na 2002. godinu, ustvrdio je pred-sjednik HLS-a.

Predsjednik Komore je dodao dalijeËnici zaista ne æele πtrajkati jer znaju da Êena taj naËin biti oπteÊeni pacijenti zbog kojihoni i postoje.

Njegova je plaÊa s 32 sata preko-vremenog rada, tj. Ëetiri deæurstva i uglavnomnoÊnog rada, 9.500 kuna. Cijena njegovogsata prekovremenog noÊnog rada prosjeËnoje 63 kune.

U komentaru Ëlanka u Jutarnjemlistu nesuvisli su zakljuËci o poveÊanjima kojaÊe slijediti od 1. sijeËnja 2013. kada je u pi-tanju cijena rada u deæurstvu. Istina je slje-deÊa. Ugovoreno je da Êe cijena sata deæur-stva radnim danom biti 11,8 posto skupljakada stupi na snagu odgoena primjenaKolektivnog ugovora koja je ugovorena. Su-botom, nedjeljom, neradnim danom i blagda-nom ona Êe biti 24,84 posto. Ovakvi napisi ipostupci ministra zdravlja izazvali su velikonezadovoljstvo kod naπih kolega. I dalje æe-limo ostati u socijalnom dijalogu i kroz njegaæelimo rijeπiti sve sporove jer pregovarajuÊiza Temeljni kolektivni ugovor HLS je pokazaokakvi su nam stavovi i koliko smo spremni zakvalitetan socijalni dijalog, istaknuo je pred-sjednik Sindikata.

Hrvatsko zdravstvo jekvalitetno, ali ima punoproblema i nedostatakakoje treba rijeπiti

Predsjednik Hrvatske lijeËniËke ko-more prim. dr. Hrvoje Minigo se nadovezaoi naglasio da Komora na nedostatak lijeËnikaupozorava joπ od 2005. godine - Sada je to konaËno shvaÊeno ipriznato, i vidite da je unijeto u Strategiju raz-voja zdravstva do 2020. te da je to jedan odprioriteta. Nalazimo se pred ulaskom u Europ-sku uniju i veÊ sada se dogaa da mladi, do-bro obrazovani, kvalitetni lijeËnici odlaze uEU traæiti ne samo bolju plaÊu veÊ i bolje uvje-te rada. To se i nama moæe dogoditi i Vladaje toga svjesna. Meutim, Ëinjenica je da udræavi nema dovoljno novaca da bi se moglisvi zadovoljiti onako kako bismo mi to htjeli.»injenica je da je, i s toliko novaca koliko ima-mo, zdravstvo u Hrvatskoj jako dobro.

Rangirani smo na 17. mjesto od 46zemalja i vrlo blizu smo NjemaËkoj po kvalitetizdravstvene zaπtite, a da ne govorimo da smou transplantacijama praktiËki prvi na svijetu.Ne moæemo reÊi da hrvatsko zdravstvo ne vri-jedi. Dostupnost je dobra, ali ima i puno pro-blema i nedostataka koje treba rijeπiti. Namaje jasno da ima kolega koji malo rade i da imakolega koji puno rade. Ali kad gledamo gene-ralno, onda moæemo reÊi da svi skupa radimoviπe nego πto je prosjek u EU-u. A kada idemousporeivati primanja i uvjete rada lijeËnikaonda Êemo vidjeti da je to mnogo loπije no

Nije nam u mentalnom sklopu daπtrajkamo i Komora Êe apelirati na Sindikat dapregovara dok se ne postigne ono πto je op-timalno moguÊe u danim uvjetima.

Naravno da je i πtrajk legitimnaborba za prava ali ja se nadam da do toganeÊe doÊi, izjavio je Minigo.

BabiÊ se nadovezao i naglasio da jelijeËnicima profesionalno u podsvijest ugra-ena preventiva i da je ovo preventivni postu-pak za izbjegavanje eventualnih neugodnostii dogaanja u buduÊnosti.

Æelja je bila ne raditi demanti veÊodgovoriti konferencijom s drugim pokaza-teljima, koji su jasni, provjerljivi i mogu se iz-raËunati. U sustavu ima nepravilnosti, ali zanepravilnosti u sustavu i njihovo sankcioni-ranje odgovorni su oni koji su izabrani za vo-enje sustava. Ako se dogaaju nepravilnostiu nekoj bolnici, onda je za to odgovoran rav-natelj. Meutim, ako imamo dio nepravil-nosti u sustavu, ne moæemo stigmatizirati ci-jelu lijeËniËku populaciju. »esto znam koristitimetaforu - «Nekoliko kapi crne boje moæepotamniti nekoliko litara bijele boje i sve jesivo". Neka se crna boja otkloni a neka bijelaostane bijela. Ne tvrdimo kategoriËki da nemasporadiËnih nepravilnosti i zalaæemo se da seone otklone. I dalje ostajemo pri naπem poz-natom stavu - zagovaramo socijalnu dræavuu kojoj Êe socijalna sluæba kao servis graana,a to je javni servis od zdravstva preko socijalei πkolstva, biti zapravo bogatstvo i na taj naËinse prakticira socijalna dræava, a ne brojemsocijalnih pomoÊi i socijalnih sluËajeva.

Uruπavanje jednog od segmenatatog javnog sektora zdravstva jako naruπavastatus Hrvatske kao socijalne dræave. Protivsam neoliberalnog koncepta.

Svi oni koji zagovaraju neoliberalnikoncept na to imaju pravo, ali se ne smijusakrivati iza drugih koncepata, a graani ÊeodluËiti i imat Êe javni servis onakav kakavæele, zakljuËio je predsjednik HLS-a i dodaoda oËekuje da se ministar zdravstva javnooËituje i ogradi od svih ovih napada i spinovausmjerenih na lijeËnike.

•••••

• Cijenjeni Ëlanovi Hrvatske lijeË-niËke komore, molimo vas da se prilikom za-poπljavanja u zdravstvenoj ustanovi javite uraËunovodstvo te ustanove radi organizira-nja plaÊanja Ëlanarine Komori. »lanove kojiprelaze na radno mjesto u drugu zdravstvenuustanovu molimo da se jave raËunovodstvute ustanove radi osiguranja kontinuitetaplaÊanja Ëlanarine Komori, buduÊi se ustegaod plaÊe ne provodi automatizmom.

Obavijest Ëlanovima Komoreo plaÊanju Ëlanarine

iz komore

8

javnosti potpuno krivu sliku. Osnovni razlogodræavanja konferencije za novinare bio jezanemaren i javnost je zapravo dezinformi-rana. Predsjednik Komore prim. dr. HrvojeMinigo stoga je odmah reagirao i 13. rujna

• »lanci koji su izaπli u Jutarnjemlistu nakon konferencije za novinare koju suHrvatska lijeËniËka komora i Hrvatski lijeËniËkisindikat odræali 12. rujna pod nazivom Jesuli hrvatski lijeËnici preplaÊeni neradnici? dali su

zatraæio da se sukladno Ëlanku 40. i 56. Za-kona o medijima objavi ispravak i odgovor naobjavljene informacije u Ëlanku ''LijeËniËkakomora i Sindikat protiv kontrole rada: svidoktori rade puno!'' i ''Neradnik na kojegnitko ne obraÊa paænju; Zaπto se LijeËniËkakomora ne æali na ovo?'' te ''Hrvatska lijeËniË-ka komora i LijeËniËki sindikat prijete - ZbogËlanka u Jutarnjem lijeËnici idu u πtrajk?'', ob-javljenih u Jutarnjem listu u Ëetvrtak 13. rujna2012.

Na konferenciji za medije ''Jesu lihrvatski lijeËnici preplaÊeni?" nisam prijetiokako se to navodi u vaπem Ëlanku. Takoer,u vaπem je Ëlanku navedeno da: ''Te je godineodræan πtrajk lijeËnika, a na pitanje novinaraπalje li svojom reËenicom poruku Vladi, BabiÊje odgovorio da Êe se HLK svim sredstvimaboriti za prava lijeËnika iz Kolektivnog ugo-vora.''. Ovaj je navod netoËan jer je dr. IvicaBabiÊ predsjednik Sindikata, a ne Komore inije davao izjave u ime Hrvatske lijeËniËke ko-more (HLK).

HLK reagirala na Ëlanaku Jutarnjem listu: ''LijeËniËkakomora i Sindikat protivkontrole rada: svi doktorirade puno!''

Borka Cafuk

Javnost jedezinformirana

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

• Hrvatskoj lijeËniËkoj komori obra-tilo se Hrvatsko oftalmoloπko druπtvo najavivπisvoje reagiranje na Ëlanak objavljen u Jutar-njem listu „Troπkovi rastu za 250 milijuna kunajer Êe se deæurstva u bolnicama plaÊati Ëak 80% viπe", zbog kojeg su Hrvatski lijeËniËki sin-dikat i Komora odræali konferenciju za novi-nare.

Komora je podræala inicijativu Hr-vatskog oftalmoloπkog druπtva Ëiji demantiprenosimo u cijelosti.

Nakladniku: EPH media d.o.o.Zagreb, Koranska 2Glavnom uredniku Jutarnjeg lista:Mladenu PleπaPredmet: Zahtjev za objavu ispravke netoËneinformacije od 10.09.2012.

Poπtovani,obraÊamo Vam se sa zahtjevom za objavomdemantija vezano uz Ëlanak pod naslovom:

„Troπkovi rastu za 250 milijuna kuna jer Êe sedeæurstva u bolnicama plaÊati Ëak 80 % viπe"autora Ivane KrniÊ i Tomislava MamiÊa, sobzirom na to da se u predmetnom Ëlankuiznose tvrdnje koje ne odgovaraju istini.

U spomenutom Ëlanku autori na-vode: „Oftalmolog i πef privatne klinike NikicaGabriÊ za Jutarnji list je iznio πokantnu Ëinje-nicu: godiπnje u Hrvatskoj ima 15.000 opera-cija sive mrene; lista Ëekanja je godinu dana,a za tu operaciju imamo osposobljeno 400dræavnih oftamologa (sic!)."

ZakljuËak navedenih novinara je dasvaki oftalmolog godiπnje u prosjeku obavioko 37 takvih operacija, jednu svakih 9 dana.Novinari postavljaju pitanje πto oftalmolozirade ostalih 8 dana?

Ovim izraËunom javnost je dovede-na u zabludu. Naime, toËno je da lista Ëekanjaza operaciju sive mrene iznosi godinu dana,ali ona nije posljedica lijenosti, ili nehtijenjaizvoenja operacija, nego je posljedica do-stupnosti ugradbenih materijala i financijskih

limita koje imaju klinike i odjeli na raspola-ganju. ToËno je da u Hrvatskoj ima 400 of-talmologa, ali nije toËno da svi operiraju sivemrene. Izmeu 60 i 70 oftalmologa su ope-rateri sive mrene (oftalmokirurzi prednjegsegmenta oka). Iz ovih se Ëinjenica jednostav-nim matematiËkim raËunom moæe izraËunatida je prosjek operacija po operateru dalekoveÊi. InaËe, u cilju ispravnog informiranja hr-vatske javnosti napominjemo da je operacijakatarakte tek jedan dio oËne problematike.Postoji niz dijagnostiËkih i operacijskih zah-vata koje oftalmolozi obavljaju u svom rad-nom vremenu. Ulaæemo sve napore kakobismo ispunili oËekivanja struke i pacijenata,πto u recesijskim vremenima uopÊe nije lako.»lanci intonirani na ovaj naËin oteæavaju naπsvakodnevni rad.

Molimo cijenjene autore da u svo-jim daljnjim tekstovima pravilno koriste izrazoftalmolog, a ne oftamolog, kako viπe putanavode.

S obzirom na navedeno, pozivajuÊise na Zakon o medijima, zahtijevamo da ob-javite ovaj demanti, bez promjene, odnosnona istovrijedan naËin na koji je bio objavljeni tekst na koji se demanti odnosi. Navodi iz-neseni u predmetnom tekstu predstavljajunetoËnu, neprovjerenu i jednostranu informa-ciju, te ovim putem zahtijevamo objavljivanjeovog ispravka netoËnih informacija u cijelosti,sukladno Ëlanku 41 st.1 Zakona o medijima.

Za Hrvatsko oftalmoloπko druπtvoProf. dr. sc. Zoran Vatavuk, predsjednik

Reagiranje Hrvatskogoftalmoloπkog druπtva

ToËno je da u Hrvatskoj ima400 oftalmologa, ali nije toËno

da svi operiraju sive mrene

iz komore

9

legitiman naËin borbe za prava, jer znaju daÊe na taj naËin biti oπteÊeni pacijenti.

Dakle, nije toËno da sam prijetioπtrajkom, a ponajmanje zbog Ëlanka u Jutar-njem, πto bi bilo apsurdno. ZakljuËno sam iz-javio da Êe Komora apelirati na Hrvatski lijeË-niËki sindikat da pregovara s Vladom kako bise postignulo ono optimalno πto je moguÊeu danim uvjetima, upozorio je u reagiranjupredsjednik Komore.

Za nepravilnosti u sustavui njihovo sankcioniranjeodgovorni su oni koji suizabrani za voenjesustava

U reagiranju je istaknut i stav Ko-more koja smatra da je uloga medija u analizii radu na poboljπanju svih druπtvenih i dræav-nih segmenata izuzetno vaæna. No, da bi seuistinu moglo utjecati na pozitivan razvoj ipromjenu neodræivih elemenata nuæno jepoznavati tko je u strukturi odgovoran i za πtou funkcioniranju sustava.

Takoer, Komora je stava da se po-zitivne promjene ne postiæu generaliziranjem,veÊ pronalaæenjem stvarnih uzroka problemai njihovom eliminacijom te da mediji o tometrebaju izvjeπtavati objektivno, poznavajuÊizakonskim aktima propisanu organizacijuzdravstvenog sustava i naËin rada zdrav-stvenih ustanova.

Vaπa je novinarka bazirala svoj Ëla-nak na izjavama dr. Ivice BabiÊa, a nema tragamojim izjavama pa se stjeËe pogreπan dojam,odnosno Ëlanku nedostaje objektivnost jernije prikazan stav Komore, istaknuo je pred-sjednik u reagiranju.

Minigo: NetoËno je da samprijetio πtrajkom

Minigo je ukratko iznio sukus ono-ga o Ëemu je govorio na konferenciji i istak-nuo da je naglasio kako Komora od 2005.upozorava na to da u Hrvatskoj nedostaje li-jeËnika te da je rjeπavanje tog problema ko-naËno uvaæeno i uvrπteno u Nacionalnustrategiju razvoja zdravstva 2012.-2020.

Takoer, da je izjavio i da je Ëinje-nica da Dræava nema dovoljno novaca ali i daje s toliko novaca koliko imamo zdravstvo uHrvatskoj jako dobro ali i da je toËno da imapuno problema i nedostataka koje treba ri-jeπiti. Komori je jasno da ima kolega koji ma-nje rade i onih koji su korumpirani, ali ima ionih koji puno rade. Generalno gledano moæese reÊi da lijeËnici svi skupa rade viπe nego πtoje prosjek u Europskoj uniji, a primanja i uvjetirada lijeËnika mnogo su loπiji no u EU-u.

Uloga Komore je da se brine zaugled lijeËniËke struke, da lijeËnici mogu nor-malno i kvalitetno raditi, Ëime se πtiti pacijentezbog kojih i postojimo. Takoer, istaknuo jeda lijeËnici zaista ne æele πtrajk, iako je on

U vezi s Ëlankom ''Neradnik na ko-jeg nitko ne obraÊa paænju; Zaπto se LijeËniËkakomora ne æali na ovo?'' Minigo je istaknuonekoliko Ëinjenica.

Hrvatska lijeËniËka komora je, su-kladno Ëlanku 1. svog Statuta, samostalna,neovisna, staleπka i strukovna organizacijalijeËnika - doktora medicine na podruËju Re-publike Hrvatske. Ona πtiti prava i zastupainterese lijeËnika, unapreuje lijeËniËku dje-latnost, brine se o ugledu lijeËnika i o pravil-nom obavljanju lijeËniËkog zvanja. Sve ovlastiKomore propisane su Ëlankom 6. i 7. StatutaKomore.

Sukladno Ëlancima 57. do 62. Za-kona o zdravstvenoj zaπtiti, zdravstvenomustanovom upravlja upravno vijeÊe koje Ëinepredstavnici osnivaËa i radnika ustanove, aimenuje ih osnivaË na prijedlog ministra.

Izmeu ostalog, upravno vijeÊezdravstvene ustanove donosi program radai razvoja ustanove te nadzire njegovo izvrπe-nje, a financijsko poslovanje ustanove nadzirenajmanje jedanput mjeseËno te o svim gubit-cima o poslovanju bez odgaanja obavjeπtavaosnivaËa zdravstvene ustanove. Ravnateljazdravstvene ustanove imenuje upravno vijeÊe,odnosno upravno vijeÊe uz suglasnost mi-nistra ako se radi o zdravstvenoj ustanovi Ëijije osnivaË Republika Hrvatska. Ravnatelj or-ganizira i vodi poslovanje, predstavlja i za-stupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran jeza zakonitost rada.

•••••

Ministru zdravlja dostavljen tonski zapiskonferencije ''Jesu li hrvatski lijeËnicipreplaÊeni neradnici?''

Predsjednik Komore:U svojim istupima zalaæem se iskljuËivo

za ostvarenje ciljeva propisanih Statutom

• Napisi u medijima i krive inter-pretacije konferencije za novinare koju su odr-æali Hrvatski lijeËniËki sindikat i Hrvatska li-jeËniËka komora 12. rujna pod nazivom „Je-su li hrvatski lijeËnici preplaÊeni neradnici?",izazvali su i reakciju ministra zdravlja prof. dr.sc. Rajka OstojiÊa koji se 13. rujna oËitovao

u Jutarnjem listu u Ëlanku pod naslovom „©o-kiran sam! LijeËniËka komora bez argume-nata napada medije, a πtiti HDZ-ovca kojivrijea lijeËnike".

Poπto Komora smatra da se u ne-posrednom kontaktu najbolje mogu otklo-niti sve nedoumice i nastaviti dosadaπnju

uspjeπnu suradnju s ministrom zdravlja, onana taj Ëlanak nije reagirala.

Umjesto toga ministru je dostavljentonski zapis konferencije za novinare HLK-ai HLS-a, kako bi stekao izravan uvid u ono πtoje doista izreËeno na konferenciji.

Borka Cafuk

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

iz komore

10

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

126/06, 156/08). Naime, primjena mjera nanaËin kako su trenutno definirane u praksi,svakodnevno optereÊuje ugovorne lijeËnikePZZ-a sve brojnijim zahtjevima za izdavanjemraznovrsnih potvrda i obrazaca. Stoga je Ko-mora 4. rujna uputila dopis ministru zdravlja

• Hrvatska lijeËniËka komora zapri-mila je niz prituæbi lijeËnika primarne zdrav-stvene zaπtite vezane uz provedbu konkretnemjere predviene Planom i programommjera zdravstvene zaπtite iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja („Narodne novine" br.

prof. dr. sc. Rajku OstojiÊu u kojem je pre-dloæila izmjenu Plan i program mjera.

Od potvrde zaosloboenje plaÊanjapristojbe HRT-u dopotvrde za sudjelovanjeu sportskim aktivnostima

Planom i programom mjera unutarprograma mjera zdravstvene zaπtite u dje-latnosti opÊe/obiteljske medicine previenaje mjera pod rednim brojem 1.1.3.4.

Izdavanje potvrda o zdravstvenomstanju osigurane osobe i izvjeπÊa za potrebedrugih korisnika koja obuhvaÊa pisanje potvr-da o zdravstvenom stanju na zahtjev osigu-rane osobe, a prema raspoloæivim podacimaiz zdravstvenog kartona kao i na osnovipregleda, koje proizlaze iz Programa mjera.Kao izvrπitelji mjere navedeni su izabranitimovi opÊe/obiteljske medicine u suradnji sodgovarajuÊim ustanovama.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Potrebno je izmijeniti Plani program mjera zdravstvenezaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja

Ugovorni lijeËnici PZZ-a optereÊeni svebrojnijim zahtjevima za izdavanjem

raznovrsnih potvrda i obrazacaBorka Cafuk

Komora reagirala na Ëlanaku VeËernjem listu:''Doktorima medicine radai 60.000 kuna na mjesec''

LijeËnicima je stjecanje sredstavaomoguÊio HZZO sukladno ugovoru

• Hrvatska lijeËniËka komora rea-girala je na Ëlanak objavljen u VeËernjem listu17. rujna pod naslovom ''HZZO zbog enor-mnih zarada prekida stare Ugovore i uvodimjeseËne limite - Doktorima medicine radai 60.000 kuna na mjesec'' i zatraæila da se su-kladno Ëlanku 56. Zakona o medijima objavinjen odgovor.

U Ëlanku, istaknula je Komora ureagiranju, ugovorni lijeËnici medicine radaprikazani su kao da su sredstva koja im ispla-Êuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje(HZZO) stekli nezakonitim putem, Ëime senaruπava njihov ugled i povjerenje pacijenatate uvjeti rada.

Komora je upozorila da lijeËnici

medicine rada rade sukladno zakonima, pra-vilnicima, normativima i Ugovoru koji imajus HZZO-om te da u tome nema niËega nele-galnog, a ponajmanje podloge da ih se prika-zuje kao da su nekome neπto ukrali ili kao dasu tajkuni koji deru narod.

Kao i u reagiranju na Ëlanak objav-ljen u Jutarnjem listu, Komora je i u reagiranjuupuÊenom VeËernjem listu naglasila kakosmatra da je uloga medija u analizi i radu napoboljπanju svih druπtvenih i dræavnih seg-menata izuzetno vaæna. No, da bi se uistinumoglo utjecati na pozitivan razvoj i promjenuneodræivih elemenata nuæno je poznavati tkoje u strukturi odgovoran i za πto u funkcio-niranju sustava. Komora je stava da se pozi-tivne promjene ne postiæu generaliziranjem,veÊ pronalaæenjem stvarnih uzroka problemai njihovom eliminacijom te da mediji o tometrebaju izvjeπtavati objektivno, poznavajuÊizakonskim aktima propisanu organizacijuzdravstvenog sustava i naËin rada zdravstve-nih ustanova.

•••••

Borka Cafuk

Kao predsjednik samostalne, neo-visne, staleπke i strukovne organizacije lijeË-nika - doktora medicine na podruËju Repu-blike Hrvatske, koja πtiti prava i zastupa inte-

denih, Statutom Komore propisanih zadaÊa,istaknuo je predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo u dopisu ministru zdravlja.

•••••

rese lijeËnika, unapreuje lijeËniËku djelat-nost, brine se o ugledu lijeËnika i pravilnomobavljanju lijeËniËkog zvanja u svojim istu-pima zalaæem se iskljuËivo za ostvarenje nave-

iz komore

11

Nakon izmjene Plana i programa mjera i defi-niranja popisa potvrda koje sluæe ostvarivanjuprava iz obveznog zdravstvenog osiguranja,Komora Êe izmijeniti i dopuniti Cjenik zdrav-stvenih postupaka Komore i u njemu utvrditipreporuËene iznose cijena izdavanja poje-dinih vrsta potvrda, Ëime Êe se ujednaËiti bu-duÊe postupanje svih lijeËnika PZZ-a.

•••••

•••••••••••••••••Odræan12. TeËaj izobrazbekandidata za stalnesudske vjeπtake

• U Hrvatskoj lijeËniËkoj komoriodræan je dvanaesti TeËaj za kandidate zastalne sudske vjeπtake odræan u razdoblju od17. do 21. rujna. Na teËaju je sudjelovalo 11lijeËnika, kandidata za stalne sudske vjeπtake.Sukladno Pravilniku o stalnim sudskimvjeπtacima (NN 88/08), Komora je obveznaprovoditi pravnu izobrazbu lijeËnika kandi-data za stalne sudske vjeπtake o ulozi i polo-æaju vjeπtaka u sudskom sporu.

IdentiËna mjera navedena je i udjelatnosti zdravstvene zaπtite predπkolskedjece pod rednim brojem 1, 2,3 i 4, te su kaonjeni izvrπitelji navedeni izabrani timovi pred-πkolske djece u suradnji s odgovarajuÊimustanovama.

Ove mjere iz Plana i programa mje-ra, istiËe Komora u dopisu, omoguÊuju osi-guranim osobama da od ugovornih timovaPZZ-a uËestalo traæe izdavanje razliËitihpotvrda, neovisno o tome sluæi li pojedina po-tvrda uopÊe ostvarivanju prava na zdrav-stvenu zaπtitu obuhvaÊenog obveznim zdrav-stvenim osiguranjem.

Primjerice, od izabranih lijeËnikatraæe se ove potvrde: o zdravstvenom stanjuiznajmljivaËa koji pruæaju ugostiteljske uslugeu domaÊinstvu i Ëlanova njihovih obitelji; ozdravstvenoj sposobnosti odraslih Ëlanovaudomiteljske obitelji; radi oslobaanja uËenikaod sudjelovanja u πkolskim aktivnostima; zasudjelovanje u sportskim natjecanjima; izda-vanje uvjerenja o nemoguÊnosti koriπtenjasigurnosnog pojasa tijekom voænje u motor-nom vozilu iz zdravstvenih razloga; o zdrav-stvenom stanju radi osloboenja ili povlaπte-nog plaÊanja mjeseËne pristojbe Hrvatskojradioteleviziji; za ostvarivanje prava na opskr-bninu; za ostvarivanje prava na povlaπtenutelefonsku pretplatu; potvrde koje se izdajuza potrebe banaka i osiguravajuÊih druπtava,o zdravstvenom stanju/sposobnosti vozaËai kandidata za vozaËe ili potvrde o zdravstve-nom stanju radi dræanja i noπenja oruæja itd.

Nuæno je jasnodefinirati popis potvrdakoje sluæe ostvarivanjuprava iz obveznogzdravstvenog osiguranja

Komora smatra da je prijeko po-trebno izmijeniti odredbe Plana i programamjera i njime izriËito propisati kako se mjeraizdavanja potvrda o zdravstvenom stanju osi-gurane osobe i izvjeπÊa za potrebe drugih ko-risnika odnosi samo na izdavanje potvrda radiostvarivanja pojedinog prava iz obveznogzdravstvenog osiguranja.

Izdavanje potvrda koje ne sluæeizravno za ostvarivanje prava iz obveznogzdravstvenog osiguranja obavljalo bi se uugovornim ordinacijama PZZ-a uz naplatu,sukladno ovjerenom cjeniku zdravstvenihusluga, stav je Komore koja je spremna u sura-dnji s predstavnicima HZZO-a jasno definiratipopis potvrda koje sluæe ostvarivanju pravaiz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pozivaju se lijeËnicikoji æele biti mentorida se jave Komori

Pozivaju se lijeËnici - stalni sudskivjeπtaci koji æele biti mentori lijeËnicima -kandidatima za sudske vjeπtake da se jave uKomoru gi Tajani Koπtan, na broj telefona:01/4500 830 ili na e-mail: tajana.kostan@hlk.hr

LijeËnici zainteresirani za mentor-stvo u provoenju praktiËnog dijela izobrazbekandidata za stalne sudske vjeπtake morajubiti sudski vjeπtaci imenovani rjeπenjemnadleænog æupanijskog suda i imati najmanjedeset obavljenih vjeπtaËenja.

Viπe o provoenju izobrazbe kan-didata za stalne sudske vjeπtake moæete pro-Ëitati na mreænoj stranici Komore www.hlk.hru rubrici ''Medicinska izobrazba'', podrubrici''Za sudske vjeπtake'', u kojoj se nalazi Pravilniko provoenju izobrazbe kandidata za stalnesudske vjeπtake, obrazac IzvjeπÊa o praktiËnomdijelu izobrazbe, Odluka o iznosu i naËinuplaÊanja troπkova izobrazbe kandidata zastalne sudske vjeπtake i obrazac za mentore.

Borka Cafuk•••••

Okrugli stol Ëasopisa Banka: ''Korupcija,privatna plaÊanja i dopunsko osiguranje''

Korupcija postoji premda ne u takvomopsegu kakva je njena percepcija

• Hrvatska lijeËniËka komora je o problemu korupcije govorila joπ 2006. godine. Komoraje svjesna da korupcija postoji no u puno manjem opsegu no πto je percepcija javnosti o korupcijimeu lijeËnicima, istaknuo je predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo na okruglom stolu ËasopisaBanka ''Korupcija, privatna plaÊanja i dopunsko osiguranje'', koji je odræan 17. rujna. Na stvarni opsegkorupcije, koji je manji od percipiranog, ukazuje i anketa koju je provelo Ministarstvo zdravstva 2006.godine u kojoj je sudjelovalo gotovo 30.000 pacijenata. Korupcija se pokazala vrlo malom i u anketije iznosila oko 0,16 posto, odnosno sveukupno je zabiljeæen 41 sluËaj meu 30.000 ispitanika, naglasioje Minigo. U Kodeksu medicinske etike i deontologije, koji vrijedi za sve lijeËnike, jasno piπe da lijeËnikmoæe primati samo plaÊu, i niπta drugo, i Kodeks ga obvezuje da ne smije primati mito. Na æalost,takvih sluËajeva ima i Komora je procesuirala lijeËnike zbog korupcije, ustvrdio je Minigo. Korupcijaje kazneno djelo. Na æalost, ima vrlo malo pravomoÊnih presuda za korupciju πto moæda pokazujeda ju je vrlo teπko dokazati. Komora takoer ima moguÊnost procesuirati takve sluËajeve sukladnosvojim aktima, odnosno provoditi postupak zbog nedostojnosti i sankcionirati lijeËnike. To znaËi daako se nekome dokaæe da je nedostojan, a to se moæe zapravo dokazati pravomoÊnom sudskompresudom, onda mi provodimo postupak za dokazivanje nedostojnosti. Sukladno Zakonu o lijeËniπtvusud je duæan Komori dostaviti takvu presudu. Komora je procesuirala lijeËnike zbog nedostojnosti,no to nije tako veliki broj zbog toga πto ima malo pravomoÊnih sudskih presuda za korupciji ali i zatoπto sudovi Komori ne prijavljuju takve sluËajeve, objasnio je Minigo.

Komora je na posljednjoj Skupπtini 16. lipnja ove godine donijela odluku da treba poduzetiaktivnosti za borbu protiv percepcije korumpiranosti lijeËnika i loπe percepcije javnosti o lijeËnicimate je formirala Radnu grupu Izvrπnog odbora koja Êe izraditi dodatne mjere kako bi se sprijeËio velikiindeks percepcije korupcije lijeËnika.

Borka Cafuk

19. ZEVA sastanak

12Europe radi prezentiranja svog rada na go-diπnjoj razini.

Osim nacionalnih izvjeπÊa komora,na ovogodiπnjem se Sastanku raspravljalo odva vrlo vaæna pitanja za lijeËnike, ali i zapacijente. Odræan je okrugli stol o medijaciji

kao alternativnom naËinu rjeπavanja konflikataizmeu lijeËnika i pacijenata te okrugli stol oosiguranju lijeËnika od profesionalne od-govornosti. Na Sastanku je sudjelovalo viπeod 60 predstavnika delegacija i sluπaËa. Oddelegacija su bili prisutne komore Albanije,Bosne i Hercegovine (Komora doktora medi-cine Republike Srpske, Ljekarska komora fede-racije BIH, Unsko-sanski kanton, Zenica-Dobojkanton), Hrvatske, »eπke, NjemaËke, Make-donije, Poljske, Rumunjske, Srbije, SlovaËkei Slovenije.

Prezentirana je i mreæna stranicaZEVA-e na kojoj Êe se objavljivati sadræaji sgodiπnjih sastanaka. Svakoj je komori omo-guÊen i prostor u kojem moæe prezentiratisvoju organizaciju, ciljeve i aktivnosti. IduÊaÊe se ZEVA odræati u Austriji u rujnu ili listo-padu 2013.

Sudionike ZEVA-e je u ime ministrazdravlja pozdravio mr. sc. Marijan Cesarik saæeljom da donesu korisne zakljuËke na koristsvih u lijeËniËkom staleæu.

Vlada RH ima poseban stav premalijeËniËkom staleæu i komorama u zdravstvu,a posebno prema Hrvatskoj lijeËniËkoj komorijer je ona stup svih ostalih zdravstvenih komo-ra jer su one proizaπle upravo iz iskustava HLK-a.

Danaπnji ZEVA sastanak Êe nam po-moÊi da popravimo stanje kako u lijeËniËkomi tako u svim ostalim segmentima zdrav-stvenog sustava, istaknuo je Cesarik.

Predsjednik Hrvatske lijeËniËkekomore prim. dr. Hrvoje Minigo sudionicimaZEVA-e prezentirao je nastanak HLK-a, njezinpovijesni slijed i danaπnje aktivnosti, ustroj iorganizaciju Komore, koja je samostalna i ne-ovisna strukovna organizacija sa svojstvompravne osobe i javnim ovlastima te πtiti pravalijeËnika, zastupa njihove interese i unapreujelijeËniËku djelatnost.

•••••

• Hrvatska lijeËniËka komora ove jegodine bila domaÊin 19. Sastanka lijeËniËkihkomora centralne i istoËne Europe (ZEVA),koji je odræan u Zagrebu od 27. do 29. rujna.

ZEVA je sastanak na kojem se su-sreÊu predstavnici komora centralne i istoËne

ZEVA- 19. Sastanak lijeËniËkihkomora centralne iistoËne Europe

19th Meeting of the Medical Chambers ofCentral and East European Countries. ZEVA(njem. se Ëita CEFA) = ZentraleuropäischeVerein Arztekammern ili Druπtvosrednjoeuropskih lijeËniËkih komora (kojeobuhvaÊa i istoËnoeuropske zemlje).Ur.

Borka Cafuk

Prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar, predsjednik prim. dr. Hrvoje Minigo, zamjenik ministra zdravstva mr. sc. Marijan Cesarik

i predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju HLK prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat

19. ZEVA sastanak

13

skrbi, modernizacija infrastrukture i tehno-logije, akreditacija zdravstvenih institucija,informatizacija te kontinuirana profesionalnaizobrazba, objasnio je predsjednik Regional-nog vijeÊa Vlore Albanske lijeËniËke komoredr. Fatmir Brahimaj.

Albanska lijeËniËka komora je uklju-Ëena kao strateπki partner Ministarstva zdrav-stva u reformu zdravstvenog sustava. Komo-ra, osim toga, intenzivno radi na svladavanjuprepreka u odnosima i suradnji s dræavnim ad-ministrativnim strukturama. TrenutaËno, Ko-mora ima potpisan sporazum o suradnji s Mi-nistarstvom zdravstva, Institutom osiguranjai zdravstvene skrbi i Nacionalnim centrom zakontinuiranu izobrazbu.

Osnovne aktivnosti Komore podra-zumijevaju licenciranje i relicenciranje lijeËnikasvakih pet godina, sustav bodovanja za konti-nuiranu izobrazbu te uvoenje tri mjeseca sta-æiranja za mlade lijeËnike, nakon kojih polaæuispit. Ovo su, naglasio je Brahimaj, priliËnonovi procesi. Radi uvoenja reda u licenciranjei relicenciranje Komora je uzela licence svimlijeËnicima i sada se utvruju pravila zakontinuiranu izobrazbu lijeËnika i bodovanjaizobrazbe na temelju kojih Êe se izdavati novelicence koje Êe vrijediti pet godina. Ne udo-volje li lijeËnici osnovnim uvjetima za dobi-vanje licence, omoguÊit Êe im se da polaæuispit na Medicinskom fakultetu. Ne prou lina ispitu, istaknuo je Brahimaj, morat Êe izaÊipred odbor profesora medicine koji Êe utvrditije li odreeni lijeËnik sposoban za obavljanjesvoje profesije.

Osim toga, Komora aktivno su-djeluje u brojnim meunarodnim aktivnos-tima kao πto su ZEVA, EFMA (Europski forumlijeËniËkih organizacija), CPME (Stalni odboreuropskih lijeËnika) itd.

Uskladila je svoje brojne norma-tivne akte sa Zakonom o Albanskoj lijeËniËkojkomori te drugim zdravstvenim i inim zako-

•••••••••••••••••AlbanskalijeËniËkakomora

Opseæna reformazdravstvenog sustava

• U Albaniji je u tijeku opseæna re-forma zdravstvenog sustava. Ciljevi na kojeje reforma usmjerena su decentralizacijazdravstvenog sustava, poveÊanje zdravstve-nih prihoda kroz poveÊanje ulijeva novaca ujavna zdravstvena osiguranja, jaËanje mena-dæmenta u zdravstvenim institucijama, po-boljπanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene

nima. Komora je izmijenila i dopunila svojKodeks medicinske etike i deontologije, Statutte Pravilnik o disciplinskom postupku.

•••••••••••••••••AustrijskalijeËniËkakomora

Planirana reformazdravstvenog

sustava ne vodiniËemu dobrom

• Vlada i nacionalni osiguravateljiplaniraju reformu zdravstvenog sustava kojaÊe dovesti do krupnih promjena u medicinskojpraksi u bolnicama. Reforma se planira bezsudjelovanja pacijenata i Austrijske lijeËniËkekomore, πto nije dobro, upozorio je predstav-nik Austrijske lijeËniËke komore dr. ReinerBrettenthaler.

Ova Êe se reforma umijeπati u prin-cip samoregulacije lijeËniËke profesije i njomeÊe se centralizirati austrijski zdravstveni sustavte je oblik Vladine patronizacije kako pacije-nata tako i lijeËnika. U buduÊnosti Êe sadræaji organizacija zdravstvene skrbi biti odreenifiskalnim kriterijem, istaknuo je Brettenthaler.

Vlada oËekuje da Êe se uπtede os-tvariti uvoenjem federalnog budæeta zazdravstvo, zajedniËkim planiranjem, financi-ranjem i menadæmentom zdravstvenog su-

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo otvorio je 19. ZEVA-u

Dr. Fatmir Brahimaj Dr. Reiner Brettenthaler

19. ZEVA sastanak

14

•••••••••••••••••FederalnalijeËniËkakomora BiHBiH treba zajedniËkui jedinstvenu komoru

• ©est kantonalnih lijeËniËkih ko-mora u Bosni i Hercegovini konaËno je 14.sijeËnja ove godine osnovalo zajedniËku Fe-deralnu lijeËniËku komoru BiH, a dva mjesecaposlije pridruæile su im se joπ dvije kantonalnelijeËniËke komore, objasnio je predsjednikFederalne lijeËniËke komore BIH dr. HarunDrljeviÊ. Jedina komora koja nije sudjelovalau stvaranju zajedniËke komore je ona uMostaru. Stvaranju Federalne komore davalaje vrlo vaænu podrπku NjemaËka lijeËniËkakomora.

DrljeviÊ je pojasnio da se FederacijaBiH sastoji od dva dijela - Federacije i Republi-ke Srpske. Federacija se sastoji od 10 kantonai u njoj je oko 5500 lijeËnika. Republika Srpskanema kantona i ima samo jednu komoru.

NajveÊi problem u BiH je politiËkadisharmonija koja prevladava izmeu dvijuetniËkih grupacija. Svi lijeËnici u BiH moraju,upozorio je DrljeviÊ, prerasti nekorisne poli-tiËke napetosti i izgraditi zajedniËku, jedin-stvenu i jaku lijeËniËku komoru BiH, koja Êepostojati i raditi iskljuËivo u interesu svih lijeË-nika u zemlji, a ne politiËki motiviranih grupa

stava. Troπkovi za zdravstvo bit Êe vezani uzprosjeËni rast bruto nacionalnog dohotka.

S druge strane, zdravstvena politi-ka Austrijske lijeËniËke komore osiguravasocijalno balansiranu alternativu koja se te-melji na transparentnom financiranju. LijeË-nici i izvanbolniËki odjeli trebali bi se plaÊatiiz jednog izvora, a bolniËke usluge iz drugog.

Muke po ELGA-i

ElektroniËko procesuiranje zdrav-stvenih podataka (ELGA) osnovnica je trenu-taËne nacionalne zdravstvene politike. Suklad-no ELGA zakonu, objasnio je Brettenthaler,elektroniËko procesuiranje zdravstvenih poda-taka Êe se poboljπati, omoguÊit Êe se bræa do-stupnost zdravstvenih podataka, a kvalitetadijagnostike i terapije, kao i zdravstvena skrbo pacijentima, trebala bi postati kvalitetnija.

Komora dræi da bi se ELGA zakonmogao primijeniti samo pod uvjetom poπto-vanja osnovnih prava i stoga je nuæno razvitisigurnu informacijsku tehnologiju. Stoga suMinistarstvo zdravstva i Komora osnovali rad-ne grupe koje Êe se baviti tim pitanjem. Isto-vremeno s time Komora je lansirala potpisi-vanje peticije koja omoguÊuje pacijentima daodbiju ELGA-u. Takoer, naglasio je Bretten-thaler, Komora smatra da ELGA mora biti do-brovoljna i osigurati zaπtitu podataka na naj-viπoj razini; za nju se moraju osigurati primje-rena financijska sredstva i uvesti pilot projekti.

Austriji bi 2030. moglonedostajati Ëak 10.000lijeËnika

Rezultat nedavnog istraæivanja kojeje provedeno u ime Komore, Ministarstvazdravstva i Ministarstva znanosti, pokazali suda bi u Austriji 2030. moglo nedostajati iz-meu 3.000 i 7.600 lijeËnika. Ne poveÊa li seupisna kvota na medicinskim fakultetima ovabi brojka mogla narasti i na 10.000, upozorioje Brettenthaler.

Viπe od 2.700 lijeËnika ukljuËilo seu online analizu edukacije mladih lijeËnika dabi se utvrdili nedostatci i problemi u izobrazbi.Na temelju analize uvest Êe se promjene ipoboljπanja tamo gdje su potrebna, zakljuËioje Brettenthaler.

•••••••

ili pojedinaca. LijeËnici su lijeËnici, bez obzirana svoju religiju, nacionalnost i rasu, i svi bitrebali dijeliti istu sudbinu. Kolegijalnost ipredanost profesiji i bolesnicima trebaju bitijedina naπa religija, istaknuo je DrljeviÊ.

Nakon stvaranja Federalne lijeËniË-ke komore BiH dr. DrljeviÊ je izabran za pred-sjednika te je odluËio da se politika komoreodvija u tri osnovna smjera.

Prvi je smjer razviti jaku infrastru-kturu Komore i pokrenuti rad njenih tijela uskladu sa Statutom. OËuvat Êe se neovisnostpostojeÊih kantonalnih komora i njihova stru-ktura, te Êe se poboljπati meusobna komuni-kacija i izgraditi meusobno povjerenje krozprojekte od zajedniËkog interesa. Kroz Fede-ralnu komoru Êe se artikulirati zajedniËki in-teresi lijeËnika.

Takoer, otvorit Êe se aktivnosti ve-zane uz lijeËniËke pogreπke, osiguranje lijeË-nika od profesionalne odgovornosti, zajed-niËki pristup svim projektima lijeËniËke izo-brazbe itd.

Drugi je smjer da Federalna komorapoËne zastupati sve lijeËnike u Federaciji predsvim relevantnim institucijama koje su pove-zane s lijeËniËkom profesijom ili zdravstvenimsustavom.

TreÊi je cilj pokrenuti zajedniËke ak-tivnosti s LijeËniËkom komorom RepublikeSrpske na stvaranju zajedniËke, jedinstveneLijeËniËke komore BiH. DrljeviÊ vidi Federalnukomoru kao tranzitnu instituciju dok se ne os-nuje jedinstvena komora na razini BiH. Ostaleaktivnosti ukljuËuju povezivanje i daljnju me-unarodnu suradnju, pogotovo s kolegamau susjednim zemljama te s lijeËniËkim komo-rama u Europi i svijetu.

U osam komora koje su Ëlanice Fe-deralne lijeËniËke komore BiH Ëlanarina je peteura mjeseËno. Kantonalne komore od svakeËlanarine izdvajaju pola eura za Federalnukomoru.

Istina je, ne misle svi u Federacijikao i on, upozorio je DrljeviÊ, i joπ uvijek po-stoje kantoni koji nemaju svoje komore ili akoimaju ne shvaÊaju svoju ulogu ozbiljno. Tako-er, joπ uvijek postoje lijeËnici u Federaciji kojene shvaÊaju ozbiljno Federalnu lijeËniËkukomoru i njenu vaænost.

•••••••••Dr. Harun DrljeviÊ

19. ZEVA sastanak

15

Drugi su problem s kojim se suo-Ëava Komora visoke financijske kazne. Primje-rice, za krπenje Ëuvanja tajne izriËu se globeod 40.000 eura. Ako lijeËnik ne omoguÊi ovla-πtenoj osobi pristup medicinskoj dokumen-taciji ili to omoguÊi osobi koja za to nije ovla-πtena on se globi s 20.000 eura. No, problemje u tome πto zakonom nije propisano tko je,a tko nije ovlaπtena osoba.

Takoer, Komora se ne slaæe s ob-vezom zdravstvenih ustanova koju je namet-

•••••••••••••••••»eπkalijeËniËkakomoraNepromiπljene odlukei akti natjerali Komoru i pacijente na prosvjed

• »eπka lijeËniËka komora prilago-dila je svoj sustav trajne medicinske izobrazbeeuropskom sustavu trajne izobrazbe s ciljemda se bodovi priznaju na meunarodnoj ra-zini, istaknuo je kao postignuÊe predstavnik»eπke lijeËniËke komore dr. Zdenek Mrozek.

Kao osnovne probleme Komorenaveo je sukob s Ministarstvom zdravstva, kojije natjerao Komoru da se æali ustavnom suduna novi zakon o zdravstvenoj skrbi buduÊi dase njime uvodi registar svih zdravstvenihdjelatnika i registar nekih grupacija pacijenatau kojima njihovi podaci nisu odgovarajuÊezaπtiÊeni.

nulo Ministarstvo zdravstva da se opetovanoregistriraju u regionalnim uredima nakon do-noπenja novog zakona i to zato πto je to povre-da principa poπtovanja steËenih prava. Sdruge strane, Komora se suprotstavlja danojmoguÊnosti poroaja kod kuÊe, koja je,smatra Mrozek, paradoksalna jer javnost traæiviπe rodiliπta.

Ministarstvo je donijelo i novi pra-vilnik o nuænoj prisutnosti osoblja u zdravstve-nim ustanovama, Ëime je smanjen broj zdrav-stvenog osoblja. Primjerice, za zdravstvenuustanovu koja ima jednu operacijsku dvoranu,jednu hitnu pomoÊ i 30 kreveta dovoljno jeda ima πest lijeËnika, koji ne moraju biti stalnoprisutni. Takoer, tim se pravilnikom omogu-Êava da zdravstvenu skrb pruæi nekvalificiranlijeËnik pod uvjetom da ga kvalificirani lijeËnikprati i upuÊuje putem telefona. Pravilnikomje odreen i maksimalan broj kreveta i brojazdravstvenog osoblja na broj kreveta, pa takojedan lijeËnik pokriva 60 akutnih kreveta i 250neakutnih kreveta, a jedna medicinska sestrapokriva 40 akutnih bolniËkih kreveta.

Regulacija dostupnosti zdravstveneskrbi izraena je na temelju vremenske udalje-nosti pa MR treba biti udaljena na dva satavoænje automobilom, a lijeËnik opÊe prakse,stomatolog i ljekarna moraju se nalaziti naudaljenosti od 35 minuta voænje automo-bilom. Dr. Zdenek Mrozek

19. ZEVA sastanak

16

lijeËnika i 1.500 medicinskih sestara. MoguÊarjeπenja kojima bi se tome doskoËilo obuhva-Êaju poveÊanje upisnih kvota na medicinskimfakultetima, uvoz lijeËnika iz drugih zemaljate omoguÊavanje lijeËnicima starijim od 65godina da i dalje rade, objasnio je Minigo.

Teme ovogodiπnjeg ZEVA sastankaproizlaze iz zakljuËaka posljednjeg Simpozijanaπe Komore ''Pravna zaπtita lijeËnika u obav-ljanju zdravstvene djelatnosti: osiguranje, vje-πtaËenje, medijacija'', koji je odræan od 23. do25. oæujka u Opatiji. Velika posjeÊenost Sa-stanka ukazala je na izniman interes za temeosiguranja, medijacije i mirenja kao naËinaostvarivanja pravne zaπtite lijeËnika u obav-ljanju zdravstvene djelatnosti. Na Sastanku jezakljuËeno da je potrebno unaprijediti posto-jeÊe propise koji ureuju odnos izmeu pruæa-telja i korisnika zdravstvenih usluga, prven-stveno Zakon o zaπtiti prava pacijenata.

Takoer, nuæno je ustrojiti prikup-ljanje podataka o tuæbama i postupcima po-krenutim protiv lijeËnika zbog eventualnihpropusta u obavljanju djelatnosti, kako bi sestekao potpuniji uvid u trenutno stanje i podu-zele sve potrebne mjere za unapreenje po-stojeÊeg sustava osiguranja od profesionalneodgovornosti.

PreporuËeno je da se na nacional-noj razini uvede prikupljanje podataka o svimoblicima napada na lijeËnike te da se upuÊujulijeËnici da te da se oni dostavljaju Komoriputem njenih æupanijskih povjerenstava.

ZakljuËeno je da osiguranje od li-jeËniËke odgovornosti postaje neophodanuvjet kvalitetnog rada u medicinskoj djelatno-sti i da je potrebno podræati uvoenje modelaobveznog osiguranja lijeËnika. Pri zakljuËiva-nju polica osiguranja potrebno je iscrpno raz-motriti i razjasniti rizike, ali i opÊe i posebneuvjete osiguranja koji se odnose na profe-sionalnu odgovornost u zdravstvu.

TrenutaËno je, istaknuo je Mrozek,2500 lijeËnika opÊe prakse u »eπkoj, a Mini-starstvo zdravstva na temelju ove regulacijesmatra da bi ih bilo dovoljno - 30!

Ovo sve pokazuje koliko su nepro-miπljene odluke Vlade i Ministarstva zdravstva,no to je samo jedan od razloga zaπto Komoraprosvjeduje skupa s pacijentima. Premda biKomora trebala savjetovati Ministarstvo onovim zakonima i pravilnicima, to je gotovoneizvedivo. Rezultat je da mnogi lijeËnici uzi-maju svoju dokumentaciju iz Komore i odlazeu emigraciju, naglasio je Mrozek.

•••••••••••••••••HrvatskalijeËniËkakomora

PoveÊanje brojalijeËnika, uvoenje

medijacijei osiguranja

• S novom Vladom startali su ili sunastavljeni brojni novi programi i projekti,kao πto je projekt razvoja sustava hitne medi-cinske pomoÊi i investicijskog planiranja uzdravstvu. Projekt eListe i eNaruËivanje nasta-vak je informatizacije zdravstva i provedbeprojekta smanjenja lista Ëekanja, kojim Êe od15. prosinca biti obuhvaÊena Ëitava Hrvatska.U saborskom je postupku Nacionalna stra-tegija razvoja zdravstva od 2012. do 2020.,koja je strateπki dokument i uvjet je za pri-stupanje fondovima Europske unije.

Predstavnici Komore aktivno su su-djelovali u radu grupe za izradu Strategije,naglasio je predsjednik Hrvatske lijeËniËkekomore prim. dr. Hrvoje Minigo.

Hrvatska ima isti problem kao i ve-Êina europskih zemalja a to je nedostatak li-jeËnika. Nedostaje nam oko 4.000 lijeËnika,a uz to mnogi lijeËnici odlaze u mirovinu i ve-lik je broj lijeËnika na specijalizacijama. Europ-ski prosjek je 3,6 lijeËnika na 1000 stanovnika,a u Hrvatskoj je on 2,4. ProsjeËna dob speci-jalista je 54 godine. Na medicinskim fakulte-tima studira 3.500 studenata, a to ne moæeosigurati potreban broj lijeËniËkih kadrova.Predvia se da Êe s ulaskom Hrvatske u EUiduÊe godine iz Hrvatske emigrirati oko 500

Potrebno je uloæiti dodatne naporekako bi se u buduÊnosti razradili prihvatljivii odræivi sustavi osiguranja od profesionalneodgovornosti lijeËnika.

Sporna stanja poæeljno bi bilo rje-πavati arbitraæom ili medijacijom te bi stogau zdravstvenom sustavu trebalo promoviratiupravo spomenute metode alternativnogrjeπavanja sporova.

Jedna je od svrha 19. ZEVA-e je, na-glasio je Minigo, razmotriti europska iskustvana podruËju medijacije radi moguÊe primjeneu zdravstvenom sustavu Hrvatske, a i radipomoÊi Komori u formiranju Centra za mire-nje. Osiguranje od profesionalne odgovor-nosti nije zakonska obveza u Hrvatskoj, aliKomora podræava uvoenje modela obveznogosiguranja lijeËnika. Stoga Êe naÊi naËin po-drπke svojim Ëlanovima pri zakljuËivanju policaosiguranja, s posebnom pozornosti na opÊei posebne uvjete osiguranja koji se odnose naprofesionalnu odgovornost, zakljuËio jeMinigo.

•••••••••••••••••MaarskalijeËniËkakomora

Stalno smanjivanjebudæeta za zdravstvo

i nepostojanjezdravstvene politike

• Maarska lijeËniËka komora broji42.000 Ëlanova ali je vidan nedostatak lijeË-nika opÊe medicine i starenje postojeÊe po-pulacije lijeËnika, istaknuo je predsjednik Ma-arske lijeËniËke komore dr. Istvan Eger.

Pojavljuju se nove profesije koje bimogle preuzeti ulogu lijeËnika i sve je viπepostupaka koje provede drugi zdravstvenidjelatnici, a koje su do sada provodili samolijeËnici. U tijeku je nacionalizacija bolnica,tako da Êe bolnice kojima je do sada upravljalaregionalna uprava biti centralizirane.

Ovo je velika promjena za Maar-sku jer je od 1999. imala pravi javni sustavzdravstvenog osiguranja, koji Êe sada potpunonestati i donijeti velike promjene za lijeËnikei pacijenta, upozorio je Eger. Godinama sezdravstveni budæet smanjuje i u ovom tre-

Prim. dr. Hrvoje Minigo

19. ZEVA sastanak

17

da se ne poduzme niπta, objasnio je zamjenikpredsjednika NjemaËke lijeËniËke komore dr.Max Kaplan.

Komora smatra da sredstva trebaËuvati kako bi se moglo doskoËiti izazovimaπto ih donosi buduÊnost, odnosno starenjupopulacije i rastuÊim troπkovima koji proizlazeiz razvoja medicine.

Zdravstveni sustav je suoËen s dvo-strukim modelom financiranja, tj. obveznimzdravstvenim osiguranjem i privatnim zdrav-stvenim osiguranjem. Nuæno je fundamen-talno reformirati sustav ali ostaje pitanje kakoga financirati. Ovisno o politiËkoj stranci, dvijesu ideje πto uËiniti s modelom financiranjazdravstvenog sustava. Jedna strana zastupatzv. graansko osiguranje koje bi iskljuËiloprivatno osiguranje, a druga strana smatrada je sustav kakav jest dobar. Tom se stavupriklonila i Komora, a πto Êe se doista dogo-diti ovisi o rezultatima stranaËkih izbora kojise odræavaju naredne godine, objasnio jeKaplan.

IduÊe Êe godine zaæivjeti i novi Za-kon o pravima pacijenta koji Komora podr-æava, a Ëiji je osnovni cilj osnaæiti poziciju paci-jenta u odnosu na pruæatelje zdravstvenihusluga i zdravstvene osiguravatelje. On se,takoer, usredotoËuje i na poveÊanje sigur-nosti pacijenata i proces dobivanja kompen-zacije u sluËaju medicinske pogreπke.

Komora je sukladno svojim ovla-stima redefinirala kriterije za transplantacijuorgana u sklopu Uredbe o transplantacijamapa osiguravatelji traæe od svih osoba starih16 i viπe godina da se dobrovoljno izjasne otome æele li donirati organe u sluËaju smrti.

Imenovat Êe se i koordinatori zatransplantacije u svim bolnicama koje imajutransplantacijski program.

nutku on iznosi manje od Ëetiri posto brutonacionalnog dohotka, πto je vrlo malo.

Zdravstvo nije u fokusu vladajuÊih,pa u ovom trenutku Maarska zapravo i nemapravu zdravstvenu politiku, istaknuo je Eger.Za Maarsku predstavlja problem i Ëinjenicada su joj mnogi lijeËnici opÊe medicine staria nema dovoljno novoga kadra koji bi ihnadomjestio kada se povuku u mirovinu.

SliËno je i u ostalim specijalnosti-ma. Egzistencijalni uvjeti u Maarskoj vrlo suloπi, premda su se plaÊe poveÊale, ali mini-malno, i mladi lijeËnici emigriraju u drugezemlje. Iz godine u godinu taj se broj pove-Êava i ove Êe godine doseÊi oko 1300 lijeËnikakoji su emigrirali, a godiπnje se πkoluje samo800 novih lijeËnika, zakljuËio je Eger.

•••••••••••••••••NjemaËkalijeËniËkakomoraNe znaju πto s viπkom

novaca u sustavu• ZaËuuje i ugodno iznenauje

da NjemaËka ima viπak od 25,000,000 eurafinancijskih sredstava unutar zdravstvenogosiguranja. Ali muka time nije manja jer se nezna πto bi se s tim viπkom uËinilo.

Predlaæe se da se smanje uplateosiguranika ili da se smanji koliËina sredstavaporeznih obveznika koja se ulijeva u sustav ili

Od ostalih tema, u Komori se stalnoraspravlja o lijeËniËki pomognutom suicidu,pokuπava se razjasniti pravni poloæaj gledeobrezivanja djeËaka iz religijskih razloga,pokuπajima osiguravatelja da πtete reputacijilijeËniËke profesije itd., zakljuËio je Kaplan.

•••••••••••••••••PoljskalijeËniËka istomatoloπkakomora

LijeËnici podvrgnutinizu financijskih iadministrativnih

optereÊenja• Poljska lijeËniËka i stomatoloπka

komora sastoji se od 23 regionalne komore ijedne komore vojnih lijeËnika i stomatologate joj je osnovna funkcija samoregulacija pro-fesije. Osnovna uloga joj je izdavanje licenciza samostalan rad, uspostava naËela profesio-nalne etike, nadzor nad profesionalnim pona-πanjem, provoenje disciplinskih postupaka,akreditacija i nadzor nad trajnom lijeËniËkomizobrazbom te zastupanje i zaπtita struke,objasnio je predstavnik i pravnik Poljske lijeË-niËke i stomatoloπke komore Marek Szew-czynski.

Meu najveÊim izazovima s kojimase Komora suoËila bio je novi Zakon o naknadiza lijekove, prehrambene proizvode i medicin-ske ureaje, koji je donijet u sijeËnju ove godi-ne, jer je svalio neopravdanu i prerestriktivnuodgovornost na lijeËnike ograniËavajuÊi improfesionalnu neovisnost i uvodeÊi nerazumnefinancijske rizike. To je izazvalo burno nesla-ganje lijeËnika, poduzete su prosvjedne akcijei poslani amandmani na Zakon te su spornezakonske odredbe koje predviaju uvoenjeniza administrativnih i financijskih obveza zalijeËnike ipak izbrisane iz Zakona, izvijestio jeSzewczynski.

No, dodao je, usvajanje amandma-na nije dovelo do priæeljkivanih rezultata jerje ubrzo Nacionalni zavod za zdravstvenoosiguranje predloæio nove ugovore za lijeËnikekoji su ukljuËivali gotovo identiËne odredbe

Dr. Istvan Eger

Dr. Max Kaplan

19. ZEVA sastanak

18

•••••••••••••••••KomoradoktoramedicineRepublikeSrpskePozornost usmjerena

na izobrazbu i pomoÊ kolegama

• Komora je osnovana je 3. stude-nog 2001. kada se sastojala se od tri vijeÊa ito: doktora medicine, doktora dentalne me-dicine i farmaceuta. Godinu dana poslije iztoga su izrasle odvojene organizacije, pa takoi zasebna Komora doktora medicine Republi-ke Srpske, istaknuo je predstavnik te Komoredr. Dejan BokonjiÊ. Dodao je da su danasprezentirane dvije komore Bosne i Hercegovi-ne ali je moguÊe da Êe na iduÊoj ZEVA-i to bitijedna, zajedniËka komora i na tome je takoerzahvalio na podrπci NjemaËkoj lijeËniËkojkomori, koja pomaæe u tom procesu posljed-njih pet godina.

Komora ima niz regionalnih uredai centar za trajnu medicinsku izobrazbu. Uku-pan broj edukacija je posljednje tri, Ëetiri go-dine 1064, a certifikata 104.937. Komora imasvoju mreænu stranicu, izdaje Ëasopis KODsvaka Ëetiri mjeseca i tjedne izvjeπtaje.

koje su izbrisane iz Zakona. To je izazvalodaljnje prosvjede lijeËnika pa su sporne od-redbe ugovora ipak promijenjene, ali ugovorii dalje ne pruæaju potrebnu sigurnost lijeË-nicima u obavljanju struËne prakse. Stoga,istaknuo je Szewczynski, poljski lijeËnici za-htijevaju sveobuhvatnu reformu sustavanaknada kojom Êe biti osloboeni od niza ad-ministrativnih i financijskih optereÊenja.

Od ostalih novosti bitno je da jeukinuto jednogodiπnje staæiranje, s Ëime seveÊina lijeËnika ne slaæe. Ova je promjenauvedena zbog oËitog nedostatka financijskihsredstava u zdravstvenom sustavu.

Ove je godine, upozorio je Szew-czynski, znaËajno smanjen broj specijalizacija.Ministarstvo zdravstva je osiguralo Ëak 1000mjesta manje no protekle godine. LijeËnici idalje emigriraju iz Poljske u druge dræaveËlanice Europske unije premda manje negoprije.

Pozitivna je novost, zakljuËio jeSzewczynski, da poljska, Ëeπka i slovaËka ko-mora intenzivno rade na stvaranju sporazumao meusobnom prepoznavanju i priznavanjubodova trajne lijeËniËke izobrazbe.

•••••••••••••

Socijalne aktivnosti Komore, nagla-sio je BokonjiÊ, usmjerene su na osiguranje li-jeËnika od profesionalne odgovornosti, finan-cijsku pomoÊ teπko oboljelim kolegama i πko-larine za djecu preminulih kolega.

Financijska sredstva za osiguranjelijeËnika od profesionalne odgovornosti sku-pljena su iz Ëlanarina, od dræave i iz nekih dru-gih izvora. Najviπe prigovora koji stiæu Komoritakoer se, kao i u sluËaju Slovenije, odnosina lijeËnike opÊe medicine i na kirurπke struke,te na razliËite konflikte izmeu lijeËnika i pa-cijenata. Komora je u nekim sluËajevima pro-vodila medijaciju koja je bila uspjeπna tesluËajevi nisu zavrπili na sudu, zakljuËio jeBokonjiÊ.

•••••••••••••••••RumunjskalijeËniËkakomoraRumunjska snabdijevacijeli svijet lijeËnicima

• Emigracija rumunjskih lijeËnika jezabrinjavajuÊa; u posljednje dvije godine izRumunjske je otiπlo oko 4.000 lijeËnika, istak-nuo je zamjenik predsjednika Odsjeka zastruËni nadzor, lijeËniËku deontologiju i sudskesporove Rumunjske lijeËniËke komore dr.Gheorghe Borcean i dodao da je RumunjskanajveÊi svjetski opskrbljivaË drugih zemaljalijeËnicima.

To za sobom povlaËi i Ëinjenicu dase financijska sredstava, kojih ionako nemadovoljno, zapravo rasipaju za obrazovanjelijeËnika koje financira dræava, a oni potomodlaze u druge zemlje. Drugi izazov s kojimse suoËava Rumunjska je, takoer, starenjelijeËniËke populacije.

U zdravstveni se sustav ulijeva jakomalo financijskih sredstava, odnosno samooko tri posto bruto nacionalnog dohotka. Iakoje u Rumunjskoj na snazi obvezno zdravstvenoosiguranje. Osigurano je samo oko 3,5 mi-lijuna osoba.

Nada se polaæe, zakljuËio je Bor-cean, u reformu reforme zdravstvenog sustavakoju je pripremila Vlada, a bazirat Êe se nakombinaciji javnog i privatnog zdravstva kojimÊe upravljati nacionalni fond zdravstvenogosiguranja.

Marek Szewczynski

Dr. Dejan BokonjiÊ

NUMBER OF COMPLIANTS PER SPECIALITY PER YEARSpeciality 2008 2009 2010 2011 TOTALGeneral practice 7 11 12 12 42General practice/sick leave 10 10General practice/allowances 2 2Out of hours care 5 5Occupational medicine 2 7 1 3 13Dentistry 5 6 4 5 20Oncology 5 5Paediatrics 1 4 1 6Psychiatry 2 3 2 4 11General surgery 2 3 2 7Gynaecology 6 2 8School medicine 1 1Transfusiology 2 1 3Infectology 1 1Dermatovenerology 1 1Genetics 1 1Ophthalmology 1 1Internal medicine 1 1 2Radiology 1 1Neurology 2 2Urgent care 1 1Urology 2 1 3Other 23 7 6 13 49TOTAL 58 67 30 40 195

19. ZEVA sastanak

•••••••••••••••••ZdravniπkazbornicaSlovenije

S Ëime se suoËavanjezino Pravno-etiËko

povjerenstvo?• Pravno-etiËko povjerenstvo

Zdravniπke zbornice Slovenije izdaje Kodeksmedicinske etike i nadzire ponaπanje lijeË-nika te poduzima mjere i sankcije ukolikose pokaæe da je lijeËnik prekrπio zakonske idruge akte, objasnila je sudionicima ZEVASastanka predsjednica ovog Povjerenstvaprim. doc. dr. Danica Rotar PavliË.

Povjerenstvo se bavi potpisanimprituæbama na lijeËnike ali, smatra li to po-trebnim, u razmatranje moæe uzeti i anoni-mni prigovor. Takoer, Povjerenstvo navlastitu inicijativu raspravlja o etiËkim i prav-nim pitanjima, naglasila je Rotar PavliË.

Predsjednik Povjerenstva obavje-πtava osobu koja je uloæila prituæbu i lijeËnikana kojeg se ona odnosi o postupku. LijeËnikna kojeg je uloæena prituæba poziva se naoËitovanje, nakon Ëega Povjerenstvo donosiodluku. Prituæba na lijeËnika moæe se uloæitiu roku od godine dana od trenutka kada sedogodio izvor prituæbe. Izuzetak su sluËajevikoji podrazumijevaju da je pacijent preminuoi u kojima se prituæbe zaprimaju i nakon istekatoga roka.

Najviπe prituæbi Povjerenstvo je za-primilo na raËun lijeËnika opÊe/obiteljskemedicine, potom stomatoloπke skrbi, medici-ne rada i psihijatrije. Iako bi bilo za oËekivatida na prvom mjestu budu kirurπke struke, obi-teljska medicina je iskoËila na prvo mjesto,objasnila je Rotar PavliË, jer su Povjerenstvuprituæbe podnijeli zatvorenici ustvrdivπi da imnije pruæena primjerena zdravstvena skrb, tezbog sluËajeva u kojima je medicinska doku-mentacija, koja je tajna i vlasniπtvo je pacije-nta, dospjela u ruke roaka, i stoga πto su seroditelji æalili na obiteljske lijeËnike zbogcijepljenja djece.

Naime, u Sloveniji roditelji morajupotpisati informirani pristanak na cijepljenjesvog djeteta. Roditelji su se æalili da im lijeËnicinisu objasnili ili nisu dovoljno dobro objasnilikoje su moguÊe nuspojave cijepljenja (vidi gor-nju tablicu).

Osim toga, Povjerenstvo se bavi ipitanjima oglaπavanja. Naime, sukladno pra-vilima oglaπavanja iz Kodeksa medicinske etikelijeËnicima je zabranjeno svako oglaπavanjakoje nema edukativnu svrhu. S druge strane,dogaa se da se strani lijeËnici/prakse ogla-πavaju jer se na njih ovaj Kodeks ne odnosi, a

Dr. Gheorghe Borcean Prim. doc. dr. Danica Rotar PavliË

u pitanje se dovodi i sigurnost pacijenata iiskoriπtavanje lijeËnika.

Stoga je zapoËela rasprava o tometreba li mijenjati neke odredbe Kodeksamedicinske etike.

Iz prezentacije dr. Rotar PavliË - godiπnji broj prituæbi po specijalnosti

19

19. ZEVA sastanak

20

skupini izmeu 50 i 60 godina. Neπto manjibroj, njih 8.198, je u dobnoj skupini od 40 do50 godina, izmeu 30 i 40 godina ukupno je7.641 lijeËnik, iznad 60 godina je 5.529lijeËnika, a ispod 30 godina ima samo 880lijeËnika. U dræavnoj sluæbi je 9.285 lijeËnika,a njih 2.177 su privatnici.

Osim starenja lijeËniËke populacijei Srbija se suoËava s emigracijom lijeËnika,koju se ne moæe sprijeËiti zbog vrlo malih li-jeËniËkih plaÊa: kreÊu se oko 500 eura mje-seËno, naglasila je RadosavljeviÊ.

Komora nastoji zauzeti srediπnjemjesto u kreiranju zdravstvene politike, prem-da se sada nalazi na marginama zdravstvenogsustava i nema puno utjecaja.

Novi Zakon o ministarstvima i vladismanjuje neovisnost Komore i daje moguÊ-nost Vladi da ukida odluke koje Komora do-nosi. Stoga se ovaj akt namjerava osporavatipred Ustavnim sudom Srbije. Takoer, Mini-starstvo zdravstva planira donoπenje poseb-nog zakona o Srpskom lekarskom druπtvu, ko-je je jedno od struËnih udruæenja, a Komorasmatra da Êe se i time pokuπati smanjiti njeneovlasti. Uza sve to, u dijelu lijeËnika prevladavamiπljenje da im Komora ne sluæi niËemu i daniπta od nje ne dobivaju, osim πto joj morajuplaÊati Ëlanarinu, objasnila je RadosavljeviÊ.

Pa ipak, ima i dobrih novosti, meukojima su uvoenje privremenih licenci zastrance i postojanje deklarativne volje za uvo-enje obveznog lijeËniËkog protokola. Komo-ra surauje s Fondom za zdravstveno osigu-ranje Srbije, s kojim pregovara oko naËinaplaÊanja lijeËnika, te sudjeluje u praÊenjuuvoenja glavarine u primarnu zdravstvenuzaπtitu, zakljuËila je RadosavljeviÊ.

Borka Cafuk•••••Dr. Jozef Weber

•••••••••••••••••SlovaËkalijeËniËkakomora

SlovaËki suzdravstveni rezultati

i dalje loπijiod prosjeka 15

zemalja Ëlanica EU-a• Od 2001. godine stalno pada

broj lijeËnika i medicinskih sestara, iako jenjihov ukupan broj i dalje iznad prosjekazemalja Ëlanica Europske unije, istaknuo jepredstavnik SlovaËke lijeËniËke komore dr.Jozef Weber.

Taj pad je usko povezan s njihovimemigriranjem u druge zemlje ali i s restrukturi-ranjem provedenim u dræavnim ustanovama.SlovaËka se takoer suoËava sa starenjemradne snage, koja u kombinaciji s emigrira-njem zdravstvenih radnika joπ viπe pogorπavanjihov nedostatak. No, napomenuo je Weber,toËni podaci o odljevu zdravstvenih radnikanisu poznati.

Premda su postignuta velika po-boljπanja ponajviπe u produljenju oËekivanogtrajanja æivota i smanjivanju smrtnosti djece,slovaËki su zdravstveni rezultati i dalje loπijiod prosjeka 15 zemalja Ëlanica EU-a.

•••••••••••••••••Lekarskakomora Srbije

Komora je namarginama

zdravstvenog sustava• Lekarska komora Srbije je samo-

stalna, struËna, samodostatna organizacijalijeËnika u kojoj je Ëlanstvo obvezno. Osnovaje kako bi se poboljπali uvjeti obavljanja li-jeËniËke profesije, zaπtitili profesionalni inte-resi lijeËnika, organiziralo sudjelovanje u pro-mociji i provedbi zdravstvene skrbi te kako bise zaπtitili interesi graana u ostvarivanjunjihovog prava na zdravstvenu skrb, istaknulaje direktorica Komore prim. dr. TatjanaRadosavljeviÊ.

U Srbiji je ukupno 31.498 lijeËnika,od kojih je 29.847 licencirano. PrevladavajulijeËnice, kojih je 19.869. Ukupno 19.483lijeËnika ima specijalizaciju 10.074 je nema asubspecijalizaciju ima 1.767 lijeËnika.

Kao i u drugim zemljama, i u SrbijilijeËniËka populacija sve viπe stari pa najveÊibroj lijeËnika, tj. njih 9.042, pripada dobnoj

Prim. dr. Tatjana RadosavljeviÊ

Nova Vlada vraÊa zdravstveni su-stav u regulirane okvire, planira se spajanjeosiguravajuÊih tvrtki u jednu tvrtku zdrav-stvenog osiguranja te zaustavljanje pretva-ranja dræavnih bolnica u joint-ventures kom-panije, istaknuo je Weber.

Zdravstveni sustav se temelji nauniverzalnoj pokrivenosti, obveznom zdrav-stvenom osiguranju i nema vidljivih preprekaza ulazak u sustav pruæanja zdravstvene zaπ-tite i zdravstvenog osiguranja.

Dræava je vlasnik najveÊeg zdrav-stvenog osiguravajuÊeg druπtva te posjedujenajveÊe pruæatelje zdravstvene skrbi, uklju-ËujuÊi sveuËiliπne i regionalne bolnice, visokospecijalizirane zdravstvene ustanove te go-tovo sve psihijatrijske bolnice i ljeËiliπta. Lje-karne i dijagnostiËki laboratoriji te gotovo 90posto ambulanti u privatnom su vlasniπtvu.

Komora i regionalne komore odgo-vorne su za registre zdravstvenih profesio-nalaca, izdaju ili ukidaju licence za samostalanrad, surauju u praÊenju upravljanja zdrav-stvenim ustanovama i daju miπljenja o etiËkimpitanjima koja se tiËu medicinske struke, za-kljuËio je Weber, te dodao da je Ëlanstvo ukomorama obvezno.

19. ZEVA sastanak

21

Uvod u temu su napravili sudac Æu-panijskog suda Velika Gorica ispred Centra zamirenje Hrvatske gospodarske komore, dugo-godiπnji miritelj i arbitar Nikola OpatiÊ, od-vjetnik, izmiritelj predsjednik Centra za mire-nje Hrvatske odvjetniËke komore BranimirTuπkan i savjetnik Meunarodnog odjela Nje-maËke lijeËniËke komore, politolog DamirPodnar.

• U okviru 19. Sastanka lijeËniËkihkomora centralne i istoËne Europe (ZEVA),koji je odræan u Zagrebu od 27. do 29. rujnaodræan je okrugli stol o medijaciji kao alterna-tivnom naËinu rjeπavanja sporova. Medijacijaje, po definiciji, dobrovoljan i povjerljiv naËinrjeπavanja sporova u kojem treÊa, nepristranaosoba, odnosno medijator ili izmiritelj, posre-duje izmeu stranaka u sporu s ciljem prona-laæenja obostrano prihvatljivog rjeπenja.

Stranke prvenstvenotraæe da budu psiholoπkia ne pravno zadovoljne

Sudac Nikola OpatiÊ prezentirao jekako djeluje Centar za mirenje pri HrvatskojobrtniËkoj komori, koji je osnovan 2004. kadaje ostvarena i prva komercijalna medijacija uHrvatskoj, odnosno kada su Ëetiri spora priTrgovaËkom sudu rijeπena medijacijom.Od tada do danas Centar je prove 750 po-stupaka mirenja. Centar je osnovan da pomo-gne obrtnicima u poslovanju mirnim rjeπava-njem sporova izmeu njih i njihovih poslovnihpartnera te da bi se time rasteretili od voenjadugotrajnih i skupih sudskih sporova. UCentru djeluje oko stotinu educiranih izmiri-telja, tj. medijatora razliËitih profesija. Trajanjemirenja ovisi od sluËaja do sluËaja. Za pristupprocesu stranke plaÊaju pristojbu od 400 kuna,dok su ostali troπkovi postupka troπkovi izmi-ritelja i vlastiti troπkovi stranaka koje se dogo-varaju.

OpatiÊ je istaknuo kako stranke pr-venstveno traæe da budu psiholoπki a ne prav-no zadovoljne. U procesu mirenja obje strankepobjeuju, a koriπtenjem medijacije rastere-Êuju se i sudovi od sporova koji bi se godinamavodili te je osigurana veÊa pravna sigurnostbez uplitanja tromoga birokratskog pravo-sua, koje je i skupo.

Takoer, OpatiÊ dræi da se na sudo-vima ne bi trebalo provoditi mirenje jer jenjihova osnovna uloga da sude, a ne da mirestranke.

LijeËnicima bi odprimarnog znaËenjau odabiru medijacijetrebalo biti njeno naËelopovjerljivosti

Odvjetnik Branimir Tuπkan je istak-nuo da pri Centru za mirenje Hrvatske odvjet-niËke komore ima 70-ak medijatora. FiziËkaosoba koja æeli pokrenuti postupak mirenjauplaÊuje 250 kuna, a pravna osoba 450 kunana ime pauπalnih troπkova mirenja. Troπakmedijatora koji provodi postupak strankesuglasno utvruju u dogovoru s medijatorom.

LijeËnici i odvjetnici, smatra Tuπkan,krivo se postavljaju prema svojim pacijen-tima/klijentima, oni bi zajedno trebali premo-stiti razliku postupanja prema pacijenti-ma/klijentima, odnosno vidjeti da je to osobaod krvi i mesa koja ima svoje ime i prezime,strahove, ljubavi itd. Pomanjkanje empatijekod odvjetnika ili lijeËnika produbljuje iproduæava pacijentovu/klijentovu patnju.

Rasprava za„okruglim stolom" omedijaciji kao alternativnomnaËinu rjeπavanja sporova

Medijacija je buduÊnostrjeπavanja sporova

Borka Cafuk

Radno predsjedniπtvo okruglog stola o medijaciji: zamjenik predsjednika Povjerenstva za meunarodnusuradnju HLK dr. Zdravko Heinrich, predsjednik Povjerenstva prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat

i predstavnik NjemaËke lijeËniËke komore Domen Podnar

Sudac Nikola OpatiË i odvjetnik Branimir Tuπkan

19. ZEVA sastanak

22

StruËne komisijei arbitraæni odboriu NjemaËkoj djelujuod 1975.

Savjetnik Meunarodnog odjelaNjemaËke lijeËniËke komore, politolog Da-mir Podnar objasnio je da su u NjemaËkoj joπdavne 1975. godine osnovane struËne komi-sije i arbitraæni odbori pri saveznim lijeËniËkimkomorama, koji stoje na raspolaganju lijeË-nicima i pacijentima za rjeπavanje konflikatai utvrivanje greπaka. Time je smanjen brojsudskih tuæbi, preveniraju se greπke u lijeËenjui poveÊava sigurnost pacijenata.

StruËne komisije i arbitraæne od-bore karakterizira neovisnost, struËnost, sim-bioza medicine i prava, transparentnost i ob-jektivnost. Savezne komore imaju ili vlastitekomisije i odbore ili zajedniËke, pa je u Nje-maËkoj ukupno 12 komisija i odbora.

Medijacija se odvija na arbitraænimodborima, u postupku u kojem se razjaπnja-vaju okolnosti zaπto se neπto dogodilo i pred-laæe se naËin pomirbe. Arbitraænim odborimapredsjeda pravnik koji je kvalificiran da budena poloæaju suca, a Ëlanovi se sastoje od pred-stavnika medicinske struke. StruËne komisije,s druge strane, utvruju je li se dogodila lijeË-niËka pogreπka i njima uvijek predsjeda lijeË-nik. Neke su komore u odbore imenovale ipredstavnike pacijenata. »lanovi ovih tijelasu neovisni i ne mogu biti na drugim fun-kcijama u Komori.

Lekarska komora Srbijeima 50 licenciranihmedijatora lijeËnikai pravnika

Predsjednica Lekarske komoreSrbije prim. dr. sc. Tatjana RadosavljeviÊ is-taknula je da je Zakonom o komorama ut-vreno da se radi izvansudskog rjeπavanjasporova izmeu Ëlanova Komore ili Ëlana Ko-more i pacijenata u vezi s obavljanjem zdrav-stvene djelatnosti imenuje posrednik.

No, Komora je smatrala da su tospecifiËni sporovi i da u njima mora sudje-lovati viπe posrednika. Stoga je donijela od-luku da komisije za medijaciju imaju tri Ëlana.U Srbiji je na snazi i Zakon u medijaciji, pa svilijeËnici koji su ukljuËeni u rad Komisije zamedijaciju prolaze teËajeve za medijaciju idobivaju licencu za obavljanje medijacije priMinistarstvu pravosua. TrenutaËno u Komoripostoji 50 licenciranih medijatora lijeËnika i

LijeËnicima bi kod odabira medija-cije kao naËina rjeπavanja problema trebalobiti najvaænije njeno naËelo povjerljivosti, kojejamËi da informacije neÊe procuriti u javnostveÊ da ostaju tajnom te πto njom obje stranedobivaju. Stranka na sudu ne moæe osjetitipobjedu, Ëak i ako pobijedi, zbog toga πto susporovi iscrpljujuÊi i dugotrajni. Mirenje, sdruge strane, podrazumijeva da obje strankezavrπavaju postupak zadovoljne jer ono re-zultira nagodbom.

U medijaciji je osnovno pravilo dapravila nema, jer medijator, odnosno stranke,nisu vezane svojim poËetnim zahtjevima terezultat medijacije moæe biti potpuno druga-Ëiji, objasnio je Tuπkan. Prezentirao je i sluËajkoji je proπao medijaciju i koji je zavrπio takoda se stranka dogovorila sa svojim lijeËnikom,lijeËnik joj je naπao posao u svojoj ordinaciji,rijeπen je njen zahtjev, a stranka se pokazalaizuzetnim radnikom tako da su odnosi izmeulijeËnika i stranke dobili na kvaliteti.

Tuπkan pozdravlja osnivanje Centraza mirenje pri Hrvatskoj lijeËniËkoj komori jerbi se njegovim djelovanjem dogodila vrlovelika stvar - poraslo bi povjerenje u lijeËnike,zdravstvene ustanove i njihova se imena nebi provlaËila kroz medije. Dodatno, time bise rijeπio velik jaz koji vlada izmeu lijeËnikai pacijenata i nepovjerenje u zdravstveneustanove koje je sada veliko.

Mirenje se takoer u odreenimtrenucima moæe pretvoriti u arbitraæu i obrat-no, i to kada medijator osjeti da stranke poku-πavaju manipulirati jedna drugom ili svojimpozicijama a da on ipak vidi negdje princip.Tada medijacija moæe postati arbitraæa i to neformalno nego po svom naËinu, i tada arbitarsnagom svog autoriteta koji je postigao zavrijeme mirenja i svojim znanjem predlaæestrankama odreenu soluciju, koja tada do-biva oblik arbitraæne odluke.

Nepoznavanje postupka medijacijeje danas problem, malo ljudi zna za taj naËinrjeπavanja sporova, no Ëinjenica je, naglasioje Tuπkan, da se njome u visoko razvijenimzemljama rjeπava velika veÊina sporova. Naprimjer, u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavamamedijacijom se rjeπava 92 posto sluËajeva, uSloveniji do 70 posto, Nizozemskoj oko 90posto a u skandinavskim zemljama je to obra-zac i naËin ponaπanja. Prema tome, zakljuËioje Tuπkan, medijacija je buduÊnost rjeπavanjasporova jer ona radi na onome πto u dana-πnjem svijetu beznaa i maloduπja nedostaje- a to je povjerenje u ljude i empatija te gra-anska kultura, u kojoj je osnova razgovaratii Ëuti πto onaj drugi misli.

pravnika, no ne postoji zakonski okvir da seu Komori uspostavi centar za medijaciju. Ko-mora Êe stoga predloæiti izmjene Zakona omedijaciji da bi se to omoguÊilo prvenstvenozbog specifiËnosti lijeËniËke djelatnosti. Narazini svih regionalnih komora do sada je biloukupno 15 prijedloga za rjeπavanje sporovamedijacijom. Komora mora raditi na popu-larizaciji rjeπavanja sporova medijacijom kodlijeËnika i kod pacijenata.

Centri za medijacijetrebali bi biti prikomorama

U raspravi koja je uslijedila pred-sjednik Hrvatske lijeËniËke komore prim. dr.Hrvoje Minigo objasnio je da HLK nemaiskustva s medijacijom i zato ju zanimaju is-kustva obrtniËke i odvjetniËke komore. Kreneli se s medijacijom pri lijeËniËkoj Komori, steÊiÊe se dojam da ona πtiti svoje Ëlanove. Stogabi vjerojatno, smatra Minigo, centri za medi-jaciju trebali biti izdvojeni iz Komore, da se iz-bjegne pogreπan dojam. Druga je stvar sukobizmeu Ëlanova Komore, i te bi sporove svaka-ko trebalo rjeπavati u Komori. HLK mora joπpuno raditi na tome i uzeti u obzir i materi-jalnu stranu te da je mentalitet naπih ljudidrugaËiji.

Voditelj okruglog stola i predsjed-nik Povjerenstva za meunarodnu suradnjuprim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat istaknuo je daveÊina Ëlanova Komore od nje i traæi zaπtituod one manjine koja naruπava ugled i radiπtetu profesiji i pacijentima.

Sudac Neven OpatiÊ se nadovezaoi objasnio da bi u medijaciji sporova u kojimaje u igri i novËana odπtete morale bi biti uklju-Ëene i osiguravateljske kuÊe, πto je posebanelement koji komplicira Ëitavo stanje. U takvimbi sluËajevima trebalo odijeliti ljudsku medi-jaciju u kojoj se od lijeËnika oËekuje isprika odmaterijalne medijacije gdje se rjeπava odπteta.

Odvjetnik Branimir Tuπkan sloæiose da je pitanje percepcije graana hoÊe liKomora u svojoj instituciji πtititi svog Ëlana istoga je njezina odgovornost da postignesuprotnu percepciju. Tuπkan smatra da biKomora svakako trebala osnovati svoj centarza mirenje, Ëime Êe poboljπati percepcijugraana.

Predsjednica Zdravniπke zborniceSlovenije dr. Gordana Kalan-ÆivËec smatrada sud nije mjesto za rjeπavanje medicinskihpogreπaka, jer sudski postupak ne moæe do-nijeti pravdu, niti zadovoljπtinu, niti ekskul-pirati lijeËnika koji je u postupku. Onoga tre-nutka kada se lijeËnik nae u sudskom su-stavu, ostaje tamo do kraja svog vijeka, pa bi

19. ZEVA sastanak

23

Odvjetnik Branimir Tuπkan nado-vezao se i rekao da se propisima moæe spri-jeËiti podizanje sudske tuæbe radi naknadeπtete ukoliko se prethodno ne provede mire-nje. Naime, Hrvatska odvjetniËka komora sezalaæe za propis da je prije pokretanja sudskogprocesa obavezan postupak mirenja, pogo-tovo kada se radi o procesima za naknaduπtete.

Predsjednik LijeËniËke komore Ma-kedonije dr. KoËo »akalaroski objasnio je dase na Sudu Ëasti njihove Komore rjeπavaju

sporove izmeu lijeËnika i pacijenata trebalorjeπavati u komori, no treba znati kako to uËi-niti.

Predsjednik Federalne lijeËniËke ko-more Bosne i Hercegovine dr. Harun DrljeviÊslaæe se da lijeËnicima i pacijentima nije mje-sto na sudu, no to je neizbjeæno jer svatko imapravo tuæiti lijeËnika i lijeËnici ne mogu bitinedodirljivi. Nuæno je da komore zaπtite svojeËlanove tamo gdje za to ima razloga ali nesmiju stati u obranu tamo gdje postoje ne-Ëasne radnje.

sporovi izmeu lijeËnika, izmeu lijeËnika ipredstavnika vlasti i, rjee, izmeu lijeËnika ipacijenata. U 20 godina u Makedoniji doni-jete su tri sudske presude kojima su pacijentidobili izmeu 400 i 450 tisuÊa eura odπtete,a to je moguÊe isplatiti moæda samo u sektorujavnog zdravstva ali ne i u privatnom.

U medijaciji Komora nema iskustvai o njenom uvoenju se joπ uvijek razmiπlja iraspravlja.

•••••

utim, prihvatilo je osiguravanje lijeËnika uprivatnim praksama, gdje je svota bila limi-tirana i mogla se bez veÊih problema isplatitipo πtetnom dogaaju, istaknuo je prim. mr.sc. Egidio ΔepuliÊ u uvodu u okrugli stol oosiguranju lijeËnika od profesionalne odgo-vornosti, koji je odræan u okviru 19. ZEVAsastanka.

Hrvatski osiguravajuÊi zavod Cro-atia osiguranje prihvatio je prije nekolikogodina osiguranje pojedinih bolnica ali uzuvjet da isplate budu ograniËene u stopi pojednom πtetnom dogaaju ali i u ukupnomiznosu u nekom vremenskom razdoblju. Sve

• U okviru 19. Sastanka lijeËniËkihkomora centralne i istoËne Europe (ZEVA),koji je odræan u Zagrebu od 27. do 29. rujna,odræan je i okrugli stol o osiguranju lijeËnikaod profesionalne odgovornosti.

Hrvatska lijeËniËka komora je po-kuπala prije deset godina dogovoriti s Baslerosiguranjem da se lijeËnici osiguraju kako ubolnicama tako i u privatnoj praksi. Zbog lo-πeg iskustva s bolniËkim osiguranjem i bol-niËkih lijeËnika u Europi i Sjedinjenim AmeriË-kim Dræavama, Basler osiguranje nije moglopronaÊi reosiguravatelja u Europi i odustaloje od osiguravanja lijeËnika u bolnicama. Me-

veÊi broj tuæbi protiv bolnica i bolniËkih lijeË-nika, kao i lijeËnika opÊe prakse i drugih, istak-nuo je ΔepuliÊ, uzrokovalo je da se lijeËniËkeudruge, prvenstveno HLK, ali i Ministarstvozdravlja, ukljuËe u traæenje naËina kako da seu ovim, za dræavu teπkim financijskim prilika-ma, omoguÊi osiguravanje lijeËnika.

U Nacionalnoj strategiji razvojazdravstva 2012.-2020. zapisano je da je osi-guranje lijeËnika od profesionalne odgovor-nosti nuæan uvjet za kvalitetnu medicinskudjelatnost te da model osiguranja treba svaka-ko unaprijediti, kako zbog bolesnika tako izbog lijeËnika, koji pod pritiskom tuæbi grijeπejoπ i viπe.

U Hrvatskoj se protiv bolnica vodioko 650 postupaka, kojih je sigurno i viπe jersu bolnice godinama zataπkavale svoje pos-tupke. »ak i kada je Ministarstvo 2003. zatra-æilo da sve bolnice prijave postupke koji sevode protiv njih javile su se samo dvije malebolnice, dok veliki sustavi poput KBC-a infor-maciju o tome nisu dali. Osiguranje bi lijeËni-cima trebalo olakπati rad, ali ima i drugu svr-hu, tj. da se registriraju dogaaji radi njihovogsprjeËavanja, naglasio je ΔepuliÊ.

Greπke se teπko mogu izbjeÊi. Onese ne dogaaju namjerno, nego zbog krivedijagnoze, krive interpretacije stanja pacijentaili krivog terapijskog postupka ali, na æalost,i iz neznanja koje je posljedica neodgovara-juÊe izobrazbe tijekom studija ili specijali-zacije.

Financijski izdaci koje bolnice ilidruge ustanove moraju danas plaÊati zboguËinjene greπke u lijeËenju ili dijagnostici uHrvatskoj postaju prevelik teret za Ëitav zdrav-stveni sustav i stoga je ovo tema okruglog sto-la kako bi se vidjelo πto se dogaa u drugimzemljama i na koji naËin je to one rjeπavaju,odnosno kako funkcionira osiguranje, kolikesu premije i koliki su odπtetni zahtjevi, za-kljuËio je ΔepuliÊ.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Rasprava za „okruglim stolom"o osiguranju lijeËnika odprofesionalne odgovornosti

Osiguranje lijeËnika nuæan je uvjet zakvalitetnu medicinsku djelatnost

Borka Cafuk

Radno predsjedniπtvo okruglog stola o osiguranju lijeËnika: odvjetnik Josip MaariÊ, prim. mr. sc. EgidioΔepuliÊ i predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju HLK prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat

19. ZEVA sastanak

24

kirurge i lijeËnike dentalne medicine koji sebave plastiËnom rekonstruktivnom kirurgi-jom. Podjela po specijalnostima nije primje-rena, jer su najËeπÊe greπke u ginekologiji,hitnoj medicini i pedijatriji. Velik je problemπto nema statistike ni za zdravstveni sustav niza osiguravajuÊa druπtva.

Tzv. odπteta bez krivnje, koja pod-razumijeva da lijeËnici prijavljuju viπe od 50posto uËinjenih pogreπaka, nije primjenjivau Hrvatskoj jer je preskupa i jer zahtijeva dra-matiËne promjene hrvatskog pravnog sustavavezane uz naknadu πtete.

Vjerojatno je da Êe broj tuæbi zanaknadu πtete zbog nesavjesnog lijeËenja idalje rasti. Visina odπtete neÊe se bitno mije-njati ali Êe se pribliæavati praksi europskih ze-malja. OdugovlaËenje u sudskom postupkuza bolnice neÊe viπe biti dobra opcija jer Êebiti preskupo zbog kamata, pa Êe nagodbaizvan suda biti najbolje rjeπenje. Pristupom uEuropsku uniji koristit Êe se i vjeπtaci iz zemljaEU-a. I potreba za osiguranjem od profesio-nalne odgovornosti - primarno ustanova,sekundarno lijeËnika - porast Êe, no tada Êetakoer biti i puno skuplja, zakljuËio je Ma-ariÊ.

Rumunjski lijeËnici ne smijuraditi bez osiguranja

Zamjenik predsjednika Odsjeka zastruËni nadzor, lijeËniËku deontologiju i sud-ske sporove Rumunjske lijeËniËke komore dr.Gheorghe Borcean objasnio je da je u Ru-munjskoj osiguranje lijeËnika od profesionalneodgovornosti propisano zakonom i bez njegalijeËnici ne mogu prakticirati medicinu.

Svaki lijeËnik se mora sam osi-gurati. Obvezno osiguranje je uvedeno radizaπtite interesa pacijenata, a ne radi zaπtitelijeËnika. Zakonom su takoer propisanisluËajevi u kojima se lijeËnici (zdravstvenidjelatnici) ne smatraju odgovornima za πtetukoju je pretrpio pacijent, kao πto su primjericeneodgovarajuÊa i nedostatna oprema, bol-

Broj tuæbi za naknadu πtetezbog nesavjesnog lijeËenja idalje Êe rasti

UvodniËar u ovu temu, odvjetnikJosip MaariÊ, osvrnuo se na odgovornostzdravstvenih djelatnika u postupcima koji sevode protiv njih radi naknade πtete zbognesavjesnog lijeËenja. Osnovna je kara-kteristika ovakvih postupaka da su oni raz-mjerno novi, kako za pacijente tako i za li-jeËnike i pravnike. Takoer, zdravstveni sustavnije dobro odgovorio na izazove nesavjesnoglijeËenja, vidan je nedostatak valjane sudskeprakse, zahtjevi pacijenata su prenapuhanii broj se tuæbi poveÊava te je mali opsegonoga πto pokriva osiguranje.

Obitelji preminulih pacijenata utuæbama za naknadu πtete zbog gubitka vo-ljene osobe imaju pravo na naknadu u iznosuizmeu 30.000 eura (roditelji, supruænici idjeca) i 10.000 eura (braÊa i sestre ako æiveu istom kuÊanstvu s pokojnim), pravo natroπkove pogrebnih usluga itd.

Stopostotni invaliditet kompenzirase s izmeu 140.000 i 150.000 eura, plaÊajuse troπkovi adaptacije stana, mjeseËna pomoÊi drugo. Roditelji, supruænici i djeca imajupravo na oko 30.000 eura naknade, tako daukupno odπteta za teπki invaliditet moæe izno-siti 350.000 do 400.000 eura.

Odπtetu za nesavjestan rad lijeËnikaplaÊaju bolnice, odnosno lijeËnici sami akoimaju privatnu praksu. Na æalost, bolnice ilijeËnici ove sporove nerado rjeπavaju izvansuda. Sporovi su dugotrajni i vrlo skupi. Bol-nice naknadu πtete isplaÊuju iz svog budæetanamijenjenog poslovanju ili ih plaÊaju osi-guravajuÊa druπtva (ako je ustanova osigu-rana), ali samo do ugovorene svote, a sve viπeod toga plaÊa bolnica. Premda bolnice moguzatraæiti refundaciju od osuenih lijeËnika,one to u pravilu nikada ne Ëine jer im je teπkodokazati da je lijeËnik poËinio djelo krajnjomnepaænjom.

Osiguranje lijeËnika od profesio-nalne odgovornosti nije obvezno, πto je po-greπno, i razmjerno je malo osiguranih bol-nica i lijeËnika privatne prakse. S druge strane,osiguranjem se pokrivaju male sume, premijesu niske i zapravo zaπtita osiguranjem nijedostatna. Zdravstveni sustav nema jedinstvenstav da je osiguranje lijeËnika od profesio-nalne odgovornosti potrebno.

Osiguravaju se bolnice, a ne poje-dini lijeËnici. Premije osiguranja za bolnice sumale i usprkos tome nisu sve bolnice osi-gurane. S druge strane, lijeËnici privatne prak-se bolje su osigurani. Visina premije ovisi ospecijalnosti, pa je najskuplje osiguranje za

niËke infekcije, komplikacije i dr., izjavio jeBorcean.

U Srbiji se odgovara za sumnjuna lijeËniËku pogreπku,oπteÊenje zdravlja, zaizostanak informiranogpristanka

Direktorica Lekarske komore Srbijeprim. dr. Tatjana RadosavljeviÊ istaknula jeda se u ovom trenutku viπe sudskih postupakavodi protiv bolnica nego protiv lijeËnika. Naæalost, niti ova Komora nema toËnu evidencijupostupaka, tj. odπtetnih zahtjeva. NajveÊaisplaÊena odπteta iznosila je 25.000 eura, alito je bilo dosta davno i sada su odπtete viπe.Odgovara se za sumnju na lijeËniËku pogreπ-ku, oπteÊenje zdravlja i za izostanak informi-ranog pristanka koji je u posljednjih godinudana najËeπÊi.

U oæujku protekle godine Komoraje od Ëlanarina u javnom postupku uspjela nagodinu dana osigurati sve lijeËnike s licencom,tj. njih oko 30.000. Premija je ukupno iznosilaoko dva milijuna eura, πto znaËi da je po lijeË-niku na godiπnjoj razini iznosila oko 60 eura.Svi su bili osigurani po osnovnom paketu, alijeËnicima je dana moguÊnost da se samidodatno osiguraju za veÊe πtete. Rezultat jeda mnogo lijeËnika nije ni znalo da su osigu-rani, iako ih je Komora izravno o tome obavi-jestila. Bilo je 600 odπtetnih zahtjeva. Pokuπalose istom sumom sredstava naÊi partnerskuosiguravajuÊu kuÊu za nastavak osiguranja,πto nije uspjelo jer su premije duplo veÊe.

Suma koju je Komora predvidjelaza osiguranje nije dovoljna i mali su izgledi daÊe Komora uspjeti ponovo osigurati sve li-jeËnike. Premda je Komora oËekivala da dr-æava pokuπa naÊi naËin da se osiguranje uvedeu zakonske okvire, to se nije dogodilo. U Srbijipostoji Komora zdravstvenih ustanova u kojojsjede menadæeri bolnica, pa Êe Lekarskakomora s njima razgovarati o tome da seustanove osiguraju na dræavnoj razini. Stanje

19. ZEVA sastanak

25

na snazi Zakon o obveznim odnosima sukla-dno kojem odgovaraju ustanove.

Problem je πto je u Hrvatskoj sveviπe kaznenih procesa protiv lijeËnika zbognesavjesnog lijeËenja. Kad bi postojalo kva-litetno osiguranje s odgovarajuÊim premijamabilo bi puno manje takvih procesa, zakljuËioje Minigo.

U Federaciji BiHpregrπt sudskih postupaka

Federacija BiH nije spremna ni svje-sna vaænosti osiguranja lijeËnika od profesio-nalne odgovornosti iako je to jedan od go-ruÊih problema, istaknuo je predsjednik Fede-ralne lijeËniËke komore BiH dr. Harun Drlje-viÊ.

U Federaciji BiH nema osiguranihustanova niti lijeËnika, ali ima pregrπt sudskihpostupaka po pitanju graansko-pravne od-govornosti, rjei su kazneni postupci. Zbu-njeni lijeËnici u Federaciji bombardirani suponudama osiguravajuÊih druπtava koje loveu mutnom; ponude im nisu dobre jer nisukompletne, πto se vidi tek kada doe do sue-nja. Pojedine komore Federacije osigurale susvoje lijeËnike, no te su premije premale. Pri-mjerice, neke su komore svoje lijeËnike osigu-ravale za jedan do 15 eura. DrljeviÊ se slaæes predsjednicom Zdravniπke zbornice Slove-nije da je potrebno udruæivanje na regionalnojrazini.

Poljske ustanove i lijeËniciobvezno se osiguravajusukladno zakonu

Pravnik Poljske lijeËniËke i stomato-loπke komore Marek Szewczynski istaknuoje da u Poljskoj obvezno moraju biti osiguranezdravstvene ustanove i lijeËnici privatneprakse.

Zakonom su odreene i minimalnepremije osiguranja, pa tako lijeËnik privatnikmora biti osiguran na najmanje 75.000 eurapo πtetnom dogaaju i s 350.000 eura za sveπtetne dogaaje. Ustanove imaju moguÊnostda od osuenih lijeËnika refundiraju sredstavaza osiguranje, ali se to za sada rijetko dogaa,zakljuËio je Szewczynski.

Obvezno osiguranjau NjemaËkoj propisanoje profesionalnimkodeksom ponaπanja

Osiguranje lijeËnika od profesio-nalne odgovornosti u NjemaËkoj propisano

nije jednostavno, a broj odπtetnih zahtjevaraste. Prvi je korak da osiguranje bude ob-vezno, a Ëim postane obvezno moraju se pro-naÊi naËini da se to i provede, zakljuËila jeRadosavljeviÊ.

Slovenska Zbornica ima iosiguranje pravne zaπtite

U Sloveniji postoji obvezno osigu-ranje zdravstvene ustanove i lijeËnika konce-sionara, a Komora odreuje najniæu stopuosiguranja, izjavila je predsjednica Zdravniπkezbornice Slovenije dr. Gordana Kalan-ÆivËec.

Zbornica je trenutaËno u postupkurevidiranja krovnog ugovora s osiguravatelj-skom kuÊom jer joj je ugovor iz davne 1997.pa su osigurane svote vrlo niske i osigurava-teljske kuÊe traæe da se one poveÊaju.

Kalan-ÆivËec smatra da se ustanovetrebaju osigurati na razini dræave ili regije jerÊe to jamËiti niæu premiju na polici osiguranja. Zbornica takoer ima i osiguranje pravnezaπtite lijeËnika i stomatologa, koje se plaÊaiz Ëlanarina, πto znaËi da im je pravna zaπtita,koja se plaÊa iz osiguranja, zajamËena nauli se u sudskom postupku.

Kalan-ÆivËec smatra da se trebaudruæiti na regionalnoj razini i uvesti tzv. su-stav odπtete bez krivnje jer Êe inaËe u buduÊ-nosti svi sami plaÊati odvjetnike i πtete.

U Maarskoj visineodπtetnih zahtjeva lete u nebo

U Maarskoj lijeËnicima nije doz-voljeno tretirati pacijente bez prethodnogosiguranja, objasnio je predsjednik MaarskelijeËniËke komore dr. Istvan Eger.

ZnaËi, osiguranje je obvezno biloda je osobno ili preko ustanove. U Maarskojse vodi mnogo procesa zbog nesavjesnoglijeËenja, a pacijenti u svojim odπtetama traæesve viπe novaca. Komora zato æeli utjecati naizmjene zakona kako bi se visine naknadeograniËile, zakljuËio je Eger.

HLK insistira na tomeda se obvezno osigurajusve ustanove

Predsjednik Hrvatske lijeËniËkekomore prim. dr. Hrvoje Minigo istaknuo jekao vrlo vaæno da je Komora uspjela u Nacio-nalnu strategiju razvoja zdravstva unijeti ob-vezno osiguranje lijeËnika od profesionalneodgovornosti.

HLK insistira na tome da se obvez-no osiguraju sve ustanove, jer je u Hrvatskoj

je profesionalnim kodeksom ponaπanja Ko-more, objasnio je predstavnik NjemaËkelijeËniËke komore dr. Ramin Parsa-Parsi.

Savezne komore imaju pravo pro-vjeravati jesu li lijeËnici osigurani. Iako su ibolnice osigurane, mora se baπ svaki lijeËniki sam osigurati. Premije ovise o specijalnostilijeËnika, a u posljednjih su nekoliko godinaporasle, πto zabrinjava Komoru pa sada raz-miπlja kako prevenirati daljnji porast premija.

Razmiπlja se o osnivanju fonda so-lidarnosti u koji Êe svi lijeËnici uplaÊivati istupremiju ili da dræava subvencionira premije zaspecijalnosti poput ginekologije, koje su iz-razito visoke, zakljuËio je Parsa-Parsi.

U SlovaËkoj je protekle godinebilo 2500 odπtetnih zahtjeva

Predstavnik SlovaËke lijeËniËke ko-more dr. Jozef Weber izjavio je da je Komora2007. u suradnji s osiguravajuÊom kuÊomkreirala osnovno osiguranje za sve svoje Ëla-nove, njih oko 15 tisuÊa, od kojih dvije treÊineradi puno ili pola radnog vremena u privatnojpraksi. Osiguranje se plaÊa iz Ëlanarina.Naravno, premije i pokriÊe su mali.

No stanje je vrlo loπe jer postoji Dr-æavni ured koji radi s prijavama i zahtjevimapacijenata zbog nesavjesnog lijeËenja. Uproπloj je godini ukupno bilo oko 2500 od-πtetnih zahtjeva, a oko 30 posto od njih jeopravdano. Kad Ured procijeni da je lijeËnikodgovoran za nesavjesno lijeËenje, on morau dræavni budæet uplatiti izmeu 200 i 10.000eura. Potom mu se sudi.

U austrijskim bolnicamapostoji tzv. odπteta bez krivnje

Stanje u Austriji vrlo je sliËno onomu NjemaËkoj, izvijestio je sudionike sastankapredstavnik Austrijske lijeËniËke komore dr.Reiner Brettenthaler.

Osiguranje za lijeËnike je obveznoi propisano zakonom. Bolnice same odluËujuhoÊe li se osigurati. U bolnicama postoji sustavtzv. odπtete bez krivnje. Svaki pacijent kojiboravi u bolnici plaÊa dnevno 11 eura, od Ëe-ga se 80 centi uplaÊuje u poseban fond iz ko-jeg se plaÊaju odπtete bez krivnje.

•••••

26

niæe i realne cijene preventivnih pregleda uordinacijama medicine rada na sjednici 18.rujna, istiËe se u priopÊenju HZZO-a.

Nove su cijene utvrene radi raci-onalizacije troπkova i uπtede. Najviπa godiπnjavrijednost standardnog tima u medicini radaza provedene preglede i postupke, koja jeprethodnih godina bila neograniËena, sadaiznosi 520.000 kuna godiπnje. U podruËjimau kojima se primjenjuju posebni standardiprimjenjivat Êe se izraËun putem godiπnjegpauπala i prilagoenih cijena.

Uvedena su i dva nova postupka -obilazak radnog mjesta radnika radi ocje-njivanja zdravstvene sposobnosti radnika izahtjeva radnog mjesta te obilazak radi pro-vjere procjene opasnosti i kod promjene rad-nih procesa. Takoer, predviena je moguÊ-nost sklapanja ugovora s dræavnim zdravstve-nim zavodima i zdravstvenim ustanovamaukljuËenim u Mreæu javne zdravstvene sluæberadi provoenja pojedinih dijagnostiËkihpostupaka koji se mogu obaviti samo u timustanovama.

2128 kontrolate brojne opomene i kazne

Kontrolori HZZO-a proveli su 2128razliËitih kontrola u prvoj polovici 2012. Ordi-nacijama na primarnoj razini zdravstvenezaπtite izreËene su 193 opomene, 215 opo-mena s naplatom πtete, 21 opomena s novËa-nom kaznom, devet opomena s naplatomπtete i novËanom kaznom, dvije opomenepred raskid ugovora, jedna opomena predraskid ugovora s novËanom kaznom i dvijeopomena pred raskid ugovora s novËanomkaznom i naplatom πtete.

Zdravstvenim ustanovama na se-kundarnoj, tercijarnoj i razini zdravstvenih za-voda izreËene su 62 opomene, 32 opomenes naplatom πtete, devet opomena s novËanomkaznom, dvije opomena pred raskid ugovoras novËanom kaznom, te su pokrenuta i dvaraskida ugovora.

Osigurana sredstva za 50specijalizacija obiteljske medicine

Osigurana su financijska sredstvaza 50 specijalizacija iz obiteljske medicine, ito dijelom za zaposlenike domova zdravlja, adijelom za ugovorne doktore u koncesiji. Spe-cijalizacije u domovima zdravlja prilika su zamlade lijeËnike da dobiju specijalizaciju poduvjetom da se zaposle u domovima zdravljanakon provedenog natjeËaja.

Ovom odlukom HZZO je uskladiospecijalistiËko usavrπavanje iz obiteljske me-

dicine s novim Pravilnikom o specijalistiËkomusavrπavanju doktora medicine iz obiteljskemedicine.

FinanciranjepripravniËkog staæa

HZZO Êe provest javni natjeËaj zafinanciranje pripravniËkog staæa doktoradentalne medicine, magistara farmacije imagistara medicinske biokemije u zdrav-stvenim ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om i kod drugih ugovornih subjekataHZZO-a.

Utvren cjenik obrade matiËnihstanica i nove πifre CT-a i MR-a

Upravno vijeÊe je utvrdilo cjenikobrade matiËnih stanica iz Registra dobro-voljnih darivatelja krvotvornih matiËnih sta-nica.

Uvode se i nove πifre postupakakompjutorizirane tomografije, i to za CT moz-ga i magnetske rezonance za MR kraljeænicepo segmentima, koje Êe omoguÊiti praÊenjeeLista Ëekanja.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Objavom ugovorana mreænoj straniciHZZO æeli uËinitisvoje poslovanjetransparentnim

• Hrvatski zavod za zdravstveno(HZZO) osiguranje omoguÊio je javnosti pri-stupanje svojim ugovorima za specijalistiËko-konzilijarnu zdravstvenu zaπtitu. Ugovori suod 14. rujna dostupni na mreænoj straniciHZZO-a (www.hzzo.hr) u rubrici ''Obveznoosiguranje'', podrubrici ''Ugovaranje zdrav-stvene zaπtite'' - ''Traæilica ugovora''.

HZZO ovim Ëinom æeli uËiniti svojeposlovanje transparentnim, a podatke ougovornim ustanovama i utroπenim sred-stvima iz zdravstvenog proraËuna dostupnimosiguranicima koji imaju pravo uvida u tro-πenje javnog novca.

Za pristup ugovorima u traæilicupotrebno je unijeti podatke o zdravstvenojdjelatnosti i ustanovi.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••ZajedniËka javnanabava

Ministarstvo objaviloviπe od 40 dokumenataza nadmetanje

• Ministarstvo zdravlja na svojoj jemreænoj stranici http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/ javna_nabava/zajednicka_nabava objavilo viπe od 40 dokumenta zanadmetanje u sklopu zajedniËke javne nabave,i to od nabave usluga zakupa podatkovnihlinkova i pristupa Internetu za 2013. i 2014.godinu i telekomunikacijskih usluga pa sve dopoπtanskih usluga i nabave proizvoda zaposebne prehrambene potrebe. Dokumen-taciju za nadmetanje po razliËitim predmeti-ma nabave ukljuËenima u zajedniËku nabavuizradile su ustanove.

Podsjetimo, ministar zdravlja prof.dr. sc. Rajko OstojiÊ donio je 31. svibnja Od-luku o obveznoj provedbi zajedniËke nabaveputem srediπnjih tijela za javnu nabavu/javnihustanova, kojima je osnivaË Republika Hrvat-ska, radi sklapanja okvirnih sporazuma za od-reene predmete nabave. Sporazum o ovla-πtenju srediπnjeg tijela za javnu nabavu zaprovoenje postupaka zajedniËke nabave isklapanje okvirnih sporazuma izmeu ravna-telja 12-ero ustanova i to HZZO-a, HZJZ-a ideset dræavnih bolnica, meu kojima su petKBC-a, dvije kliniËke bolnice i tri klinike, potpi-san je 18. lipnja u Ministarstvu zdravlja. Mini-starstvo je pozvalo na ukljuËivanje i sve æupa-nijske bolnice i Grad Zagreb.

Svaka bolnica dobila je svoj djelo-krug proizvoda koje Êe nabavljati i za ostalebolnice, Ëime bi se cijene trebale ujednaËiti ismanjiti u odnosu na dosadaπnju praksuugovaranja.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-a

Medicini rada uveden limitod 520.000 kuna godiπnje

Upravno vijeÊe Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje (HZZO) usvojilo je

iz hrvatskog zdravstva

27

•••••••••••••••••NatjeËaj za vizualniidentitet HZZO-a150.000 kuna za novi logo

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) objavio je u rujnu otvorenijavni natjeËaj za izradu dizajna novog vizual-nog identiteta HZZO-a u ElektroniËkomoglasniku Narodnih novina. U priopÊenju izHZZO-a istiËe se da je svrha natjeËaja: „dobi-vanje kvalitetnog, struËno projektiranoganovog vizualnog identiteta HZZO-a". To ÊeHZZO stajati 150.000 kuna, premda se izZavoda Ëuje da Êe zapravo koπtati puno ma-nje. Pitanje je samo je li novi vizualni identitetdoista nuæan s obzirom na Ëinjenicu da baπ inije idealno vrijeme za razbacivanje novcem.

NatjeËaj se provodi u suradnji sHrvatskim druπtvom dizajnera, na njemumogu sudjelovati profesionalni dizajneri,samostalni autori i kreativni timovi, a traje do12. listopada.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••NatjeËaj za laureataAMZH-a u 2011.g.

• Kandidate za laureata Akademi-je medicinskih znanosti Hrvatske mogupredlagati kolegiji, Glavni odbor, Senat i triËlana Akademije zajedno, od kojih dva morajubiti redoviti Ëlanovi. Prijedlozi trebajusadræavati opπiran æivotopis i obrazloæenje, aπalju se na adresu: Akademija medicinskihznanosti Hrvatske. Sve obavijesti u TajniπtvuAMZH-a, tel. 01/ 4640 586 ili 4828 662, fax 01/ 4828 038, e-mail: amzh@zg.t-com.hr ilioffice@amzh.hr; www.amzh.hr.

•••••••••••••••••Besplatni priruËnik„Juvenilni idiopatskiartritis"

• Druπtvo reumatiËara za djecu iodrasle Zagreb objavilo je 2. izdanje bes-platnog priruËnika za bolesnike, odnosno nji-hove roditelje „Juvenilni idiopatski artritis".Autori su prim. mr. sc. Lana TambiÊ Buko-vac, dr. med., i prim. mr. sc. Ksenija Berdnik-Gortan, dr. med. Prvo izdanje izaπlo je 2006.,a pretisak 2010. Drugo izdanje nadopunjenoje najnovijim saznanjima o moguÊnostimadijagnostike i lijeËenja. Drugi dio knjiæicesadræi slikovni i tekstualni pregled vjeæbi izprograma medicinske gimnastike. PriruËnik

•••••••••••••••••Svjetski dan borbeprotiv Alzheimerovebolesti

HZZO uvrstio memantinna listu lijekova

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) uvrstio je na sjedniciUpravnog vijeÊa 18. rujna na svoju listu li-jekova prvi put lijek memantin za lijeËenje Alz-heimerove bolesti, koji se koristi radi zaustav-ljanja simptoma i znakova bolesti. Time seHZZO, kako istiËe u priopÊenju, ukljuËio uobiljeæavanje Svjetskog dana borbe protivAlzheimerove bolesti 21. rujna.

Memantin je namijenjen bolesni-cima s umjerenom ili teπkom Alzheimerovombolesti. Uporaba ovog lijeka odgaa ter-minalno razdoblje bolesti, omoguÊuje kvali-tetniji æivot oboljelih i odgaa nuænost stacio-narne skrbi. S druge strane, uporabom ovoglijeka smanjuje se potroπnja ostalih resursa uzdravstvu, poput kuÊne njege, fizikalne te-rapije itd.

HZZO je za specijalistiËko-konzili-jarno i stacionarno lijeËenje Alzheimerovebolesti izdvojio 2,099.982 kuna u 2011., a uprvih πest mjeseci 2012. godine 1,083.465kuna. Protekle je godine troπak kuÊne njegeoboljelih od Alzheimerove bolesti iznosio600.215 kuna, a u prvih πest mjeseci tekuÊegodine 248.491 kuna.

U Hrvatskoj oko 80 tisuÊaoboljelih od demencije

Prema podacima Svjetske zdrav-stvene organizacije (SZO) u svijetu je odAlzheimerove bolesti oboljelo oko 18 milijunaljudi. SZO predvia da Êe se ta brojka gotovoudvostruËiti do 2025., a najveÊi broj oboljelihbit Êe u zemljama u razvoju, i to zbog starenjapopulacije. TrenutaËno, istiËe SZO, viπe od50 posto oboljelih æivi u zemljama u razvoju,a 2025. bit Êe ih preko 70 posto.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko80.000 oboljelih od demencije i da Êe tabrojka i dalje rasti s obzirom na to πto je hrvat-ska populacija jedna od najstarijih u Europite na izraËun da ova bolest zahvaÊa 10 postoosoba starijih od 65 godina.

Borka Cafuk

se moæe dobiti u sjediπtu Druπtva u Zagrebu,Laginjina 16 (tel. 01/4604-155) ili u DjeËjojbolnici Srebrnjak, Zagreb u reumatoloπkojambulanti (tel. 01/6391-202), a dijelit Êe sei prilikom Svjetskog dana kostiju i zglobova udjece 19. listopada u DjeËjoj bolnici Srebrnjak,uz prigodan djeËji program, te na poslijedi-plomskom teËaju I. kategorije „Funkcijska dija-gnostika upalnih bolesti lokomotornog su-stava", koji se odræava 17. listopada u orga-nizaciji DjeËje bolnice Srebrnjak i Kinezio-loπkog fakulteta iz Zagreba (voditelji prof. dr.sc. Miroslav HarjaËek i prof. dr. sc. LanaRuæiÊ).

Prim. mr.sc.Lana TambiÊ Bukovac, dr. med.

•••••••••••••••••Hrvatski tjedanpalijativne skrbi

• U „Hrvatskom tjednu palijativneskrbi" koji je obiljeæen od 3. do 14. listopadapod sloganom „»ini dobro, osjeÊaj se dobro", πirom Hrvatske odræane se brojne aktivnostiu organizaciji struËnjaka, predstavnika civilnogdruπtva i pojedinaca radi senzibilizacije najπirejavnosti o potrebi konaËnog uvoenja palija-tivne medicine i palijativne skrbi u hrvatskizdravstveni sustav. Nositelj tjedna bio je Cen-tar za palijativnu medicinu, medicinsku etikui komunikacijske vjeπtine MEFA- u Zagrebu(CEPAMET)m a potporu su pruæili predsjednikRH prof. dr. Ivo JosipoviÊ, Ministarstvo zdravljate brojna struËna druπtva, deseci nevladinihudruga, istaknuti pojedinci i tisuÊe graana.

•••••••••••••••••

iz hrvatskog zdravstva

Doc. Breitenfeldo skladateljimahomoseksualcima

• Naπ dugogodiπnji suradnik doc.Darko Breitenfeld, po struci psihijatar, kojiuglavnom popunjava rubriku biopatografijeskladatelja, govorio je na TV-u Jabuka 26. ruj-na o skladateljima homoseksualcima. Zbog tesvoje sklonosti, meusobnog druæenja i po-maganja u okruæenju tadaπnje druπtvene ne-prihvatljivosti oni su imali neprilika i depresiv-nih reakcija koje su ne samo obiljeæavale æivotenekih od njih nego i utjecale na njihovo zdrav-lje. Tu je temu obradio na nov i suvremen na-Ëin u jednom Ëlanku te ga uputio uredniπtvuLijeËniËkih novina, distancirajuÊi se od bilokakvih predrasuda. UredniËki odbor odluËitÊe o svrsishodnosti objavljivanja toga Ëlanka.

Ur.

novosti sa struËnih skupova

28

skupova i edukaciji. Posebno zanimljivo biloje izlaganje doc. dr. Nade Vodopije iz SlovenjGradeca, pionira endoskopske kirurgije naovim prostorima, koji je od poËetka bio akti-van sudionik uvoenja endoskopske kirurgijeu Hrvatskoj i Ëest gost naπih operacijskih dvo-rana, teËajeva i struËnih sastanaka. Ugodnoiznenaen brojem sudionika, u ime HLZ-aprisutne je pozdravio njegov predsjednik prof.dr. Æeljko Metelko.

Potom je uslijedio struËni dio kon-gresa. Prof. dr. Zoran »ala, kao sudionik pr-vog laparoskopskog zahvata u nas, podsjetioje prisutne na prve takve operacije, eduka-cijske teËajeve i struËne skupove. Tom prili-kom je naglasio vaænost odliËne suradnje me-u kirurzima, koji su se meusobno educiralii pomagali. Posebno vaænu ulogu u tome odi-gralo je Hrvatsko druπtvo za endoskopskukirurgiju HLZ-a utemeljeno veÊ 1993. Koncemte godine Druπtvo je odræalo i prvi struËni sas-tanak, a te iste godine odræan je i prvi europskikongres endoskopske kirurgije, pa smo i nataj naËin nastojali dræati korak s razvojem en-doskopske kirurgije u svijetu. Tijekom pro-teklog dvadesetogodiπnjeg razdoblja Druπtvoje organiziralo deset kongresa, a usto bilosuorganizator brojnih edukacijskih teËajevai struËnih sastanaka, tako da je veÊ nakon ne-koliko godina endoskopska kirurgija postalasastavni dio rada na svim kirurπkim odjelimau Hrvatskoj. Postotak laparoskopskih zahvatau odnosu na otvorene postupke stalno je ras-tao, a poveÊavao se i broj operacija koje su seradile na taj naËin. Edukacija iz endoskopskekirurgije postala je sastavni dio specijalizacijeopÊe kirurgije, a i svih drugih operacijskih gra-na. Hrvatski endoskopski kirurzi postali sustalni aktivni sudionici meunarodnih kongre-sa, a njihovi struËni i znanstveni radovi objav-ljivani su u brojnim meunarodno priznatimËasopisima.

Prim. dr. Davorin VelniÊ govorioje o razvoju endoskopske kirurgije na Kliniciza kirurgiju KB-a Sveti Duh u Zagrebu, gdje

se zapoËelo s takvim naËinom operiranja igdje su izvedeni brojni prvi laparoskopskizahvati u naπoj zemlji. Usto su uËinjeni i nekipotpuno novi laparoskopski zahvati te prijav-ljeni patenti novih instrumenata za endoskop-sku kirurgiju, od kojih su neki uπli u stalnu pri-mjenu. Jedna od najvaænijih stvari bilo je odr-æavanje poslijediplomskih teËajeva endoskop-ske kirurgije, njih Ëak sedamnaest, na kojimasu educirani brojni kirurzi i specijalizanti ki-rurgije iz Hrvatske i inozemstva. Prikazao jedanaπnje stanje endoskopske kirurgije na tojKlinici, gdje se laparoskopski zahvati radeu velikom postotku u odnosu na otvorenepostupke.

Doc. dr. Viπnja Nesek Adam govo-rila je o specifiËnostima anestezije za vrijemeendoskopskih kirurπkih zahvata. U poËetku jebilo niz ograniËenja, pa i kontraindikacija zaopÊu anesteziju kod nekih bolesnika, osobitokod djece, trudnice i starih bolesnika. Danasje stav znaËajno promijenjen i opÊa anestezijamoæe se primijeniti kod svih bolesnika koji bije podnijeli i kod otvorenih zahvata u trbuhu.

Predsjednik Hrvatskog druπtva zaendoskopsku kirurgiju HLZ-a prof. dr. Zdrav-ko Perko, govoreÊi o buduÊnosti endoskopskekirurgije, rekao je da je teπko predvidjeti kojomÊe se ona brzinom i u kojem pravcu dalje raz-vijati. To Êe sigurno ovisiti o razvoju novih teh-nologija. Sigurno je da nas Ëekaju novi izazovi,danas potpuno nezamislivi. Moæe se jedinoreÊi da Êe to biti u pravcu razvoja minimalnoinvazivne kirurgije. Nastojat Êe se na svakinaËin operirati uz minimalnu ozljedu i uz ko-riπtenje svih blagodati koje nosi napredakznanosti.

Na kraju je doc. dr. Dinko Tonko-viÊ predstavio novi udæbenik pod nazivom„Anestezija u laparoskopiji" autorice doc. dr.Viπnje Nesek Adam i suradnika, u izdanju Me-dicinske naklade. U knjizi su iznesene specifiË-nosti anestezije za vrijeme endoskopskihpostupaka, indikacije i kontraindikacije, rizicii komplikacije te naËin kako ih sprijeËiti, navrijeme uoËiti i lijeËiti. Do sada nije bilo takveliterature na hrvatskom jeziku pa Êe to biti ve-lika pomoÊ u radu brojnim anesteziolozimai temelj u edukaciji anestezioloπkih specijaliza-nata.

Za kraj je ostavljen domjenak, nakome su se sudionici simpozija prisjeÊali do-gaaja proteklih dvadeset godina, od onihveselih i uspjeπnih do onih koji su sa sobomnosili velike rizike i probleme. Domjenku sepridruæila i æena koja je prva u Hrvatskoj ope-rirana na ovaj naËin. Bila je poseban gost ovogsimpozija te je s velikim zanimanjem i veseljempratila medicinska izlaganja, koja su njoj inaËepotpuno strana, i izrazila joπ jednom zado-voljstvo da je lijeËena na ovaj naËin.

Prof. dr. sc. Zoran »ala, dr. med.

•••••••••••••••••Simpozij povodom20 godinalaparoskopskekirurgije u Hrvatskoj

• Povodom 20 godina od prvogendoskopskog zahvata u digestivnoj kirurgijiu Hrvatskoj, laparoskopske kolecistektomijeuËinjene u svibnju 1992. na Klinici za kirurgijuKB-a Sveti Duh u Zagrebu, odræan je 18. svib-nja simpozij u Hrvatskom lijeËniËkom domuu Zagrebu. Ovaj struËni skup pod nazivom„20 godina laparoskopske kirurgije u Hrva-tskoj" organizirali su Klinika za kirurgiju KB-a Sveti Duh i Hrvatsko druπtvo za endoskop-sku kirurgiju HLZ-a.

Cilj je bio ne samo obiljeæavanjeobljetnice prvoga takvog zahvata, nego i pri-kaz razvoja i sadaπnjeg stanja endoskopskekirurgije u naπoj zemlji. Velika dvorana Hrvat-skog lijeËniËkog doma bila je ispunjena doposljednjeg mjesta. Osim kirurga, popunili suje i brojni anesteziolozi i lijeËnici drugih speci-jalnosti, proizvoaËi opreme za izvoenje ovihzahvata i drugi.

Sudionike je pozdravio dr. MiranMartinac, ravnatelj KB-a Sveti Duh, naglaπa-vajuÊi da je kao kirurg i sam bio sudionik prvihpoËetaka endoskopske kirurgije u naπoj zemlji.NazoËni su bili i predstavnici Ministarstvazdravlja i Gradske uprave. Uvodnu rijeË je odr-æao prof. dr. Æarko RaπiÊ u ime Organizacij-skog odbora, a potom je prof. dr. Samir Deli-begoviÊ u ime kirurga Federacije Bosne i Her-cegovine podsjetio na intenzivnu suradnjukirurga iz naπih zemalja te izrazio æelju za dalj-nji nastavak suradnje. U ime slovenskih endo-skopskih kirurga skup je pozdravio prof. dr.Alojz PleskoviË, koji je naglasio odliËnu su-radnju kirurga Hrvatske i Slovenije u razvojuendoskopske kirurgije, odræavanju struËnih

novosti sa struËnih skupova

29

ksida. Cilj je obnavljanje oslabljene mikrocirku-lacije koja uzrokuje niz patoloπkih poremeÊajai estetskih promjena. Potkoæno ubrizgansterilni medicinski CO2 znaËajno poboljπavalokalni metabolizam: razvija se kisela sredinakoja je signal tkivu da to podruËje opskrbi ki-sikom i nataloæi prirodne faktore rasta; pove-Êana tkivna oksigenacija uklanja nakupljenumeustaniËnu tekuÊinu, a CO2 razara mem-branu masnih stanica i stimulira fibroblastena proizvodnju kolagena. Dakle, posve prirod-nim putem potiËe se obnavljanje stanica koæe.

Takvi se uËinci koriste u funkcio-nalnoj medicini: u dermatologiji za lijeËenjepsorijaze; u flebologiji pri oslabljenoj venskojcirkulaciji i limfnoj drenaæi koje izazivajuoticanje, grËeve, trnce, hladne okrajine ilimfedem; u angiologiji kod perifernih arterio-patija, poput akrocijanoze, Raynaudovogsindroma i Buergerove bolesti. Posebno jeindicirana u terapiji kroniËnih rana: dekubi-tusa, dijabetiËkog, ishemijskog i atrofiËnogulkusa.

Estetskomedicinska primjena uve-like zanima dermatologe i lijeËnike koji se baveantiaging medicinom. Ova metoda je dje-lotvorna kod celulita, strija, opuπtene koæe(lica, vrata, dekoltea, nadlaktica, trbuha, be-dara), masnih naslaga (muπke grudi i pod-

•••••••••••••••••StruËni skupo karboksiterapijiu medicinskojpatologiji iestetskoj medicini

• U Opatiji je 22. veljaËe odræanstruËni skup namijenjen lijeËnicima pod na-zivom „Karboksiterapija u medicinskoj patolo-giji i estetskoj medicini". Organizator je biloPredstavniπtvo „Carbossiterapia Italiana".

Karboksiterapija je prirodna, znan-stveno i kliniËki provjerena medicinska meto-da, u Hrvatskoj malo poznata, ali u primjeniveÊ dvadesetak godina u Europi, SAD-u,Izraelu, Japanu, Juænoj Koreji i latinskoj Ame-rici. Ipak, prilika da se i naπi lijeËnici na teorijskii praktiËni naËin upoznaju s karboksiterapijombilo je do sada dva puta. Naime, u Opatiji jeu rujnu proπle godine i u veljaËi ove godineodræan jednodnevni seminar i radionica o tojtemi.

Karboksiterapija se temelji se navazodilatatornom djelovanju ugljiËnog dio-

bradak), oæiljaka, lipoma, ispadanja kose,podizanja kapaka, uklanjanja bora, vreÊicaispod oËiju i podoËnjaka.

PredavaË na skupu bio je dr. Ro-berto M. Parmigiani, Ëlan Meunarodneznanstvene udruge za prouËavanje karboksi-terapije koja je 2001. osnovana pri Odsjekuza PlastiËnu kirurgiju Medicinskog fakultetaSveuËiliπta u Sijeni. U svrhu obavljanja tret-mana predstavljen je ureaj CDT Evolution,koji osim europskog certifikata ima i ameriËkoFDA odobrenje. OmoguÊuje podeπavanje inadzor sterilnosti, koliËine, vlaænosti, volu-mena, brzine i vremena protoka ubrizganogplina. Ovo je jedan od rijetkih tretmana kojise provodi u estetskoj medicini, a koji je pot-krijepljen znanstvenim radovima i kliniËkimistraæivanjima dokazujuÊi sigurnost i uËinko-vitost. VeÊi broj radova objavljen je u „AesteticPlastic Surgery".

Odræavanje sljedeÊe radionice okarboksiterapiji, s ograniËenim brojem sudi-onika, predvia se krajem listopada u Za-grebu.

Mr. sc. Vlasta Rotschild(vlastarotschild@yahoo.com )

•••••

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••

30

leæne ustanove" prepoznale vrijednost ovogaproizvoda „dozvolivπi isticanje zdravstveneizjave koja glasi: pospjeπuje pamÊenje i kon-centraciju". I, eto, ako ste se ikad pitali kakoda poboljπate svoje pamÊenje i koncentraciju,kako sprijeËiti da neprestano gubite kljuËeveili naoËale - dovoljno je, izgleda, nakljukati seomega-3 masnim kiselinama i vaπi Êe pro-blemi biti rijeπeni.

Pitanje

Spomenuti margarin nije jedinomjesto na kojem se veliËaju omega-3 masnekiseline - mnoπtvo popularnih Ëlanaka prepo-ruËuje, osobito starijim osobama, uzimanjetih kiselina kao nadomjestak hrani i za sprje-Ëavanje demencije. Ima li kakvih suvislih do-kaza da uzimanje nadomjestaka omega-3masnih kiselina moæe sprijeËiti demenciju igubitak kognitivnih sposobnosti starijihosoba?

Kontekst

Demencija je progresivna bolestkoja se oËituje gubitkom pamÊenja, jeziËnimproblemima, teπkoÊama u izvoenju svako-dnevnih aktivnosti i psiholoπkim promjenama.Skrb za dementne osobe znaËajan je teret zanjegovatelje i zdravstveni sustav. Demencijauglavnom pogaa starije osobe, ali ponekadse javlja i u mlaih.

Alzheimerova bolest najËeπÊi je uz-rok demencije. Globalne procjene pokazujuda Êe do 2040. godine viπe od 80 milijunaljudi biti pogoeno demencijom, a 70% ovihosoba bit Êe stanovnici siromaπnih zemalja.

Dostupna farmakoloπka terapijaima vrlo skromne uËinke na kognitivne spo-sobnosti pacijenata i ne moæe zaustaviti na-predovanje bolesti. Stoga postoji znaËajnozanimanje za riziËne Ëimbenike koji se mogumijenjati, kao πto su æivotne navike, ako bimogli sprijeËiti nastanak demencije. Meuæivotnim navikama primarno je podruËje in-teresa za prevenciju demencije uloga pre-hrambenih Ëimbenika, osobito omega-3 poli-nezasiÊenih masnih kiselina dugih lanaca.

To su nezasiÊene masne kiseline ukoje na treÊem ugljikovu atomu od kraja ima-ju dvostruku vezu. Omega-3 masne kiselinevaæne u prehrani su alfa linolenska kiselina(ALA), eikozapentaenska kiselina (EPA) idokozaheksaenska kiselina (DHA). Omega-3masne kiseline su esencijalne masne kiselinekoje se ne mogu iznova sintetizirati u ljud-skom organizmu. Biljke su primarni izvoromega-3 masnih kiselina, osobito sjemenkei oraπasti plodovi. EPA i DHA u hrani se pri-

marno mogu dobiti iz masnih riba kao πto sulosos i sardine.

Zbog velikog zanimanja javnosti zademenciju, sve ËeπÊe se istraæuje povezanostizmeu koliËine omega-3 masnih kiselina uprehrani i psiholoπkog statusa, mjera kogni-tivnih sposobnosti i demencije. Od osam ko-hortnih studija koje su analizirane u sustavnompreglednom Ëlanku Dangoura i suradnika iz2010. dvije su studije pokazale smanjenjerizika od demencije ili Alzheimerove bolesti uispitanika koji su jeli viπe ribe.

Mozak je osobito bogat masnimkiselinama i nekoliko je predloæenih mehani-zama po kojima bi omega-3 masne kiselinemogle imati zaπtitni uËinak protiv demencije.Prvo, DHA je kljuËna graevna jedinica mem-branskih fosfolipida u mozgu i odgovarajuÊiunos omega-3 masnih kiselina moæe pomoÊiodræavanju integriteta staniËne membrane ifunkcije neurona. Nadalje, oksidativni produktiomega-3 masnih kiselina djeluju kao kljuËnistaniËni posrednici upale, alergije i imunosti,oksidativnog stresa, suæenja bronha, vasku-larnih odgovora i trobmoze, te stoga moguutjecati na sklonost vaskularnoj demenciji.

Spekulira se da bi DHA mogla bitiizravno ukljuËena u pospjeπivanje funkcijaneurona mozga tijekom starenja, a isto takose pretpostavlja da DHA moæe mijenjati izraæajgena koji reguliraju razliËite funkcije vaæne zakognitivno zdravlje, ukljuËujuÊi funkcijuneurona.

Provoenje sustavnih pregledaliterature o ulozi omega-3 masnih kiselina uprevenciji demencije i gubitka kognitivnihsposobnosti vaæno je zato πto je demencijaznaËajan globalni zdravstveni problem tepostoji jasna potreba za uËinkovitim inter-vencijama koje Êe usporiti gubitak kognitivnihsposobnosti u starijoj dobi te sprijeËiti demen-

Omega-3 masnekiseline: nemadokaza dauËinkovitoprevenirajudemenciju i gubitakkognitivnihsposobnosti

Scenarij

DoruËkujete. Na stolu ispred vas je„margarin IQ", obogaÊen omega-3 masnimkiselinama. Na mreænoj stranici proizvoaËamargarina naveden je niz podataka, meu nji-ma da su omega-3 masne kiseline „prijateljskemasti za mozak", a „prehrana bogata tim vri-jednim supstancijama djeluje povoljno nazdravlje srca i krvoæilja, a ujedno osiguravapravilan rad mozga i vida u dojenËadi i djece".

Na iduÊoj stranici stoji da su „nad-

cochrane zanimljivosti

31

istraæivanju ispitanici dobivali margarin kaonamaz tijekom 40 mjeseci, a margarin izintervencijske skupine bio je obogaÊenomega-3 masnim kiselinama.

U dvjema studijama je kongitivnozdravlje bila glavna mjera ishoda, dok je utreÊoj studiji - na temu kardiovaskularnihbolesti - jedan od dodatnih ishoda bilo ko-gnitivno zdravlje. Nijedna od tri analiziranestudije nije istraæila uËinak omega-3 masnihkiselina na incidenciju demencije. Nijedan odtestova kognitivnih sposobnosti nije se zna-Ëajno poboljπao u ispitanika koji su uzimaliomega-3 masne kiseline.

Glavne nuspojave uzimanja nado-mjestaka omega-3 masnih kiselina bile su um-jerene probavne tegobe. Manje nuspojaveprijavilo je manje od 15% ispitanika, a brojnuspojava bio je podjednak u ispitanika uintervencijskoj i u placebo skupini.

Suradljivost je bila vrlo visoka i pro-sjeËno je viπe od 90% ispitanika ostalo u po-kusu do kraja istraæivanja. Sva tri pokusa bilasu vrlo visoke metodoloπke kvalitete.

ZakljuËak autora

Nema direktnih dokaza o uËinko-vitosti omega-3 masnih kiselina na incidenciju

ciju. Prehrana se moæe relativno jednostavnomijenjati pa bi dokazi o znaËajnom uËinkuomega-3 masnih kiselina na kognitivne spo-sobnosti bili vrlo vaæni.

U Cochrane sustavnom pregled-nom Ëlanku Sydenhama i suradnika anali-zirani su randomizirani kontrolirani pokusi ukojima je istraæen uËinak nadomjeska omega-3 masnih kiselina na primarnu prevencijudemencije u kognitivno zdravih starijih osoba.

U istraæivanje su ukljuËeni rando-mizirani kontrolirani pokusi koji su trajalinajmanje 6 mjeseci, Ëiji su ispitanici bili starijiod 60 godina i u kojima ispitanici nisu imalidemenciju ili kognitivna oπteÊenja na poËetkuistraæivanja.

Rezultati

Informacije o kognitivnoj funkcijina poËetku istraæivanja bile su dostupne za4080 ispitanika randomiziranih u tri kliniËkapokusa. Na kraju tih istraæivanja informacijeo kognitivnim sposobnostima bile sudostupne za 3536 ispitanika. U dva pokusaispitanici su primali kapsule u kojima su senalazile omega-3 masne kiseline (intervencijaili maslinovo ili suncokretovo ulje (placebo)tijekom 6, odnosno 24 mjeseca. U treÊem su

demencije. Objavljeni randomizirani kliniËkipokusi nisu pokazali da nadomjestak omega-3 masnih kiselina u hrani moæe pospjeπitikognitivne funkcije u kognitivno zdravihstarijih osoba. Potrebne su dodatne kliniËkestudije duljega trajanja, koje bi eventualnomogle bolje istraæiti potencijalni uËinakomega-3 masnih kiselina na kognitivnefunkcije starijih osoba.

Odgovor na pitanje

Temeljem dostupnih kliniËkih po-kusa visoke kvalitete trenutno nema dokazada Êe redovito uzimanje nadomjestaka ome-ga-3 masnih kiselina starijim osobama po-moÊi u prevenciji demencije i gubitka kogni-tivnih sposobnosti.

Moæda da za doruËak kupite ma-slac umjesto IQ margarina?

LiteraturaSydenham E, Dangour AD, Lim WS. Omega 3 fattyacid for the prevention of cognitive decline anddementia. Cochrane Database of Systematic Reviews2012, Issue 6. Art. No.: CD005379. DOI: 10.1002/14651858.CD005379.pub3.

•••••

cochrane zanimljivosti

novosti izmedicinske literature

MetaboliËka kirurgija poboljπava glikemiju kod ne-pretilih dijabetiËara•

Adjuvantna kemoterapija usporava progresiju karcinoma æeluca•

Laparoskopija smanjuje rizik naknadne opstrukcije tankog crijeva•

Utjecaj potentnosti plazminogen aktivacijskog sustava u dugoroËnoj prognozi karcinomaendometrija

•Sindrom suhog oka u korisnica inhibitora aromataze

•Hranjenje djeteta na bocu poveÊava rizik za pilorostenozu

•Kolelitijaza sve ËeπÊa kod pretile djece

•Cjepivo za rotavirus poveÊava rizik za intususcepciju

•Rana endoskopska terapija najbolja za akutno varicealno krvarenje

•ECMO i PCI poboljπavaju ishod nakon kardijalnog aresta

•Razine laktata koreliraju s prognozom bolesnika sa suspektnom infekcijom

•Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

34

12 bolesnika imalo je znaËajno poboljπanjeosjetljivosti na inzulin i funkciju beta-stanica,kao i znaËajno smanjenje razine glukoza-insulinotropnog polipeptida 1, glukagonatijekom prvih 30 minuta nakon obroka ileptina. Razina dipeptidil peptidaza-4 poraslaje nakon operacije, ali nije bilo nikakvihpromjena u peptidu poput glukagona-1 (GLP-1).

Preusmjeravanje hrane tako dazaobilazi dvanaesnik ima nekoliko izravnihuËinaka u crijevu, navode autori. Kontaktneprobavljene hrane s jejunumom stimuliraproizvodnju GLP-1, πto u konaËnici poboljπavafunkcioniranje beta-stanica. Dakle, smanjenjeu apsorpciji æeluËanog leptina zajedno spromjenama u apsorpciji æuËnih kiselinaumanjuje inzulinsku rezistenciju. Oba efektasu potpuno nezavisna od efekta mrπavljenja.Autori vjeruju da se DJB moæe se smatratiosnovnim modelom za razvoj buduÊih novihkirurπkih zahvata s (jaËim) dodatnim efektima.Uglavnom Ëisto metaboliËki uËinak DJB-a jedokaz koncepta i mehanizama koji se takoermogu dalje istraæivati ne-kirurπkim tretma-nom, kao πto su: fizioloπki-bazirane terapijelijekovima, ne-kirurπko premoπtenje dvana-esnika koriπtenjem intraluminalnih ureaja isl. Ipak, autori priznaju da je DJB uËinkovitkod bolesnika lijeËenih inzulinom s preko-mjernom tjelesnom teæinom (dakle ne pre-tilih) ali sa smanjenim entuzijazmom s obzi-rom na to da bolesnici nisu doæivjeli oËekivaninestanak dijabetesa tipa 2, koji je zabiljeæenu studijama na æivotinjama.(Ann Surg 2012;256:1266-1272.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Adjuvantna kemoterapijausporava progresijukarcinoma æeluca

• U bolesnika s operabilnim karci-nomom æeluca treba adjuvantnu kemotera-piju s kapecitabinom i oksaliplatinom smatratinovom terapijskom opcijom, tvrde azijski is-traæitelji. U 3. fazi istraæivanja otkrili su da 6-mjeseËni ciklus ove kemoterapije nakon D2gastrektomije poboljπava trogodiπnje pre-æivljenje bez bolesti, u usporedbi s onima kojisu lijeËeni samo operacijom (74% prema59%; omjer rizika, 0,56, P <. 0001). Meutim,korist terapije bila je praÊena visokom stopomπtetnih dogaaja razreda 3 ili 4 (56%) ubolesnika koji su primali kemoterapiju. Studijas 1035 bolesnika stadija II i IIIB karcinomaæeluca u 37 centara - uglavnom u Juænoj Koreji- poznata je kao Capecitabine and Oxaliplatin

Adjuvant Study in Stomach Cancer (CLASSIC).CLASSIC je prekinuta jer je korist terapije bilaoËita i objavljena u Ëasopisu Lancet. Ovi rezul-tati mogli bi biti vrlo vaæni, odnosno Ëak se igeneralizirati na iskusne kirurge iz drugih dije-lova svijeta koji rade D2 resekcije æeluca, napi-sali su Bang i sur. (Seoul National UniversityCollege of Medicine, Seoul, South Korea).

Autori studije takoer su se poza-bavili pitanjem generalizacije. Oni priznaju daje populacija njihovih bolesnika imala manjeuznapredovalu (T3 i T4 lezije) bolest od oneu Europi i SAD-u, te da su pacijenti u zapadnimzemljama povijesno imali loπije rezultate odonih u Aziji. No, autori sugeriraju da povoljnirezultati u njihovoj studiji nisu vjerojatno re-zultat populacije s manje uznapredovalombolesti, nego da su povoljni rezultati u studijirezultat dosljedne uporabe D2 operacije ivisoke kvalitete te operacije. Autori sugerirajuda kvalitetna D2 kirurgija moæe biti uËinjenai izvan Azije. Uostalom, D2 gastrektomija jestandard skrbi u Europi i SAD-u. No, autoristudije ne rjeπavaju svaki moguÊi raskorakizmeu standarda zaπtite i stvarnih rezultata.U CLASSIC studiji je pacijentima koji su pod-vrgnuti D2 gastrektomiji nasumiËno dodije-ljena adjuvantna kemoterapije od 8 trotjednaciklusa peroralnog kapecitabina (1000 mg/m2

dva puta dnevno na dane 1 do 14 od svakogciklusa) plus intravenski oksaliplatina (130mg/m2 1. dana svakog ciklusa) tijekom πestmjeseci, ili samo operacija. Tvrde da je znatanudio pacijenata izlijeËen samom operacijom.U razmatranju CLASSIC studije, dr. Nishidanaglaπava πtetne dogaaje; u terapijskojskupini to su najËeπÊe muËnina (n = 326),neutropenija (n = 300) i smanjen apetit (n =294). Viπe od polovice ispitanika u CLASSICstudi j i l i j eËenih kapec i tab inom plusoksaliplatina imalo je πtetne dogaaje razreda3 ili 4, a gotovo 10% povuklo se iz terapijezbog nuspojava. Ukupan broj pacijenata kojisu se povukli iz eksperimentalne skupine bioje joπ veÊi: 33%. Ukupna korist u smislu preæiv-ljenja od adjuvantne terapije kapecitabinoms oksaliplatinom joπ nije utvrena. VjerojatnoÊe biti potrebno praÊenje od najmanje petgodina da bi se mogao ocijeniti utjecaj napreæivljenje.(Lancet. 2012;379:291-292., 315-321.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Laparoskopija smanjujerizik naknadne opstrukcijetankog crijeva

• Pacijenti koji su podvrgnuti ot-vorenim abdominalnim operacijama imaju

•MetaboliËka kirurgijapoboljπava glikemijukod ne-pretilihdijabetiËara

• MetaboliËka kirurgija poboljπavakontrolu glikemije u ne-pretilih osoba s dija-betesom tipa 2, pokazala je mala nerandomi-zirana studija iz Brazila. Meutim, duodeno-jejunalna premosnica (bypass - DJB) nije izli-jeËila dijabetes kod svih bolesnika. Bilo je pu-no rasprava u medicinskoj literaturi u posljed-nje vrijeme o moguÊnosti da barijatrijska ki-rurgija ne lijeËi dijabetes mrπavljenjem, negopreusmjeravanjem hrane kroz probavni su-stav. Ako je to sluËaj, barijatrijska kirurgija mo-æe pomoÊi ljudima s dijabetesom tipa 2 kojisu normalne ili blago poviπene tjelesne teæine.

Meutim, kao πto je i u ovom istra-æivanju, Gelonezea i sur. (University of Cam-pinas, Sao Paolo), veÊina pokuπaja lijeËenjane-pretilih dijabetiËara s DJB-om nije bilazadovoljavajuÊa. KomentirajuÊi ranije ovegodine na sliËnom istraæivanju, dr. LeonidPoretsky, direktor Instituta za dijabetes Frie-dman na Beth Israel Medical Centru u NewYorku, izjavio je da dokazi uspjeha barijatrijskekirurgije u bolesnika s BMI-jem ispod 35 nisubaπ izraæeni. VeÊina studija je s vrlo malimbrojem sudionika a i nisu dobro kontrolirane.American Diabetes Association rangira stopudokaza da barijatrijska kirurgija moæe izlijeËitidijabetes kao razinu "E", dakle najniæe odËetiri razreda. Izjaπnjavaju se da je razina do-kaza s obzirom na podatke za bolesnike s BMI-jem ispod 35 "nedovoljan", odnosno da sepostupak ne moæe preporuËiti, osim kao dioistraæivanja.

Studija objavljena u Annals of Sur-gery ukljuËivala je 18 ne-pretilih bolesnika sdijabetesom tipa 2 lijeËenih inzulinom. Svi suimali prekomjernu tjelesnu teæinu, bolovaliod dijabetesa manje od 15 godina, imali re-zidualnu funkciju beta-stanica i nije bilo do-kaza o autoimunosti. Ostalih 18 pacijenatakoji su odbili kirurπko lijeËenje sluæili su kaokontrolna skupina. U jednoj godiniimala jeskupina operiranih 22%-tno smanjenjeglukoze na taπte, za razliku od 6%-tnoga kodkontrolne skupine. Dnevna potreba za inzu-linom smanjena je za 93% u operiranoj grupi(od srednjih 49 na 4 U) i 15% u kontrolnojskupini (s 39 na 33 U).

Dvanaest DJB pacijenata viπe nemora dobivati inzulin i umjesto toga uzimajuveÊe doze metformina i glibenklamida. Tih

novosti iz medicinske literature

35

Sigurnost i kratkoroËne prednostilaparoskopije veÊ su poznati, a moguÊe je dalaparoskopiju treba promatrati kao primarnutehniku u pokuπaju da se dodatno smanjekomplikacije operacije, zakljuËuju autori.

U pozvanom komentaru su FunkL. i Ashley S. (Department of General Sur-gery, Brigham and Women's Hospital, Har-vard Medical School, Boston, Massachusetts,USA) napisali da ovo otkriÊe sugerira da lapa-roskopija smanjuje pojavu ponovnih hospi-talizacija zbog adhezija i ima vaæne implikacijei za kvalitetu kao i cijenu kirurπke skrbi. Za po-rezne obveznike kao i pruæatelje zdravstvenihusluga to sugerira da se znatne uπtede mogupostiÊi ako se otvorene operacije zamijene slaparoskopskima, πto je sve ËeπÊe moguÊe.BuduÊi da bolniËki troπkovi zbog komplikacijapovezanih s adheziolizom u SAD-u prelaze 2milijarde dolara godiπnje, te bi uπtede bileznaËajne.(Arch Surg. 2012;147:359-365.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Utjecaj potentnostiplazminogenaktivacijskog sustava udugoroËnoj prognozikarcinoma endometrija

• Tumorske stanice otpuπtaju akti-vatore palzminogena koji degradiraju temelj-ne proteine staniËne membrane i izvansta-niËnog matriksa i time omoguÊuju invazijutumorskih stanica u okolna tkiva i krvotok.Poznato je da poviπene razine urokinaze idrugih razgradnih produkata plazminogenaktivacijskog sustava koreliraju s malignoπÊutumora.

Samulak i suradnici evaluirali suimunohistokemijsku ekspresiju plazminogenaktivacijskog sustava na tumorskim stanicamakarcinoma endometrija: urokinazni tip akti-vatora plazminogena (uPA), receptor za uPA(uPAR), tkivni aktivator plazminogena (tPA),inhibitor plazminogen aktivatora-1 (PAI-1),uz korelaciju i usporedbu rezultata s napre-dovanjem i tijekom bolesti.

U studiju je ukljuËeno 100 pacijen-tica s karcinomom endometrija podijeljenihu tri skupine ovisno o histoloπkom gradusu(G1=70, G2=19, G3=11). Izraæenost uPA,uPAR, tPA, PAI-1 u stanicama karcinoma odre-ivana je imunohistokemijskim postupcima.

Nakon detaljne imunohistokemij-

barem Ëetiri puta veÊu vjerojatnost da razvijuopstrukciju tankog crijeva (small bowel ob-struction - SBO) u usporedbi s pacijentimakoji su podvrgnuti laparoskopskim operaci-jama za veÊinu abdominalnih postupaka. Ovosu rezultati jedne populacijske, retrospektivnestudije objavljene u Ëasopisu Archives ofSurgery.

KoristeÊi se podacima od 108.141pacijenta iz bolniËkog registrira ©vedskognacionalnog instituta zdravstva i socijalneskrbi, Angenete i sur. (Scandinavian SurgicalOutcomes Research Group, Gothenburg,Sweden) otkrili su da je uËestalost SBO-a na-kon operacije u rasponu od 0,4% do 13,9%,ovisno o vrsti operacije. Multivarijatna analizapokazala je da su dob, prethodna abdomi-nalna operacija, komorbiditeti i kirurπka teh-nika faktori rizika za SBO. Pacijenti koji su pod-vrgnuti laparoskopskim operacijama imali sunajniæi rizik SBO kod veÊine kirurπkih zahvata.

Opstrukcije tankog crijeva znaËajanje zdravstveni izazov i ispravno identificiranifaktori rizika mogu pruæiti poboljπane alateza smanjenje rizika od SBO-a nakon abdomi-nalnog kirurπkog zahvata. Ova studija poka-zuje da je, osim vaænih Ëimbenika kao πto sudob, prethodne abdominalne operacije i ko-morbiditeti, kirurπka tehnika najvaæniji Ëim-benik za nastanak SBO-a, i to treba imati naumu. IstraæivaËi su analizirali podatke kirur-πkih pacijenata koji su bili podvrgnuti kole-cistektomiji, histerektomiji, adneksektomiji,resekciji kolona, prednjoj resekciji rektuma,abdominoperinealnoj resekciji rektuma (Mi-les), rektopeksiji, apendektomiji i barijatrijskimoperacijama od 1. sijeËnja 2002. do 31. pro-sinca 2004. Dob, spol, komorbiditeti i kirurπkatehnika (otvorena i laparoskopska) su ocije-njeni. Bolesnici s prethodnim operacijamazbog SBO-a su iskljuËeni iz studije. Glavni is-hod studije je analiza razvoja SBO-a roku od5 godina nakon prve operacije. IstraæivaËi suotkrili da je barijatrijska kirurgija jedini po-stupak u kojem je rizik za SBO bio veÊi u lapa-roskopskoj skupini, iako razlika nije bila sta-tistiËki znaËajna (omjer izgleda [OR], 0,7[95% interval pouzdanosti (CI), 0,4-1,2 ], P>0,05). Adneksektomija je postupak s najveÊimrizikom za SBO nakon otvorenog abdomi-nalne operacije (OR, 7.6 [95% CI, 4,4 do13,1], P <0,001).

U dijelu rasprave o ograniËenjimastudije, autori primjeÊuju da medicinska do-kumentacija pojedinih pacijenata nije pregle-dana te da postoji rizik da su bili ukljuËeni ipacijenti s drugim vrstama opstrukcije crijeva.»injenica da je ovo populacijska studija i dasu skupine dovoljno velike ukazuju na to darezultati predstavljaju stvarnu razliku koriπtenekirurπke tehnike, tvrde autori.

ske analize, rezultati su pokazali da se eks-presija promatranih markera nije znaËajnorazlikovala u izmeu skupina G1 i G2, dok jeu skupini slabo diferenciranih karcinomskihstanica - G3 uoËena statistiËki znaËajno niæaekspresija uPA, PAI-1, tPA. Takoer, pacijen-tice sa statistiËki znaËajno viπom ekspresijomPAI-1 imaju kraÊe preæivljenje bez relapsabolesti i sveukupno preæivljenje u pacijenticaklasificiranih kao FIGO IB i stadij II.(EJOG 2012;163:193-199.)

Ingrid Marton, dr. med.

•Sindrom suhogoka u korisnicainhibitora aromataze

• Inhibitori aromataze vrlo se Ëestokoriste kao adjuvantno lijeËenje karcinomadojke. Meutim, recentno je uoËeno da nus-pojava takve terapije moæe biti i keratokonjun-ktivitis sika ili sindrom suhog oka. U svrhuznanstvene provjere ove opservacije, kolegesu provele retrospektivnu studiju u koju jeukljuËena 41 ispitanica. Od njih se 39 (95%)lijeËilo od karcinoma dojke, jedna od karci-noma ovarija (2,5%), a jedna od karcinomanepoznatog primarnog sijela (2,5%). Srednjaæivotna dob pacijentica bila je 68±11,3 (47-95) godina. Sve su lijeËene inhibitorimaaromataze poput anastrozola (Arimidex), le-trozola (Femara), exemestane (Aromasin) odkolovoza 2008. do oæujka 2011. godine. Svesu bile detaljno okulistiËki pregledane.

Rezultati su usporeivani s dobnoodgovarajuÊim kontrolnim skupinama. Naj-ËeπÊi simptomi bili su: zamagljen vid u 28 is-pitanica (68%), iritacija i senzacija po tipuprisustva stranog tijela u oku u njih 12 (29%),crvenilo u 9 (22%), osjeÊaj kidanja u 6 (22%)i fotosenzitivnost u 2 (5%). Srednja vrijednostSchirmerovog testa iznosila je 11±5,8 mm(udaljenost 0,5-20 mm). Blefaritis je uoËen u73% sluËajeva, u 29% znaËajno smanjenje uvlaæenju oka - sindrom suhog oka, konjunkti-vitis u 22% i povrπinski, punktiformni keratitisu 29% pacijentica. U usporednoj dobnojskupini od 45 do 95 godina dijagnosticiran je sindrom suhog oka u svega 9,5% ispitanica.

Autori zakljuËuju da je prevalencijaokularne simptomatologije statistiËki znaËajnoviπa u promatranoj skupini, pa bi se sindromsuhog oka mogao povezati s uzimanjem inhi-bitora aromataze.(Clin Exp Ophthal. 2012., u tisku.)

Ingrid Marton, dr. med.

novosti iz medicinske literature

37

•Kolelitijaza sve ËeπÊakod pretile djece

• Incidencija kolelitijaze u pedija-trijskoj populaciji je u porastu kako se biljeæiporast djece s prekomjernom tjelesnom teæi-nom, posebno kod manjeg broja djece s eks-tremnom pretiloπÊu. Pojava æuËnih kamenacabila je prije rezervirana gotovo iskljuËivo kodadultne populacije.

Kolegica Corinna Koebnick sa su-radnicima iz Kaiser Permanente u Kalifornijiobjavila je rezultate svog istraæivanja u rujan-skom broju Ëasopisa Journal of Pediatric Gas-troenterology & Nutrition. Ova velika kohor-tna, multietniËka studija obuhvatila je popu-laciju djece iz juæne Kalifornije, njih 510 816u dobi od 10-19 godina. 7,3% djeËaka i 5,5%djevojËica bilo je ekstremno pretilo. Rezultatisu pokazali da djeca s prekomjernom tje-lesnom teæinom imaju dvostruko veÊu inci-denciju pojave kolelitijaze u komparaciji s dje-com normalnog indeksa tjelesne mase. Koddjece hispanskog podrijela uoËena je takoerjoπ veÊa incidencija æuËnih kamenaca u kom-paraciji s drugim etniËkim skupinama.

InaËe se kolelitijaza javlja kod 20000 000 odraslih osoba u SAD-u, a adipozitetje odavno poznati Ëimbenik rizika. Dosadaπnjespoznaje su govorile u prilog veÊoj incidencijikolelitijaze kod adultne æenske populacije, aova studija je pokazala veÊu uËestalost pre-tilosti i kamenaca kod djevojËica u usporedbis djeËacima, πto se objaπnjava estrogenskomekspozicijom.(J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2012;55:328-333.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Cjepivo za rotaviruspoveÊava rizik zaintususcepciju

• Tijekom 2011. godine publiciranesu dvije postmarketinπke studije s podacimaiz Australije i Meksika koje govore o poveÊa-nom riziku za intususcepciju crijeva kod djecekoja su cijepljena cjepivom za rotavirus. Radise o oralnom cjepivu koje osigurava brzu iranu zaπtitu od gastroenteritisa prouzroËenogrotavirusom, najËeπÊim uzroËnikom akutnogproljeva, povraÊanja i vruÊice kod djece. Ve-Êina se djece rotavirusom zarazi do druge go-dine æivota, a do pete godine gotovo svakodijete, pa se Ëini da je zarazu gotovo nemo-

•Hranjenje djetetana bocu poveÊava rizikza pilorostenozu

• U rujanskom broju Ëasopisa Pe-diatrics objavljena je danska studija koja jeukljuËila viπe od 70 000 djece dojenaËke dobi,a rezultati su pokazali da djeca hranjena bo-com imaju signifikantno veÊi rizik od stenozepilorusa u komparaciji s djecom koja su isklju-Ëivo dojena. Rizik od pilorostenoze je veÊi za4,6 puta, navodi kolegica autor istraæivanjaCamilla Krogh s epidemioloπkog odjela Sta-tens Serum Instituta, Copenhagen, iz Danske.

Pilorostenoza se obiËno razvija uprvim tjednima æivota te je najËeπÊe kliniËkostanje koje zahtijeva operativno lijeËenje me-u djecom ove dobi. Iako je ova bolest odav-no poznata, kao i dijagnostika i terapijske op-cije, ipak u mnogim sluËajevima ostaje nepre-poznata. ObiËno postaje simptomatska na-kon drugog ili treÊeg tjedna æivota, a autoristudije ukazuju kako okidaË mogu biti oko-liπni, izvanjski Ëimbenici. Takoer je opaæenpad incidencije pilorostenoze od 90-ih godinaproπlog stoljeÊa od kada se radilo na popu-larizaciji dojenja.

U ovo istraæivanje ukljuËene su 101042 trudnoÊe kod 91 827 Dankinja u raz-doblju od 1996. do 2002. godine. Ispitanicesu intervjuirane u 12. i 30.tjednu trudnoÊete u 6. i 18. mjesecu postnatalno. Takoer,sva dojenËad koja do 4 mjeseca nije bila isklju-Ëivo dojena bila su u skupini ispitanika hra-njenih na bocu.

PoveÊan rizik za pilorostenozu opa-æen je u djece koja su hranjena kombinacijomdojenja i na bocu, kao i kod djece koja su is-kljuËivo hranjena na bocu. Ovom studijomnije razjaπnjeno poveÊava li rizik od stenozepilorusa samo adaptirano mlijeko ili mehani-zam hranjenja na bocu, meutim navode dadjeËja formula sadræi viπe razine proteinakazeina od majËina mlijeka koji je teæ pro-bavljiv.

Ovo istraæivanje joπ je jedan znan-stveni dokaz koji govori u prilog dojenju i,osim do sada svih poznatih beneficija, sma-njuje i rizik za pilorostenozu.(Pediatrics, rujan 2012.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•••••

guÊe izbjeÊi Ëak i u dobrim higijenskim uvje-tima. Simptomi koji prate gastroenteritis uz-rokovan rotavirusnom infekcijom su teπki pro-ljev, povraÊanje, vruÊica, dehidracija i bol utrbuhu, πto moæe trajati i do osam dana. ©toje dijete mlae to su simptomi izraæeniji izahtijevaju duæe bolniËko lijeËenje. DojenËadi djeca u najveÊoj su opasnosti od infekcije.Rotavirus dnevno moæe prouzroËiti i do 20epizoda proljeva i povraÊanja pa je opasan zadijete i uznemirujuÊi za roditelje. ImajuÊi uvidu ove Ëinjenice, a takoer i rezultateaustralske i meksiËke studije, kolega NoguchiA. sa suradnicima iz Japana, Akita UniversityGraduate School of Medicine, proveo je retro-spektivno istraæivanje od sijeËnja 2001. doprosinca 2010. da bi utvrdio uËestalost intu-suscepcije kod djece cijepljene za rotavirusvakcinama Rotarix i RotaTeq. Prva doza apli-cirana je tijekom 6-20. tjedna æivota, tj. od 6-24. tjedna u sluËaju RotaTeq cjepiva. Tijekom10godiπnjeg razdoblja praÊenja dijagno-sticirano su 122 djeteta mlaa od godinu danas intususcepcijom. Procijenjena incidencijaintususcepcije je 158 na 100 000 kod djecedo godine dana, 10/100 000 kod djece do 2mjeseca, 165/100 000 kod djece od 3-5mjeseci i 300/100 000 kod djece od 6-8mjeseci. Ove bi podatke trebalo imati na umukada se cijepi za rotavirus, navode autori.(Jpn J Infect Dis._2012;65(4):301-5.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Rana endoskopskaterapija najbolja za akutnovaricealno krvarenje

• Ezofagealno varicealno krvarenjeje po æivot opasna komplikacija ciroze jetre smortaliteteom od 20-25% po svakoj epizodi.Nekoliko je prognostiËkih indikatora identifi-cirano kao prediktori mortaliteta, poput Child-Turcotte-Pugh zbroj, postojanje aktivnogkrvarenja pri endoskopiji, hipovolemijski πok,postojanje hepatocelularnog karcinoma i joπneki. Cilj je ovog istraæivanja kolege Houa sasuradnicima iz Tajvana bio utvrditi indikatore6-tjednog ponovljenog krvarenja i mortalitetkod bolesnika sa aktivnim varicealnim krvare-njem iz jednjaka, imajuÊi u vidu i vrijeme en-doskopske terapije u lijeËenju varicealnogkrvarenja. U istraæivanje je ukljuËen 101 ispita-nik s cirozom jetre, prosjeËne æivotne dobi 57godina, s endoskopski verificiranim krvare-njem iz varikoziteta jednjaka. NajËeπÊi uzrokciroze bio je virusni hepatitis u 73% ispitanika.72,3% ispitanika se prezentiralo hemate-

novosti iz medicinske literature

38

U usporedbi s bolesnicima koji nisuimali intra-arestni PCI, bolesnici s intra-arestnim PCI imali su znaËajnije veÊu πansupovrata spontanog srËanog ritma (100% pre-ma 60%), veÊu πansu skidanja s ECMO-a(59% prema 28%), preæivljavanja tijekomnajmanje 30 dana (36% prema 12%), i imalisu poæeljan neuroloπki ishod (33% prema4%).

Navedeni rezultati su opisani kod86 bolesnika s akutnim koronarnim sindro-mom. Hitna koronarna angiografija uËinjenaje 81-om bolesniku (94%). Intra-arestni PCIpokuπan je u 61 bolesnika (71%) i bio je us-pjeπan u 55 (90%).

Meu 30-dnevnim preæivjelima,vrijeme od kolapsa do poËetka ECMO-a biloje kraÊe (40 min naspram 54 min; p=0.002)i bio je vjerojatniji intra-arestni PCI (88%naspram 70%, p=0.04). Trideseto-dnevnipreæivjeli su takoer manje vjerojatno doæivjelivanbolniËki kardijalni arest.

IstraæivaËi navode da bi brzi ECMOplus intra-arestni PCI trebali biti razmotreniu odabranih bolesnika kao πto su oni kod kojihje bilo kraÊe vrijeme od provoena CPR-a dospajanja na ECMO. No Ëak i uz ECMO i intra-arestni PCI ishodi bolesnika i dalje ostaju loπi.

Vaæna su primarna i sekundarnaprevencija te drugi novi modaliteti lijeËenjakako bi se poboljπao ishod bolesnika nakonkardijalnog aresta.(Circulation 2012. doi: 10.1161/_CIRCULATIONAHA.111.067538)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

mezom i pojavom svjeæe krvi na nazogas-triËnu sondu. Ukupna stopa ponovljenogkrvarenja bila je 26% nakon 6 tjedana, te 30%nakon 3 mjeseca. Stopa mortaliteta bila je31,7% nakon 6 tjedana i 38,6% nakon 3 mje-seca. Autori istraæivanja naglaπavaju vaænostranog endoskopskog lijeËenja varicealnogkrvarenja - u prvih 12 sati - πto znaËajno re-ducira ponovno krvarenje i smanjuje stopumortaliteta kod pacijenata s hematemezomu Ëijoj je podlozi krvarenje iz varikoziteta jed-njaka. Najloπija prognoza glede pojave ranogponovljenog krvarenja i smrtnog ishoda uo-Ëena je kod zakaπnjele endoskopske terapije.Indikatori ponovnog krvarenja su visoki MELDzbroj, portalna venska tromboza i zakaπnjelaendoskopija kod hospitaliziranih pacijenata,a indikatori smrtnog ishoda su hepatocelu-larni karcinom i visoki MELD zbroj. (J Hepatol., kolovoz 2012.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•ECMO i PCIpoboljπavaju ishodnakon kardijalnog aresta

• Skupina japanskih istraæivaËanavodi da kada kardijalni arest ne odgovarana konvencionalnu kardiopulmonalnu resu-scitaciju (CPR), ekstrakorporalna membranskaoksigenacija (ECMO) i intra-arestna perkutanakoronarna intervencija (PCI) poboljπavajuishod.

•Razine laktata korelirajus prognozom bolesnika sasuspektnom infekcijom

• Kako bi analizirali vezu izmeurazine laktata u krvi i smrtnosti bolesnika sasuspektnom infekcijom, skupina istraæivaËapregledala je liste 2596 bolesnika primljenihputem hitne sluæbe sa suspektnom infekcijomkoji su imali izmjerene razine laktata u hitnojsluæbi. Ukupna bolniËka smrtnost bila je14.4%, a medijan inicijalne razine laktata bioje 2.1 mmol/L. Inicijalna razina laktata bila je>4 mmol/L u 17.6% bolesnika. Smrtnost jerasla kontinuirano tijekom kontinuumainkrementalnog porasta laktata, u rasponu od6% u bolesnika s razinama laktata <1.0mmol/L do 39% u bolesnika s razinamalaktata od 19 do 20 mmol/L.

Navedeno istraæivanje pokazuje dabolesnici sa suspektnom infekcijom koji imajulaktat <4 mmol/L i dalje imaju rizik umiranja,tako da ne treba bazirati procjenu teæinebolesti samo na vrijednosti laktata. A takoer,rizik smrtnosti raste s porastom razine laktataπto nalaæe prioritetnost resuscitacije bolesnikas viπim razinama laktata.(Acad Emerg Med. 2012;19:983.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•••••

• U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenihu uglednim inozemnim znanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Pevec B, Radulovic Pevec M, Stipic Markovic A, Batista I, Rijavec M, Silar M, Kosnik M, Korosec P. House Dust Mite-SpecificImmunotherapy Alters the Basal Expression of T Regulatory and FcåRI Pathway Genes. Int Arch Allergy Immunol. 2012 Jun21;159(3):287-296.Clinical Hospital Sveti Duh, Zagreb, Croatia.

KrznariÊ Z, VraneπiÊ Bender D, KunoviÊ A, Kekez D, Stimac D.Gutmicrobiota and obesity. Dig Dis. 2012;30(2):196-200.Department of Gastroenterology and Hepatology, School of Medicine, University of Zagreb,Croatia.

Cepika AM, Soldo Jureπa D, MoroviÊ Vergles J, Malenica B, Santak M, KapitanoviÊ S, Mayer M, AniÊ B, SentiÊ M, Gagro A. Decreasein circulating DNA, IL-10 and BAFF levels in newly-diagnosed SLE patients after corticosteroid and chloroquinetreatment. CellImmunol. 2012;276(1-2):196-203.Department of Pediatrics, Children's Hospital Zagreb, Croatia; Department for Research and Development, Institute of Immunology,Croatia.

LaziÊ E, JeluπiÊ M, GrËeviÊ D, MaruπiÊ A, KovaËiÊ N. Osteoblastogenesis from synovial fluid-derived cells is related to the type andseverity of juvenile idiopathic arthritis. Arthritis Res Ther. 2012 Jun 12;14(3):R139.Laboratory for Molecular Immunology, University of Zagreb School of Medicine, Croatia.

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

naπi lijeËnici u inozemstvu

40

Njena je smrt je izazvala u meninepovjerenje u lijeËenje pomoÊu krvi. Na krvsam gledao kao na tjelesni organ, a transfu-zijama krvi izvode se nekontrolirane trans-plantacije organa.

SljedeÊe loπe iskustvo s transfuzi-jama krvi stekao sam kada sam kao lijeËniktransportirao iz rata zahvaÊenog podruËjakritiËne i teπko bolesne pacijente u razne hr-vatske klinike i medicinske ustanove.

Za neke onkoloπke pacijente i poli-traumatizirane bolesnike s teπkim ratnim oz-ljedama uzrokovalo je nekritiËko davanje krvisamo dodatne komplikacije lijeËenja.

Ova iskustva pomogla su mi da rea-liziram neke projekte beskrvne medicine teda dugogodiπnja beskrvna kliniËka iskustvaiz SAD-a, Velike Britanije i EU-a prenesem ioæivim u hrvatskom zdravstvu.

••• S kakvim ste se poteπkoÊamasuoËili na poËetku?

• Na poËetku to nije bilo nimalojednostavno. Prva dva Ëlanka „Bestransfu-zijsko lijeËenje" i „Krv kao lijek, da ili ne?" obja-vio sam u Vaπim LijeËniËkim novinama 1999.

Nisam imao puno iskustva u pisa-nju za medicinske Ëasopise. Najteæe je biloprevoenje nekih engleskih termina na hrvat-ski, npr. engleski „bloodless" znaËilo je za me-ne „beskrvna", ali za neke lektore „bestrans-fuzijska". Za toËne termine pomogao mi jeInstitut za hrvatski jezik u Zagrebu.

Zagovornici iskljuËivo transfuzijekrvi reagirali su odmah nakon objavljenihËlanaka u LN-u.

Jedan od poznatih transfuziologau sljedeÊem se broju LN-a kritiËki osvrnuo namoj Ëlanak i na beskrvne aktivnosti. No, takvasu me iskustva pripremila i na negativnereakcije i kritike. Neki su mi govorili da samza psihijatriju.

••• Bili ste tajnik Hrvatskog druπtvaza unapreenje beskrvnog lijeËenja (HDUBL).Molim Vas ukratko rezimirajte njegov rad iuspjehe.

• Druπtvo je osnovano 2004. u Za-grebu. Predsjednik je bio prim. dr. Ivo Rad-man iz Zavoda za hematologiju KBC-a Za-greb, dopredsjednica prim. mr. sc. BrankaGolubiÊ ΔepuliÊ iz Zavoda za transfuziologijuKBC-a Zagreb, a ja sam bio tajnik. S prim.Radmanom i prim. GolubiÊ ΔepuliÊ veæe menekoliko nezaboravnih godina izvanrednesuradnje.

Od 2004. do 2006. Druπtvo je or-ganiziralo deset simpozija u razliËitim bol-nicama u Hrvatskoj. Godine 2005. smo u ho-telu Westin u Zagrebu organizirali Ëetvero-dnevni meunarodni kongres beskrvne me-dicine, na kojem je sudjelovalo oko 500 lijeË-nika iz viπe od 20 zemalja, meu njima i svisvjetski ugledni struËnjaci beskrvne medicine.Program i sam kongres stvarno je bilo malohrvatsko Ëudo. U listopadu 2005. u BeËu jenaπe druπtvo bilo pozvano na kongres bes-krvne medicine, koji je organiziralo austrijskodruπtvo (Medical Society for Blood Mana-gement; www.bloodmanagement.org). Krat-ko nakon mog preseljenja aktivnosti HDUBL-a su se postupno ugasile.

••• Jehovini svjedoci su poznati poapsolutnom odbijanju transfuzije krvi. Je li bes-krvna medicina samo za njih?

• Od pacijenata Jehovinih svjedokamnogo se toga nauËilo; zahvaljujuÊi njimaomoguÊen je napredak u beskrvnom lijeËenju.Beskrvna medicina je za sve pacijente, bez

••• LijeËniËke novine su prije 13 go-dina objavile Vaπe prve i potom mnoge drugeËlanke o beskrvnoj medicini sve do Vaπeg od-laska u inozemstvo. Gdje ste radili prije toga?

• Nekoliko godina radio sam uUstanovi za hitnu medicinsku pomoÊ u Za-grebu. Jednom prilikom, dok smo vozilomHMP-a jurili na jednu intervenciju zadobiosam ozljede vratne kraljeænice. Zbog herni-jacije diska cervikalne kraljeænice posao naterenu u HMP-u viπe nije bio za mene. PronaÊinovo radno mjesto u Zagrebu bilo je gotovonemoguÊe. Zbog predrasuda prema mojimaktivnostima u beskrvnoj medicini mnogavrata bila su zatvorena. U vrijeme kada jeHrvatskoj nedostajalo lijeËnika, bio sam sre-tan da sam mogao i samo nekoliko mjesecibiti na zamjenama u ordinacijama opÊemedicine u Zagrebu.

••• Zaπto ste izabrali »eπku repu-bliku?

• Hrvatsko druπtvo za unapreenjebeskrvnog lijeËenja bilo je u travnju 2005.pozvano u Prag na kongres Meunarodnogdruπtva alternativa transfuziji (The Networkfor Advancement of Transfusion Alternatives-NATA; www.nataonline.com). Na tom samkongresu upoznao svoju danaπnju suprugu,radiologinju iz »eπke. PoËetkom 2006. oæenilismo se, kratko vrijeme æivjeli u Zagrebu, azatim se preselili u Brno, »eπka.

••• ©to Vas je dovelo na put bes-krvne medicine?

• Nakon studija medicine upoznaosam se s tragiËnim posljedicama lijeËenjatransfuzijom krvi.

U jednoj klinici moja majka je na-kon transfuzije krvi dobila teπku posttrans-fuzijsku purpuru, a od razvijenih komplikacijaje kratko nakon toga umrla.

Dr. Josip Slipac,Intervju

Razgovarao Æeljko Poljak, urednik

protagonist „beskrvne" medicine,Brno, »eπka Republika

Dr. Josip Slipac

naπi lijeËnici u inozemstvu

41

••• Je li Vam nedostajalo Hrvatskodruπtvo za unaprjeenje beskrvnog lijeËenja?

• IspoËetka jeste. Godine 2008.otvorio sam Ëeπku web stranicu beskrvne me-dicine (www.bloodless.wz.cz), koja je za-nimljiva i dobro posjeÊena. Krajem 2008. os-novali smo »eπko druπtvo beskrvne medicine(CSBM). Predsjednik je doc. dr. Ivan »undrle,CSc., dugogodiπnji anesteziolog u Univer-zitetskoj klinici u Brnu; dopredsjednik je dr.Bronislav Stibor, anesteziolog iz Brna, za-poslen u Landesklinikum Baden bei Wien; jasam znanstveni tajnik druπtva. Za manje odËetiri godine organizirali smo 16 simpozija urazliËitim bolnicama u »eπkoj.

ikakve razlike. Jehovini svjedoci iz biblijskihrazloga ne primaju transfuziju krvi. U Biblijise na viπe mjesta nalazi zabrana primanja krvi,koja se odnosi i na primjenu krvi u lijeËenju.Jehovini svjedoci su samo ljudi, koji kao i svidrugi, obolijevaju i trebaju lijeËenje. Od lijeË-nika traæe da poπtuju njihovu æelju da ih selijeËi iskljuËivo bez primjene krvi i krvnih de-rivata.

••• Kako ste prezentirali svoje pro-jekte beskrvne medicine?

• Godine 2003. izdao sam u sura-dnji s Medicinskom nakladom u Zagrebu prvoizdanje „Beskrvne medicine".

Knjiga mi je omoguÊila prezen-taciju beskrvne medicine putem Hrvatskeradio televizije, Hrvatskog radija i Radio Slje-me, u Ëijim sam emisijama s temom beskrvnamedicina gostovao viπe puta. Hrvatska javnostinformacije o ovoj tematici dobila je i putemËlanaka u dnevnom tisku.

••• Kakvo je bilo stanje s beskrvnommedicinom u »eπkoj u vrijeme Vaπeg dolaska?

• U »eπkoj i susjednoj SlovaËkojnije bilo nikakvih projekata beskrvne me-dicine. U »eπkoj bilo je raπireno glediπte daje krv Ëeπkog Ëovjeka najmanje riziËna u ci-jelom svijetu, a vrlo Ëesto organiziraju se mno-ge akcije darivanja krvi. Darivanje krvi je po-kazatelj solidarnosti i dobrog djela premaljudima u nevolji.

••• Jeste li nastavili sa svojim aktiv-nostima u »eπkoj?

• Da. U ljeto 2007. izdavaËkamedicinska kuÊa Triton u Pragu pokazala jezanimanje za revidirano hrvatsko izdanje mojeknjige „Beskrvna medicina" na Ëeπkom jeziku.Prvo Ëeπko izdanje tiskano je u listopadu2008. u nakladi od 1000 primjeraka.

••• Kako su na to reagirali Ëeπki li-jeËnici?

• Ranije steËeno dugogodiπnje is-kustvo iz Hrvatske primijenio sam u »eπkoj ibio ugodno iznenaen. Tema nije podizalanegativne tenzije meu lijeËnicima.

Ugledni Ëeπki lijeËnici pomogli sumi oko izdavanja knjige, medicinski Ëasopisiobjavili viπe od 30 mojih struËnih Ëlanaka(neki od Ëlanaka i pod naslovom specijalnidio), kao i citate iz moje knjige i mnoge re-klame o izdavanju knjige.

Za manje od dvije godine prvoËeπko izdanje bilo je rasprodano. Drugo Ëeπkoaktualizirano izdanje knjige tiskano je 2011.i dobro se prodaje.

Naπe druπtvo usko surauje s »eπ-kim druπtvom za anesteziologiju, reanimacijui intenzivnu medicinu, »eπkoslovaËkim druπ-tvom za sepsu i joπ nekima.

••• Kakvo je danas stanje s beskrv-nom medicinom u »eπkoj?

• Danas u »eπkoj nije problem naÊilijeËnike koji imaju iskustvo u beskrvnomlijeËenju. Suvremena i moderna medicinskaoprema ne nalazi se samo u velikim centrima,nego su i bolnice u manjim mjestima dobroopremljene i imaju struËne kadrove.

••• Kako biste ocijenili Ëeπko zdrav-stvo?

• »eπki zdravstveni sustav dobro jeorganiziran i prilagoen potrebama pacijenta.Pacijent besplatno dobije kvalitetnu zdrav-stvenu skrb. Na lijeËenju ljudi se ne πtedi, npr.pretrage kao πto su CT, NMR, PET CT i sliËno,izvode se rutinski i bez dugog Ëekanja.

Pacijent i bez mnoπtva uputnicaobavlja sve potrebne kontrolne preglede ipretrage. LijeËnike se ne moæe kupiti novcem.Za lijeËnike su najvaæniji rezultati lijeËenja, ane novac pacijenta. Novac lijeËnici traæe oddræave.

»esi rado i Ëesto diskutiraju ozdravlju, a jedan drugom preporuËuju dobrei kvalitetne lijeËnike. LijeËniku puno znaËi mi-πljenje pacijenta o njemu i njegovoj struËnosti.

••• Vaπe druπtvo planira takoersimpozije i u susjednoj SlovaËkoj. Planirate limoæda obnoviti aktivnosti beskrvne medicinei u Hrvatskoj?

• Zbog dobre suradnje, srodnostiizmeu Ëeπkog i slovaËkog jezika, u tijeku supripreme simpozija naπeg druπtva i u Bra-tislavi, SlovaËka. ©to se tiËe aktivnosti u Hr-vatskoj, nakon nekoliko godina ponovno jeaktualiziran hrvatski website beskrvne me-dicine (www.beskrvna.czweb.org).

O nekim drugim planovima i pro-jektima joπ ne mogu govoriti, ali i ovo prisje-Êanje na aktivnosti i put beskrvne medicineza mene osobno je povratak beskrvne medi-cine na hrvatsku medicinsku scenu.

E-adresa autora: beskrvna@tiscali.cz•••••

iz povijesti medicine

42

BuduÊi da su bili jedini s medicin-skim znanjem na brodu, mornariËki kirurzi ni-su rjeπavali samo kirurπke probleme nego sui zamjenjivali sve tri vrste lijeËnika.

U Nelsonovo doba mornariËki ki-rurzi nisu samo amputirali ekstremitete, pililikosti i vadili zube. Sir William Dillon je zasvog kirurga Thomasa Greya izjavio: „Iakovrlo uËen, bio je kratkovidan, s defektom najednom oku - tako da se nismo previπe uzdaliu njegovu sposobnost izvoenja amputacija."Pojedini mornariËki kirurzi su razmiπljali znan-stveno i nastojali su unaprijediti svoju pro-fesiju.

Da bi postali mornariËki kirurzi, naj-prije su morali „πegrtovati" kod kirurga na ko-pnu. Dio vremena je trebalo provesti na sve-uËiliπtu ili u lokalnoj bolnici radi uËenja anato-mije, fiziologije i farmakologije. Ipak, vrlomalo njih je pristupilo sveuËiliπtu. Kada suprikupili dovoljno znanja pristupili bi na ispitKirurπkog druπtva u Londonu.

Dnevnik kirurga Petera Cullenasadræi opis ispita koji je bio odræan 1789. go-dine u Kirurπkoj dvorani u Old Baileyu blizuNewgatea: „... pouzdano i potpuno temeljitoje nauËio sva potrebna pitanja i sluËajeve kojisu mu bili zadani... ispitivaË je postavljao pi-tanja iz anatomije, fiziologije i kirurgije, kaoi o vaænim kirurπkim sluËajevima i bolestima,i o tome kako Êe ih lijeËiti.

IspitivaË je bio posve zadovoljanznanjem gospodina Cullena i doveo ga je dosredine stola, gdje je predsjednik ispitne ko-misije traæio od gospodina Cullena da mu platijednu gvineju kao honorar za polaganja is-pita." Ispitna komisija Druπtva kirurga nadaljeizvjeπtava Mornaricu da je novopromoviranikirurg spreman za sluæenje na brodu Nje-govog VeliËanstva. Samo najbolji su postajalibrodski kirurzi, dok je veÊina imenovana kirur-πkim pomoÊnicima prve, druge ili treÊe klase.Druπtvo kirurga je toËno specificiralo kojeinstrumente je potrebno nabaviti i ponijeti naplovidbu. Kirurzi su bili obavezni kupiti svojevlastite instrumente, kao i sanduk s lijekovima.

Mjesto za medicinsku djelatnost,prostor za operacije i kabina kirurga Ëesto subili u potpalublju, ispod razine mora. Bilo jemraËno, zaguπljivo od brodske kaljuæe. Donjapaluba je prisiljavala kirurga da bude stalnoprignut. Ipak je to bilo relativno sigurno mje-sto prilikom pomorske bitke, veliki i teπki to-povi na donjoj palubi grmjeli su iznad glavekirurga, πto baπ i nije bio previπe miran radniokoliπ. Kada brod nije bio u ratnim zbivanjima,brodska bolnica je obiËno bila smjeπtena napalubi i sastojala se od nekoliko odjeljaka sviπe svjetla i zraka.

MornariËki kirurzi bili su obaveznivoditi na svakom putovanju detaljnu medi-cinsku dokumentaciju, kako za potrebe Admir-aliteta, tako i za potrebe Kraljevskog kirurπkogdruπtva. Dokumentacija je uvaæavala propisanistandardni format s nazivom broda i razdob-ljem praÊenja. Stranice su bile vertikalno podi-jeljene na πest kolumni: ime, dob i zvanje bo-lesnika; kada i gdje je stavljen na bolesniËkulistu; opis sluËaja; simptomi i lijeËenje boles-nika; kada je otpuπten iz sluæbe, umro ili upu-Êen u bolnicu; napomene.

Saæetak brodske medicinske doku-mentacije prikazan je u tablici 1. s brojem bo-lesnika kategoriziranih prema tegobama.U 15 sveænjeva dokumentacije naeno je 39dnevnika koja je vodilo 26 mornariËkih kirurgana 13 razliËitih brodova. Izdvojeno je 446bolesniËkih lista s uroloπkim (genitourinarnim)simptomima.

Ratni brodovi se klasificiraju s ob-zirom na veliËinu i broj topova, koji je variraoizmeu 2 do 104 (na brodu "Victory"). O vrstibroda je ovisio i broj ljudstva.

• Od ukupno 446 sluËajeva genito-urinarnih bolesti opisanih u 39 svezaka kra-ljevih mornariËkih kirurga u razdoblju od 8.prosinca 1796. do 31. kolovoza 1810. veÊinasluËajeva (76%) moæe e izravno pripisati ve-neriËnim bolestima. MornariËki kirurzi suuglavnom genitourinarne bolesti zbrinjavalikonzervativno, higijensko-dijetetskim mje-rama i lijekovima. Tek su u pojedinim sluËaje-vima primjenjivali intervencije poput uretral-ne dilatacije, kateteriziranja, suprapubiËnedrenaæe i otvorenih kirurπkih zahvata.

ProuËavanjem medicinske doku-mentacije Kraljevske mornarice u doba ad-mirala Nelsona dobiven je kratki pregledzdravstvene skrbi na brodovima. Naeni surazliËiti opisi sluËajeva genitourinarnih bo-lesti. MornariËki kirurzi imali su πirok dijapa-zon rada, od aplikacije æivine masti na vene-riËna mjesta do ekstrakcije gelera usred po-morske bitke.

Kraljevski mornariËki kirurzi za vri-jeme Napoleonovih ratova (1793.-1815.) bilisu odgovorni za zdravstvenu skrb posade iputnika na svojim brodovima. U to doba jena kopnu bila tripartitna zdravstvena skrb.LijeËnici s medicinskom diplomom bili suËlanovi elitnog Druπtva lijeËnika. Oni su lijeËili„unutraπnje bolesti" prema tada vaæeÊim kla-siËnim principima. Londonski farmaceuti ob-jedinjeni u Druπtvo farmaceuta tada su bilinajbliæi ekvivalentu danaπnjih lijeËnika opÊeprakse. Propisivali su lijekove za veÊinu bo-lesti. Kirurzi su bili vjeπti u lijeËenju „vanjskihbolesti": prijeloma, uganuÊa i gnojnih Ëireva.Izvodili su amputacije, kao i neke drugekirurπke zahvate.

Genitourinarnamedicina uengleskoj mornariciu doba admiralaNelsonaPiπe: znanstveni savjetnik Silvio Altarac, spec. urolog

AdmiralNelson

iz povijesti medicine

43

VeneriËne bolesti

Ukupno je bilo 338 sluËajeva vene-riËnih bolesti. U to vrijeme su se veneriËne bo-lesti jednostavno dijelile na gonoreju i sifilis.Pouzdana dijagnoza je postavljena u 104sluËaja gonoreje i 66 sluËaja sifilisa. Prepoznatisu i sekundarni simptomi sifilisa.

U ono doba se sifilis opÊenito lijeËioæivom u obliku koloidnih ili jodidnih soli, od-nosno pomoÊu masti. »esto se koristila oto-pina pod nazivom "Calomel" (æivin klorid),

Biljeæenje dokumentacije bilo je uprosjeku 364 dana (18-695 dana). Dob bole-snika na brodu iznosila je prosjeËno 25 godina(15-52 godine). Od ukupno 446 sluËaja 343su bila mornari, 12 niæi Ëasnici, 15 viπi Ëasnicii 30 prateÊe osoblje (npr. sluæbenici i kuhari).

U 403 sluËaja je zabiljeæen datumprijema i otpusta s bolesniËke liste. Medijanvremena provedenog na bolniËkoj listi zboguroloπkih bolesti bio je 22 dana (1-172 dana).

Najdulje je na listi bio kormilarWilliam Flood zbog veneriËnog ulkusa u pre-poni i kasnije je premjeπten u bolnicu. Sim-ptomi su bili redovito praÊeni i rasporeenisu u skupine: veneriËne bolesti, penilna pa-tologija, bolnost i otok skrotuma, urinarnisimptomi i retencija, nefrolitijaza i trauma.

kao i pripravci "Saturine", "Lunar caustic" ili"Clap balsam."

Pomorci su najËeπÊe imali multiplesimptome. U 94 sluËaja je naen bezbolniotok limfnih Ëvorova u preponi (bubon), a u60 sluËajeva veneriËni bezbolni Ëirevi (tvrdiËankir) na penisu, u ædrijelu, preponi, na no-gama, perineumu, grudima ili drugdje po tije-lu. U πest sluËajeva nije toËno navedeno mje-sto veneriËnih ulkusa. U 19 sluËajeva je opisa-na koæna eflorescencija pod nazivom „svrbeækoæe." Osip na koæi najprije je bio ruæiËast, za-tim tamnocrven i naposljetku se transformiraou ËvoriÊe.

TipiËni je bio sluËaj 23-godiπnjegmornara Jasona Darlinga na brodu "Albion"koji je imao tvrdi Ëankir na glansu penisa i naprepuciju, te otok u preponi. Ti su se simptomijavili 10 dana nakon πto je „bio s djevojkom"ipotom je imao „probleme s hodanjem."LijeËen je æivom u obliku masti (preparat "Lu-nar caustic"). Mornar Thomas Cocksley bioje bolestan 11 mjeseci prije nego je na brod"Seahorse" stigao novi mornariËki kirurg Tho-mas Eshelby. Cocksley je imao veneriËni tvrdiËankir u preponi i analnu fistulu. Troπio jepreveliku koliËinu preparata æive i Eshelby gaje uputio u bolnicu Haslar. Taj problem je ras-pravio s dr. Falckom, pomorskim medicinskimnastavnikom, koji ga je upozorio na πtetneposljedice zbog prekomjernog koriπtenja æive.»esto se æiva rabila predugo i u prevelikimdozama, izazivajuÊi u tretiranih bolesnika pre-komjernu salivaciju. Dr. Falck je upozorio daje æiva u tako visokim dozama otrov. Parry,kirurg na brodu "Adventure", zapisao je da seæiva ne bi trebala davati za gonoreju, veÊ samoza sifilis ukoliko se pojavi kao tvrdi Ëankir ilibuboni. Gonoreja je lijeËena mirovanjem i

Tablica 1. Broj prijama u brodsku bolnicu

s obzirom na kategoriju bolesti

Intermitentna groznica 237

Kontinuirana groznica 342

ÆuËna groznica (kolecistitis) 42

Kataralna groznica 122

VeneriËne bolesti 313

Proljev 262

Skorbut 438

»ir 420

Rane i nesreÊe 389

Reumatizam 108

Pneumonija 92

William Beatty,

kirurg

u trafalgarskoj

bitci

Nelsonov pad

iz povijesti medicine

44

I pored toga, bolesnik nije dao „pri-stanak za kirurπki zahvat" tako da je sljedeÊadva mjeseca bio na bolesniËkoj listi.

Bol i otok skrotuma

Bolan i oteËen testis Ëesto je bio po-sljedica orhiepididimitisa, sekundarno zbogspolno prenosive bolesti. Naeno je 30 slu-Ëajeva s oteËenim testisom, 15 s kilom te 17„reaktivnih hidrokela" zbog veneriËnog orhi-tisa. LijeËilo se elevacijom testisa, oblozimaod mlijeka i æivom. Takva hidrokela se razliko-vala od hidrokele tunike vaginalis ili vodenekile „kroz koju se mogla vidjeti svjetlostsvijeÊe." Otok skrotuma bio je Ëest u mornarakoji su se penjali na osmatraËnicu i zatimspuπtali niz uæe. Kila je bila posljedica teπkograda mornara. Na brodu bi uklijeπtene kile

reæimom hlaenja. Traæio je da bolesnik nejede niti ne pije niπta πto podiæe tjelesnu tem-peraturu, kao vino, zaËine, luk ili meso. Um-jesto toga je bolesnicima davana jeËmenakaπa ili mlijeko.

»esto su propisivane injekcije ad-stringentnim sredstvom kao πto je bijeli vitriol(cinkov sulfat) ili jeËmena voda pod prepucijili u mokraÊnu cijev. Van de Burgh je pre-poruËivao mjeπavinu Epsomovih soli i olova,kao i kauËuk.

Epidemije veneriËnih bolesti bile suËeste kad je brod bio u luci. Tada bi mornariimali priliku biti s lokalnim æenama na kopnu,a katkada bi i æene dolazile na brod. Medi-cinski priruËnik bi savjetovao mornare da pre-ventivno „nakon spolnog odnosa operu penismekom spuævom i æutim sapunom."

Penilna patologija

Bilo je opisano 30 sluËajeva fimozei 19 sluËajeva parafimoze. Zadebljanje trupapenisa i bolne erekcije opisane su u 14 sluËa-jeva. Moglo bi se raditi ili o prijapizmu ili oupalnoj infiltraciji trupa penisa, a gotovo uvi-jek je to stanje bilo povezano s veneriËnominfekcijom. LijeËenje se provodilo kamforo-vom i æivinom masti. Katkada se zbog bolovadavao i opijum prije odlaska na spavanje.

Fimoza i parafimoza najËeπÊe selijeËila konzervativno, æivinom masti ili "Calo-melom," a rijetka kirurπki. John Burrows sbroda "Seahorse" zabiljeæio je da je nakonodstranjenja prepucija zbog veneriËne fimozenastao takav oæiljak da je mokraÊa jedva iz-lazila. U mornara Duncana s broda "Achille"fimoza je bila toliko izraæena da je nije bilomoguÊe πpricom za ispiranje uÊi u mokraÊnucijev.

tretirali toplim kupkama, opijumom i poku-πajem manualne repozicije svakih osam sati,a tek bi u sluËaju neuspjeha bio indiciran ki-rurπki zahvat. Van de Burgh je upozoravao daje neizbjeæan smrtni ishod ako se inkarceracijane rijeπi u roku od 36 sati. Mornari s velikomrecidivnom kilom otpuπtali bi se iz sluæbe naratnom brodu kao nesposobni za obavljanjesvoje duænosti.

Tridesetidvogodiπnji Martin McDonald æalio se na 3-godiπnje testikularnesmetnje nakon traume skrotuma. Kirurg Cha-rles Cudlipp je naπao „epididimis i testis...zamijenjen tumorskom masom, πto bi mogaobiti maligni tumor, kalcificirani hematom ilituberkuloza." Otpustio je bolesnika iz sluæbei preporuËio mu da na kopnu uËini orhidekto-miju, πto mu je jedina „πansa."

Urinarni simptomi i retencija

Oteæano i bolno mokrenje naenoje u 23 bolesnika. U 18 bolesnika je upotri-jebljen termin „dizurija." U 24 sluËaja naenje uretralni iscjedak kao dijagnostiËki znakgonoreje. U πest muπkaraca je utvrena uri-narna retencija.

Pedesetdvogodiπnji mornar JosephGermain je imao urinarnu retenciju, πto je nje-gov kirurg pripisao „dobi bolesnika," odnosnobenignoj hiperplaziji prostate. U pet sluËajevaje bila postavljena dijagnoza strikture uretre,najËeπÊe kao posljedica kroniËne gonoreje.Pomorcu Grahamu s broda "Albion" je buæira-njem dilatirana uretra. Kirurzi su na broduosim buæija imali srebrne i gumene katetere.Ipak se prije postavljanja katetera pokuπavalos toplim kupkama ili toplim oblozima.

Benjamin Gagen je zadobio uda-rac u preponu, nakon Ëega nije mogao mo-

iz povijesti medicine

45

U pet sluËajeva je bila postavljenadijagnoza nefritisa. Joseph Daykens, krojaËna brodu "Albion" imao je, primjerice, bolovelumbalno, zimicu, tresavicu i zamuÊen urinneugodnog mirisa, πto odgovara pijelone-fritisu. U pet je sluËajeva bila postavljena dija-gnoza renalnih kolika. Na primjer, mornarThomas Russel s broda "Alkmaar" je imaobolove lumbalno i u testisima bez vidljive bo-lesti testisa. Nije imao apetit i povraÊao je.Dobio je opijum zbog bolova i upuÊen je ubolnicu.

Trauma

Posao na brodu bio je teæak, zahti-jevao je snagu, izdræljivost i osjeÊaj za ravno-teæu. Brodovi su bili opasno mjesto za æivot iza rad. Zabiljeæena su 22 sluËaja genitouri-narne traume, od Ëega 12 udaraca u testis, 2u preponu i 2 u slabinsko podruËje. U tri slu-Ëaja prepona je ozlijeena rogom æivotinja,buduÊi su nerijetko i æivotinje bile prevoæenebrodom. U jednom sluËaju je trauma

kriti. Najprije je lijeËen puπtanjem krvi, kliz-mom, toplim kupkama i opijatima, zatim jekirurg Robert Tainish utvrdio: „KonaËno jepravo vrijeme i za kateter." Nakon gotovo dvamjeseca bolesnik je premjeπten u bolnicu.

Kirurzi su provodili i vanjsku deri-vaciju urina troakarom pomoÊu tri pristupa:(1) suprapubiËno, (2) perinealno ili (3) anal-no. U Johna Brimmera s broda "Alfred" nije sebuæiranjem moglo doÊi do mokraÊnog mje-hura te je „otvoren mokraÊni mjehur iznadpubiËne simfize i odstranjeno je preko 3 litreurina." I pored intervencije, pomorac je ubrzoumro. Obdukcijom je naena opseæna upalamokraÊnog mjehura te gangrena skrotumai uretre. MoguÊi uzrok smrti mogla je biti iFournierova gangrena.

U 50-godiπnjeg Jamesa Williamsas broda "Alfred" stacioniranog u ZapadnojIndiji mokraÊa je bila poput „sapunice." Pre-baËen je u bolnicu na kopnu. Najvjerojatnijeje imao pneumaturiju zbog enterovezikalnefistule.

Nefrolitijaza

Jedino moguÊe lijeËenje kamenacau mokraÊnom mjehuru u XVIII stoljeÊu bila jelitotomija. Prije litotomije se obiËno poku-πavalo s toplim kupkama i puπtanjem krvi.Manji kamenci se stvaraju u bubregu i mogu„ispasti" u ureter. Prolaæenje kamenca urete-rom se kliniËki oËituje kao urokolika.

skrotuma bila izazvana komadom drveta, a udrugom puπËanom kuglom.

Dvadesetiosmogodiπnji mornarMichael Chris je prilikom pada s ljestava zado-bio udarac u perineum. Skrotum mu je najprijebio znaËajno otekao, a poslije je ulcerirao. Mi-rovao je u mreæi za leæanje uz suspenziju skro-tuma i obloge. VraÊen je natrag na duænostkao „zdrav." U sluËaju veneriËnog ulkusa bo-lesnici bi bili upuÊeni u bolnicu na tretman æi-vom. Patrick Wade s broda "Aboukir" je tako-er zbog udarca u skrotum upuÊen u bolnicu,gdje je lijeËen pijavicama radi smanjenjaotoka.

Pomorski doËasnik Francis Bazzeje pogoen puπËanom kuglom u bici kod Ca-diza. Kugla je uπla u desno bedro u blizini veli-kog trohantera, proπla kroz nogu i zavrπila uskrotumu. Kirurg je redovito previjao ranu 39dana u odjelu za bolesne na brodu i bolesnikse potpuno oporavio te se vratio u sluæbu.

»este su bile ozljede od krhotina upomorskim bitkama. Topovska kugla koja biprobila drvenu konstrukciju broda izazivala biteπke, katkada i smrtonosne ozljede od krho-tina. Magnus Bloom je 11. listopada 1797.tijekom pomorske bitke kod Camperdownazadobio udarac krhotinom u skrotum. Bloomje bio jedan od 90 ranjenih tijekom bitke. Ob-radio ga je kirurg Robert Young na brodu"Ardent." Tri dana poslije Bloom je bio „jedanod sretnika koji su se u razmjerno dobromstanju iskrcali na kopno, uz klicanje razdra-ganog mnoπtva."

•••••

Nelsonova smrt

Nelsonovspomenik na

Trafalgar square-uu Londonu

medicopolis

Prof. dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ

se novim generacijama. Najstariji eksponatizloæbe je botanika Hyeronimusa Bocka iz 16.stoljeÊa, kojoj su se kao svojevrsnoj bibliji uza-stopno vraÊale generacije studenata farmacije,medicine, lijeËnika i farmaceuta. Uz navedenoi naπi nastavnici pripremaju svoja nastavnapomagala, crteæe skripta i repetitorije. Prviput je javnosti prezentirano nekoliko raritetnihuËila: VrgoËeva rukopisna skripta s crteæimaza vjeæbe iz farmakognozije, blok DomËevihcrteæa u olovci za studente, ali i repetitorijza vjeæbeniËki tirocinijum Kreπimira FibiÊa.

Struci pri ruci bili su i priruËnici u lje-karnama i herbariji, a izloæene su i ljekarniËkeknjige s rukopisnim ispisom svih izdanih li-jekova i njihovih receptura. Jav-nosti su predstavljena i pri-ruËna, dæepna izdanja za upo-rabu lijeËnika iz 18., 19. i prvepolovine 20. stoljeÊa, a zagre-baËka izloæba, baπ kao i onaaberdeenska, podastire i oda-bir farmakopeja koje sadræepopise lijekova te propise onjihovoj izradi, kontroli ka-kvoÊe i uporabi. Farmako-peje su mjerilo razine znan-stvenog razvoja farmacije,medicine, ali i ostalih pri-rodnih znanosti. One su ne-rijetko, kao πto je to bio slu-Ëaj s hrvatskom, odraz naci-onalne suverenosti.

Od posebnog jeznaËenja, stoga, prezen-tacija prvog Hrvatsko-sla-vonskog ljekopisa autoraprofesora Gustava Jane-Ëeka i Julija Domca, kojije otisnut na hrvatskom ilatinskom jeziku 1901.godine.

VeÊi dio izloæaka potjeËe iz Odsjekaza povijest medicinskih znanosti Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti, dok su ostali eks-ponati iz zbirke Farmaceutsko-biokemijskogfakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Suradnja ovihdviju ustanova u posljednje vrijeme se inten-zivirala i u sklopu zajedniËkih napora za rea-lizaciju projekta nacionalnog muzeja medicinei farmacije koji Êe, doe li do njegove reali-zacije, moÊi pruæati sliËne sadræaje hrvatskoji inozemnoj javnosti.

Izloæba je postavljena u povoduobiljeæavanja 130. obljetnice osnutka Farma-ceutsko-biokemijskog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu. Uz sve navedeno ona pokazuje dasmo i mi na ovim naπim prostorima posjedo-vali i posezali za knjigama i iznova im se vra-Êali. Njihov nam se sadræaj usijecao u memo-riju fiksirajuÊi toËno mjesto pojedine rijeËi,reËenice ili slike. Zbog tih smo knjiga upili zna-nje i uËili razumjeti, napredujuÊi u (samo) spo-znavanju.

Iz sliËnih smo afiniteta i potpunoneovisno jedni o drugima posegnuli za knjiæ-nim i rukopisnim fondom nacionalnih baπtinai koncipirali izloæbe: onu na zagrebaËkom ionu na aberdeenskom sveuËiliπtu.

I to su rijetki trenuci kada mi se uËinida nismo tako mali ni tako daleko od moÊnogi teπko nam doseænog svijeta.

stella@hazu.hr

• U jednim je dnevnim novinama,prije nekoliko tjedana, izaπao Ëlanak o tomekako Êe se na sveuËiliπtu u Aberdeenu 1. pro-sinca 2012. otvoriti izloæba farmakopeja, me-u kojima Êe biti izloæena i 500 godina staraknjiga Hortus Sanitatis. RijeË je o knjizi koja jedjelomiËno temeljena na latinskome prijevo-du njemaËkoga Herbariusa uz dodatak o æivo-tinjama, pticama, ribama i stijenama.

Ova je knjiga poznata kao jedna odnajutjecajnijih enciklopedija srednjovjekovnogmedicinskog znanja, za kojom se generaci-jama posezalo.

A da postoje knjige kojima se ne-prestano vraÊamo ili se od njih baπ nikada neodvajamo poznato je bez obzira na prostorili vrijeme u kojem æivimo. Hrvatska je, naime,na svome zagrebaËkom sveuËiliπtu ove godi-ne, nekoliko mjeseci prije Aberdeena, priredilasliËnu izloæbu. Pod poduæim nazivom U strucipri ruci - od ljekaruπa do farmakopeja/UsusretHrvatskom muzeju medicine i farmacije u osni-vanju osmiπljena je s ciljem da prezentira raz-liËite tipove priruËnika koji su podupirali prak-su lijeËnika, ljekarnika, studenata i vjeæbenika.

Meu odabranim izloπcima naπlose tako jedno od mnogih izdanja popularnopisanog djela Regimen sanitatis Salernitanumnastalog u 12. stoljeÊu. I prije nego li je done-sen u hrvatskome prijevodu Emerika PaviÊa(Flos medicinae sive scholae salernitanae deconservanda bona valetudine praecepta metri-ca, u Budimpeπti 1768.) kao naπ prvi prevedenimedicinski tekst, sadræaj se ovih pravila pre-nosio u naπe krajeve kroz napise mnogih lje-karuπa.

Tijekom 19. stoljeÊa dolazi do pro-cvata uËila, od impresivnih atlasa i ilustriranihudæbenika do trodimenzionalnih edukativnihmodela. Popularna su i skripta, skice i crteæi,koja kolaju iz ruke u ruku, posuuju se i preno-

U struci pri ruci- u povodudviju izloæbi

47

48

U tom su mjestu, prije viπe od 200godina, nastale osnove tada uzorno organi-ziranog zdravstva.

Godine 1800. grof Franjo Vojkfyovdje je osnovao mjesnu tvornicu glinenihproizvoda. Njegovi su radnici, kao rezultat iz-loæenosti teπkim i za zdravlje opasnim pos-lovima, Ëesto obolijevali.

Stoga je Vojkfy zatraæio od æupanij-skih vlasti osnivanje bolnice. Njegova ideja ni-je ostvarena, ali svakako je utjecala na daljnjitijek brige o zdravlju ovdaπnjeg stanovniπtva.

Tako iz starih spisa saznajemo dasu na to podruËje dolazili raditi lijeËnici iz Kra-pine i Varaædina. Bolji dani za sliku zdravlja

ovog mjesta zapoËinju s dolaskom uËiteljaOskara Wölfla, otkada se posveÊuje veÊa paæ-nja zdravlju πkolske djece. Godine 1918. osno-vana je πkolska kuhinja u kojoj su se besplatnohranila sva slabokrvna djeca. Takoer se pos-veÊuje paænja pojavi alkoholizma, higijeni izdravoj pitkoj vodi.

Odræavaju se predavanja i prikazujufilmovi o πtetnom djelovanju alkohola: flAlko-hol, piÊe, zloËin i strastfl i «Alkohol putuje, as njim putuju i parefl, kao i drugi edukativnifilmovi: «Ne pljuj na tlefl, «Sve o tuberkulozifl,«Muha je gadan kukacfl. Godine 1927. u πkoluse uvode tuπevi s toplom vodom gdje se jed-nom tjedno kupaju sva πkolska djeca.

Uz pomoÊ Higijenskog zavoda izZagreba, 1928. se na mjesnom trgu otvaraprvi higijenski bunar, prvi takve vrste u sjever-nom dijelu Hrvatske.

Sveti Kriæ ZaËretje prvog sluæbu-juÊeg lijeËnika dobiva 1928. Bio je to dr. JulijeLemberger iz Zagreba. Po njegovu dolaskuu πkoli se otvara πkolska ambulanta koja jetada bila jedina takve vrste u Hrvatskoj. U svo-joj je ambulanti dr. Lemberger obavljao i ma-nje kirurπke zahvate, a njegovo sluæbovanjeispunjeno medicinskim radom i prosvjeÊiva-njem naroda trajalo je 20 godina. Potom jeneko vrijeme Sveti Kriæ bez stalnog lijeËnika,a ponovo ga dobiva 1950. u osobi dr. Schö-rera.

• Vrlo aktivan Fizijatrijski tim iz Spe-cijalne bolnice za medicinsku rehabilitacijuKrapinske Toplice godinama se brine o dostoj-noj razini kvalitete komunikacije u timu te uodnosu s pacijentima. To je njihovo nastojanjedo sada iznjedrilo viπe uspjeπnih fizijatrijskihzajedniËkih projekata uz veliku zahvalnostpacijenata za njima organizirane interesantnei raznolike kulturno-zabavne sadræaje.

Proπloga su svibnja fizijatri, s pone-kim suradnikom i Ëlanom obitelji, krenuli namali, ali sadræajni izlet u Sveti Kriæ ZaËretje,ljupko mjestaπce nadomak Toplica. Izbor od-rediπta nije bio sluËajan veÊ su ga odredile ne-ke davne i sadaπnje poveznice.

Dr. Nada JaËmenica

Fizijatrijsko druæenjei kulturna baπtina

lijeËnici u slobodno vrijeme

S lijeva:

dr. Ksenija Petek

BuπeliÊ,

dr. Mira GrdoviÊ,

dr. Mirela NovakoviÊ,

dr. Nada JaËmenica,

dr. Vesna DragËeviÊ,

dr. Ljubo Suton,

dr. Jasminka Haluæan

Bariπa,

dr. Juraj Frajman,

ing. Drago Nadih,

dr. Marica Nadih

i dr. Mijo Hræina.

lijeËnici u slobodno vrijeme

49

lice marljivo i s velikom ljubavlju radili za svojudjecu te poput hrËaka skupljali i spaπavali odpropasti i zaborava stare predmete koji sadaËine impozantnu muzejsku zbirku.

Ona je danas na radost, u duπi i unasljedstvu njihove unuke Doroteje JaËmenicePuπenjak, brucoπice na Pravnom fakultetu iaktualne kustosice muzeja.

Slijedom tih spoznaja, fizijatri subili zahvalni i paæljivi posjetitelji ove oaze marai ljubavi prema povijesti, baπtini, zaviËaju tesvojoj djeci.

S interesom su razgledali bogatuzbirku oruæja koja seæe od kamenog doba,numizmatike, knjiga od rukom pisanog pri-mjerka iz 16. stoljeÊa nadalje, razliËite doku-mentacije mahom na latinskom jeziku pa ione sa zanimljivom medicinskom tematikom.

Bilo je tu i raznih ukrasnih i uporab-nih predmeta, namjeπtaja i slika. Kada je sastarog gramofona «na navijanjefl krenulaglazba, niti plesa nije nedostajalo.

Nakon πto je zvuËna peristaltika ve-selo i simpatiËno druπtvo vratila u stvarnost,uslijedio je fizijatrijski ruËak u obliænjem res-toranu odliËne kuhinje te zanimljivog i osebuj-nog interijera. Kako je restoran smjeπten usredvelikog trgovaËkog centra na otvorenom,fizijatrijske su moædane vijuge izlazeÊi iz svojihhipoglikemija poæeljele i poneπto kupiti, a on-da se druπtvo zaputilo svojim domovima.

Bio je to umirovljeni domobranskilijeËnik iz Zagreba, veliki zaljubljenik u pri-rodu, osobito planine. Poznat je po tome πtose u dijagnostici oslanjao na dodir prstima isluπanje golim uhom. Njega je zamijenio dr.Selimir Mateπa koji se, osim za medicinu,zanimao i za πport te je ovdje osnovao prviklub hokeja na travi, koji se kasnije njegovaodo visokog treÊeg mjesta u Jugoslaviji.

Zdravstvena sluæba ovog podruËjadoæivljava poseban uzlet 60-ih godina dvade-setoga stoljeÊa dolaskom dr. ZvonimiraKralja.

Neko je vrijeme ambulanta dr.Lembergera bila smjeπtena u velikoj zgradina kat s potkrovljem, u danaπnjoj ulici MarijeJuriÊ Zagorke broj pet. U ovoj se kuÊi u novijedoba ponavlja medicinska povijest jer je iz njepoteklo joπ nekoliko lijeËnika. Jedan od njihje dr. med. Stjepan Jerπek, umirovljeni top-liËki fizijatar te njegova kÊi, fizijatrica, dr. med.Marija Jerπek. S druge strane ove kuÊe dvoj-nog vlasniπtva dolazi dr. med. Verica JaËme-nica Jazbec, pedijatrica koja je svoj radni vijekodradila u Æupanijskoj bolnici u »akovcu tenjezina sestra, dr. med. Nada JaËmenica, top-liËka fizijatrica s joπ nekoliko godina do umi-rovljenja.

Danas pokojni svetokriπki starosje-dioci s ove adrese, Marija i Stjepan JaËme-nica, plemeniti roditelji izuzetno ponosni nasvoje kÊeri lijeËnice, cijelog su æivota, kao pËe-

Sutradan su fizijatri u Toplicamarazmjenjivali prespavane dojmove, koji supotvrdili uvaæavanje i ljubav prema zaviËaju,baπtini, Ëovjeku i kolegi te im dali novo na-dahnuÊe za vrijeme sa strukom i pacijentima.

Nedugo nakon zanimljivog druæe-nja u Svetom Kriæu ZaËretju, u Privatnom mu-zeju Marije i Stjepana JaËmenice, otvorena jeizloæba «Oruæje kroz vjekovefl.

U preureenom i proπirenom pro-storu, posjetitelji su mogli razgledati oruæjeod kamenog doba do uporabnih primjerakavatrenog oruæja. Uz umjetniËke slike na zi-dovima, mogla se vidjeti biblioteka s najsta-rijim primjerkom - rukom pisanom knjigomiz 16. stoljeÊa, te viπe znaËajnih dokumenataiz 18. i poËetka 19. stoljeÊa.

Bila je tamo i zanimljiva πkrinja zadragocjenosti iz 1774. godine uz kositreno,mjedeno i srebrno posue, svjeÊnjake, radioaparate, gramofone, citru te razni stilski na-mjeπtaj.

Po dogovoru, ovu Êe se izloæbu mo-Êi razgledati i ubuduÊe. Poæelite li to, javitese na e-adresu: n.jacmenica@hot mail.com.

•••••

Dio mezejske zbirke

pismo Ëitatelja

50

a to je prepoznavanje i smanjenje ili potpunoeliminiranje svih pozicija nepotrebnih ili„balastnih troπkova", a po izvoriπnom uzoruna britansku Nacionalnu zdravstvenu sluæbu.

To su nepotrebni gubici sredstavazdravstvenog budæeta, sredstva koja se troπe,a ne dolaze niti u jednom obliku do pacijentai zapravo se izravno uskraÊuju pacijentima zalijeËenje. Balastni ili nepotrebni odljevisredstava javljaju se u svim zdravstvenimsustavima svijeta i na svim razinama, odministarstava do neposrednog lijeËenjapacijenata. Nepotreban troπak je i indirektanpokazatelj „predvorja korupcije" i interesneindolencije da se sustav uredi. RazliËiti svjetskiizvori navode procjene visine „balastnihgubitaka" za pojedine zemlje i te se vrijednostikreÊu od minimalnih 11 pa do 32%nacionalnog budæeta za zdravstvo. ZaHrvatsku je procjena izrazito benevolentnih20%, πto znaËi da se nepotrebno iz budæetaodlijeva gotovo pet milijardi kuna na godiπnjojrazini!

Analiza navedenih nepotrebnihgubitaka veÊine zemalja EU-a navodi da

nepotrebne zdravstvene usluge i nepotrebnafarmakocentriËnost sustava sudjeluje ustvaranju gotovo 40% gubitaka, korupcija isukobi interesa stvaraju gotovo 20%nepotrebnog troπka, nefunkc ionalnaorganizacija sustava uzrokovana nemarom iatavistiËnim pravilnicima i zakonima daljnjih20%, nedostatak preventivnih akcija 10% iostalo 10%. Usprkos do sada najtemeljitijenapravljenoj analizi postojeÊih pozicijaËimbenika zdravstvenog sustava RH, jasno jeda i ova Strategija zaostaje za realnimpotrebama πto bræeg djelovanja. Ponavlja sere to r i ka r j e πavan ja fundamenta ln ihproblemskih pitanja „u hodu".

Zak l j uËak . Nuæna j e h i tnataksativna i eksplicitna analiza pozicija odljevaresornih sredstava te u naredne dvije godinesmanjiti nefunkcionalan odljev za 50% ikonsenzusom sastaviti praktiËan izvedbenioblik strategije zdravstva 2012.-2020.

Æeljko Gumzej, dr. med,Ëlan IO KoHOM-a, 10. rujna

Kako moæetepomoÊi umirovljenimlijeËnicima

• Hrvatsko druπtvo umirovljenihlijeËnika tiskalo je knjigu „LijeËnici u treÊoj do-bi, II" (Zagreb 2004., 360 stranica). Moæe sekupiti po cijeni od 50 kn. Obavijesti u radnovrijeme HLZ-a kod gospoe Draæenke Kontek,Hrvatski lijeËniËki dom, ©ubiÊeva 9, tel.4693300. Kupnjom pomaæete Druπtvo Ëiji Êe-te kandidati prije ili poslije i vi postati, a dobitÊete zanimljivo i raznoliko πtivo.

Balastni troπkovizdravstva su„predvorjekorupcije"

Uz „Nacionalnustrategiju razvoja

zdravstva 2012. - 2020."

• Prijedlog „Nacionalne strategijerazvoja zdravstva od 2012. do 2020." na 109od ukupno 310 stranica prikazuje statistiËkei epidemioloπke podatke stanja i kretanjazdravstvenih parametara RH. Hvalevrijedanzbir podataka, koji neupitno predstavlja dobartemelj za postavljanje jasnih ciljeva razvojazdravstvenih sustava i koji je najkvalitetnijaanaliza sustava do sada.

Meutim, nedostaje poglavlje kojepredstavlja veÊini zdravstvenih administracijaEU-27 jedno od osnovnih naËela djelovanja,

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Dr. N

ada

Para

dovs

ki

51

Osim πto bi svake zime redovito bioprehlaen, a πto je postajalo sve ozbiljnije kakobi Vincenzo bio iscrpljeniji poslom i druπtve-nim obvezama, imao je osjetljivu probavu ibio sklon proljevima. Ova se pojava epide-mijski javljala u krajevima juæne Europe i nijebila niπta neobiËno u ljetnim mjesecima, po-gotovo u uvjetima manjka vode i slabijeg higi-

jenskog standarda. Ipak, Bellini je 1830. razviopravi dizenteriËki sindrom uz temperaturu,bolove u trbuhu i snaæne krvavo-sluzave pro-ljeve. OpÊa slabost koja ga je mjesecimapratila dijelom se moæe pripisati i tadaπnjemlijeËenju - puπtanju krvi i sredstvima za izazi-vanje povraÊanja.

Zdravstveni problemi su se naæalostredovito godiπnje ponavljali u slabijem obliku.U ljeto 1835. mladog su bolesnika zatekli uParizu i prisilili da na neko vrijeme prekine saskladanjem te da se skloni na imanje prijateljau blizini. U poËetku blagi proljev i glavoboljalijeËeni su pripravcima od πpanjolskih muπica- joπ jednim od tada standardnih lijekova.

Krize koje bi nastupale nakon takvihpripravaka obiËno su vodile do preznojavanjai smirivanja proljeva, no ovoga puta bolest je

bila neumoljiva i vruÊica s krvavo-sluzavimstolicama potpuno je iscrpila bolesnika.

Krajem rujna 1835., nakon pet da-na lijeËenja, Bellini je umro pomuÊene svijesti,uz napadaje snaænih grËeva. Na izobliËenomodljevu lica uzetom na samrtnoj postelji iscr-tavali su se teπki posljednji sati. Nakon smrtizatraæena je obdukcija, koju je izveo Adolphe

• Ispod naboranih padina Etne, auz obale Jonskoga mora, smjeπten je grad Ca-tania. OpÊe siromaπtvo i prekrasna prirodaSredozemlja sudbonosno su odredili æivotmnogih njegovih stanovnika.

Tamo je 1801. roen Vincenzo Be-llini (umro je 1835.). Nije bio predodreenza egzistencijalnu borbu od samih poËetakani za odlazak prema sretnijoj „Americi" poputsvojih vrπnjaka. Od najranije dobi su ga djedi otac odgajali uz glazbu, njegujuÊi njegovglazbeni talent i ohrabrujuÊi ga, a priËe o iz-vanrednom uspjehu mladog glazbenog ge-nija koji je nauËio svirati klavir sa samo petgodina preplavile su Siciliju i ne tako dalekiNapulj kamo je krenuo na studij.

Prva njegova opera skladana je kaosvojevrstan diplomski rad upravo na Napulj-skom konzervatoriju, a nakon uspjeπnogdebija otisnuo se u osvajanje glazbene Europepreko Milana do Pariza.

Za uspjeh njegovih opera i velikunaklonost æenskih sluπatelja zasluæan je, osimvlastitog skladateljskog talenta, i Felice Ro-mani, jedan od najboljih talijanskih libretistaonog vremena. Na krilima njegovih libretaBellinijeve su razigrane melodije stvorile slikuidealnog romantiËkog umjetnika, „Labuda izCatanije" kako su ga prozvali. Boleæljiv od mla-dosti, u tu se sliku savrπeno uklopio.

Vincenzo Bellini,ærtva amebijaze

biopatografija

Marko LucijaniÊ, Darko Breitenefeld, Jelena LucijaniÊ, Velimir MiloπeviÊ,Mira Mlinac-LucijaniÊ, Vladimir Breitenfeld

Vincenzo Bellini

biopatografija

53

Nije naeno drugih patoloπkihpromjena u tijelu.

Bellini potjeËe iz onog djela Sicilijegdje se joπ i danas moæe susresti amebijaza.Ova je bolest tipiËna za krajeve s toplom i su-hom klimom gdje vladaju slabije imovinskei higijenske prilike, kao πto je veÊina obalnihsredozemnih podruËja.

Ameba se najËeπÊe prenosi feko-oralnim putem, a moæe æivjeti u debelom cri-jevu bez simptoma. U trenucima slabostiorganizma domaÊina ipak prodire u crijevnustjenku i uzrokuje upalu, uz kroniËne gastro-intestinalne smetnje ili napade teπkog dizen-teriËkog sindroma - pojavu krvi i sluzi u stolici.Svi se ovi oblici mogu prepoznati u opisimaBellinijevih zdravstvenih tegoba. Nalaz apsce-sa u jetri, uz upalno promijenjenu stjenku de-belog crijeva, Ëini ovu dijagnozu vrlo vjero-jatnom. U vrijeme Bellinijeve smrti veÊ je po-stojao lijek emetin, proizveden iz korijena juæ-

noameriËke biljke ipekakuane, koji je mogaovrlo dobro lijeËiti ovu bolest. Njegovo djelo-vanje u sluËajevima dizenteriËkog sindromaipak tada nije bilo poznato.

Tako se Vincenzo Bellini upisao nadugu listu ljudi Ëije su bolesti u njihovo dobabile smrtna kazna, a danas se gotovo rutinskimogu lijeËiti πiroko dostupnim lijekovima.

Umrijevπi s nenapunjene 34 godi-ne, Vincenzo nam nije stigao pokloniti joπ ko-ju glazbenu poslasticu, niti vidjeti kako njego-va opera „Norma" utire put u novo tisuÊljeÊe,u izvedbi izvanzemaljaca u filmu „Peti ele-ment".

•••••

Dalmas, jedan od vodeÊih pariπkih struËnjakaza koleru koja je u to vrijeme u velikim epide-mijama harala Rusijom, Poljskom, NjemaË-kom i Velikom Britanijom.

Iako je kliniËka sumnja svakako po-stojala, zakljuËak obducenta odbacio je mo-guÊnost kolere. Debelo crijevo preminulogabilo je prekriveno mnogobrojnim sitnim gnoj-nim ulkusima, a u desnom reænju jetre nalaziose poput πake velik apsces pun gnoja.

Catania s Etnom u pozadini

54

Kako uspijevate spojiti taj posao i umjetnost?• Te dvije stvari nisu spojive same

po sebi, ali one kompletiraju mene. Ljudi susloæena biÊa, s mnoπtvom sklonosti, ideja, ta-lenata... Pitanje je izbora u nekom trenutku,u skladu s uvjerenjem pojedinca πto je tobitno.

••• A slikarstvo je Vama bitno?• Da, jeste, jer me upuÊuje u moj

unutraπnji prostor autentiËnosti. Rezultatboravka tamo uvijek je zadovoljstvo.

••• Slikate li prema modelu, pred-loπku?

• Uglavnom ne. Radim brzo, im-pulzivno, bez prethodnih skica, bez predlo-æaka. Slike su moja sjeÊanja "ostala u oku",vizalna i emotivna sjeÊanja, interpretirana veÊprema stanju u kojem sam tog trenutka.

••• Izloæbe?• Imala sam ih 12-13 samostalnih

i jednu grupnu. Do sada.

••• Slikarski uzori?• Divim se Picassu. Iz njegove um-

jetniËke suverenosti proistjeËe sloboda igranja.Pred kraj svog æivota nacrtao je portret ili auto-portret, ne znam sad toËno, no ljudska glavaosloboena svakog ukrasa, svake okoline ipozadine, sama, ogoljena, obiËna, pomalosliËna æivotinjskoj, zaËuena i mrvicu bezaz-leno blentava. Njegovo vienje Ëovjeka,pretpostavljam. Od tuda se kreÊe i zavrπava.Taj Picasso je stvarno mogao πto je htio.

Razgovarao Æeljko Poljak

• Roena je 1958. u Vinkovcima,MEF je zavrπila u Zagrebu, diplomirala je natrogodiπnjoj Autorskoj umjetniËkoj πkoli u Za-grebu, klasa prof. Dine Trtovca, Ëlan je Li-kovne udruge Æupanja. Najdraæi joj je akvarel,a radi i ulja na platnu. Neke njezine radoveprikazali smo 2008. u broju 72, a ovaj put do-nosimo samo kratak mini-intervju i ocjenunjezine izloæbe odræane u Æupanji lipnja ovegodine iz pera uglednog slikarskog kritiËaraprof. Stanka ©poljariÊa.

Urednik

••• Radite u HZZO-u kao ovlaπtenidoktor-kontrolor u podruËnom uredu Vinkovci.

Dr. Nada ParadovskilijeËnici umjetnici

55

Nada je slikar razloæne discipline alii spontaniteta izraza tako da svi krajolici, bezobzira na izvjesnu polarizaciju naËina, sintezasu reda i igre.

VeliËajnost i krhkost kao znaËajkecvijeÊa Nada Paradovski je izrazila zvuËnoπÊuboje, oblicima blage razvedenosti u slikamaputene pokretljivosti, s izjednaËavanjem li-kovnog karaktera samoga motiva u uæem smi-slu i fonda scene, koji je laticama kromatskapodrπka. Ponekad se Ëini, neovisno od akva-relne prozraËnosti, da je dubina æitka masa

O slikarstvudr. Nade Paradovski

Pitoresktnost krajolika i blistavostcvjetnih nakupina motivske su odrednice sli-karstva Nade Paradovski, uprizorenja sve-divih ne pojam ljepote. Nada prepoznaje usvom okruæju treptaj slikovitog prostora i kro-matski sklad cvjetnih lati, πirinu i komornostlikovne scene. Poveznica velikog i malogemotivni je zanos slikarice, unaπanje kreativ-nih silnica u svaki fragment slika, doæivljenihu ukupnosti njihove dojmljivosti. Nadin opusizrasta (pa i djela na ovaj izloæbi) na potki kla-siËne estetike‚ poπtivanja tradicionalnih vri-jednosti slike. No nikako se ne radi o obrascupo kojem bi Nada stvarala veÊ o koordina-tama ljepote kojima daje osobni peËat. Poraditoga primjerice njezini pejsaæi odraz suraspoloæenja i likovnih htijenja te se Nada upristupu kreÊe od marnije opisnosti do naz-nake nekog ambijenta. Sklona je interpre-taciji krajolika s jasnim kompozicijskim seg-mentiranjem, a Ëitkim poljima i detaljima kaolikovnim i sadræajnim Ëinjenicama podvr-gnutih odmjerenoj ritmizaciji svih sastavnicaslika. U njima boja pulsira u svoj zgusnutosti,kroz svoju tvarnost i ispunjenost povrπine.

Stilski gledano ostvarenja su to naj-bliæa poetskom realizmu uprisutnjenom u ve-zanosti za motiv, ali i s mjerom provedenomkoloristiËkom preobrazbom s kojom se kon-kretna paleta tek djelomiËno dodiruje.

Sloboda slikarske geste izrazitija jeu akvarelima gdje je pejsaæno tek bljesak iz-gleda, odnosno svojevrsna asocijacija na po-svojenost nekog kutka ljepote. Rijeka (a nanjoj ostavljen Ëamac), raslinje, nebo s pokre-nutim oblacima egzistiraju u suptilnim obli-cima slikarske mekoÊe s Ëestim prelaæenjemu sfumaturna preplitanja nemjerljivog.

Granice oblika i pojaseva u dubinisu nejasne jer je difuzno svjetlo konaËni arbi-tar po kojem svaki detalj sudjeluje u orkestra-ciji slikarske poetske partiture, utkanoj u ved-rinu, ali i blagu nostalgiËnost atmosfere.

lijeËnici umjetnici

koje su cvjetovi raskoπni izdanci. U varijaci-jama teme koje sabire ljepotu prirode NadamaπtovitoπÊu izraza neprekidno daje novusadræajnu iskru u suodnosu realistiËnog okvirai nenametljive ekspresije provedbe. U zaËud-nosti nad promatranim proizaπlim i iz unu-traπnjeg naboja Nadine osobnosti. A krajoliki cvijeÊe vodilje su u njenom traganju za isti-nom o ljepoti i umjetnosti. Odgovore za ovajstvaralaËki trenutak je naπla, podarila nam ihje i kroz svoje slike, djela zrelosti i svjeæine,uvjerljiva i iskrena.

Prof. Stanko ©poljariÊUmjetniËki paviljon, Zagreb

57Prim. dr. LjubomirRadovanËeviÊ:Na stratiπtu rata, Koprivnica 2012,50 stranica, naklada 100, izdavaËTiskara RihtariÊ, Koprivnica.Sadræaj: zbirka pjesamaafirmiranog haiku pjesnika,zagrebaËkog umirovljenogpsihijatra posveÊenih sudionicimaDomovinskog rata i autorovæivotopis.

Prof. dr. sc. Roland PulaniÊi suradnici: Algoritmi ugastrointestinalnoj endoskopijii endoskopskom ultrazvuku- od gastroezofagealne refluksnebolesti do adenokarcinomajednjaka dijagnostiËko-terapijski pristup”.IzdavaË: Medicinska Naklada,Zagreb, 2012. godine, 250stranica. Cijena: 150 kn.Knjiga namijenjena gastroente-rolozima internistima, pedijatrimai kirurzima, te lijecnicimaobiteljske medicine.Sadræi smjernice i algoritmeo racionalnom dijagnostiËko-terapijskom pristupubolestima jednjaka.

Ivo Bogdan:Kardioloπki priruËniks primjerima.Podnaslov: Iz prakse zapraksu; Latinske dijagnozeprevedene hrvatski.Zagreb 2012., 457 stranica.Nakladnik:doc. dr. sc. Ivo Bogdan,Kardioloπka poliklinika«Bogdanfl Zagreb(tel. 2345466).

Velimir ©imuniÊ i suradnici:Reprodukcijska

endokrinologija i neplodnost.Medicinski pomognuta

oplodnja, ivf;©kolska knjiga Zagreb, 2012.,

21x28 cm, 712 str, viπe stotinaslika, shema i preglednih tablica,

tvrdi uvez, 700 kn. Udæbenik zaedukaciju struËnjaka u podruËju

ginekoloπke endokrinologije ihumane reprodukcije koji se

usavrπuju kroz uæu specijalizaciju.PraktiËan vodiË u evaluaciji ilijeËenju æenskih endokrinih

problema i neplodnosti.

Darko Breitenfeldi Tomislav Breitenfeld:

Bolesti i sudbine poznatihskladatelja, Zagreb, 2012. 286

stranica, izdavaË Music PlayZagreb (tel. 3708179), cijena100 kn. Autori (otac i sin, obapsihijatri) skupili su oko dvije

tisuÊe patografija, od kojih suoko 200 najvaænijih objavili u

ovoj knjizi.Neke su od njih prije toga

objavljene u LijeËniËkimnovinama, u rubrici

Biopatografije.

Prof. dr. sc. Roland PulaniÊ, dr. sc.Silvija »ukoviÊ»avka i suradnici:

“Algoritmi u gastrointestinalnojendoskopiji i endoskopskom

ultrazvuku - endoskopskadijagnostika, lijeËenje i praÊenje

kronicnih bolesti crijeva”.IzdavaË: Medicinska Naklada,

Zagreb, 2012. godine,355 stranica. Cijena: 200 kn.

Knjiga namijenjena gastroentero-lozima internistima, pedijatrimai kirurzima, te lijecnicima obiteljske medicine. Sadrzi smjernice

i algoritme o racionalnomdijagnostiËko-terapijskom

pristupu kronicnimbolestima crijeva.

nove knjige naπih lijeËnika

Sabrao Æeljko Poljak

58

ski dokumentirao (vidi reprodukciju isjeËka -neka mi se oprosti πto ih time potkradam).

BuduÊi da „Jutarnji" to nije objaviona humoristiËnoj stranici niti obiljeæio kao pla-Êenu reklamu g. Zihu, jasno je da iza tekstastoji ne samo potpisana novinarka MarijanaSever nego svojim autoritetom i glavni ured-nik Mladen Pleπe. Kakav bih pak ja bio izvje-stitelj da nisam odmah intervjuirao sve vaæneosobe s tim u vezi? Pa evo πto su one rekle!

Urednik znanstvene rubrike „Jutar-njeg lista" (autoritativno, odozgor):

- Vaπe „LijeËniËke novine" su sme-Êe, lijeËnik koji se æeli educirati neka Ëita naπ„Jutarnji list"!

Frigidna novinarka „Jutarnjeg lista"Marijana Jug (oduπevljeno, u ekstazi nalik or-gazmu):

- Kad me je g. Zih uhvatio za dojku,ne samo da se odmah podigla, nego sam se

navlaæila i osjetila kontrakcije m. konstriktorakuni. Aleluja, aleluja g. Zihu! (»udno, kad samja pokuπao sa Zihovom metodom, zaradiosam pljusku umjesto aleluje - op. Æeljko Poljak)

Ministar informatizacije zdravljaprof. OstojiÊ (marketinπki oprezno):

- Naredit Êu HZZO-u da sa Zihomsklopi ugovor ali! - uz uvjet da informatiziralistu Ëekanja, inaËe jok!

Obljubljeni ministar poreza na imo-vinu LiniÊ (zbunjeno zamuckuje):

- Ako gospodin Zih zajedno s „Ju-tarnjim", hm, pomladi naπih milijun i pol pen-zionera, hm, morat Êemo im obustaviti miro-vine. I sad sam u Ëudu kuda s tolikim viπkomu proraËunu?

Predsjednik Komore prim. Minigo(kao i uvijek, vrlo ozbiljno i odmjereno):

- Jasno je da Êe potvrdnice sa Ziho-vih predavanja donositi naπim Ëlanovima du-plo viπe bodova za relicenciranje nego svisvjetski kongresi zajedno.

urednikov kutak

LijeËnicima cijelogsvijeta i okolice!

Dragi kolege, u „Jutarnjem listu" od21. rujna objavljen je pregrπt epohalnih otkri-Êa, meu ostalim da bioenergetiËar TomislavZih (60) golim rukama moæe mijenjati DNK,æenama podignuti dojke, ispeglati bore na li-cu, bodibilderski proπiriti ramena i poveÊatiglavu (ne piπe moæe li i hidrocefaluse smanjiti,valjda moæe i to). I sve to odjednom, polaga-njem ruku! Svijet to ne bi doznao da se „Ju-tarnji list" nije s njim uortaËio i sve to fotograf-

Svjetska medicinana povijesnojprekretnici

Ili: «Jutarnji listfl kaoSI jedinica mjere za glupost*

* Ovo neka ne Ëitaju oni koji tako revno protestirajuprotiv moga crnog, britansko-montipajtonskog,pomalo makabristiËkog humora, koji je u biti antitezatvrdnji da nada umire posljednja. Jer, glupost jeneuniπtiva, ona ne umire nikada!

urednikov kutak

59

Pogovor

Nakon svega toga valjda ne mo-ram opravdavati podnaslov ovog priloga -„Jutarnji list" kao SI jedinica mjere za glupost.A ako moram, najprije prelistajte Zakon omjernim jedinicama koji je na snazi u RH. Kaoprvo, vidjet Êete da je to vrlo opasan zakonjer ako ga se strogo ne pridræavate prijeti vamgloba. Od 17 Ëlanaka tog Zakona Ëak ih petgovori o kaznama, a one seæu do 19 000 DM(lijeËnici kao fiziËke osobe imaju popust -samo 1200 DM!).

Dopuπtene su samo jedinice meu-narodnog sustava (SI), iznimno se tolerirajulitra, stupanj, sat, gram. PreporuËite li, dakle,svom pacijentu u otpusnom pismu kaloriËnuhranu - slijedi vam globa. Umjesto kalorijabezuvjetno morate pisati ul, dakle ne viπekao nekad kaloriËna hrana nego, valjda, u-lasta hrana. ZvuËi gotovo pjesniËki, zar ne?Prema tome, svi naπi medicinski udæbenici suprotuzakoniti, njihove autore treba oglobiti,a knjige spaliti. Triput hura za naπe zakono-davce!

Zakonu je priloæen tako velik popisobaveznih jedinica da vas zaboli glava ako ihhoÊete nauËiti napamet, ali, ma koliko godtraæili, neÊete naÊi mjernu jedinicu za glupost.Nakon spomenutog Ëlanka u „Jutarnjem listu"moæemo, na sreÊu, i to rijeπiti. Dakle, predla-æem kao SI jedinicu za glupost: JL. To je - akose sami niste dosjetili - kratica, akronim, od„Jutarnji list".

Tajnik Komore ga Nikolina Bu-diÊ, dipl. iur. (zabrinuto listajuÊi normativneakte):

- Aha, heureka, g. Zih ne smije or-dinirati jer nema ovjeren cjenik usluga. A ovou povjerenju: ako ga ne onemoguÊimo, lijeË-nici Êe pasti na prosjaËki πtap i mogu se slikatisa svojim diplomama.

Nova predsjednica AMZH-a prof.LipozenËiÊ (skeptiËno gleda preko rubanaoËala):

- Ako g. Zih doista golim rukama

mijenja DNK, proglasit Êemo ga bez natjeËajalaureatom naπe Akademije i stoga poniπtavamraspis natjeËaja objavljen na 27. strani ovogabroja.

Referent porezne uprave g. Pore-ziÊ (nemilosrdno, pomalo sadistiËki):

- Makar Zih tvrdi da je bio-energe-tiËar (ne znam πto je sada) i da je jeftiniji odkirurga, prijavit Êu ga USKOK-u jer masnozarauje a ne plaÊa porez, plus prirez, plusdoprinos, plus kuluk, plus... i tako dalje.

Predsjednik lijeËniËkog zbora prof.Metelko (æustro i, kao uvijek, ekspeditivno):

- Bioenergija umjesto kirurgije? Ge-nijalno! Pod hitno ukidamo kirurπku i osniva-mo bioenergetiËku sekciju Zbora, a naπe kirur-ge poslat Êemo na burzu rada ili ih podvalitiEuropskoj uniji.

ProËelnik katedre za genetiku(zdvojno, oËajniËki, suicidalno, u suzama):

- Dajem ostavku i ustupam svojemjesto nesuenom nobelovcu Zihu jer sveπto sam do sada nauËavao bilo je sasvim po-greπno.

RukopolagaË Tomislav Zih (meniosobno, s primjesom zlobe):

- HoÊeπ da pomladim tvoj truliDNK, joπ k tome ante finem? Pa ti si bezizgle-dan sluËaj. Uostalom, da mogu, najprije bihpomladio sebe.

ZakljuËak

A sada ozbiljno! U ime sveukupnoglijeËniπtva zahvaljujem se uredniπtvu JL-a πtonas redovito, bar jedanput mjeseËno, razvese-ljava ponekim epohalnim doprinosom svjet-skoj medicini. NajËeπÊe je to novi lijek protivraka, Êelavosti (taj sam!) i sredstvo za pomla-ivanje, rjee, kao u ovom broju, DNK muta-cija i podizanje dojke (odzvonilo je tvornica-ma grudnjaka!). A sve to jednostavnim pola-ganjem ruke. To ne moæe Ëak ni Radmanoveliksir mladosti. A jeftino je.

Zato, navali narode bioenergeti-Ëaru Zihu, vjeruj „Jutarnjem listu", mani rece-siju i vadi zadnje lipe iz dæepa!

Æeljko Poljak•••••

- Kaæeπ da sibio-energetiËar,

a πto si sada?

I ja sam pokuπaopoloæiti ruku,ali sam zaradio pljusku

- Dajte mi amo svog bioenergetiËarada tom jadnom asteniku pokaæem

πto je prava bioenergija!

60

kalendar struËnog usavrπavanja

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije ianksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374 e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr.Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Suvremeni pristup lijeËenju osteoporozeon-line, 11.11.2011.-15.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Suvremeni pristup lijeËenju alergijskog rinitisaHD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata HLZ-aZagreb, Karlovac, Pula, Rijeka, »akovec, Koprivnica, Krapina, Split, Dubrovnik,Makarska, MetkoviÊ, Buzet, Poæega, Bjelovar, Zadar, ©ibenik, Virovitica,Varaædin, Sl. Brod, Vukovar, Vinkovci, Osijek, GospiÊ - VeljaËa-svibanj 2012.Mia LuliÊ, tel.: 01/6051-943

Novosti u lijeËenju upalnih bolesti crijevaHD za kliniËku prehranuPoæega, Rijeka, Osijek, Split, Zagreb istok, Zagreb zapad - travanj - listopad2012.Jana Würth, tel.: 01/4650-950

Save Sight Years - SaËuvajte vid tijekom godinaEwopharma d.o.o.Osijek, Split, Rijeka, Zagreb - 24.04. - 15.06.2012.Zvonimir »aiÊ, tel.: 01/7787-346

Hematolgoija i transfuzijska medicina - Nove spoznaje udijagnostici i lijeËenjuC.T. - Poslovne informacije d.o.o., »asopis „Medix"Lipanj - kolovoz-rujan 2012.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819, medix@ct-poslovneinformacije.hr, www.medix.com.hr

Alzheimerova bolest i druge demencije - dijagnostika i lijeËenjeC.T. - Poslovne informacije d.o.o., »asopis „Medix"Listopad - prosinac 2012.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819, medix@ct-poslovneinformacije.hr, www.medix.com.hr

LISTOPAD

Simpozij Dia Transplant 2012 s me.sud.HLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuOpatija, 13.-14.10.2012.www.diatransplant.org1.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

61

62

kalendar struËnog usavrπavanja

9. kongres hrvatskoga kardioloπkog druπtva s me.sud.Hrvatsko kardioloπko druπtvoOpatija, 13.-16.10.2012.Spektar putovanja d.o.o., Ana HadjiÊ, tel.: 01/4862-6052.200,00kn

Ciklus predavanja: ManiËna depresijaUdruga MedikusZagreb, 15.10.2012.Dr. Vesna VuËiËeviÊ, tel.: 01/3865-445

Dopunsko obrazovanje iz podruËja zaπtite od ionizirajuÊegzraËenjaMEF SveuËiliπta u OsijekuVinkovci, 15.-16.10.2012.EOQ QM Miπo Debeljak, oec.,tel.: 031/399-6121.200,00kn; 1.000,00kn; 900,00kn; 700,00kn

Osnovni teËaj za lijeËnike za rad u izvanbolniËkoj hitnoj sluæbiZavod za hitnu medicinu istarske æupanijePula, 15.-18.10.2012.Gordana AntiÊ-©ego, mob.: 098/9396-877

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologijuZagreb, 15.-19.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Neuspjeh kirurπkih postupaka na slabinskoj kraljeπnici - uzrocii rjeπenjaHrvatsko vertebroloπko druπtvo u suradnji s Hrvatskim druπtvom za spinalnukirurgiju, Kl. Za neurokirurigiju i Kl. za reumatologiju, fizikalnu medicinu irehabilitaciju KBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 16.10.2012.Kl.za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC „Sestremilosrdnice", tel.: 01/3787-248, e-mail: marijana.bregni@kbcsm.hr; Kl. Zaneurokirurgiju KBC „Sestre milosrdnice", tel.: 01/3787-522, e-mail:neuroklinika@iskon.hr200,00kn, za Ëlanove druπtva besplatno

Terapija najËeπÊih simptoma u respiratornim infekcijamagornjih i donjih diπnih putevaSandoz d.o.o.Slavonski Brod, 17.10.2012.Stela Miler, mob.: 091/2353-126

3. hrvatski kongres - Dileme u neurologiji s me.sud.MEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC Zagreb, Klinika za neurologiju©ibenik, 17.-21.10.2012.Aleksandra Novosel, tel.: 01/2388-3102.000,00kn specijalisti, 1.000,00kn specijalizanti

Enteralna nutricijska potpora za vaπeg pacijentaFresenius Kabi d.o.o.Zagreb, 18.10.2012.Dajana MartiniÊ, tel.: 01/2333-242

»etiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskomdokumentacijom i postupnikom OM u domu za starije osobeZJZ æupanije Primorsko-goranskeRijeka, 18.10.2012.Nevenka Vlah, tel.: 051/358-728, e-mail: nevenka.vlah@zzjzpgz.hr

KliniËka primjena testova pluÊne funkcijeHrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 18.-19.10.2012.Dunja LukaËeviÊ, tel.: 01/2385-158500,00kn

Dopunsko obrazovanje iz podruËja zaπtite od ionizirajuÊegzraËenjaMEF SveuËiliπta u OsijekuVukovar, 18.-19.10.2012.EOQ QM Miπo Debeljak, oec.,tel.: 031/399-6121.200,00kn; 1.000,00kn; 900,00kn; 700,00kn

Update in dermatologic drug therapyAkademija medicinskih znanosti HrvatskeOpatija, 18.-20.10.2012.„Spektar putovanja", Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4819-3001.140,00; 530,00kn

X. kongres Hrvatskog pedijatrijskog druπtvaHrvatsko pedijatrijsko druπtvoPula, 18.-21.10.2012.Prof.dr.sc.Julije MeπtroviÊ, dr. Mirna Milevoj-Raæem, mob.: 098/440-692,www.hpd.com.hr, mirna.razem@gmail.comDo 15.09.2012. - 1.200,00kn, nakon 15.09.2012. - 1.300,00kn, specijalizanti700,00kn, znanstveni novaci 500,00kn, umirovljenici - osloboeni

XVI kongres Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinskepomoÊi s me.sud.Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoÊiNovi Vinodolski, 18.-21.10.2012.Jasminka PeriÊ, mob.: 099/8847-466500,00kn

West Nile virus - Je li neoËekivano u Hrvatskoj?HLZ, Hrv. epidemioloπko druπtvoZagreb, 19.10.2012.Dr.med. Iva Pem Novosel, tel.: 01/4683-005

VIII Adriatic Vascular Ultrasound Society - Meeting aboutVascular UltrasonographyJadransko vaskularno ultrazvuËno druπtvoOpatija, 19.-21.10.2012.Javor VuËiÊ, mob.: 091/5075-1341.500,00 - 1.850,00kn

TeËaj za dispeËere medicinske prijavno-dojavne jediniceHrvatski zavod za hitnu medicinuOpatija, 19.-21.10.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-362

Zbrinjavanje medicinskog otpada - zakonska regulativa ipravilno postupanjeEkoplanet d.o.o.Zadar, 20.10.2012.Karmen VirË, tel.: 052/214-457

MehaniËka respiracijska potporaMEF SveuËiliπta u ZagrebuDubrovnik, 20.-22.10.2012.Jadranka RadniÊ Salijevski, mob.: 091/5097-1541.000,00kn

63

kalendar struËnog usavrπavanja

Miopija danasHLZ, Hrvatsko oftalmoloπko druπtvoStarigrad Paklenica 21.-22.09.2012.Prof.dr.sc. Zdravko MamiÊ, tel.: 01/3787-359

Simpozij o osteoporoziHD za kalcificirana tkivaZagreb, 22.10.2012.Romana Blaæek, tel.: 01/4566-812/822

Osnovni teËaj za lijeËnike za rad u izvanbolniËkoj hitnoj sluæbiZavod za hitnu medicinu Istarske æupanijePula, 22.-25.10.2012.Gordana AntiÊ-©ego, mob.: 098/9396-877

Zaπto odabrati Cipralex u lijeËenju depresije kod radnepopulacijeLundbeck Croatia d.o.o.Zagreb, 23.10.2012.Valerija Koprivnjak Sudec, tel.: 01/3649-210

5. hrvatski kongres patologa i sudskih medicinaraHLZ, HD za patologiju i sudsku medicinuZagreb, 24.-26.10.2012.Luka BrËiÊ, mob.: 091/3693-693750,00kn

AtipiËne raneHrvatska udruga za ranePrimoπten, 24.-26.10.2012.Dunja Hudoletnjak, mob.: 095/3777-1751.300,00 - 1.600,00kn

Hipostatski ulkus - kliniËka slika, procjena rane i principilijeËenjaRH, Hrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 25.10.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Uvod u vigilanciju medicinskih proizvodaAgencija za lijekove i medicinske proizvode RHZagreb, 25.10.2012.Karmela KopËiÊ, tel.: 01/4884-114, e-mail: karmela.kopcic@halmed.hr500,00kn

Epidemioloπke i kliniËke znaËajke infekcije virusom zapadnogNila u Hrvatskoj i susjednim zemljamaHAZU, Razred za medicinske znanostiZagreb, 25.10.2012.Josip MadiÊ, tel.: 01/2390-206

NetipiËni atipiËni u depresijiHrvatsko psihijatrijsko druπtvoZagreb, Split, Rijeka, Osijek, 25.10.2012.Sanela ©poljariÊ, mob.: 091/6302-219

1st Croatian Head and Neck Course on Cranial Base SurgeryKBC Zagreb, Kl. za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 25.-26.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, tel.: 01/2367-610150,00/100,00/50,00 EUR

14. godiπnji kongres Hrvatskog reumatoloπkog druπtva HLZ-aHrvatsko reumatoloπko druπtvo HLZ-a(c)ibenik, 25.-28.10.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155, e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com1.000,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 25.10. - 15.12.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Suvremene spoznaje o orofacijalnim bolestimaHrvatska akademija znanosti i umjetnostiZagreb, 26.-27.10.2012.Prof.dr.sc. Jelena Aurer-Koæelj, mob.: 099/2333-071

IV. hrvatski kongres πkolske i sveuËiliπne medicine s me.sud.:Javnozdravstveni izazovi πkolske i adolescentne medicineHD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu HLZ-aSplit, 26.-28.10.2012.Dr. Æeljka Karin, tel.: 021/315-958, e-mail: info@hdssm-kongres2012.com,www.hdssm-kongres2012.comRana kotizacija (do 01.06.2012.) za Ëlanove HDSSM 1.500,00kn, ostali1.900,00kn, specijalizanti 750,00kn; kasne kotizacije uveÊane za 350,00kn

Trening osoblja izvanbolniËke hitne medicinske sluæbeHrvatski zavod za hitnu medicinuDugopolje, 26.-28.10.2012.Ana BokuliÊ, tel. 01/4677-362

2. kongres prirodne medicineUdruga „Prirodna medicina"Zagreb, 27.10.2012.Ines VujnoviÊ, tel.: 01/4556-467160,00kn

Radionica manualne medicine - Trriger toËkeHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 27.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth, mob.: 095/8300-766800,00kn

XXX Saltykow Memorial MeetingMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Zavod za patologijuZagreb, 27.-28.10.2012.Luka BrËiÊ, mob.: 091/3693-693

Edukacija lijeËnika ZZJZ Istarske æupanijeZavod za hitnu medicinu Istarske æupanijePula, 29.10.2012.Gordana AntiÊ-©ego, mob.: 098/9396-877

STUDENI

Advanced paediatric life supportKBC Split i KBC Rijeka, Jedinice intenzivnog lijeËenja djeceOpatija, 02.-04.11.2012.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mob.: 098/432-5902.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

64

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 05.-09.11.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Ultrazvuk u ginekologiji i porodniπtvuMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Kl. za ginekologiju i porodniπtvo KB "Sveti Duh"Zagreb, 05.-30.11.2012.Ga. Smiljka MaËvanin, ga. Biserka MiliÊ, tel.: 01/3712-31710.000,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - Selektivnimutizam kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 06.11.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Hemoragijska vruÊica s bubreænim sindromom - izazov zalijeËnike i znanstvenikeHAZU, Razred za medicinske znanosti - Odbor za alergologiju, kliniËkuimunologiju i bioloπke preparate, HD za infektivne bolesti HLZ-a, Sekcijaza imunologiju infektivnih bolestiZagreb, 07.11.2012.Nena JakopoviÊ, oec., e-mail: njakopovic@bfm.hr100,00kn

Diuretici Henleove petlje - mjesto torasemida u terapiji"Belupo d.d.Sisak, 07.11.2012.Æana TomiËiÊ Suπanj, dr.med., tel.: 01/2481-200

Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju 2012MEF SveuËiliπta u SplituSplit, 07.11. - 08.12.2012.Irena Zakarija-GrkoviÊ, tel.: 021/557-8232.000,00kn

Pravni propisi u sluËaju obiteljskog nasiljaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 08.11.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

CEEA (Committee for European Education in Anaesthesiology)- TeËaj kontinuirane edukacije iz anesteziologijeHLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno lijeËenjeZagreb, 08.-09.11.2012.Davorka StoπiÊ, tel.: 01/3712-3591.500,00kn

Od baziËnih istraæivanja do klinikeHrvatsko druπtvo za istraæivanje rakaZagreb, 08.-09.11.2012.Sonja Levanat, mob.: 099/4571-292, fax.: 01/4561-010, e-mail: info@hdir.hr,levanat@irb.hrZa Ëlanove HDIR: studenti 25EUR, istraæivaËi/lijeËnici 50EUR, za neËlanove:studenti 50EUR, istraæivaËi/lijeËnici 75EUR, za prijave nakon 15.09. svi iznosikotizacija poveÊani su za 25EUR

45. struËno-znanstveni skup hrvatskih pulmologa s me.sud.Hrvatsko pulmoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 08.-11.11.2012.Dr. Neven MiculiniÊ, tel.: 01/2385-242, mob.: 091/7923-0851.800,00kn

3rd Southeast European Conference of Chemotherapy andInfection (SEEC)HLZ, HD za kemoterapijuDubrovnik, 08.-11.11.2012.Goran PetroviÊ, BIZZ Travel Ltd, tel.: 01/4111-522200-250EUR

Nuspojave cijepljenja u djeceHLZ, Hrv. pedijatrijsko druπtvo - sekcija za alergologiju i kl. imunologijuZagreb, 09.11.2012.Darko Richter, tel.: 01/2376-521

Trening osoblja izvanbolniËke hitne medicinske sluæbeHrvatski zavod za hitnu medicinuDugopolje, Kutina, 09.-11.11.2012.Ana BokuliÊ, tel. 01/4677-362

©kola manualne medicine (radionica) - Vratna kraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 10.11.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Trening trijaæe u odjelu hitne medicineHrvatski zavod za hitnu medicinuKrapinske toplice, 10.-11.11.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-362

Pedijatrijski ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 10.-11.11.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-0311.800,00kn

Ciklus predavanja: Multipla inteligencijaUdruga MedikusZagreb, 12.11.2012.Dr. Vesna VuËiËeviÊ, tel.: 01/3865-445

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - Opsesivnokompulzivni poemeÊaj kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 13.11.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 14.11.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Ultrasound in primary, emergency medicine, USLS-BL1 providerHLZ, HD za internu medicinuZagreb, 15.-16.11.2012.Doc.dr. Radovan Radonic, tel.: 01/2767-478, 2767-481, e-mail:rradonic@gmail.com1.000,00kn

4th European School of Social Paediatrics - Adverse factorsinfluencing early child developmentHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatrijuZagreb, 15.-17.11.2012.Giovana Armano, mob.: 098/708-175300EUR

65

2. hrvatski kongres ginekoloπke onkologije s me.sud.Hrvatsko ginekoloπko onkoloπko druπtvo (HGOD)Zagreb, 15.-17.11.2012.Prof.dr. Vlastimir Kukura, tel./fax.: 01/2431-391,e-mail: vlastimir.kukura@zg.t-com.hr, www.hgod2012.orgdo 15.09.2012. za Ëlanove HGOD-a 1.000,00kn, za ostale 1.200,00knod 16.09.2012. za Ëlanove HGOD-a 1.300,00kn, za ostale 1.500,00knSpecijalizanti, umirovljeni lijeËnici i medicinske sestre 800,00kn a osobe upratnji i izlagaËi 500,00kn

1. regionalni kongres Suportivna terapija onkoloπkih bolesnikaZaklada onkologijaSarajevo, 15.-17.11.2012.Tatjana JurËiÊ, O-tours, tel.: 01/4831-007250EUR

Anoreksija nervoza u djece i adolescenataKlinika za pedijatriju KBC Sestre milosrdniceZagreb, 16.11.2012.Tatjana Lesar, dr.med., mob.: 099/7330-794300,00; 200,00kn

6. hrvatsko-talijanski simpozij o psorijaziKBC Rijeka, MEF Rijeka, Druπtvo za poboljπanje kvalitete æivota bolesnikasa psorijazomRijeka, 16.-17.11.2012.Janja KomljenoviÊ, tel.: 051/658-283, e-mail: janjakm@medri.hr250,00kn specijalisti, 100,00kn ostali

Influenca: Uvijek aktualna i opasna bolestMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 16.-17.11.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-1911.000,00kn specijalisti, 700,00kn specijalizanti

MERCK AKADEMIJA: Pristup bolesniku s kroniËnom nezaraznomboleπÊu u ordinaciji lijeËnika opÊe medicineMerck d.o.o.Zagreb, 17.11.2012.Dr. Elizabert BaloeviÊ, tel.: 01/4864-111, 4864-117, 4864-127

TeËaj trajne edukacije: Novosti u dijagnostici i lijeËenju solidnihtumoraHrvatska komora medicinskih biokemiËaraZagreb, 17.11.2012.Sandra BuriÊ, tel.: 01/4572/927875,00kn

Regionalna anestezija i analgezija - Ultrazvuk i smjernice ukliniËkoj praksiMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Katedra za anesteziologiju i reanimatologiju,KB „Sveti Duh", Kl. za anesteziologiju, reanimatologiju i int.lijeËenjeZagreb, 17.11.2012.Davorka StoπiÊ, tel.: 01/3712-359, fax.: 01/3712-214, e-mail:anestezija@kbsd.hr, ksakic@kbsd.hr; Prof.dr.sc. Kata ©akiÊ, tel./fax.: 01/3712-214, mob.: 098/318-317, e-mail: ksakic@mef.hr, www.mef.hr/hdraa600,00kn, specijalizanti i Ëlanovi HDRAA-HLZ 450,00kn

OπteÊenje jetre ksenobioticimaHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, 17.11.2012.Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-398300,00kn

Osnovni teËaj za lijeËnike za rad u izvanbolniËkoj hitnoj sluæbiZavod za hitnu medicinu Istarske æupanijePula, 19.-22.11.2012.Gordana AntiÊ-©ego, mob.: 098/9396-877

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 19.-23.11.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

182. Gerontoloπka tribina - ZnaËenje procjene nutritivnogstatusa u pothranjenih starijih osobaCentar za gerontologiju ZJZ "Dr. A. ©tampar", Referentni centar MZ zazaπtitu zdravlja starijih osobaZagreb, 20.11.2012.Marica LukiÊ, dipl.med.techn., tel.: 01/4696-164, fax.: 01/4678-016

Pravni propisi u sluËaju obiteljskog nasiljaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 22.11.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

kalendar struËnog usavrπavanjaDr

. Nad

a Pa

rado

vski

kalendar struËnog usavrπavanja

66

KliniËka primjena testova pluÊne funkcijeHrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 22.-23.11.2012.Dunja LukaËeviÊ, tel.: 01/2385-158500,00kn

71. dani dijabetologaHLZ, HD za dijabetes i bolesti metabolizmaTuhelj, 22.-24.11.2012.Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170500,00kn

6. kongres HD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-aHLZ, HD za neurovaskularne poremeÊajeZagreb, 22.-24.11.2012.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-7401.500,00/1.000,00kn

Nemelanomski tumori glave i vrataKB DubravaZagreb, 23.11.2011.Marija Juras MaËek, tel.: 01/2903-431500,00kn specijalisti, 300,00kn specijalizanti

Sport, tjelesna aktivnost i zdravljeHAZU, Razred za medicinske znanostiZagreb, 23.11.2012.Vesna OËak-SekuliÊ, tel.: 01/4895-171

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 23.-24.11.2012.Stella Lampert, tel.: 051/651-2552.100,00kn

Dostojanstvo æene i prirodno planiranje obiteljiHrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvo - srediπnjicaZagreb, 24.11.2012.Slavica GrubiπiÊ, tel.: 01/4817-537, e-mail: hkld@hkld.hr

Obnova znanja iz podruËja zrakoplovne medicineAgencija za civilno zrakoplovstvoZagreb, 24.11.2012.Mr.sc. Zoran LoliÊ, dr.med., mob.: 098/449-522300,00kn

11. hrvatski skup osoba s neuromuskularnim bolestimaSavez druπtava distrofiËara HrvatskeZagreb, 25.-27.11.2012.Blaæenka Kobilar, tel.: 01/4666-849

2. meunarodni kongres Era nove ekonomije i novih zanimanja:Ekonomija vrijednosti, odræivosti, odgovornosti i zdravljaUdruga Zdravi gradZagreb, 28.-29.11.2012.Ana LekπiÊ, tel.: 021/540-630290,00-390,00EUR

Pregled hitnog pacijentaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 29.11.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Primjena tehnologije matiËnih stanica u istraæivanju i lijeËenjuneuroloπkih bolestiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.11.2012.Dr. Nina Kosi i dr. Dinko MitreËiÊ, mob.: 098/415-938400,00/300,00kn

Edukacija - akupunktura i bolHLZ, HD za lijeËenje boliOsijek, 30.11. - 02.12.2012.Prim. Mira Fingler, dr.med., tel.: 031/511-5322.000,00kn

PROSINAC

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 03.-07.12.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

XIII. hrvatski poslijediplomski teËaj ginekoloπke kirurgije iendoskopije s meunarodnim sudjelovanjem "Kurt Semm"HLZ, HD za ginekoloπku endoskopijuZagreb, 03.-07.12.2012.Dr. Igor MariËiÊ, dr. Martina BraËun, mob.: 098/9061-5837.900,00kn

Pregled hitnog pacijentaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 06.12.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Pothranjenost u kroniËno bolesne djeceOktal pharma d.o.o.Zagreb, 06.12.2012.Violeta Drvenkar Ocvirk, mob.: 091/4550-515

Obnova znanja iz podruËja zaπtite od ionizirajuÊeg zraËenjaMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 06.-07.12.2012.EOQ QM Miπo Debeljak, oec., tel.: 031/399-6121.200,00kn; 1.000,00kn; 900,00kn; 700,00kn

Smjernice u dijagnostiici i lijeËenju najËeπÊih dermatoza itumora koæeHAZU i Kl. za koæne i spolne bolesti KBC "Sestre milosrdnice"Zagreb, 07.12.2012.Hrvoje Beclin, tel.: 01/3787-422400,00kn za specijaliste, 200,00kn za specijalizante

Tjelesna aktivnost i zdravljeFakultet za fiziËku kulturuZagreb, 08.12.2012.Natalija BabiÊ, tel.: 01/3025-602400,00kn

Ciklus predavanja: Mentalne mapeUdruga MedikusZagreb, 10.12.2012.Dr. Vesna VuËiËeviÊ, tel.: 01/3865-445