GODI

NA X

II •

BRO

J 108

• 1

5. IV

. 201

2.

T E M A B R O J A ( s t r . 6 )

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

•

PRILOGZbornik radova sa Petog simpozija Hrvatske lijeËniËke komore:

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 0 8 • 1 5 . t r a v n j a 2 0 1 2 .

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

Pravna zaπtita lijeËnika u obavljanju lijeËniËke djelatnosti: osiguranje, vjeπtaËenje, medijacija

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5

Simpozij u Opatiji - poËetak novih aktivnosti Komore

IZ KOMORE ..... 6

Peti simpozij Komore • ZakljuËci Simpozija na konferenciji za novinare • Sa πeste sjednice

Izvrπnog odbora • Pregled ostalih aktivnosti • HZZO prihvatio prijedloge Komore

Komora osuuje ponaπanje koje nije u skladu s lijeËniËkom profesijom

Sastanak i sporazum s druπtvima za osiguranje • Suradnja s reanimatolozima

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 18

Sa sjednice Upravnog vijeÊa HZZO-a • Iz Udruæenja hrvatskih pacijenata

11. Tjedan Mozga u Hrvatskoj • Udruga poslodavaca u zdravstvu

Sajam «Medicina i tehnikafl • Palijativni timovi u PG æupaniji

Retinolozi na «Sv. Duhufl

IZ SVIJETA ..... 23

Mijenjaju se gastrointestinalni poremeÊaji

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 24

Aspirin i Alzheimerova bolest

TEHNOLOGIJA U MEDICINI ..... 25

Nuklearna medicina i neuroendokrini tumori

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 27

IZ PRO©LOSTI HRVATSKE MEDICINE ..... 36

Prof. dr. Josip BenËeviÊ

ZANIMLJIVE LI»NOSTI ..... 40

Prim. dr. Roman JeliÊ

BIOPATOGRAFIJE ..... 46

©panjolci - glazbeni konkvistadori

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 49

5

Posljednjih mjesec dana bilo je pu-no dogaanja u kojima je sudjelovala naπa Ko-mora.

Od najznaËajnijih dogaaja izdvo-jio bih naπ 5. Simpozij po nazivom „Pravnazaπtita lijeËnika u obavljanju lijeËniËke djelat-nosti - osiguranje, medijacija, vjeπtaËenje" kojije bio zaista uspjeπan. Bilo je nazoËno preko200 sudionika, doktora medicine, sudaca, od-vjetnika, pravnika, ekonomista, predstavnikaosiguravatelja i drugih.

Predavanja su bila vrlo kvalitetna izanimljiva, a to su dokazali sluπatelji, koji sudobro popunili predavaonicu cijelog dana iu velikom broju sudjelovali u zanimljivoj ras-pravi. Doneseni su zakljuËci, koji su prezen-tirani medijima i nakon usvajanja na tijelimaKomore biti Êe naπi sluæbeni stavovi o ovimvrlo vaænim pitanjima za naπu struku.

O samom simpoziju moæete viπeproËitati u ovom broju LijeËniËkih novina, au suplementu su tekstovi predavaËa. Ipak,moram naglasiti najvaænije zakljuËke, a to su:

1. ustrajanje na obveznom osigu-ranju od profesionalne odgovornosti prekoosiguranja ustanova, ali s kvalitetnim policamaosiguranja;

2. uvoenje struËnog nadzora nadsudskim vjeπtacima, te uspostavljanje meha-nizama za odabir kompetentnog vjeπtakaspecijalista i uæeg specijalista za pojedinesudske sluËajeve;

3. uvoenje medijacije u rjeπavanjusporova u sustavu zdravstva. Sa svim zakljuËcima upoznali smoosobno ministra zdravlja prof. dr. sci. RajkaOstojiÊa i njegovog zamjenika mr. sc. Mari-jana Cesarika, koji su nam dali usmenu podrπ-ku. Mi smo uvjereni da naπe stavove moæemoostvariti u roku od godinu dana.

Kako vam je poznato, zbog boljeinformiranosti naπih Ëlanova te zbog pobolj-πanja kvalitete LijeËniËkih novina i naπe webstranice, agencija „Hendal" je sukladno odluciIzvrπnog odbora Komore provela opseænu imetodoloπki pomno osmiπljenu anketu meunaπim Ëlanovima. Rezultati su pokazali davelika veÊina naπih Ëlanova redovito Ëita LijeË-niËke novine i da su zadovoljni izgledom i sa-dræajem.

To je svakako pohvala svima koji nanovinama rade, a posebno naπem dugogo-diπnjem uredniku prof. dr. Æeljku Poljaku.

Pozitivnu ocjenu dobila je i naπaweb stranica, uz preporuku za veÊom aæurnoπ-Êu informacija. Sve pojedinosti ankete, kao ianalize dobivenih rezultata objavit Êemo u na-rednom broju naπega glasila, kao i na webstranici. Zadovoljan sam rezultatima ankete,ali oni nas i obvezuju na poboljπanje i razvojnaπih sredstava priopÊavanja.

Takoer je provedena posebna an-keta meu doktorima PZZ-a o opremljenostiordinacija, koju je obavila agencija „MSA".Rezultati pokazuju da ne moæemo biti zado-voljni, jer veÊina ordinacija nije zadovolja-vajuÊe opremljena i stoga treba naÊi naËinkako to poboljπati. Pojedinosti ove studije bitiÊe takoer objavljeni.

Kao πto se moæe vidjeti iz nave-denih aktivnosti, naπa se Komora brine za svo-je Ëlanove ukazujuÊi na poteπkoÊe u obavlja-nju lijeËniËke djelatnosti i nastojeÊi im osigu-rati normalne uvjete rada.

Vas molim da nas u tome podræitei da svoj posao obavljate struËno i sukladnonaπem Kodeksu lijeËniËke etike i deontologije.Samo tako moæemo biti zadovoljni mi i naπipacijenti.

Vaπ predsjednikPrim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

• Na poËetku, iako sa zakaπnjenjemzbog termina kad izlaze LijeËniËke novine ,æelim Vam svima da Kristovo uskrsnuÊe done-se radost æivota u vaπe domove. Naπa struka,od samoga svog nastanka, ima najveÊu uloguu oËuvanju ljudskog æivota i to trebamo imatina umu kad obavljamo svoj svakodnevniposao.

Zbog osjetljivosti i sloæenosti naπegposla i velikih kuπnji koje pred nas stavlja brigaza bolesnog Ëovjeka, definiran je naπ KodekslijeËniËke etike i deontologije. Njega se svi mimoramo pridræavati! Na æalost znamo da me-u nama ima i onih, kojima je novac i bogaÊe-nje ispred etike. Takvi ne preæu Ëiniti radnjekoje spadaju na samo moralno dno. Zbog to-ga ih mi kolege posebno osuujemo, a druπ-tvo im kroz sustav svojih kazni i presuuje.

SreÊom je golemoj veÊini kolegaprofesionalno i etiËno pruæanje zdravstvenezaπtite naπim pacijentima prioritet. Zbog togase pacijenti mogu osjeÊati sigurnima, a ja seponosim. Kao predsjednik Hrvatske lijeËniËkekomore i ovim putem pozivam sve one kojiznaju za neËasne radnje nekih naπih kolegapri pruæanju zdravstvene zaπtite da to prijavenadleænim tijelima jer se samo tako moæe doÊido pravog rjeπenja.

Simpozij u Opatiji- poËetak novihaktivnosti Komore

rijeË predsjednika

iz komore

6

pozija upravo osiguranje od profesionalneodgovornosti i medijacija. Do sada su odræanadva simpozija vezana uz pravne i medicinskeaspekte problema, sudsko medicinskog vjeπta-Ëenja, greπaka i medijacije. Prvi se bavio razno-likim aspektima trzajne ozljede vratne kraljeπ-nice, koji je organizirala prim. dr. ViktorijaBradiÊ, a na drugom se govorilo upravo o osi-guranju od profesionalne odgovornosti.

Ovo je vrlo vaæan simpozij i vidimoda je odziv izuzetno velik. Dogaalo se da segreπka taji onda kada se dogodi, a to je groznoza pacijenta i za graane Hrvatske. Navest Êudva primjera, a oba su se dogodila u jednojmaloj æupaniji s malim budæetom. Prva greπkase dogodila kada je umrla bolesnica nakonoperacije holeciste. Ravnatelj je tajio ovu greπ-ku, dugo vremena je trajao sudski spor, to se

isplaÊivalo iz budæeta bolnice i na kraju se tootkrilo. Cijena koja je plaÊena iz budæeta bol-nice, odnosno proraËuna RH, iznosila je okomilijun i 400 tisuÊa kuna. Drugi sluËaj se do-godio prije 10 godina u jednom domu zdrav-lja nedaleko od ove bolnice. Ta je greπka tako-er dovela do dugotrajnog sudskog procesau kojem se obitelj æeljela nagoditi s domomzdravlja. No, zbog svoje tvrdoglavosti danastaj dom zdravlja mora platiti milijun i 800 ti-suÊa kuna. Na poËetku je bio prijedlog da senagode na 100.000 kuna, a danas Êe dræavnibudæet platiti puno, puno viπe obitelji premi-nule. Kaæem dræavni budæet jer su gospodaodluËila da tu πtetu naplate iz decentrali-ziranih sredstava. Dakle, ona se u toj æupanijineÊe koristiti u investicijsko ulaganje veÊ Êese iskoristiti za naplatu πtete. Upravo zato jevaæno da donesemo dobre zakljuËke na ovomSimpoziju i da ovakve probleme rjeπavamo naodgovarajuÊi naËin, zakljuËio je mr. Cesarik.

Sudionike je pozdravio i ministarznanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. sc.Æeljko JovanoviÊ, izjavio je da velik dio lijeËni-ka, osim πto se brine o zdravlju graana RH,brine se i o edukaciji buduÊih zdravstvenihdjelatnika.

»estitam na prevaænoj temi koja Êesa svojim zakljuËcima imati veliku ulogu ubuduÊem radu lijeËnika. U proteklom sammandatu bio Ëlan Povjerenstva Hrvatske lijeË-niËke komore za ostale lijeËniËke djelatnosti.Mnogi moæda i ne znaju πto radi to Povjeren-stvo, meutim zahvaljujuÊi vrlo agilnoj pred-sjednici Povjerenstva prim. dr. Katarini Se-kelj-KauzlariÊ mislim da je to jedno od aktiv-nijih povjerenstava. I ova tema koja je danasna redu bila je i tema brojnih sjednica naπegPovjerenstva tako da vjerujem da sam moædai samim tim i ja dao doprinos da danas ova te-

• Viπe od 200 sudionika razliËitihstruka - lijeËnika, pravnika, osiguravatelja idrugih - sudjelovalo je na Petom SimpozijuHrvatske lijeËniËke komore ''Pravna zaπtitalijeËnika u obavljanju lijeËniËke djelatnosti:Osiguranje, vjeπtaËenje, medijacija'', koji jeodræan od 23. do 25. oæujka u Hotelu Adriaticu Opatiji pod visokim pokroviteljstvom pred-sjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. IveJosipoviÊa.

PosjeÊenost Simpozija ukazala jena velik interes za teme osiguranja od profesi-onalne odgovornosti, medijaciju, odnosnomirenje, kao i potrebu stalne rasprave i edu-kacije o temi medicinskog-zdravstvenogprava.

Moderator otvorenja Simpozija, ri-zniËar Komore prim. dr. Vjekoslav MahovliÊistaknuo je da Komora ovim Simpozijem po-kazuje saznanje o problemima hrvatskih lijeË-nika i volju da sudjeluje u njihovu rjeπavanju.

- Kao i svi prethodni simpoziji Ko-more i ovaj se odlikuje odabirom teme, nje-nom aktualnoπÊu i kvalitetom prezentacije.OËekujemo vrsne i uËinkovite zakljuËke us-mjerene poboljπanju uvjeta rada svih kolega,istaknuo je prim. MahovliÊ u pozdravnoj rijeËi.

Predsjednik Komore prim. Minigopozdravio je sve prisutne i izjavio da broj sudi-onika Simpozija ukazuje da je tema izuzetnozanimljiva i da Êe zakljuËci Simpozija svimadonijeti korist.

Dogaalo se da se greπka taji

Simpozij je sveËano otvorio iza-slanik predsjednika Republike Hrvatske i mi-nistra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik istak-nuvπi da je vrlo vaæno da je tema ovog Sim-

Peti SimpozijHrvatske lijeËniËkekomore

Pravna zaπtita lijeËnikau obavljanju lijeËniËke djelatnosti:

Osiguranje, vjeπtaËenje,medijacija

Borka Cafuk

7

Pacijenti moraju dobitinajbolje πto moguu okvirima moguÊeg,a da je pritom struka saËuvana

Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr.Herman Haller uputio je rijeËi pohvale naukupan dosadaπnji rad Komore.

Pratimo rad Komore ne samo izbolniËke veÊ i iz ostalih perspektiva. Izuzetnosmo zadovoljni s ovom temom. KBC Rijeka jeinstitucija koja joπ uvijek proæivljava sudskiproces koji je moæda najistaknutiji i medijskipopraÊen, i svakako smo zainteresirani za te-matiku Simpozija. Svjesni smo da je u ovomtrenutku ovo pitanje i naπe opstojnosti kaolijeËniËke profesije. Mi u KBC-u Rijeka svjesnismo da je rad u takvim uvjetima praktiËki ne-moguÊ i naπa bi poruka bila da lijeËnici buduπto bolji lijeËnici, da pravnici budu πto boljipravnici, da se lijeËnici ne bave previπe prav-nim poslom, a pravnici lijeËniËkim, te da smosvjesni da je neminovno da se jedni bavimodrugima ali suæivot je realnost koja mora bitiu okvirima moguÊega i na dobrobit svih nas.Sjetimo se jedne igre iz naπe mladosti, Mono-polija, i ako smo æeljeli dugo igrati morali smopopustiti i jedni i drugi pa na neki naËin na-imo kompromis koliko trebamo popustiti sobje strane da pacijenti dobiju najbolje πtomogu u okvirima moguÊeg, a da je pritomstruka saËuvana te da odvjetnici, pravnici, od-nosno pravna struka budu zadovoljeni. To jevrlo teπko napraviti i nadam se da Êe ovajSimpozij doprinijeti konaËnom cilju.

U svijetu postoje modeli za koje seKomora bila zauzimala, govorim o skan-

iz komore

plinskih postupaka protiv lijeËnika u naπojzemlji. Moæda se nitko u medicinskoj praksis time ne suoËava ËeπÊe od lijeËnika u djelat-nosti hitne medicine, naglasila je prim. Grba-BujeviÊ.

Prodekan Medicinskog fakultetaSveuËiliπta u Rijeci prof. dr. sc. Tomislav Ruka-vina izjavio je da je tematika o kojoj govoriSimpozij za naπe uvjete i okolinu novijegadatuma.

O ovoj tematici nismo puno razmiπ-ljali i razgovarali ali sudeÊi prema nekimdogaajima morat Êemo o njoj dobro razmis-liti i voditi raËuna da se i informacije o ovimpitanjima daju i naπim buduÊim kolegama iu kolegijima u okvirima nastave na medicins-kom fakultetu i nakon toga, istaknuo je prof.Rukavina.

ma predstavlja kljuËnu temu cijelog Simpozija.Znate narodne poslovice: ''Grijeπiti je ljudski'',te ''Tko radi taj i grijeπi''. LijeËnici su ljudi, kojirade jako puno, pa je i opasnost od greπakavelika. Mislim da je jako bitno i moje Ministar-stvo i Ministarstvo zdravlja da osiguraju dagreπaka bude πto manje. To je moguÊe takoda edukacija bude πto bolja, a i da uvjeti radalijeËnika budu πto povoljniji kako greπaka nebi bilo. A ako se greπka veÊ dogodi, bitno jeda se iz toga ne crpe senzacionalistiËki tekstoviu medijima i da se toËno zna postupak πtouËiniti da od toga ne pate ni lijeËnik ni paci-jent, te da zbog jedne greπke ne doe do padapovjerenja u lijeËnika i cijeli zdravstveni sustav,istaknuo je ministar JovanoviÊ.

Trendovi pokazujumoguÊnost porasta brojasudskih i disciplinskihpostupaka protiv lijeËnika

Ravnateljica Hrvatskog zavoda zahitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-BujeviÊizjavila je da je visokim pokroviteljstvom pred-sjednika RH prof. dr. sc. Ive JosipoviÊa nadovim Simpozijem ukazana Ëast svima prisut-nima, cijeloj lijeËniËkoj i pravniËkoj struci.

Ovaj simpozij oko jedne teme uje-dinjuje dvije struke koje su na taj naËin dobileizuzetnu priliku za zajedniËko strukovno oku-pljanje, bolje meusobno upoznavanje terazmjenu miπljenja i iskustava. Uvijek su zapra-vo lijeËnici u obavljanju svakodnevnog radasvjesni svoje velike odgovornosti - profesio-nalne i moralne. Zabiljeæeni trendovi pokazujumoguÊnost porasta broja sudskih i disci-

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-BujeviÊi predsjednik HLK prim. dr. Hrvoje Minigo

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. sc. Æeljko JovanoviÊ i izaslanik predsjednika RH i ministra zdravlja mr. sc. Marjan Cesarik

iz komore

8

diskusijama na poboljπanju kvalitete i izradevjeπtaËenja, izjavila je prof. IvekoviÊ.

Nuæno je osiguranje lijeËnikaod profesionalne odgovornosti

Predsjednik Hrvatskog lijeËniËkogsindikata mr. sc. Ivica BabiÊ zahvalio je Ko-mori πto je njezin peti simpozij posveÊen iz-nimno znaËajnoj temi pravne zaπtite hrvatskihlijeËnika.

Jedan problema koji nismo rijeπili ukolektivnom pregovaranju je taj πto u Kolek-tivnom ugovoru nismo uspjeli ugovoriti da zasve one na koje se on odnosi kolektivno ugo-vorimo i osiguranje od profesionalne odgo-vornosti po modelu kako smo i ugovorili osi-guranje od nesreÊe na poslu i smrtnog sluËajaza sve korisnike dræavnog proraËuna za javnisektor. ReËeno je kako je to pitanje koje Êemorijeπiti u narednom vremenu. Razlog je biovrlo jednostavan - vremena u kojima æivimosu bremenita i nije bilo dovoljno financijskihsredstava. Ne treba nikog od nas uvjeravatikoliko je to znaËajno, jer stres kojem smo sva-kodnevno izloæeni i izgaranje na poslu, kojenije samo problem hrvatskih lijeËnika veÊ ilijeËnika u Europi i svijetu, sigurno su vaæni iu ovakvoj situaciji gdje smo deficitarni i u ko-joj nam znaËajno optereÊenje premaπuje 48-satni radni tjedan. To je sigurno dovoljanrazlog za razmiπljanje kako rijeπiti osiguranjelijeËnika, kako bi oni u svim tim okolnostimau kojima moraju obavljati praksu bili raste-reÊeni svega nebitnoga a posvetili se bitnome,

dinavskim zemljama, ali nisu ugledali svjetlodana. Stoga se nadamo da Êe nakon ovogsimpozija Ministarstvo zdravlja i institucijekoje odluËuju u Republici Hrvatskoj prepoz-nati odluke i konsenzuse donesene na Simpo-ziju, te da Êe na dobrobit svih nas biti bolje,izjavio je prof. Haller.

Predsjednica Upravnog odbora Le-karske komore Srbije dr. Dragana Milutino-viÊ istaknula da je Lekarska komora najmlaau regiji, da postoji πest godina i ima 30 500Ëlanova, a proπle godine su osigurali sve Ëla-nove od profesionalne odgovornosti.

Kroz medijaciju smanjitibroj postupaka pred sudom

Dopredsjednik Hrvatske odvjet-niËke komore dipl. iur. Mladen KlasiÊ pozdra-vio je sudionike Simpozija u ime Hrvatske od-vjetniËke komore i njenog Centra za mirenja.

Hrvatska odvjetniËka komora s po-sebnom pozornoπÊu prati rad Hrvatske lijeË-niËke Komore, naroËito kada se on iskazujeu ovako znaËajnim temama poput teme ovogSimpozija. S jedne strane, kao odvjetnici, ne-sporno imamo interes da se πto kvalitetnijeobavljaju vjeπtaËenja i u krajnjoj liniji da sekroz medijaciju, odnosno kroz procese mire-nja, smanji broj postupaka pred sudom jerÊemo na takav naËin svi dovesti do toga daÊe nam klijent biti puno zadovoljniji i da Êemou kraÊem vremenu moÊi obaviti viπe posla.Mislim da je to cilj kojem svi moramo stremiti.Naravno, i kao pacijenti smatramo da nijeodræivo da bilo koji lijeËnik, danas u 21. sto-ljeÊu, funkcionira pod pritiskom hoÊe li ili ne-Êe biti osiguran te hoÊe li o njegovom radupisati mediji, nego upravo iz sebe mora datisve ono najbolje na dobrobit svih nas pacije-nata.

Izaslanica predsjednika HrvatskoglijeËniËkog zbora prof. dr. sc. Renata IvekoviÊzahvalila je u ime predsjednika prof. dr. ÆeljkaMetelka na izabranoj temi Simpozija koja jesve viπe aktualna.

Da je Komora na pravom putu sje-tit Êete se neki od vas su bili prisutni 2008. nasimpoziju koji je Komora organizirala u surad-nji s Hrvatskim druπtvom za medicinska vjeπ-taËenja HLZ-a. To je bio meunarodni sim-pozij o profesionalnoj odgovornosti lijeËnika.Hrvatsko druπtvo za medicinska vjeπtaËenjanaËelo je tu temu 1998. u suradnji s prof. dr.Petrom KlariÊem s Pravnog fakulteta Sveu-Ëiliπta u Zagrebu, koji je na istu temu objaviomnoge znanstvene radove a publicirao je iknjigu. Sigurna sam Êe ovaj Simpozij imatiizuzetno puno koristi ne samo na razini osi-guranja i pravne zaπtite lijeËnika, veÊ i u

odnosno svojoj temeljnoj misiji pruæanjapomoÊi i zaπtiti zdravlja naπih graana ipacijenata, zakljuËio je dr. BabiÊ.

Predsjednik Udruge poslodavaca uzdravstvu prof. dr. Vlado JukiÊ izjavio je dakao predsjednik Udruge i ravnatelj zdrav-stvene ustanove cijeni koliko je vaæno da lijeË-nici i zdravstvene ustanove budu osigurani odgreπke, a greπka je uvijek moguÊa.

Siguran sam da Êe ovaj Simpozijrazbistriti neke stvari i pokuπati naÊi pravumjeru onoga πto mi upravo traæimo. Ako osi-guranja budu toliko skupa neÊemo se moÊieosigurati, osiguranja Êe izgubiti svoje klijente,a mi Êemo s druge strane riskirati, πto nije dob-ro. Bolje je rasporediti taj nekakav moguÊitroπak koji bi πtetom bio proizveden na naËinkako je to predvieno ugovorima o osigu-ranju, istaknuo je JukiÊ.

Na otvorenju Simpozija bilu su pri-sutni i mnogi drugi uvaæeni gosti, izmeu os-talog predsjednik Centra za mirenje pri Hrvat-skoj odvjetniËkoj komori dipl. iur. BranimirTuπkan, rukovoditelj podruËnog ureda ZagrebHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjedr. Josip Silovski istaknuvπi da je HZZO uvijektu uz lijeËnike, izaslanik predsjednika Hrvatskekomore dentalne medicine dr. med. Dent.Igor KljajiÊ, predsjednica VijeÊa Hrvatskakomore fizioterapeuta Mirjana BerkoviÊ©ubiÊ, glavni tajnik Lekarske komore SrbijeSuzana Guberina »omiÊ, ravnatelj Udrugeposlodavaca u zdravstvu dipl. iur. Mile Klepoi zamjenik gradonaËelnika Grada Opatije ErniGigante DeπkoviÊ.

•••••

iz komore

9

je najvaænije to πto se Komora brine za dig-nitet lijeËniËke struke i za to da lijeËnici mogunormalno obavljati svoj posao jer kada je toomoguÊeno onda je to korisno i za pacijente,izjavio je predsjednik Komore prim. Minigonovinarima.

- Komora je u smislu zaπtite svojihËlanova odræala pet simpozija. Ovaj je Sim-pozij bio posveÊen pravnoj zaπtiti lijeËnika uobavljanju lijeËniËke djelatnosti s naglaskomna osiguranje, vjeπtaËenje i medijaciju. Odlu-Ëili smo se za ove teme jer smo vidjeli da u Hr-vatskoj nije do kraja rijeπeno osiguranje lijeË-nika od profesionalne odgovornosti, istaknuoje Minigo.

Komora je odræala nekoliko savje-tovanja o tzv. no fault compensation, tj. skan-dinavskom modelu osiguranja, ali je zakljuËe-no da u Hrvatskoj taj model osiguranja ne bibio primjenjiv jer bi svi graani morali u fondza naknadu πtete izdvajati financijska sredstva.

- Osnovni je prigovor bio zaπto biosiguranici izdvajali financijska sredstva zamedicinske greπke.

Mi smo s naπe strane ocijenili da tou Hrvatskoj nije primjenjivo dok god nemamotako visak standard i svijest kao πto postoji uskandinavskim zemljama. ZakljuËili smo,

• Predsjednik Komore prim. Mi-nigo, savjetnik predsjednika Komore za struË-na pitanja i struËni nadzor prof. dr. MirkoGjuraπin, rizniËar Komore prim. dr. VjekoslavMahovliÊ i tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ prezentirali su medijima zakljuËke Pe-tog Simpozija HLK-a ''Pravna zaπtita lijeËnikau obavljanju lijeËniËke djelatnosti: Osiguranje,vjeπtaËenje, medijacija'' na konferenciji zanovinare odræanoj 26. oæujka u prostorijamaKomore.

Simpozij je bio vrlo dobro posje-Êen, na njemu je bilo 225 sudionika razliËitihstruka, odnosno lijeËnici razliËitih specijal-nosti, pravnici, odvjetnici, suci, struËnjaci izosiguranja, ekonomisti i drugi. Kada zakljuËkeprihvate tijela Komore, odnosno Izvrπni od-bor, VijeÊe i Skupπtina, odluËeno je da ondas njima ide dalje prema onima koji bi nammogli pomoÊi u rjeπavanju tih problema.

Skandinavski modelosiguranja nije primjenjiv

Komora je tijelo javne vlasti, neza-visna institucija koja se brine o svojim lijeË-nicima i ima niz zakonskih javnih ovlasti, ali

stoga, da je za nas najbolje uvesti obveznoosiguranje svih lijeËnika koji rade u sustavu iizraditi takve police osiguranja koje Êe pokri-vati ono πto nam je potrebno u smislu profe-sionalne odgovornosti, objasnio je Minigo.

Komora ne zna toËan broj kaznenihprocesa protiv lijeËnika, i taj je podatak za-traæen od Dræavnog odvjetniπtva. Velik brojkaznenih procesa protiv lijeËnika nije dopus-tiv, odnosno nije dobar jer se ti sluËajevi mogurijeπiti i na drugi naËin. Nuæno je pacijentu ko-ji je pretrpio πtetu zbog medicinskog postupkanju i praviËno nadoknaditi. LijeËnik protiv ko-jeg se vodi kazneni postupak ne moæe normal-no obavljati svoj posao, a to je πteta i za paci-jente jer se broj lijeËnika smanjuje.

- Pa je prvi zakljuËak ovog Sim-pozija da lijeËnici moraju obvezno biti osigu-rani od profesionalne odgovornosti. Znamoda se danas vodi 632 spora koji se vode s 51bolnicom i veliki su financijski iznosi koji setroπe na sudske procese i πtete koje trebanadoknaditi te kamate koje rastu. VeÊ samrazgovarao s ministrom zdravlja prof. dr. sc.Rajkom OstojiÊem, i Komora Êe insistirati dase taj problem na neki naËin rijeπi, naglasio jepredsjednik Komore.

Nuæno je zakonomregulirati struËni nadzornad sudskim vjeπtacima

Na Simpoziju se govorilo i o vjeπ-taËenju. Posljednjih nekoliko godina doπlo jedo velikog napretka donoπenjem Pravilnika osudskim vjeπtacima sukladno kojem je Komoradobila ulogu educiranja lijeËnika kandidataza stalne sudske vjeπtake. Sukladno PravilnikulijeËnik sudski vjeπtak mora imati licencu Hr-vatske lijeËniËke komore i na taj je naËin ob-vezan trajno se struËno usavrπavati kako bimogao obnoviti licencu.

Komora prezentiralazakljuËke Simpozija nakonferenciji za novinare

Nuæno je sve lijeËnike osigurati odprofesionalne odgovornosti

Borka Cafuk

Medijima su zakljuËke Simpozija predstavili tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ, rizniËar prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ, predsjednik Komore prim. dr. HrvojeMinigo i savjetnik predsjednika za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Mirko Gjuraπin

iz komore

10

- Na Simpoziju je zakljuËeno da jenuæno zakonom regulirati struËni nadzor nadsudskim vjeπtacima, a suci bi trebali, kada seradi o sloæenim sluËajevima, traæiti miπljenjeKomore ili Hrvatskog druπtva za medicinskavjeπtaËenja pri Hrvatskom lijeËniËkom zboruili medicinskih fakulteta o uæim specijalistimai ekspertima koji bi u takvim sluËajevimamogli vjeπtaËiti. Naime, danas se dogaa, aπto je izuzetno πtetno, da u pojedinim pred-metima vjeπtaËe sudski vjeπtaci koji za to pre-ma specijalnosti nisu kompetentni, objasnioje Minigo.

Rjeπavanje sporovamedijacijom i osnivanjeCentra za medijacijupri Komori

Na Simpoziju se govorilo i o medi-jaciji, odnosno izvansudskom rjeπavanju spo-rova koje se u Europi provodi dugi niz godina.U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme planirauvoenje Centra za medijaciju pri HrvatskojlijeËniËkoj komori.

- Prednost medijacije je da nemasuda i sudskih troπkova, da se stranke dogovo-re i nagode te da je medijacija tajna, a strankese ne razilaze kao neprijatelji jer u medijacijinema pobjednika i poraæenog veÊ su svi po-bjednici, izjavio je Minigo i upozorio novinareda nije prihvatljivo i zakonito da se u medi-jima objavljuju informacije o nepravomoÊnimpresudama i sudskim procesima protiv lijeË-nika jer je to pritisak na ishod sudskog spora,poput objava u medijima o sluËaju IvankiÊ.

LijeËniËkih pogreπaka ima, ustvrdioje Minigo te dodao da se nerijetko iz strahaod sudskih procesa, kaznenog prijavljivanjaitd., greπke probaju zataπkati, πto je najloπijipotez koji se moæe napraviti. Zbog toga je iinteres za studij medicine pao - jer je medicinaizuzetno opasna profesija. Pacijent koji jepretrpio πtetu treba dobiti praviËnu naknadua to se rjeπava preko osiguranja i medijacije.LijeËnici na posao ne idu s namjerom da na-prave greπku ili nekoga oπtete veÊ da pruæepomoÊ, a u pruæanju pomoÊi se mogu dogo-diti neæeljeni ishodi koji se dogaaju svudauz svijetu. U medijaciji sudjeluju stranke i me-dijator, odnosno izmiritelj, te stranke prego-varaju oko spora i dogovaraju se, a ako sedogovore obje su strane pobjednici i razilazese prijateljski. Oko 30 posto sporova se rjeπavana takav naËin.

- U postupku medijacije se nagla-πava Ëovjek kao osoba, Ëovjek dolazi u prviplan i izuzetno je bitno da lijeËnik kaæe: ''Po-grijeπio sam, æao mi je, oprostite!", te da

za neπto πto nije greπka veÊ je komplikacija.Iako radim strogo po zakonima, pravilima iprincipima struke, pri punoj svijesti, savjestii sa svom dobrom voljom, uvijek se moæe do-goditi komplikacija. Svugdje u naπoj i svjetskojliteraturi opisane su moguÊe komplikacije ipostoci u kojima se one javljaju kod pojedinihzahvata. Prema tome, ako se dogodi da samsve radio onako kako struka nalaæe a nastalaje primjerice kod endoskopskog zahvata per-foracija πupljeg organa - to nije greπka veÊ jekomplikacija. A ako sam koristio krivu sondu- onda je to greπka. To treba razlikovati. Nismouvijek krivi kada se neπto dogodi, zakljuËio jeMahovliÊ.

Savjetnik predsjednika za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. MirkoGjuraπin istaknuo je da su dvije stvari vjeËnei uvijek Êe se ponavljati u zdravstvu i nikadaneÊe zavrπiti.

- Radi se o trajnoj edukaciji svih li-jeËnika unutar koje moramo biti svjesni potre-be snoπenja odgovornosti za needuciranost.

Prema tome, ovaj Simpozij je biojedna od sitnih malih karika u procesu trajneedukacije koja potvruje joπ jednu stvar kaoi sam Simpozij, da je reforma zdravstva istotako trajna i da Êe se ona uvijek dogaati.

Reforma je neophodna jer medicinaide naprijed, saznanja su nova, a uËenje je ne-ophodno potrebno da bi se odgovorilo na sveizazove koje traæi naπa struka, naglasio je Gju-raπin, a izmeu ostalog i dodao da Komoraima moralni zadatak naglasiti potrebu dalijeËnik onome koji je pretrpio πtetu kaæe:''Oprostite, pogrijeπio sam!", svaki od nas usvakom poslu moæe pogrijeπiti a posljedice supuno manje ako se greπka prizna i ako seobeπteti onaj koji ju je pretrpio.

•••••

oπteÊeni dobije praviËnu naknadu. Æelimostvoriti Centar za medijaciju pri Komori a me-dijaciju Êe provoditi posebno educirani ljudikoji su zavedeni u Registar izmiritelja.

Miritelji mogu biti pravnici, suci, li-jeËnici, odnosno struËnjak bilo kojeg profilakoji je proπao edukaciju.

Medijacija je relativna novost u sus-tavu rjeπavanja sporova u Hrvatskoj, dodatnoje objasnila tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ.

- U Hrvatskoj je u medijaciji liderHrvatska obrtniËka komora, a time se bavi iHrvatska odvjetniËka komora. Ima i drugihdijelova sustava gdje se sporovi pojavljuju iljudi su prepoznali taj model te bi ga radoupotrijebili. Medijatori postoje pri uredu zaosiguranje, nekim segmentima koji se tiËu so-cijalne zaπtite itd., a Komora je prepoznalamedijaciju kao izrazito prihvatljiv postupak.Svi predavaËi koji su o tome govorili na Sim-poziju isticali da je to postupak u kojem jedoista subjekt Ëovjek i nema depersonalizacijekao πto se to dogaa u ostalim vrstama sporo-va, pogotovo u sudskim postupcima. Mi bi-smo æeljeli vratiti kroz postupak medijacije idignitet struci ali isto tako i staviti u fokus oso-bu koja je pretrpjela πtetu, objasnila je BudiÊ.

LijeËnike se Ëesto pribija nastup srama zbog komplikacija

RizniËar Komore prim. dr. Vjeko-slav MahovliÊ upozorio je na financijske kon-strukcije. Naime, osiguranje puno koπta, amedijacija takoer nije besplatna. Stoga jenuæno znati tko mora snositi financijske troπ-kove obveznog osiguranja svih lijeËnika. Ko-mora ima puno dobrih ideja i dobru volju no,na æalost, s obzirom na sredstva kojimaraspolaæe neÊe moÊi tome dati financijskupotporu.

MahovliÊ je upozorio medije i da jenuæno razlikovati greπku i komplikaciju.- Vrlo Ëesto se lijeËnike pribija na stup srama

Tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ, rizniËar prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ, predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

i savjetnik predsjednika za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Mirko Gjuraπin

iz komore

11

• Izvrπni odbor Hrvatske lijeËniËkekomore pozdravio je najavu predsjednika Up-ravnog vijeÊa Hrvatskog zavoda za zdravstve-no osiguranje (HZZO) i predsjednika VijeÊaKomore mr. sc. Marijana Cesarika koji je nasastanku IO-a 23. oæujka u Opatiji istaknuoda Êe od sada suradnja s HZZO-om izgledatidrugaËije.

Naime, do sada je bilo pravilo dase pojedine zainteresirane strane, poput Ko-more, na Upravnom vijeÊu HZZO-a izjaπnja-vaju o pojedinim odlukama Zavoda.

Od sada Êe zainteresirane stranedobivati materijale prvi ponedjeljak u mje-secu, a sastanci na kojima Êe se moÊi iznijetiprimjedbe i sugestije na odluke UpravnogvijeÊa organizirat Êe se prije sjednice UV-a.»lanovi IO-a Komore podræali su najavljenapoboljπanja u suradnji jer je Komori u interesukvalitetan naËin komunikacije i rada s HZZO-om.

Urgirati na donoπenjuPravilnika o medicinskojdokumentaciji

Prvi dopredsjednik Komore dr. Ma-rio Malnar zatraæio je od IO-a da usvoji prijed-log da se pristupi izradi Pravilnika o medicin-skoj dokumentaciji. Takoer je predloæio dase pozovu svi oni koji nisu platili ËlanarinuKomori da ispune svoje obvezu. Predloæio jedapaËe da se izmjenama akata Komore stvoripretpostavka da se onima koji ne plaÊajuËlanarinu zaraËunavaju kamate.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo upozorio je da Pravilnik o medi-cinskoj dokumentaciji donosi ministar zdrav-lja, a da Komora moæe dati svoje sugestije teda bi Povjerenstvo za bolniËku djelatnost tre-balo urgirati kod ministra da se Pravilnik ko-naËno donese. PlaÊanje Ëlanarine, pojasnio jeMinigo, s druge strane, provodi se na temeljuOdluke o naËinu i visini utvrivanja Ëlanarineza Ëlanove Komore koju je donijela Skupπtinapa stoga i o izmjenama i dopunama koje jepredloæio dr. Malnar takoer treba odluËitiSkupπtina Komore.

ZakljuËci o aktualnimproblemima u PZZ

Povjerenstvo za primarnu zdrav-stvenu zaπtiti donijelo je Ëetiri zakljuËka nasjednici odræanoj 25. veljaËe, izvijestio je IOpredsjednik Povjerenstva dr. Senad MusliÊ.Na sjednici se raspravljalo o aktualnim pro-blemima u radu PZZ-a. Povjerenstvo stogapredlaæe IO-u da podræi sljedeÊe zakljuËke:

1. S obzirom da je pred doktorimaPZZ-a potpisivanje Ugovora o utvrivanju

Sa πeste sjedniceIzvrπnog odboraKomore

Najavljena poboljπanjau suradnji s HZZO-om

Borka Cafuk

Predsjednica Povjerenstva za bolniËku djelatnost doc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ, rizniËar Komore prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ i savjetnik predsjednika Komore za odnoses lijeËniËkim udrugama i Ministarstvom zdravlja prim. dr. Danijel Mrazovac

Predsjednik VijeÊa Komore mr. sc. Marijan Cesarik

12

iz komore

sredstava i naËina provoenja zdravstvenezaπtite iz osnovnog zdravstvenog osiguranjaza razdoblje od travnja do prosinca 2012.,Povjerenstvo je zakljuËilo da postoji nuænapotreba izmjene pojedinih dijelova Ugovora(financijski uvjeti ugovaranja, financijskokaænjavanje, financijska kontrola poslovanjaordinacije, arbitraæni postupak, indeksacija,vaenje krvi, dodatne aktivnosti s domomzdravlja, stopa bolovanja, pripravnost, putninalozi itd.).

Do tada, Povjerenstvo za PZZ: - ne moæe kolegama preporuËiti

potpisivanje navedenog Ugovora za tekuÊugodinu dok se ne dogovore izmjene spornihdijelova

- predlaæe æuran sastanak pred-stavnika Komore s predstavnicima HZZO-akako bi se raspravila sporna pitanja i dogo-vorila izmjena pojedinih dijelova Ugovora.

- naglaπava potrebu poveÊanjamjeseËnog bruto prihoda ordinacije (tzv. gla-varine) za 10 posto zbog neprestanog pove-Êavanja mjeseËnih troπkova ordinacije

2. BuduÊi da su predstavnici Mini-starstva zdravlja suglasni s potrebom preispi-tivanja i redefiniranja koncesija u PZZ-u i kon-cesijske naknade, posebice za koncesionarekoji ne rade u prostorima u vlasniπtvu domo-va zdravlja, Povjerenstvo predlaæe Ministar-stvu zdravlja izmjenu Zakona o zdravstvenojzaπtiti vezano uz koncesije na sljedeÊi naËin:

- koncesijska naknada od 1 kune zasve koncesionare u sustavu primarne zdrav-stvene zaπtite

- „zaπtiÊena" cijena zakupa prostorau visini od 1250 kuna za sve koncesionare uprostorima domova zdravlja

U razdoblju do izmjene pojedinihdijelova Zakona o zdravstvenoj zaπtiti predlaæese ministru zdravlja da donese odluku o ravno-pravnosti svih sudionika PZZ-a, u smislu obve-ze æupanija da svim koncesionarima PZZ-a usustavu javno zdravstvene djelatnosti osigurajednake uvjete za pruæanje zdravstvene zaπtite.Stoga se predlaæe ministru zdravlja da doneseodluku kojom obvezuje æupanije da svim kon-cesionarima sufinancira cijenu naknade za za-kup prostora u odreenoj visini.

3. S obzirom da je velik dio obitelj-skih doktora u Splitsko-dalmatinskoj æupanijiodbio raditi u neopremljenim ambulantamaza posebna deæurstva i bez meusobno sklop-ljenih ugovora, Povjerenstvo za PZZ smatraopravdanim zahtjeve kolega koji traæe dogo-vorno reguliranje spornih pitanja i daje im po-drπku, te poziva ravnatelja Doma zdravlja Split-sko-dalmatinske æupanije da s kolegama sklopiugovor u kojem Êe biti utvreni svi potrebniuvjeti za rad u ambulantama posebnog deæur-stva.

4. BuduÊi da se u Varaædinskoj æupa-niji provodi svojevrstan pritisak predstavnikaÆupanije i Doma zdravlja na obiteljske lijeËnike

da potpiπu Ugovor o provoenju aktivnostiDoma zdravlja, Povjerenstvo za PZZ pozivaravnatelja Doma zdravlja Varaædinske æupanijeda razdvoji ugovor o Centrima opÊe medicineod ugovora o provoenju preventivnih aktiv-nosti, a obiteljskim doktorima Varaædinskeæupanije ne moæe predloæiti potpisivanje bilokakovog ugovora s Domom zdravlja dok sene postigne zadovoljavajuÊi dogovor.

IO stao u zaπtitu lijeËnikau sluæbi MORH-a

IO je stao u zaπtitu pukovnika dr.Darka Dogana, pukovnika dr. Veljka VukiÊai brigadira dr. Tomislava BarËana te Êe traæitisastanak s ministrom obrane Antom Kotro-manoviÊem u svezi pokretanja stegovnogpostupka protiv trojice lijeËnika, ali i rjeπavanjepitanja poloæaja i statusa vojnih lijeËnika.

Naime, a kako je IO izvijestila pred-sjednica Povjerenstva za ostale lijeËniËke dje-latnosti prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ,sjednica Povjerenstva 3. veljaËe bila je posve-Êena poloæaju i statusu vojnih lijeËnika (viπeo tome objavljeno je u LN broj 106 od 15. ve-ljaËe 2012.). Na njoj je pukovnik dr. DarkoDogan, specijalist opÊe medicine, predsjednikkomorinog Povjerenstva lijeËnika koji rade uMORH-u i Ëlan Povjerenstva za ostale lijeËniË-ke djelatnosti prezentirao stanje u kojem senalaze lijeËnici u sastavu MORH-a, a o tomesu se oËitovali i naËelnik Odjela za zdravstvoGlavnog stoæera OS RH pukovnik dr. VeljkoVukiÊ i zapovjednik Zavoda za zrakoplovnumedicinu brigadir dr. Tomislav BarËan.

Nakon πto je izvjeπÊe sa sjedniceobjavljeno u LijeËniËkim novinama i na mreæ-noj stranici Komore, sva trojica su prozvanai nadreeni sluæbenici MORH-a su im zaprijetilistegovnim postupkom zbog iznoπenja infor-macija, pa je Komora stala u njihovu zaπtitu.

IduÊa sjednica Povjerenstva bit ÊeposveÊena grupaciji lijeËnika u HZZO-u i usustavu mirovinsko-invalidskog osiguranja teu farmaceutskoj industriji.

NadovezujuÊi se na to predsjednikKomore prim. Minigo je predloæio, a IO usvo-jio, da se zatraæi sastanak s v.d. ravnatelja Hr-vatskog zavoda za mirovinsko osiguranjeSreÊkom VukoviÊem kako bi se rijeπilo pitanjemedicinske dokumentacije.

Naime, HZMO zahtijeva od lijeË-nika obiteljske medicine da svojim faksimilomovjeravaju kopiju medicinske dokumentacijekoju su pacijentima dali drugi lijeËnici, πto nijeopravdano jer lijeËnici nisu ovlaπteni za sluæbe-nu ovjeru dokumentacije.

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo i prvi dopredsjednik dr. Mario Malnar

Predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©obat, predsjednik Povjerenstvaza privatnu praksu i ugovornu specijalistiËku izvanbolniËku djelatnost dr. sc. Vladimir MozetiË

i predsjednik Povjerenstva za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Nenad IliÊ

iz komore

13

doc. prim. dr. sc. Hrvoju ©obatu koji je na Ëe-lu radne grupe koju Ëine predsjednik VijeÊaKomore mr. sc. Marijan Cesarik, prvi dopred-sjednik Komore dr. Mario Malnar, predsjed-nik Povjerenstva za PZZ dr. Senad MusliÊ ipredsjednica Povjerenstva za bolniËku djelat-nost doc. dr. Ljiljana PeriÊ.

Oformljena radna skupinaza ocjenu osnovanostisporazuma s udrugama

IO je utvrdio stav o kriterijima zasklapanje sporazuma s udrugama. Osnovaoje radnu skupinu za ocjenu osnovanosti spora-zuma, koja Êe odluËivati o svakom predlo-æenom sporazumu.

Radnu skupinu Ëine predsjednik Ko-more prim. Minigo, predsjednik Povjerenstvaza PZZ dr. Senad MusliÊ, predsjednicaPovjerenstva za bolniËku djelatnost doc. dr.Ljuljana PeriÊ, predsjednica Povjerenstva zaostale lijeËniËke djelatnosti prim. dr. KatarinaSekelj-KauzlariÊ, predsjednik Povjerenstva zameunarodnu suradnju prim. doc. dr. sc.Hrvoje ©obat i tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ.

•••••

Do sjednice 14. travnja Povjeren-stvo Êe pripremiti prijedlog novog Cjenikazdravstvenih postupaka Komore, najavio jeMozetiË. Potom Êe se, a kako je i zakljuËenona sastanku IO-a 27. sijeËnja, u dogovoru sastruËnim sluæbama Komore napraviti prijedlogza korekciju Zakona o lijeËniπtvu u dijelu kaz-nenih odredbi, kojima bi se novËanom kaz-nom sankcioniralo pruæanje zdravstvenih uslu-ga privatnih lijeËnika bez ovjerenog cjenika,izvijestio je IO MozetiË.

Predsjednica Povjerenstva za javno-zdravstvenu djelatnost prof. dr. Vesna Jureπaobavijestila je IO da je Povjerenstvo razmotrilosve sluæbe u zavodima, odnosno stanje, kadro-ve, strategije itd. S obzirom na sva zbivanja ipromjene Zakona o zdravstvenoj zaπtiti, osi-guranju i drugih akata, Povjerenstvo bi æeljeloorganizirati tribinu o tome πto Êe se dogaatiu javnom zdravstvu u buduÊnosti. BuduÊi daÊe se dogoditi velike promjene, bilo bi dobroda Komora u njima sudjeluje jer sadaπnji sus-

tav javnog zdravstva ima puno manjkavosti,objasnila je Jureπa. IO je prihvatio inicijativuPovjerenstva i zatraæio da Povjerenstvo izradikonkretan prijedlog s informacijama o tribini.

Predsjednik Povjerenstva za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. Nenad IliÊizvijestio je da je proveden redovni struËninadzor u Klinici za unutarnje bolesti KB-a SvetiDuh i u dvije ordinacije obiteljske medicine uOsijeku. U planu je, dodao je IliÊ, provedbaredovitog struËnog nadzora u KBC-u Rijeka.

O poslovnicima o radu IO-a injegovih povjerenstava glasatÊe se na nekoj drugoj sjednici

IO je trebao raspravljati i glasati oPrijedlogu Poslovnika o radu Izvrπnog odboraKomora i o Prijedlogu Poslovnika o radu stal-nih povjerenstava Izvrπnog odbora Komore,koje je izradila radna grupa IO-a za izraduPoslovnika o radu IO-a i Poslovnika o radustalnih povjerenstava IO-a.

BuduÊi da je na prijedloge bilodosta primjedbi, predsjednik Komore je pred-loæio da se o poslovnicima glasa na narednojsjednici IO-a, te da se sve primjedbe upute

Aktualnosti iz radastalnih povjerenstava IO-a

Predsjednica Povjerenstva za medi-cinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. TatjanaJeren izvijestila je IO da se sjednica Povjeren-stva odræavaju redovito i da su njegovi Ëlanoviuvidjeli joπ neke nedostatke novog Pravilnikao trajnoj medicinskoj izobrazbi. PovjerenstvoÊe stoga IO-u predloæiti njegove izmjene idopune.

Povjerenstvo za bolniËku djelatnostpredloæilo je da Komora zatraæi od struËnihdruπtava i katedri medicinskih fakulteta dapropiπu vremenske normative o medicinskimpostupcima kako bi Povjerenstvo moglo pri-premiti prijedlog novih standarda i normativakoji Êe biti upuÊen ministru zdravlja na razma-tranje, izvijestila je IO predsjednica Povjeren-stva doc. dr. Ljiljana PeriÊ. IO je prihvatio ovajprijedlog.

Predsjednik Povjerenstva za privat-nu praksu i ugovornu specijalistiËku izvanbol-niËku djelatnost dr. sc. Vladimir MozetiËizvijestio je IO da su se predstavnici Komorei Povjerenstva 15. veljaËe sastali s predstav-nicima druπtava za osiguranje. Sastanak jeodræan s namjerom da se pojedina druπtva zaosiguranje, koja ugovaraju zdravstvene uslugeiz opsega dobrovoljnog, odnosno privatnogzdravstvenog osiguranja, upoznaju s aktiv-nostima Komore usmjerenim prema unapre-enju rada privatnih lijeËniËkih ordinacija,zdravstvenih ustanova i trgovaËkih druπtavaza obavljanje zdravstvene djelatnosti i zakon-skim propisima koji ureuju pitanje naËinautvrivanja cijena zdravstvenih usluga (viπeo tome proËitajte u posebnom Ëlanku u ovombroju LN-a).

Predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost prof. dr. sc. Vesna Jureπa,predsjednik Povjerenstva za PZZ dr. Senad MusliÊ

i savjetnik predsjednika Komore za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Mirko Gjuraπin

Predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ,predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. sc. Tatjana Jeren

i savjetnik predsjednika Komore za privatnu praksu prim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ

15

•••••••••••••••••Pregledostalih aktivnostiKomore

U nastavku donosimo popis ostalihaktivnosti Komore, koje su se odvijale u raz-doblju izmeu 5. i 6. sjednice IO-a, odnosnoizmeu 30. sijeËnja i 23. oæujka 2012.

30. sijeËnja• Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Mini-go nazoËio je konstituirajuÊoj sjednici Uprav-nog vijeÊa HZZO-a a sa suradnicima se sastaos predsjednikom Udruge hrvatskih pacijenataMarijom Drljom i vlasnicima portala najdok-tor.com

6. veljaËe• Prim. Minigo i tajnik Komore dipl. iur. Niko-lina BudiÊ sudjelovali su u radu okruglog stolaKrvna slika zdravstvenog sustava u organizacijimagazina Banka i ekonomskog instituta Zag-reb

9. veljaËe• Predsjednik Komore prim. Minigo je sudjelo-vao na sastanku Upravnog vijeÊa Agencije zakvalitetu i akreditaciju u zdravstvu• Prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnari drugi dopredsjednik prim. dr. Draæen BorËiÊnazoËili su sveËanosti otvaranja 2. Hrvatskogkongresa o prevenciji i rehabilitaciji u psihi-jatriji

14. veljaËe• Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ odræalaje seminar „Profesionalne organizacije - pravai obveze lijeËnika" studentima 6. godine MEF-a u Zagrebu u okviru kolegija Organizacijazdravstvene zaπtite i upravljanje zdravstve-nom zaπtitom

15. veljaËe• Na inicijativu Povjerenstva za privatnu prak-su u Komori je odræan sastanak s predstavni-cima osiguravajuÊih druπtava• »lanica Povjerenstva za bolniËku djelatnostdr. Silva Potrebica nazoËila je simpoziju Kvali-teta u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini uVaraædinskim Toplicama • Odræan je sastanak radne grupe za specijalis-tiËko usavrπavanje (Nacionalno povjerenstvoza specijalistiËko usavrπavanje doktora me-dicine)

• Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ nazoËio je obiljeæa-vanju 30. Dana hrvatskih odvjetnika • Doc. dr. Ljiljana PeriÊ i dipl. iur. Nikolina Bu-diÊ sudjelovale su na savjetovanju Udrugeposlodavaca u zdravstvu Poslovanje subjekatazdravstvenog sustava u uvjetima zdravstvenepolitike Vlade RH i proraËunskih okvira uOpatiji

12. oæujka• Dr. Mario Malnar i prim. dr. Danijel Mrazo-vac sudjelovali su na javnoj tribini Diskrimi-nacija u vrednovanju rada lijeËnika u primar-noj zdravstvenoj zaπtiti u odnosu prema bol-niËkim lijeËnicima u organizaciji Organizacijei ekonomike medicinskih struka

16. oæujka• Na poziv HZZO-a sudjelovali su kao pred-stavnici Komore dr. Mario Malnar, dr. SenadMusliÊ, dr. Bari ©ita i dipl. iur. Nikolina BudiÊna radnom sastanku radi rasprave o prioritet-nim problemima u PZZ-u

20. oæujka• Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ odræalaje seminar Profesionalne organizacije - pravai obveze lijeËnika studentima 6. godine MEF-a u Zagrebu u okviru kolegija Organizacijazdravstvene zaπtite i upravljanje zdravstvenomzaπtitom

22. oæujka• Na poziv HZZO-a Ëlanovi Povjerenstva gru-pe za pregovore s HZZO-om, koju je imeno-vao IO Komore, u sastavu: dr. Mario Malnar,prim. dr. Josip JeliÊ, prof. dr. sc. Vesna Jureπa,prim. dr. Danijel Mrazovac, dr. Senad MusliÊi tajnik dipl. iur. Mijo Karaula, sudjelovali suna radnom sastanku na kojem se raspravljaloo nacrtu opÊih akata HZZO-a

U razdoblju izmeu dviju sjednicaIO-a predsjednik Komore prim. Minigoistupao je u medijima vezano na aktualneteme u zdravstvenom sustavu.

Nastavljena je intenzivna suradnjas Ministarstvom zdravlja i Komora je napodruËju Hrvatske delegirala predstavnike ustruËna povjerenstva za utvrivanje uvjeta zaobavljanje zdravstvene djelatnosti gledeprostora, radnika i medicinsko tehniËkeopreme zdravstvenih ustanova i trgovaËkihdruπtava za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Borka Cafuk•••••

17. veljaËe• Predsjednik Komore prim. Minigo sudjelo-vao je na 2. Sjednici Upravnog vijeÊa HZZO-a

20. veljaËe• Predsjednik Komore prim. Minigo sa sura-dnicima sastao se s predstavnicima Splitskebanke d.d. i Reifeisen banke d.d.

22. veljaËe• Dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar,prim. dr. Katarina Sekelj KauzlariÊ, dr. PetarRaπtegorac i dipl. iur. Mijo Karaula sudjelovalisu na sastanku u Ministarstvu zdravlja na ko-jem se raspravljalo o izjednaËavanju prava iobveza ugovornih lijeËnika privatne prakse• Tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ sud-jelovala je na sastanku tajnika strukovnih ko-mora u zdravstvu s glavnim tajnikom Mini-starstva zdravlja prim. dr. Siniπom Vargom• Odræan je sastanak radne grupe za specija-listiËko usavrπavanje (Nacionalno povjeren-stvo za specijalistiËko usavrπavanje doktoramedicine)

25. veljaËe• Odræana je Godiπnja skupπtina HrvatskoglijeËniËkog zbora

27. veljaËe do 2. oæujka• U Komori je odræan 11. TeËaj izobrazbe kan-didata za stalne sudske vjeπtake

1. oæujka• Na zahtjev OpÊinskog dræavnog odvjetniπ-tva u Rijeci obavljen je izvanredni struËni nad-zor u specijalistiËkoj ginekoloπkoj ordinacijidr. Darje KreπiÊ

1. i 2. oæujka• Na poziv Æupanijskog povjeren-stva KomoreKoprivniËko-kriæevaËke æupanije predsjednikKomore prim. Minigo bio je s Ëlanovima Izvr-πnog odbora dr. Mariom Malnarom, prim. dr.Vjekoslavom MahovliÊem, doc. dr. sc. Ljilja-nom PeriÊ, prim. dr. Katarinom Sekelj-Kauz-lariÊ i dipl. iur. Nikolinom BudiÊ u radnomposjetu Koprivnici

6. oæujka• Prim. dr. Katarina Sekelj KauzlariÊ i dipl. iur.Nikolina BudiÊ nazoËile su javnom savjetova-nju Izazovi u provedbi Zakona o udrugama,u okviru projekta IPA 2009

8. oæujka• Drugi dopredsjednik Komore prim. dr. Dra-æen BorËiÊ nazoËio je otvaranju 3. KongresaDruπtva nastavnika opÊe/obiteljske medicine

iz komore

iz komore

16

Pozivam lijeËnike koji imaju takva isliËna saznanja da se odmah obrate DORH-ui da se pridræavaju Kodeksa medicinske etikei deontologije. Komora, s druge strane, imaovlast provoditi disciplinski struËni ili etiËkipostupak na temelju prijave, naglaπavaMinigo.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••SastanakpredstavnikaHrvatske lijeËniËkekomore i druπtavaza osiguranje

• U prostorima Komore odræan je15. veljaËe sastanak predstavnika Komore injenog Povjerenstva za privatnu praksu i ugo-vornu specijalistiËku izvanbolniËku djelatnosts predstavnicima druπtava za osiguranje.

Poziv na sastanak upuÊen je osigu-ravajuÊim druπtvima Basler osiguranje Zagrebd.d., Croatia zdravstveno osiguranje d.d.,Grawe Hrvatska d.d., Merkur osiguranje d.d.,Sunce osiguranje d.d., Uniqa osiguranje d.d.kao i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osigu-ranje.

Pozivu na zajedniËki sastanak odaz-vali su se Basler osiguranje Zagreb d.d. (JelenaHoiÊ Talec, Æeljko Kodrnja), Croatia zdravstve-no osiguranje d.d. (Kristian Podrug, dr.med.,mr.sc. Branka Erdelji-©tiviÊ, dr.med.), GraweHrvatska d.d. (Marija ©oπtariÊ, prof., Zoran Pa-viÊ, dipl. iur.) i Uniqa osiguranje d.d. (Tat-janaRaËiÊ Ælibar, Lidija MikuliÊ-Medur, dr.med.).

Sudionici sastanka upoznati su s po-krenutim aktivnostima Komore koje su usmje-rene unapreenju kvalitete rada privatnih lijeË-niËkih ordinacija, zdravstvenih ustanova i tr-govaËkih druπtava za obavljanje zdravstvenedjelatnosti, s ciljem ureivanja postojeÊeg tr-æiπta zdravstvenih usluga te omoguÊavanjaobavljanja lijeËniËke djelatnosti sukladnovaæeÊim zakonskim propisima kao i propisimaKomore.

BuduÊi da su druπtva za osiguranjejedan od znaËajnih sudionika na træiπtu zdrav-stvenih usluga, namjera Komore i njenog Po-vjerenstva za privatnu praksu i ugovornu spe-cijalistiËku izvanbolniËku djelatnost bila jeupoznati pojedina druπtva za osiguranje kojeugovaraju zdravstvene usluge iz opsega dob-rovoljnog odnosno privatnog zdravstvenogosiguranja s navedenim aktivnostima i zakon-skim propisima koji ureuju pitanje naËinautvrivanja cijena zdravstvenih usluga.

•••••••••••••••••Nakon pregovoraHZZO prihvatioprijedloge Komore

Cijene zdravstvene zaπtiteostaju na razini 2011.

• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje (HZZO) prihvatio je prijedloge Hr-vatske lijeËniËke komore da cijene zdravstvenezaπtite utvrene Odlukom o osnovama za skla-panje ugovora o provoenju zdravstvene zaπ-tite iz obveznog zdravstvenog osiguranjaostanu iste kao i 2011. Tako je odluËilo Uprav-no vijeÊe HZZO-a na sjednici 26. oæujka.

»lanovi Povjerenstva za pregovores HZZO-om - dopredsjednik Komore dr.Mario Malnar, predsjednik Povjerenstva zaPZZ dr. Senad MusliÊ, predsjednica Povje-renstva za javnozdravstvenu djelatnost prof.dr. Vesna Jureπa te savjetnici predsjednikaKomore prim. dr. Josip JeliÊ i prim. dr. DanijelMrazovac, koje je imenovao Izvrπni odbor Ko-more - iznijeli su brojne primjedbe na predlo-æeno smanjenje novËanih sredstava u svimdijelovima zdravstvenog sustava na sastankuu Direkciji HZZO-a 22. oæujka.

Na tom su sastanku sudjelovali ipredstavnici drugih komora u zdravstvu te Hr-vatske udruge poslodavaca te podræali Komo-ru u njenim zahtjevima.

Prijedlozi Komore koje je HZZO pri-hvatio znaËe da se odustaje od prvotno pred-loæenog smanjenja iznosa po osiguranoj osobiu djelatnostima PPZ-a te zadræavaju godiπnjevrijednosti standardnog tima u djelatnostimaopÊe medicine, ginekologije i pedijatrije nadosadaπnjim razinama. Zadræat Êe se posto-jeÊe godiπnje vrijednosti standardnog tima udjelatnostima higijensko-epidemioloπke zdrav-stvene zaπtite, preventivno odgojnih mjera zazdravstvenu zaπtitu πkolske djece i studenatate javnog zdravstva. Takoer, zadræat Êe se ipostojeÊe godiπnje vrijednosti standardnogtima za djelatnost hitne medicine te postojeÊevrijednosti boda za specijalistiËko-konzilijarnuzdravstvenu zaπtitu u izvanbolniËkim zdrav-stvenim ustanovama/specijalistiËkim ordina-cijama i bolniËkim zdravstvenim ustanovama.

Osim toga, Upravno vijeÊe HZZO-a je donijelo i odluku prema kojoj se DTP po-stupak na primarnoj razini zdravstvene zaπtite- DTP PZZ19 (uzimanje venske krvi za labora-torijsku analizu) ne uraËunava u maksimalnoutvreni iznos novËanih sredstava za plaÊanjepo DTP-u. Iznimno se doktorima medicine

ugovorenim u djelatnosti opÊe/obiteljske me-dicine omoguÊava i provoenje preventivnihprograma/postupaka temeljem ugovora sHZZO-om, a ne kao πto je do sada bio sluËajiskljuËivo putem ugovora o provoenjuaktivnosti doma zdravlja.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Ljudoædervegetarijanac- Komora osuujeponaπanje kojenije u skladus lijeËniËkomprofesijom

Prim. Minigo:Pozivam lijeËnike kojiimaju takva saznanja dase odmah obrate DORH-u!

• U filmu Ljudoæder vegetarijanacprikazano je ponaπanje lijeËnika koje je moral-no dno dna i tako se ne bi smio ponaπati nitkou zdravstvenom sustavu, izjavio je predsjednikHrvatske lijeËniËke komore prim. dr. HrvojeMinigo osvrÊuÊi se na aktualan film reæiseraBranka Schmidta, snimljen prema knjizi dr.Ive BalenoviÊa, ginekologa po specijalnosti.

Ako je toËno da se takve stvaridogaaju u zdravstvenom sustavu onda topod hitno treba rjeπavati Dræavno odvjetniπtvoRepublike Hrvatske. Komora ne moæe samaistraæivati kriminal jer za to nije osposobljena,niti je to njena uloga sukladno zakonskim ov-lastima. Podræavam ministra zdravlja prof. dr.sc. Rajka OstojiÊa koji namjerava okupiti gine-kologe i dobiti uvid u stvarno stanje na pod-ruËju ginekologije i porodniπtva te poslati in-spekcije i izvanredne kontrole da provjere sta-nje u zdravstvenim ustanovama. Takoer, po-dræavam apel ministra zdravlja upuÊen svimlijeËnicima koji imaju i zrno sumnje, odnosnoznaju da se takva krπenja zakona negdjezbivaju, da to urgentno prijave, istiËe Minigo.

Komora definitivno osuuje takvoponaπanje koje nije u skladu s lijeËniËkom pro-fesijom. No, na temelju ponaπanja pojedinacakoji su moralno dno dna ne smije se stvoritipercepcija da je cijelo zdravstvo ogrezlo u kri-minal i korumpiranost, objaπnjava predsjednikKomore.

iz komore

17

Predstavnici Komore upoznali susudionike sastanka sa zakonskim odredbamakoje ureuju ovlast Komore na ovjeru cjenikapruæatelja zdravstvenih postupaka odnosnona davanje suglasnosti na cijene zdravstvenihusluga iz opsega privatnog zdravstvenog osi-guranja koje odreuje druπtvo za osiguranje.

Druπtva za osiguranje upoznata sui s dinamikom aktivnosti vezanih uz dono-πenje novog Cjenika zdravstvenih postupakaHrvatske lijeËniËke komore, namjerom uvo-enja novih postupaka i usluga kao i revidi-ranja postojeÊeg naËina obraËuna popustana pruæene zdravstvene usluge.

Predstavnici osiguravatelja ukazalisu i na pojedine probleme u svom poslovanju:od nelikvidnosti træiπta, manjkave postojeÊeregulative, nedostatka nadzora nad pridr-æavanjem vaæeÊih propisa do problema izno-sa premija, cijena pojedinih zdravstvenih uslu-ga, izostanka smjernica za strukturu preven-tivnih pregleda i nelojalne konkurencije po-jedinih druπtava za osiguranje.

Ujedno je izraæena spremnost nakonsolidiranje ponuda i uvjeta u djelatnostiosiguravatelja te oËekivanje da i Komora uokviru svoje nadleænosti poduzme sve raspo-loæive mjere radi kontrole pridræavanjautvrenih minimalnih cijena rada privatnihlijeËnika..

Svi sudionici sastanka podræali sunastojanja Komore za uvoenjem reda u tr-æiπte zdravstvenih usluga kao i pokrenute ak-tivnosti vezane uz sankcioniranje onih koji seopetovano ne pridræavaju vaæeÊih propisa tesu izrazili namjeru za nastavkom suradnje iodræavanje daljnjih kontakta o tom pitanju.

Predsjednik Povjerenstva za privatnu praksui ugovornu specijalistiËku izvanbolniËku

djelatnost Hrvatske lijeËniËke komoredr.sc. Vladimir MozetiË, dr.med.

•••••••••••••••••Sporazum Komorei HD-a zareanimatologijuHLZ-a

Odræan TeËaj naprednogodræavanje æivota djece

• Hrvatsko druπtvo za reanima-tologiju Hrvatskog lijeËniËkog zbora odræaloje TeËaj naprednog odræavanja æivota djeceprema najnovijim smjernicama Europskog vi-jeÊa za reanimaciju (European ResuscitationCouncil) u prostorijama Hrvatske lijeËniËke

komore od 23. do 25. oæujka. Organiziran jena temelju sporazuma o suradnji koji je Komo-ra sklopila s Hrvatskim druπtvom za reanima-tologiju 19. sijeËnja ove godine. Sporazumomje dogovoreno da Komora i Druπtvo razvijajusuradnju na trajnoj izobrazbi lijeËnika kaozajedniËkom interesu Komore kao krovnestrukovne organizacije lijeËnika i HD-a zareanimatologiju kao struËnog druπtva koje sebrine o izobrazbi svojih Ëlanova na podruËjureanimatologije, i to provoenjem teËajevaza reanimaciju u prostorima Komore.

Sporazum su potpisali predsjednikKomore prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednikZbora prof. dr. Æeljko Metelko i predsjednicaHD-a za reanimatologiju HLZ-a dr. Ines LojnaFuntak. Kako je bilo na prvom odræanomteËaju proËitajte viπe u osvrtu predsjedniceHD-a dr. Lojne Funtak.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Nova suradnja HD-aza reanimatologijui Komore

• Nakon duge zime dolazak pro-ljeÊa oznaËava poËetak novog æivota pa takoi nove suradnje izmeu HD-a za reanimato-logiju HLZ-a i HLK-a. Gotovo na sam dan po-Ëetka proljeÊa u HLK-u je po prvi puta odræanteËaj u organizaciji naπeg Druπtva i, to s po-sebnim veseljem moram reÊi, TeËaj napred-nog odræavanja æivota djece (EPLS) po naj-novijim smjernicama European ResuscitationCouncila (ERC). Ima li boljeg naËina od pros-lave proljeÊa od toga? Prekrasni prostori Ko-more u Tuπkanovoj 37 u Zagrebu bili su 23.,24. i 25. oæujka 2012. prepuni kolega koji sus velikim zanimanjem i entuzijazmom poha-ali teËaj. Bilo je tu veselja i smijeha, no svaka-ko najvaænije, i æelje da se stekne novo znanjei obnove stare vjeπtine te usvoje nove. Da taæelja svakako bude ostvarena brinulo se 12EPLS instruktora ERC-a iz Hrvatske i Slovenije.Dvadeset i πest polaznika teËaja iz Hrvatske iSlovenije su tijekom dva i pol dana koliko teËaj

traje, sustavno i strpljivo usvajali nove smjer-nice ERC-a u reanimaciji djece. Da sve budebesprijekorno posebno je nadziralo trojepedijatara, Hrvoje Kniewald, Boris FilipoviÊ-GrËiÊ i Dorotea BartoniËek, dugogodiπnjiinstruktori ERC-a i Ëlanovi HD-a za reanima-tologiju HLZ-a.

Nedjelja poslijepodne u HLK bila jeponovno mjesto veselja i zadovoljstva, uzneπto zanemarivog umora. TeËaj je zavrπio,polaznici zadovoljni, kao i instruktori. UspjehteËaja koji vidimo u prolaznosti na zavrπnompismenom i praktiËnom ispitu bio je izuzetan.Rezultat toga je dobivanje ERC-ovog certifika-ta svih polaznika.

Da taj certifikat znaËi neπto viπe go-vori Ëinjenica da je bilo koji od polaznika ovogEPLS teËaja u organizaciji naπeg Druπtva s do-bivenim ERC-ovim certifikatom dobro-doπaou bilo kojoj europskoj dræavi. Vjerujem da jeovo poËetak izuzetne prijateljske suradnjeizmeu Komore i naπeg Druπtva.

Predsjednica HD-aza reanimatologiju HLZ-a,Ines Lojna Funtak, dr.med.

•••••••••••••••••ObavijestËlanovima Komore

• Cijenjeni Ëlanovi Hrvatske lijeË-niËke komore, molimo vas da se prilikomzapoπljavanja u zdravstvenoj ustanovi javiteu raËunovodstvo te ustanove radi organizi-ranja plaÊanja Ëlanarine Komori.

»lanove koji prelaze na radno mjes-to u drugu zdravstvenu ustanovu molimo dase jave raËunovodstvu te ustanove radi osi-guranja kontinuiteta plaÊanja Ëlanarine Ko-mori, buduÊi se ustega od plaÊe ne provodiautomatizmom.

•••••••••••••••••Izgubljenei otuene iskaznice

• Sukladno Ëlanku 23. Pravilnika ojavnim knjigama i evidencijama HrvatskelijeËniËke komore objavljujemo da su dr.Ljubomir RadovanËeviÊ, dr. Karmen Jureπkoi dr. Siniπa Maslovara prijavili gubitak, a dr.Ivica FranciπkoviÊ otuenje lijeËniËke iskaz-nice Hrvatske lijeËniËke komore. U roku od 30dana od objave gubitka lijeËniËke iskaznice usluæbenom glasilu LijeËniËkim novinama, izdatÊe Komora, odnosno izdavatelj iskaznice, lijeË-nicima novu iskaznicu.

•••••

18

25 milijuna kuna za postupkeu intervencijskoj kardiologiji

Za ugovorne bolnice odreena susredstva za postupke u intervencijskoj kardio-logiji u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna.Sredstva su meu bolnicama rasporeena raz-mjerno udjelu izvrπenja pojedine bolnice uukupno provedenim postupcima.

Za bolnice koje u postupku lijeËe-nja osiguranih osoba u intervencijskoj neu-rologiji primjenjuju rekombinirani tkivni plaz-minogen aktivator utvrena su i dodatnasredstva u ukupnom iznosu od dva milijunakuna.

Osigurana su takoer i sredstva zapostupke transplantacije i eksplantacije um-jetne puænice, a sredstva za provoenje ovihpostupaka neÊe se uraËunavati u ukupne mje-seËne limite. Sredstva za ugradnju umjetnihpuænica osigurana su u okviru maksimalnogmjeseËnog iznosa, a HZZO Êe provesti postu-pak javne nabave umjetnih puænica.

33,5 milijuna kuna zaspecijalistiËko usavrπavanje

HZZO nastavlja financirati specija-listiËko usavrπavanje zdravstvenih radnika paÊe se tijekom tekuÊe godine financirati ukup-no 407 specijalizacija u svim djelatnostima,od kojih je novih 133 specijalizacija. Za to Êese utroπiti oko 33,5 milijuna kuna, od Ëega zaspecijalizacije iz obiteljske medicine 22,1milijun kuna.

Lakπe do lijeËenjau inozemstvu

Izmjenom opÊeg akta HZZO jeomoguÊio bræi postupak upuÊivanja osigu-ranika na lijeËenje u inozemstvo. Sukladnoizmjenama, lijeËniËko povjerenstvo DirekcijeHZZO-a pribavit Êe prije donoπenja svog na-laza, miπljenja i ocjene samo miπljenje konzilijadoktora specijalista referentnog centra Minis-tarstva zdravlja, nadleænog prema dijagnozibolesti osigurane osobe za koju se predlaæeupuÊivanje na lijeËenje u inozemstvu. U sluËa-ju da takav centar ne postoji, HZZO Êe kao ido sada traæiti prethodno miπljenje viπe spe-cijalista konzultanata iz drugih ugovornihbolnica u Hrvatskoj.

Utvren je naËin sufinanciranjelijeËenja hrvatskih ratnih vojnih invalida Do-movinskog rata I. skupine u hiperbariËnojkomori u razdoblju od 1. travnja do 31. pro-sinca 2012. Ono Êe se provoditi u KBC-u Split

putem suradne ustanove. Iznos sredstava poraËunu moæe iznositi najviπe 45 tisuÊa kuna ine uraËunava se u odobreni limit.

UV je odobrilo i financijska sredstvaza organizaciju primarne zdravstvene zaπtitetraæiteljima azila, azilantima i strancima podprivremenom zaπtitom, smjeπtenim u prih-vatnim centrima na zagrebaËkom i sisaËkompodruËju. Sredstva su odobrena za razdobljeod 1. travnja do 31. prosinca 2012. i mjeseËnoiznose 11,7 tisuÊa kuna.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••UHP - zbog odlukeo putnimtroπkovima na djeluzakon biologije

• Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) reagirala je na odluku o poveÊanju uda-ljenosti za priznavanje putnih troπkova s 30na 50 kilometara, istaknuvπi da je to velik ko-rak unazad u ostvarivanju prava na dostup-nost zdravstvene zaπtite i nastavak udara nasiromaπne i bolesne

Predsjednik UHP-a Marijo Drljepita se je li u nastavku reforme solidarnogjavnog zdravstvenog sustava na djelu zakonbiologije, pa Êe se lijeËiti oni koji imaju novac,a oni koji nemaju trpjet Êe i Ëekati.

UHP je joπ krajem 2005. ukazivaona stvarne teπkoÊe oko putnih troπkova kadasu oboljeli, koji nisu imali novca za putnetroπkove, odustajali od lijeËenja.

- Dokazuju li ovakve i sliËne odlukeu zdravstvenom sustavu da pacijent i njegovozdravlje nije na prvome mjestu svakog odlu-Ëivanja, veÊ neki drugi interesi? Za nas u UHP-u su æivot i zdravlje svih graana u naπemdruπtvu najveÊe bogatstvo. U ime zdravlja i uime opÊeg dobra molimo sve odgovorne u

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-aProtekle godine ostvarenefinancijske uπtede

• Hrvatski zavod za zdravstveno osi-guranje (HZZO) u protekloj je godini ostvariofinancijske uπtede u mnogim segmentimaposlovanja, a ta su sredstva iskoriπtena za po-veÊanje kvalitete zdravstvene zaπtite, priop-Êeno je sa sjednice Upravnog vijeÊa HZZO-a,odræane 26. oæujka.

U odnosu na 2010., protekle su go-dine poveÊani prihodi od obveznog osigu-ranja od automobilske odgovornosti sa 175na 178 milijuna kuna i prihodi od inozemnogosiguranja s 229 na 259 milijuna kuna. Sma-njeni su materijalni rashodi u poslovanju HZZO-a, poput troπkova telefona, poπte, prijevo-za, promidæbe, zakupnine i drugog, s 93 na79 milijuna kuna, a prirodnim odljevom sma-njio se i ukupan broj zaposlenih u HZZO-u za34 radnika.

Izdaci za bolovanja smanjeni su s1,104 milijarde na 1,054 milijarde kuna; pros-jeËno trajanje bolovanja u danima na teret HZZO-a smanjeno je s 47 na 44 dana, a na teretposlodavca s 8,2 na 7,9 dana.

Izdaci za zdravstvenu zaπtitu pove-Êani su sa 17 na 17,3 milijarde kuna. Izdaci sunajviπe poveÊani za transplantacije u bolnica-ma i to s 83 na 120 milijuna kuna, potom naeksplantacije s 5,2 na 6,6 milijuna kuna, zaposebno skupe lijekove s 377 na 529 milijunakuna i transfuzijsku medicinu sa 76 na 90milijuna kuna.

Osigurana sredstvaza nacionalne programeprevencije raka dojkei debelog crijeva

U dræavnom proraËunu su osigu-rana sredstva za nastavak provoenja Nacio-nalnog programa prevencije raka dojke i Na-cionalnog programa ranog otkrivanja rakadebelog crijeva za razdoblje od 1. travnja do31. prosinca 2012.

Organizaciju pozivanja graana inadzor nad provoenja programa prevencijeraka dojke i raka debelog crijeva te oËitavanjatesta na okultno krvarenje provodit Êe zavodiza javno zdravstvo.

iz hrvatskog zdravstva

Predsjednik UHP-a Marijo Drlje

19

solidarnom javnom zdravstvenom sustavu:zaustavite tajkunizaciju! - istiËe Drlje.

UHP javno poziva odgovorne u so-lidarnom javnom sustavu da vode brigu o to-me da svaka odluka mora biti u interesu pa-cijenata i njihova zdravlja, te zakljuËuje da,na æalost, sve viπe odluka koje se donose uposljednjih nekolika godina ima za posljedicuda bolesni i siromaπni ne mogu dobiti zdrav-stvenu zaπtitu koju im jamËi Ustav RepublikeHrvatske.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••11. Tjedan mozgau HrvatskojMozak, njegov razvoji starenje, odluËivanje i stres

• Hrvatski institut za istraæivanjemozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Hr-vatsko druπtvo za neuroznanost kao pridru-æeni Ëlan «European Dana Alliance for theBrainfl organizirali su 11. Tjedan mozga u Hr-vatskoj od 12. do 18. oæujka. Organizaciji suse pridruæili i HAZU - Razred za medicinskeznanosti, medicinski fakulteti i sveuËiliπne kli-nike u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te udru-ge, πkole i druge javne ustanove.

Hrvatski institut zaistraæivanje mozgaMedicinskog fakul-teta SveuËiliπta uZagrebu i Hrvatskodruπtvo za neuro-znanost tijekom ci-jeloga DesetljeÊamozga aktivno is-traæuju prioritetneciljeve neurozna-

nosti u tijesnoj suradnji s inozemnim partne-rima i institucijama. U akciju za poticanjemistraæivanja mozga ukljuËile su se i druge sas-tavnice SveuËiliπta u Zagrebu, kao i biomedi-cinska srediπta u Splitu, Osijeku i Rijeci te naInstitutu „Ruer BoπkoviÊ".

Kao i prethodnih godina, cilj Tjed-na mozga bio je upoznati πiru javnost sa zna-Ëenjem istraæivanja mozga u 21. stoljeÊu, kojeje prozvano StoljeÊem uma. Ove je godineHrvatsko druπtvo za neuroznanost za Tjedanmozga izabralo teme odrastanja i starenjamozga, mozak i odluËivanje te mozak i stres.Svjetska inicijativa organizacija Dana Alliancefor Brain Initiative (www.dana.org) i EuropeanDana Alliance for Brain - EDAB (www.edab.org ) ima za cilj promociju istraæivanja i znanjao mozgu, a u Europi se aktivnosti EDAB-a pro-vode u 29 zemalja. U rad Dana Alliance uklju-Ëeno je desetak dobitnika Nobelove nagrade

i oko 2100 organizacija iz 76 zemalja na πestkontinenata, a sve se aktivnosti odvijaju uz pu-nu potporu vlada i ministarstava ukljuËenihzemalja, brojnih akademskih institucija i ne-vladinih udruga.

Ukupan troπak zabolesti mozga 2004.iznosio 386 milijardi eura

Troπkovi i optereÊenja za bolestimozga u odnosu na druge bolesti u Europi iz-nose 35 posto ukupnih troπkova. Iz tih i drugihpodataka iz Consensus Document on Euro-pean Brain Research, koje je moguÊe proËitatina www.jnnp.com, proizlazi da je ukupantroπak za bolesti mozga 2004. iznosio 386milijardi eura. Dodaju li se tome glavobolja ibolesti ovisnosti, troπak se penje na 447 mili-jardi eura u godini dana.

To govori o nuænosti pribliæavanjatemeljnih istraæivanja kliniËkoj primjeni i stvar-noj pomoÊi u postupku dijagnoze i lijeËenjaduπevnih i neuroloπkih bolesti i poremeÊaja.Takvim se pristupom danas bavi translacijskaneuroznanost.

Sedmi okvirni istraæivaËki programEU, tzv. FP7, jasno istiËe prioritet neurozna-nosti i istraæivanja duπevnih poremeÊaja ineuroloπkih bolesti, zahvaljujuÊi EuropskomvijeÊu za istraæivanje mozga i struËnim udru-gama.

iz hrvatskog zdravstva

20

Okrupnjivanje, maksimalnosniæavanje cijena i skraÊivanjelista Ëekanja

Ukupni prihod Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje (HZZO-a) 2009. jebio 22,5 milijarde. Potom je smanjen za 400milijuna kuna, pa za 600 i sada za 800 milijunakuna. KljuËno vrijeme kada je HZZO trebaoizaÊi iz Riznice bilo je 2008. kada mu je ukupniprihod bio 23 milijarde kuna i postati, istak-nuo je ministar, autonomna osiguravajuÊatvrtka sa svojom Skupπtinom, no sada je tonemoguÊe. Ukupan deficit u sustavu zdravstvaje 5,2 milijarde kuna i zato HZZO ne moæeizaÊi iz Riznice. Dospjele obveze HZZO-a suveÊe dvije milijarde kuna.

Ukupne obveze bolnica veÊe su odpet milijardi kuna, dospjele 1,713 milijardikuna, do 90 dana 630 milijuna kuna, a prekogodine dana 362 milijuna kuna. Upravljanjenije dobro i idemo ga promijeniti. Pozivamvas na suradnju, da se aktivno ukljuËite i dato razrijeπimo. Moæemo to razrijeπiti, i to prekoupravljanja i alata koje imate - logistike poputdnevnih bolnica, ICT sustava itd., izjavio jeOstojiÊ.

U nabavci materijala i lijekova iÊi Êese na okrupnjavanje i maksimalno sniæavanjecijena. Skratit Êe se liste Ëekanja za operacijekuka, koljena i katarakte u medicinski prihvat-ljivim granicama, u naredna Ëetiri mjeseca, ito nabavkom ugradbenog materijala. DTS Êese, takoer, znaËajno morati mijenjati i to takoda Êe se neke cijene podiÊi a neke sniziti.Ministar je najavio i da Êe do lipnja izaÊi natje-Ëaj za kupnju dva 128-redna CT-a i tri 64 red-na CT-a. Kupovat Êe se najbolja oprema i njo-me privuÊi i graane okolnih zemalja da douu hrvatsku na lijeËenje.

Potpisao sam s federacijom BiHugovor jer æelim da Hrvatska bude ''pokaznasoba''. Isto Êu napravit s Crnom Gorom, Koso-vom i Makedonijom. Nema nikakvog razlogada ne lijeËimo pacijente iz tih zemalja. Mora-mo diÊi ponudu i potraænju, no to ne moæemo

nemamo, nemamo je u hitnoj pomoÊi, pro-pao nam je natjeËaj veÊ dva tri puta u zadnjedvije godine od 60 milijuna kuna. KljuË jeupravo u ICT-u (informacijsko komunikacijskatehnologija, op.a.) i upravljanju da bi sviostvarili san i da budemo ponovo prvi i naj-bolji. Te dvije stvari nisu dobre. Imamo dobrulogistiku, istraæivanje, odliËnu edukaciju itd.,ali ove dvije stvari nemamo dobre, naglasioje OstojiÊ, koji smatra da se uz malo sredstavai dobrom horizontalnom i vertikalnom pove-zanoπÊu mogu napraviti Ëuda kao πto je touËinjeno u transplantaciji.

Ministar je istaknuo i da su svi oku-pljeni na Savjetovanju ovdje zbog pacijenata.Stoga ih on pokuπava ukljuËiti u sustav te ihskupa s udrugama pacijenata prima svakesrijede i pokuπava, u razgovoru s njima, de-tektirati probleme koji ih muËe ne bi li ih serijeπilo. Upozorio je da u Hrvatskoj paritetkupovne moÊi u posljednjih deset godina pa-da. Takoer, stanovniπtvo stari i udio stanov-nika iznad 65 godina danas iznosi 17,6 posto.

To je moæda moguÊnost za razvojzdravstvenog turizma, no treba imati na umuda Êe 2035. svaki Ëetvrti, a 2050. svaki treÊiHrvat biti stariji od 65 godina te da se tometreba prilagoditi.

Interes druπtva za znanjem o moz-gu poveÊava se i zbog najveÊih izazova zna-nosti danas, a to su odnos mozga i uma tepitanje genetske evolucijske osnove specifiËnoljudskih funkcija, poput govora i svijesti o sebi.Od 65 posto ljudskog genoma koji je povezans razvojem i ustrojstvom mozga oko 30 postoje specifiËno za æivËani sustav pa se meu timgenima krije moguÊa bioloπka πifra specifiËnoljudskih kognitivnih funkcija.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••SavjetovanjeUdruge poslodavacau zdravstvuPoslovanje subjekatazdravstvenog sustava

• Danas je svjetska velesila ona kojaje proteklog mjeseca otvorila najviπe radnihmjesta. Hrvatska oËito nije ni regionalna vele-sila. Svaki dan 1411 ljudi ostaje bez posla, izja-vio je ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Os-tojiÊ na Savjetovanju Udruge poslodavaca uzdravstvu (UPUZ-u) na temu ''Poslovanje sub-jekata zdravstvenog sustava u uvjetima zdrav-stvene politike Vlade Republike Hrvatske i pro-raËunskih okvira", koje je odræano 8. i 9. oæuj-ka u Opatiji.

Naglasio je da æeli dobro i da natom tragu neÊe kupovati previπe CT-ova MR-a ne bi li dobio 1800 glasova viπe u svojojæupaniji i izbornoj jedinici te da je zato poku-πao okrenuti paradigmu s bolesti na zdravlje.Stoga Êe 2020., izjavio je ministar, hrvatskamedicina definitivno biti u vrhu europske isvjetske medicine i to ne samo po sjajnim me-dicinskim sestrama i lijeËnicima nego i poureenom sustavu .

ICT i upravljanjesu kljuËni a ne valjaju

Vi ste moji zaposlenici, branite po-jedine interese i æelite kao i ja da hrvatskamedicina bude uzorna no, svi ste vi moji za-poslenici. Toga se uvijek sjetite kada razgo-varamo. Upravljanje je kljuË svakog sustava- vas ima 80 000. Upravljanje ne valja, nekiravnatelji su veÊ godinama u minusu. Zaπto?Pojma nemam. Hladne dijagnoze vam togovorim, bez emocija, Ëitam brojke, minuse.Upravljanje oËito ne vrijedi u nekim sustavima.Takoer sam razoËaran informatizacijom, aæivimo u 21. stoljeÊu. Mi tu tehnologiju

iz hrvatskog zdravstva

Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvuprof. dr. sc. Vlado JukiÊ

Ministar zdravljaprof. dr. sc.Rajko OstojiÊ,pomoÊnicaministraLjubica –ukanoviÊi ravnateljHZZO-adr. stom.Siniπa Varga

21

raju za dugove i obveze zdravstvenih ustano-va, sukladno zakonu. Ne moæemo imati seg-ment zdravstvenih ustanova gdje Êe æupanijepostavljati upravna vijeÊa, a Ministarstvozdravlja pokrivati sve gubitke. Æelimo li de-centraliziranu Hrvatsku, onda Êemo je decen-tralizirati i u prihodovnom i u rashodovnomsmislu, upozorila je –ukanoviÊ i joπ jedno poz-vala sve prisutne na suradnju.

HZZO Êe postatiservis graanai zdravstvenih ustanova

Na suradnju je pozvao i ravnateljHZZO-a dr. stom. Siniπa Varga te je zatraæioprisutne da se prihvate posla kako bi se zdrav-stveni sustav sveo u zadane okvire i da manjakod skoro milijardu kuna ne utjeËe na pobolstanovniπtva, zdravlje nacije i pojedinca.

Premda su neka financijska sredstvau 2012. znaËajno poveÊana, poput gotovo100 milijuna kuna za lijekove na recept i 10milijuna kuna za transfuzijsku medicinu, zatimza hitnu medicinsku pomoÊ i sanitetski prije-voz, neka su umanjena. To se naroËito vidi ubolniËkom sektoru, izvanbolniËkoj specijalis-tiËko konzilijarnoj zdravstvenoj zaπtiti i sredst-vima za bolovanja. Varga je upozorio i na noviZakon o rokovima plaÊanja od 60 dana kojise odnose i na HZZO te da je nuæno pridræa-vati ih se bez otkaza i bez smanjivanja prava.

OËekuje se realno ugovaranjezdravstvene zaπtite u okvirima proraËunskihsredstava. Postoji automatizam i uranilovkakod ugovaranja. Stoga sam dao da se za svakuustanovu utvrdi prema zavrπnim raËunima kojisu fiksni troπkovi i obveze u masi plaÊa i da topostane sastavni dio ugovora. Onda Êemonapraviti reevaluaciju DTS-a da vidimo πto sepretjerano a πto premalo plaÊa, pogotovo usegmentima koji su nam prioriteti u ugova-ranju ove godine, naroËito u vezi sa skraÊiva-njem lista Ëekanja, istaknuo je Varga.

PZZ, SKZZ i bolnice se morajudovesti u okvir normalnog i racionalnog pro-pisivanja lijekova, ustvrdio je Varga, a najavioje i daljnje poveÊanje efikasnosti kontrole bo-lovanja. Prioriteti u 2012. podrazumijevajuskraÊivanje lista Ëekanja u medicinski prihvat-ljive okvire i to za tri terapijska (operacija kuka,koljena i katarakte) i dva dijagnostiËka zahvata(CT i MR). Radi se na æurnoj provedbi informa-tizacije cijelog sustava e-naruËivanja. Razmiπljase o novom modelu ugovaranja, odnosno raz-matra se provedba javnih natjeËaja koji sumoæda previπe birokratski, tj. zamjena tog mo-dela krojenjem individualnih ugovora za usta-nove sukladno njihovim potrebama. Nuænaje, istaknuo je Varga, i racionalizacija poslo-

uËiniti ako nemamo najkvalitetniju opremu.Æelim hrvatsku medicinu vratiti u vrheuropske medicine s bræom i boljomponudom i viπe osoblja, istaknuo je ministar,dodajuÊi da je nedostatak zdravstvenihradnika rak rana hrvatskog zdravstvenogsustava.

Ministar je najavio i inspekcijskinadzor te upozorio da neki ravnatelji ipomoÊnici ravnatelja u æupanijskim bolni-cama imaju plaÊe mimo Kolektivnog ugovora.

Najavio je i da Êe tijekom iduÊe dvi-je godine 30 bolnica uÊi u program energet-ske uËinkovitosti s ciljem smanjenja potroπnjeenergenata, ali i da Êe se racionalizacija pro-vesti preko tzv. outsourcinga ili spin offa.

Æupanije solidarnoi neograniËeno odgovarajuza dugove i obvezezdravstvenih ustanova

PomoÊnica ministra zdravlja Lju-bica –ukanoviÊ istaknula je da su glavne ak-tivnosti Ministarstva zdravlja unapreenjezdravstvenog sustava na sve tri razine zdrav-stvene djelatnosti.

Cilj nam je oËuvanje i unapreenjezdravlja cjelokupne populacije osiguranjempravodobnog pristupa kvalitetnoj zdravstve-noj skrbi koja ukljuËuje aktivnosti na spreËa-vanju bolesti. Nikada neÊemo imati dovoljnonovaca da lijeËimo posljedicu ukoliko nema-mo dovoljno novaca da sprijeËimo nastanakte posljedice - moramo se okrenuti preventivi.Uskoro Êe krenuti preventivni programi iz Mi-nistarstva zdravlja. Moramo uvesti, takoer,standarde da ne stvaramo profesionalnebolesti i da nemamo invalide rada u bilo kojojproizvodnji, istaknula je –ukanoviÊ i dodalada je i edukacija zauzima vrlo vaæno mjestou ostvarenju cilja.

Ministarstvo zdravlja ima manjesredstava nego prije pet godina a nemamozdravije ljude. Detektirano je da je na prekotri godine bolovanju 600 graana i to je nuæ-no promijeniti. –ukanoviÊ je viπe puta nagla-sila da se mora æivjeti unutar zadanih okvirate da bi se ubuduÊe donijela odluka mora pos-tojati dokaz da za to postoje osigurana sred-stva. Hrvatska je ovog trenutka Ëetvrta zemljau svijetu po broju transplantacija i taj programÊe Ministarstvo podræavati kako bi Hrvatskapostala perjanica makar u tom podruËju.

PoruËila je svim æupanijama koje suponudile programe da Êe oni biti prihvaÊeniu ponuenom opsegu i da sredstva neÊe bitiuskraÊena. - Æupanijama Êemo poslati obavi-jest da one solidarno i neograniËeno odgova-

vanja samog HZZO-a, odnosno naËina ustro-ja, sistematizacije, uloga i procesa.

PostojeÊa nekoordiniranost izmeudræavnih ustanova zamijenit Êe se intenziv-nom horizontalnom povezanoπÊu sluæbi istogranga po svim ustanovama - zavod za teleme-dicinu, HMP i javno zdravstvo, HZZO i Minis-tarstvo zdravlja. Horizontalna povezanost one-moguÊit Êe dupliciranje kapaciteta i disharmo-niËan rad.

CEZIH kao takav, koliko god imadjeËjih bolesti, daje puno podataka i novitetate novu dimenziju u hrvatskom zdravstvenomsustavu, no upitno je tumaËe li se ti podaci is-pravno tumaËe i koriste li se za upravljanjetemeljem dokaza. Kroz informatizaciju se toË-no moæe mjeriti efikasnost i utjecaj pojedineinstitucije na pobol stanovniπtva. HZZO jeustanova koja koristi svoj autoritet kao bankahrvatskog zdravstva. U mnogo sluËajeva ne-girao je medicinske tokove, medicinu baziranuna dokazima i drugo. Moram priznati mojimprethodnicima da se to poboljπalo u posljed-njih deset godina, ali je joπ uvijek daleko odtoga da je HZZO apsolutno efikasna ustanova,tj. da novac bude na pravom mjestu u pravovrijeme. »angrizavo lice HZZO-a takoer Êese promijeniti i postat Êemo servis graana,zdravstvenih ustanova, naπih partnera. DavatÊemo vam na vrijeme podatke i alate kakobismo vam olakπali posao, odnosno olakπaliupravljanje, zakljuËio je Varga.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••U svibnju sajmoviMedicina i tehnikai Sajam dentalnemedicine

• Od 17. - 19. svibnja odræat Êe sena ZagrebaËkom velesajmu dva sajma kom-plementarnih tema, a svaka upuÊuje na briguo naπem zdravlju. RijeË je o sajmovima: Me-dicina i tehnika - 39. meunarodni sajam me-dicine, laboratorijske i rehabilitacijske opremei farmacije, te DENTEX - 2. Meunarodni sa-jam dentalne medicine.

NastavljajuÊi dugogodiπnju tradi-ciju u organizaciji visoko specijaliziranog bie-nalnog projekta, æelja nam je i ove godine, danaπim posjetiteljima, struËnjacima iz svih gra-na medicinskih znanosti te predstavnicima in-stitucija, ustanova, bolnica i zakonodavnihtijela, ali i πirokoj publici, pruæiti sveobuhvatanpregled najnovijih trendova i dostignuÊasuvremene tehnike i tehnologije u medicini.Za πiroku publiku pripremamo razne atrak-

iz hrvatskog zdravstva

22

Ministar je pozvao HUPH da se pri-javi na natjeËaj Ministarstva zdravlja na kojemse dodjeljuju sredstva udruga i projektima ve-zanim uz zdravlje, a Varga je potaknuo Udru-gu da se informira glede koriπtenja fondovaEuropske unije za potrebe palijativne skrbi.Predsjednica udruge Ivanka Kotnik istaknulaje kako je glavni cilj udruge koordinirati obi-teljske lijeËnike, specijaliste, pacijente i njihoveobitelji jer se pokazalo da ljudima najviπe znaËikontakt i informacija. PoveÊanje broja volon-tera, njihova edukacija i πirenje volonterskemreæe glavni je zadatak Udruge, dok je osni-vanje mobilnih palijativnih timova koji bi po-magali bolesnicima i njihovim obiteljimaglavni zadatak za Ministarstvo zdravlja i HZZO-a.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••VodeÊi retinoloziiz regije u KliniËkojbolnici „Sveti Duh"

• Poslijediplomski teËaj trajne izo-brazbe lijeËnika 1. kategorije „Medikamentnoi kirurπko lijeËenje bolesti straænjeg segmentaoka - „Wet-lab" - intravitrealna aplikacija lije-kova" odræan je 16. oæujka u KB-u „Sveti Duh"u organizaciji MEF-a u Osijeku i Klinike zaoËne bolesti KB-a „Sveti Duh".

Voditelj teËaja bio je doc. DamirBosnar, a sudjelovalo je 120 polaznika iz Hr-vatske i okolnih zemalja. Interes je bio punoveÊi, no broj polaznika je bio ograniËen. Pre-davaËi su bili vodeÊi hrvatski retinolozi i oftal-molozi s oftalmoloπkih klinika u Zagrebu, Spli-tu i Rijeci, prof. Andreas Wedrich i prof. An-ton Haas s Klinike za oËne bolesti MEF-a uGrazu te dr. Stanislao Rizzo iz Klinike za oËnebolesti SveuËiliπne bolnice u Pisi, Italija. Dr.Vlatka BrzoviÊ ©ariÊ i doc. Biljana Kuzma-noviÊ Elabjer u uvodnim su predavanjimaistaknule vaænost optiËke koherentne tomo-grafije (OCT), fluoresceinske angiografije(FAG) i ultrazvuka u dijagnostici straænjegsegmenta oka. Zanimljive podatke o utjecajuoperacije katarakte na ablaciju straænje staklo-vine, cistoidni makularni edem, dijabetiËkuretinopatiju, okularnu toksoplazmozu i senil-nu makularnu degeneraciju iznio je doc.Mladen BuπiÊ.

Dr. Rizzo je prikazao novi naËinsuprakoroidalne primjene lijekova tankomsavitljivom kanilom pristupajuÊi ciljano namjesto patoloπke promjene na straænjemsegmentu oka. Ova jedinstvena metoda tekoËekuje svoju πiru kliniËku primjenu. Polaznicisu s iznimnom pozornoπÊu pratili predavanje

tivne i korisne sadræaje. Jedan od njih je iCroRescue, meunarodno natjecanje ekipahitne medicinske pomoÊi, gdje Êe se demon-strirati vjeæbe tehnika spaπavanja unesreÊenihosoba i teËajevi pruæanja hitne medicinskepomoÊi. Medicina i tehnika odræava se podpokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Repub-like Hrvatske.

DENTEX 2012. odræat Êe se po dru-gi put u zajedniËkoj organizaciji ZagrebaËkogvelesajma i Hrvatske komore dentalne medi-cine. Naπa intencija je jaËanje uloge træiπnoglidera, daljnja specijalizacija sajma medicinai tehnika prema tematskim grupama te daljerazvijati samostalan koncept meunarodnogsajma DENTEX. Cilj sajma je na jednomemjestu okupiti sve renomirane proizvoaËei dobavljaËe dentalne opreme, pribora i uslu-ga, omoguÊiti izravnu komunikaciju kako sposjetiteljima - potencijalnim kupcima u Re-publici Hrvatskoj i regiji tako i s korisnicimadentalnih usluga.

Posebno istiËemo i program kvali-tetnih profesionalnih i prateÊih dogaaja kojikoreliraju s tekuÊim temama iz svijeta dental-ne medicine i DENTEX ptretvaraju u referen-tno mjesto susreta struËnjaka u pogledupredstavljanja novina i stjecanja uvida moguÊ-nosti novih tehnologija.Viπe o sajmovima:ww.zv.hr

•••••••••••••••••Mobilni palijativnitimovi Primorsko-goranske æupanijekao uzor

• Ministar zdravlja prof. dr. sc. Raj-ko OstojiÊ i v. d. ravnatelja Hrvatskog zavodazdravstveno osiguranje dr. stom. Siniπa Var-ga sastali su se s predstavnicima Hrvatskeudruge prijatelja hospicija (HUPH) 15. oæujka,priopÊilo je Ministarstvo zdravlja.

Prof. OstojiÊ je najavio da Êe se doljeta opremiti novi odjel za palijativnu skrb uSpecijalnoj bolnici za kroniËne bolesti NoviMarof. Odjel ima kapacitete od 28 postelja,a investicija Êe biti vrijedna 1,5 milijuna kuna.

Hrvatska trenutaËno ima 600 pos-telja za dugotrajno lijeËenje i oko stotinu zapalijativno lijeËenje i to u Sisku, Dubrovniku,Biogradu, Kninu, Ogulinu, Dugoj Resi i No-vom Marofu. Realne potrebe su mnogo veÊeod postojeÊih kapaciteta, pogotovo u Istri iSlavoniji. U okviru Doma zdravlja Primorsko-goranske æupanije veÊ funkcioniraju mobilnipalijativni timovi koji Êe posluæiti kao uzororganizaciji timova na razini cijele Hrvatske.

mr.sc. Borne ©ariÊa koji je izmeu ostalog pri-kazao i operacije endoresekcije melanomaæilnice. Docent Damir Bosnar je naglasio dop-rinos najnovijih tehnoloπkih dostignuÊa iz pod-ruËja vitreoretinalne kirurgije u spreËavanjujatrogenih intraoperativnih retinalnih ruptura.

Prof. Milan IvaniπeviÊ, doc. NenadVukojeviÊ i dr. Ivana MikaËiÊ su elaboriralinove modalitete u medikamentnom lijeËenjusenilne makularne degeneracije, izmeu osta-log i afliberceptom koji je u studenom proπlegodine odobrila AmeriËka agencija za hranui lijekove.

„Wet-lab" na kojem su voditelji, uzveÊ spomenute domaÊe retinologe, bili prof.Damir KovaËeviÊ i doc. Tomislav JukiÊ bio jeprilika da svi polaznici na modelu oka nauËeindikacije, tehniku i ostale bitne aspekte intra-vitrealne aplikacije lijekova. Svaki je polaznikdobio potvrdnicu o pohaanju teËaja te zapissvih predavanja na CD-u.

OpÊi je dojam bio da bi se takav te-Ëaj i „wet-lab" trebali odræavati barem jednomgodiπnje. Predstojnik Klinike za oËne bolestiKB-a „Sveti Duh" doc. BuπiÊ obeÊao je da Êezajedno sa svojim timom svakako raditi natome.

Dr. sc. Jurica PredoviÊ, dr. med.

•••••••••••••••••„»uvarica svojesestre" u HLZ-u

• Hrvatski lijeËniËki zbor poËeo je zasvoje Ëlanove povremeno besplatno prikazivatidugometraæne "medicinarske" filmove u Veli-koj dvorani Hrvatskog lijeËniËkog doma u ©u-biÊevoj ulici, s komentarom i raspravom nakonfilma. Tako je nedavno prikazan kontroverznifilm „Ljudoæder vegetarijanac", a sljedeÊi Êebiti 10. svibnja u 18 sati „»uvarica svoje sestre"(My sister's keeper) iz 2009. godine.

RijeË je o maloj Anni zaËetoj zato dabi svojoj sestri Kate bolesnoj od leukemije po-sluæila kao 'materijal' prilikom operacija kojejoj produæavaju æivot. Takav genetski inæenje-ring izaziva moralne i etiËke dileme, ali je obi-telj Fitzgerald spremna uËiniti sve da bi Katepreæivjela.

To je trajalo sve dok 11-godiπnjaAnne nije rekla ne i angaæirala odvjetnika. Itako zapoËinje suenje koje je podijeliloobitelj.

Æeljko Poljak

•••••

iz hrvatskog zdravstva

23

svijetu se mijenjaju pa se poremeÊaji koji sutipiËno bili povezivani s razvijenim zemljama,poput pretilosti i upalne bolesti crijeva, sadapojavljuju kao glavni problemi u drugim regi-jama svijeta, dok Êe stanja povezivana sa zem-ljama u razvoju, kao πto su bolesti jetara uzro-kovane virusnim hepatitisom, uskoro postatiautohtona u Europi.

Upravo stoga je UEGF udruæio sna-ge s ameriËkim, afriËkim, azijskim i bliskoisto-Ënim struËnjacima kako bi razmijenili najbolja

iskustva u kliniËkoj praksi i potakli zajedniËkakroskontinentalna istraæivanja gastrointesti-nalnih poremeÊaja.

Zbog razlika i sliËnosti u epidemio-logiji i faktorima rizika za stvaranje gastroin-testinalnih poremeÊaja izmeu Europe i dru-gih dijelova svijeta - znanstvena istraæivanjai medicinska praksa ne smije biti ograniËenana jedan kontinent. Moramo podijeliti europ-ska iskustva s drugim kontinentima koji se sadasuoËavaju i pokuπavaju nositi sa sliËnim pro-blemima kao Europa, te od njih usvojiti struË-no znanje kakvo nam je sada potrebno u Euro-pi, naglaπava prof. Stockbrugger.

UEGF ima veÊ razvijenu dobru su-radnju sa American Gastroenterology Associ-ation i Asian Pacific Digestive Federation, atrenutaËno se radi na uspostavljanju jaËih vezaizmeu europskih i afriËkih gastroenterologate njihovog udruæenja African and Middle EastSociety of Gastroenterology.

•••••

iz svijeta

• ©irom svijeta sve je veÊi utjecajmnogih gastrointestinalnih poremeÊaja poputpretilosti, upalnih crijevnih bolesti i nekih gas-trointestinalnih karcinoma, istaknuo je 22. oæ-ujka prof. dr. Reinhold Stockbrugger, pred-sjednik Povjerenstva za odnose s javnoπÊu Uje-dinjene europske gastroeneteroloπke federa-cije (United European Gastroenterology Fede-ration - UEGF).

S druge strane, prevalencija i utje-caj gastrointestinalnih poremeÊaja i bolesti u

EUGF:Mijenjaju se prevalencijai utjecaj gastrointestinalnihporemeÊaja u svijetu

Ono πto je donedavno muËiloEuropu sada je glavni problem

u zemljama u razvoju i obratnoBorka Cafuk

24

PitanjeJesu li protuupalni lijekovi uËinkoviti

u lijeËenju Alzheimerove bolesti?

KontekstAlzheimerova bolest (AB) najËeπÊi je

oblik demencije i njena incidencija raste ekspo-nencijalno s dobi. AB pogaa 1-2% ljudi u dobiod 65-70 godina, a otprilike 20% ljudi starijihod 80 godina. Uzrokuje progresivno propadanjeintelektualnih sposobnosti, pamÊenja i osob-nosti. Velik je javnozdravstveni problem i znatnoutjeËe na porast troπkova u zdravstvu.

ToËan mehanizam koji stoji iza pato-geneze AB joπ uvijek nije potpuno jasan. DvijenajËeπÊe hipoteze o patogenezi AB-a odnose sena amiloid i upale. Nakupljanje beta amiloidau mozgu smatra se glavnim patoloπkim Ëimbe-nikom u patogenezi AB-a. Pretpostavlja se daodlaganje amioloida moæe direktno uzrokovatiupalne promjene u æivËanom tkivu. Upalna hi-poteza AB-a pretpostavlja da specifiËni upalnimehanizmi, ukljuËujuÊi citokine, aktivaciju kom-plementa i mikroglije, dovode do neurodege-neracije. AB moæe biti povezan i s nemoguÊ-noπÊu kontroliranja upale u moædanom tkivu.S obzirom na uoËenu povezanost izmeu upalei AB-a zabiljeæen je niz pokuπaja da se antiupalnilijekovi iskuπaju u njegovu lijeËenju.

Vaæan mehanizam za potiskivanjeupalnih procesa je inhibicija aktivnosti enzimaciklooksigenaze (COX) koja je nuæna za proiz-vodnju prostaglandina. Ova se inhibicija moæepostiÊi uporabom razliËitih nesteroidnih protu-upalnih lijekova, koji bi onda mogli umanjiti u-palni odgovor u degenerativnim demencijama.

Utvreno je da COX-2 moæe biti uk-ljuËen u neurodegenerativne mehanizme AB-a.Odmah je pretpostavljeno da bi lijekovi koji in-hibiraju COX-2 u mozgu, ukljuËujuÊi neke stero-ide, acetil-salicilnu kiselinu, tradicionalne neste-roidne protuupalne lijekove i selektivne COX-2 inhibitore, moæda mogli usporiti progresiju iliublaæiti simptome AB-a. Takoer je predloæenoda bi kortikosteroidi mogli imati neuropro-tektivni uËinak u bolesnika s AB-om zbog njihovadobro opisanog protuupalnog uËinka. UËinakovih lijekova na AB istraæen je u nizu epidemio-loπkih i kliniËkih istraæivanja.

Epidemioloπka su istraæivanja utvrdilaniæu prevalenciju demencije u pacijenata koji suredovito uzimali nesteroidne protuupalne lije-kove, obiËno za reumatoloπke bolesti. In vitroje utvreno da neovisno o inhibiciji sinteze pros-taglandina neki nesteroidni protuupalni lijekovimogu direktno utjecati na razgradnju amiloid-nog prekursorskog proteina (APP), od kojeg nas-taje beta amiloid. Niske doze prednizolona do-vele su do potiskivanja perifernih markera akut-nog upalnog odgovora i aktivacije komplementau AB-a. U posljednje vrijeme se poËelo prou-Ëavati mogu li protuupalni lijekovi biti uËinkovitiu lijeËenju AB-a.

Naime, poznato je da svi protuupalnilijekovi mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave, odkojih su neke smrtonosne. Stoga je vaæno utvrditiima li mjesta za ove lijekove u lijeËenju AB-a.

RezultatiSustavnim pretraæivanjem literature

pronaena su 604 potencijalno relevantna istra-æivanja. Meu njima je bilo 14 randomiziranihkontroliranih pokusa koji su zadovoljili kriterijeukljuËenja za istraæivanje uËinkovitosti protuupal-nih lijekova za lijeËenje AB-a. U ovih 14 istraæi-vanja bila su 352 ispitanika u istraæivanjima kojasu prouËavala acetil-salicilnu kiselinu, 138 u sku-pini sa steroidnim lijekovima i 1745 na kojimasu iskuπani nesteroidni protuupalni lijekovi.

Intervencije istraæene u ovim pokusi-ma podijeljene su na Ëetiri skupine s obzirom navrstu testiranih lijekova: acetil-salicilna kiselina,steroidi, tradicionalni nesteroidni protuupalnilijekovi i selektivni COX-2 inhi-bitori. Ni za jednuod ovih skupina lijekova nije utvreno da sprje-Ëava kognitivno propadanje ispitanika. U uspo-redbi s kontrolnim ispitanicima, pacijenti koji suprimali acetil-salicilnu kiselinu imali su ËeπÊa kr-varenja, dok su pacijenti na steroidima imali Ëeπ-Êe hiper-glikemije, poremeÊene laboratorijskerezultate i edem lica. Pacijenti koji su uzimali tra-dicionalne nesteroidne protuupalne lijekove Ëeπ-Êe su imali muËnine, povraÊanje, poveÊanu razi-nu kreatinina, poveÊanu razinu jetrenih enzi-mai hipertenziju. Trend veÊeg broja smrtnih sluËaje-va uoËen je u pacijenata koji su primali nesteroid-ne protuupalne lijekove, u odnosu na pacijentekoji su uzimali placebo, πto je bilo ËeπÊe u skupinipacijenata koji su uzimali selektivne COX-2 inhi-bitore nego u pacijenata na tradicionalnim neste-roidnim protuupalnim lijekovima.

ZakljuËak autoraNa temelju rezultata dosadaπnjih kli-

niËkih studija, Darin Jaturapatporn i suradnicizakljuËili su da uËinkovitost acetil-salicilne kiselinete steroidnih i nesteroidnih protuupalnih lijekovanije dokazana te da se ovi lijekovi ne mogu pre-poruËiti za lijeËenje Alzheimerove bolesti.

Odgovor na pitanjeUËinkovitost protuupalnih lijekova za

lijeËenje Alzheimerove bolesti nije dokazana.

Jaturapatporn D, Isaac MGEKN, McCleery J, Tabet N.Aspirin, steroidal and non-steroidal anti-inflammatorydrugs for the treatment of Alzheimer's disease.Cochrane Database of Systematic Reviews 2012, Issue2. Art. No.: CD006378. DOI:10.1002/14651858.CD006378.pub2.

•••••

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••

cochrane zanimljivosti

Aspirin, steroidnii nesteroidniprotuupalni lijekoviza lijeËenjeAlzheimerovebolesti

Scenarij

• Za vrijeme odmora Ëitate popu-larne znanstvene Ëasopise na internetu. Nailazitena ameriËki Ëasopis Science Daily iz 2009. i unjemu bombastiËan naslov „Inflammation MayTrigger Alzheimer's Disease", u kojem znanstve-nici s uglednih ameriËkih sveuËiliπta izjavljujuda upala moæe biti okidaË za Alzheimerovubolest.

Kako su mnogi protuupalni lijekovipriliËno jeftini, padne vam na pamet da bi semoæda pacijenti s Alzheimerovom bolesti moglilijeËiti nekim od lijekova protiv upale. S obziromna starenje stanovniπtva, trebao bi nam neki jef-tini lijek za kontrolu te bolesti.

4. Hrvatski Cochrane simpozij odræat Êe se 1. i 2. lipnjana Medicinskom fakultetu SveuËiliπta u Splitu. Program predavanja i radionica, s pripadajuÊimpredavaËima i voditeljima, mogu se naÊi na: http://croatia.cochrane.org/sites/croatia.cochrane.org/files/uploads/CroCoS_2012_HR.pdf te u engleskoj verziji:http://croatia.cochrane.org/sites/croatia.cochrane.org/files/uploads/CroCoS_2012_EN.pdf

25

somatostatin. Ovi se receptori nalaze i u zdra-vom tkivu, no njihova je gustoÊa u tumorimaznaËajno poveÊana.

Pacijentu se aplicira tvar sliËna so-matostatinu (somatostatinski analog), obi-ljeæena radioaktivnim indijem (111In). Taj seradiofarmak veæe za somatostatinske recep-tore u stanicama, tako da ureaj za detekciju,odnosno gama kamera, registrira pojaËanuakumulaciju radiofarmaka u sijelu tumora.Metoda omoguÊuje pretragu cijelog tijela. Sli-ka koju stvara gama kamera omoguÊava pri-kaz tumora i metastaza bez obzira gdje senalaze u tijelu.

Visoka uËestalost otkrivanja

Ovom se metodom otkriva do 90%NET-a u gastrointestinalnom traktu. ©toviπe,ona omoguÊava procjenu veliËine i proπire-nosti tumora te odabir primjerenog lijeËenja.

Novija i tehniËki naprednija nuklerno medicin-ska slikovna metoda, pozitronska emisijskatomografija (PET), postiæe joπ veÊu toËnostzahvaljujuÊi boljoj prostornoj rezoluciji kojaomoguÊuje vizualizaciju posve malih tumora.„Osim radiofarmaka koji se veæu za somatosta-tinske receptore, u PET-u se koriste i oni kojidaju uvid u metabolizam tumorske stanice.

ZahvaljujuÊi toj kombinaciji PET jedanas vodeÊa metoda za prikaz NET-a" - kaæeprof. Buscombe.

Uspjeπno lijeËenjeradiofarmacima

Metoda izbora u lijeËenju NET-a jeoperacija. Naæalost, to je moguÊe u svega20% sluËajeva jer se veÊina tumora otkrije veÊu uznapredovalom stadiju, kada je prekasnoza uspjeπan ishod zahvata. U tim sluËajevimanuklearna medicina nudi prihvatljivu opcijui kao terapijska metoda, ciljajuÊi iste somato-statinske receptore, ali uz primjenu drugih ra-dioaktivnih obiljeæivaËa, itrija ili lutecija (90Y,177 Lu). Beta zraËenje koje emitiraju ti radio-nuklidi ima sposobnost uniπtavanja tumorskihstanica. BuduÊi da je domet ovog zraËenja og-raniËen, zdravo tkivo u okolici tumora i drug-dje ostaje neoπteÊeno. "Novije studije poka-zuju da ovaj tip lijeËenja zaustavlja bolest ilismanjuje tumor te pomaæe da se umanje te-gobe poput dijareje i bolova u 70-80% paci-jenata. Stoga sa sigurnoπÊu moæemo zakljuËitida Êe u bliskoj buduÊnosti ovi pacijenti imatikoristi od daljnjeg unaprjeivanja nuklearno-medicinske dijagnostike i terapije" - zakljuËujeprof. Buscombe.

•••••

• Nuklearna medicina nudi novemoguÊnosti dijagnostike i lijeËenja bolesnikas neuroendokrinim tumorima. Intenzivna bolu trbuhu, proljev i oteæano disanje samo suneki od simptoma koje oni uzrokuju. »estose otkrivaju kada je veÊ prekasno za opera-tivno lijeËenje. Nove nuklearno medicinskemetode omoguÊuju lakπe otkrivanje i efikas-nije lijeËenje, poruËuje Europsko udruæenjeza nuklearnu medicinu (EANM).

Neuroendokrini tumori (NET) mo-gu uzrokovati dijareju i abdominalne kolike,probleme sa srcem i disanjem te navalamacrvenila. Iako je to relativno rijedak oblik kar-cinoma, sa svega dva novodijagnosticiranasluËaja na 100 000 stanovnika godiπnje, brojbolesnika raste. NET se razvijaju iz neuroendo-krinih stanica koje proizvode hormone i mogunastati u svakom organu, najËeπÊe u gastro-intenstinalnom traktu, guπteraËi i pluÊima.

Organima nanose πtetu nekontro-liranim izluËivanjem hormona. Meutim, Ëaki oni tumori koji ne izluËuju hormone nisubezopasni jer rastom mogu utjecati na okolnotkivo ili metastazirati u vitalne organe, prim-jerice jetru.

Presudna je rana dijagnoza

BuduÊi da NET vrlo sporo rastu,Ëesto se otkriju tek nakon pojave metastaza. „To upuÊuje na vaænost rane i toËne dijag-noze", kaæe EANM struËnjak, prof. JohnRichard Buscombe (Addenbroke Hospital,Cambridge, UK). „Danas je razvojem novihslikovnih metoda u nuklearnoj medicini pos-tignuta znaËajna dobrobit za pacijente".

Jedna je od njih scintigrafija soma-tostatinskih receptora (SSR), koja je posljednjedostignuÊe u dijagnostici NET-a. SSR se te-melji na Ëinjenici da veÊina neuroendokrinihtumora ima specifiËne receptore za hormon

EANM priopÊuje:

Nuklearna medicinapruæa nove moguÊnostiza oboljele odneuroendokrinih tumora

Dr. sc. Neva Girotto, dr.med.,KliniËki zavod za nuklearnu medicinu, KBC Rijeka

tehnologija u medicini

Scintigrafija somatostatinskihreceptora kod pacijentice

s medularnim karcinomom πtitnjaËenakon totalne tireoidektomije:

snimka Ëitavog tijela u prednjoj (A)i straænjoj (B) projekciji s vidljivom

fizioloπkom akumulacijom u jetri,slezeni, crijevu, bubrezima

i mokraÊnom mjehuru.U straænjoj projekciji uoËava se i

akumulacija u regiji zdjelice desno(strelica) koja odgovara

patoloπkoj ekspresiji somatostatinskihreceptora u leziji sakruma.

(Priloæena slika snimljena je u naπem Zavodu) A B

novosti izmedicinske literature

Povezanost H. pylori infekcije s hemoglobinom A1c•

Gastroezofagealna refluksna bolest i fibrilacija atrija: postoji li povezanost?•

Bidirekcionalna endoskopija s propofolom: πto uËiniti prvo?•

Novi ameriËki postupnik za probir na kolorektalni karcinom•

I manje koliËine transfuzije koncentrata eritrocita predstavljaju (nepotreban) rizik•

Brza operacija ingvinalne kile poveÊava rizik od reoperacije•

Fundoplikacija pomaæe bolesnicima s gastroezofagealnom bolesti nakon transplantacije pluÊa•

SeptiËki πok? Nakon volumne resuscitacije posegnite za noradrenalinom•

Kardiopulmonalna resuscitacija: pumpaj jako, brzo i duboko•

Nisu svi statini jednaki u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom•

Prehospitalni adrenalin u kardijalnom arestu smanjuje preæivljavanje i pogorπava neuroloπki ishodnakon mjesec dana

•Polimorfizam gena za receptor folikul-stimulirajuÊeg hormona (FSH-a)

nije povezan s biljezima ovarijske rezerve•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

28

lencije H. pylori, udio πeÊerne bolesti koji sepovezivao s H. pylori bit Êe takoer vrlo vjero-jatno u padu. Meutim, kod starijih osoba,posebno onih s veÊim BMI-jem, pojava intole-rancije glukoze udruæene s H. pylori infekcijomi dalje Êe ostati znaËajna. Proizlazi Ëinjenicao potrebi provoenja eradikacijske terapije ustarijih osoba, Ëak i u sluËaju asimptomatskebolesti.(J Infect Dis. 2012:205:1195-1202.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Gastroezofagealnarefluksna bolest ifibrilacija atrija:postoji li povezanost?

• Fibrilacija atrija (FA), gastroezofa-gealna refluksna bolest (GERB) i hijatalnahernija Ëesto se viaju u kliniËkoj praksi. Odranije se GERB i hijatalna hernija navode kaoËimbenici rizika za fibrilaciju atrija, meutimova povezanost i danas je Ëesta tema raspravai kontroverzi.

Kolegica Luciana Armaganijanpublicira kratki pregledni Ëlanak na ovu temu,komentirajuÊi incidenciju, prevalenciju i mo-guÊe mehanizme glede povezanosti ovih en-titeta, a koristeÊi svu dostupnu literaturu.Otprilike 1-2% populacije zahvaÊa FA, a pre-ma podacima iz SAD-a od 20-40% pojedinacaiskusi GERB najmanje jednom mjeseËno, dok7-10% stanovnika navodi GERB na dnevnojbazi. Velik broj pacijenata ima GERB kao pos-ljedicu epidemijske pojave pretilosti i zapad-njaËkih prehrambenih navika. Mnogi Ëim-benici rizika su jednaki za GERB i FA, stoga jeteπko razlikovati predisponira li GERB pojaviFA ili su posljedica zajedniËkih Ëimbenikarizika. Incidencija GERB-a i FA-a je 5%. Jednaje od hipoteza da lokalno otpuπteni citokiniiz oπteÊenog jednjaka stvaraju uvjete za FA.Jednjak je vrlo blizu straænje stjenke lijevogatrija, a prosjeËna udaljenost je 4,4 ±1,2 mm.Proinflamatorni Ëimbenici, poput citokina (IL-6, IL-8), leukocita i oksidativni stres, pridonoserazvoju GERB-a, a isti Ëimbenici sudjeluju uinicijaciji i perpetuiranju FA-a poπto imaju pro-aritmogeni potencijal. Alternativna hipotezanavodi kako upalni proces ili kiselina jednjakautjeËu na receptore te prekomjerno stimu-liraju parasimpatikus, a vagalna stimulacija jeinicijalni mehanizam u nastanku FA-a. Jedanod znaËajnih dokaza koji podupire prvuhipotezu je upotreba inhibitora protonske cr-pke koji smanjuju incidenciju i trajanje FA-a.ImajuÊi u vidu ove Ëinjenice moæda bi kliniËari

trebali agresivnije lijeËiti s inhibitorima pro-tonske crpke, meutim, treba biti na oprezuu koriπtenju inhibitora protonske crpke kodpacijenata s FA-om s obzirom da mogu uz-rokovati fokalne aritmije.(Expert Rev Cardiovasc Ther. 2012;10(3):317-322.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Bidirekcionalnaendoskopija s propofolom:πto uËiniti prvo?

• Bidirekcionalna endoskopija ko-ja se obavlja u istom danu s propofolskomsedacijom ukljuËuje ezofagogastroduodeno-skopiju (EGDS) i kolonoskopiju. Ove endo-skopske pretrage Ëesto se rabe za probir nakarcinom i gastrointestinalno krvarenje.

Kolega Yu-Hsi Hsieh sa suradni-cima je proveo randomizirano kliniËko istraæi-vanje da ispita koji je optimalan protokol zaove endoskopske postupke. U studiju su uklju-Ëili konsekutivne pacijente kojima je izvedenabidirekcionalna endoskopija, te su ih sluËajnimodabirom raspodijelili u prvu skupinu gdje jeprvo uËinjena kolonoskopija (n=87), a potomEGDS, te drugu skupinu gdje se prvo krenulosa EGDS-om, a potom s kolonoskopijim(n=89).

IstraæivaËi su evaluirali dozu propo-fola, trajanje samog postupka, toleranciju ioporavak pacijenta, neæeljene reakcije teendoskopski nalaz. Tolerancija ispitanika jeprocijenjena vizualnom analognom skalomod 0-10. Rezultati istraæivanja ukazuju na sliË-ne vrijednosti kod obje skupine glede ukup-nog vremena trajanja ovog postupka, toleran-cije ispitanika i njihova oporavka, nuspojavate endoskopskog nalaza. Meutim, ukupnadoza propofola bila je signifikantno veÊa kodkolonoskopski-prve skupine u usporedbi sdrugom skupinom gdje je EGDS bio prvipostupak (135,7 [70-201,4] mg vs 124,7[64,1-185,3] mg, P = 0,024).

Takoer, ispitanici iz prve skupinebili su nemirniji tijekom izvoenja kolonosko-pije od ispitanika gdje se EGDS izvodio prvi(1,1 (0-3,8) vs. 0,6 (0-2,9) zbroj, (P =0,024).

Autori istraæivanja zakljuËuju da jeoptimalno tijekom izvoenja bidirekcionalneendoskopije prvo uËiniti gornju endoskopiju,a potom donju. Ovim redoslijedom postupcise bolje podnose i pacijenti zahtijevaju manjuukupnu dozu propofola.(J Gastroenterol Hepatol. 2011;26(10):1559-1564.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•PovezanostH. pylori infekcijes hemoglobinom A1c

• Prema rezultatima najnovije ve-like studije publicirane u elektronskom obliku14. oæujka ove godine u Ëasopisu Journal ofInfectious Diseases, profesori Yu Chen i Mar-tin Blaser s Medicinskog fakulteta u NewYorku su dokazali povezanost æeluËane Heli-cobacter pylori infekcije s poviπenim vrijedno-stima hemoglobina A1c kod odraslih pacije-nata.

IstraæivaËi su u studiju ukljuËili7417 ispitanika æivotne dobi starije od 18. go-dina, te 6072 ispitanika starije od tri godine,kod kojih je utvren H. pylori status, a s ciljemda ispitaju povezanost H. pylori infekcije saπeÊernom bolesti tipa II. Kod starije skupineispitanika odreena su IgG protutijela na H.pylori te cagA IgG koristeÊi metodu ELISA.Prema tome su svi ispitanici klasificirani u 3skupine:• H. pylori - pozitivni i cagA - pozitivni,• H. pylori - pozitivni i cagA - negativni, ili• H. pylori - negativni i cagA - negativni.

Ispitanici su smatrani dijabe-tiËarima ako su uzimali inzulin ili su priloæilidokumentaciju dijabetologa. Takoer je ispi-tivan utjecaj indeksa tjelesne mase (BMI) napovezanost H. pylori statusa s razinom HbA1c, a ispitanici su analizirani ovisno o svomBMI-ju (veÊi od 25 - prekomjerna tjelesna te-æina, ili manji od 25 - normalna masa). Rezul-tati su pokazali kako su H. pylori pozitivniispitanici imali u prosjeku veÊu razinu HbA1c,a ova je povezanost bila izraæenija u skupiniispitanika starijih od 18 g. Glede utjecaja BMI-ja, povezanost H. pylori statusa i HbA1c potvr-ena je samo u skupini ispitanika s preko-mjernom tjelesnom teæinom, a povezanost jebila jaËa πto je BMI bio veÊi. Pozitivni H. pyloricagA status bio je u pozitivnoj korelaciji srazinom HbA1c u obje BMI skupine, nakoniskljuËenja ispitanika s pozitivnom anamne-zom za dijabetes. Kod mlae ispitne skupinebio je H. pylori pozitivno povezan s dijabe-tesom, a povezanost je bila izraæenija kodveÊeg BMI-ja.

Autori smatraju kako H. pylori nadirektan ili indirektan naËin poveÊava razinuHbA1c u odraslih osoba, posebno pretilih,poπto H. pylori regulira leptin i grelin, kojiigraju kljuËnu ulogu u energetskoj homeostazii metabolizmu. H. pylori uzrokuje æeluËanuupalu koja moæe biti povezana s razvojem me-taboliËkog sindroma, prema novijim sazna-njima. ImajuÊi u vidu Ëinjenicu o padu preva-

novosti iz medicinske literature

29

•I manje koliËinetransfuzije koncentrataeritrocita predstavljaju(nepotreban) rizik

• Kirurzi trebaju biti iznimno oprez-ni i s minimalnim koliËinama intraoperativnetransfuzije koncentrata eritrocita, jer moguuzrokovati πtetu za pacijenta, Ëak i utjecati namortalitet, izvijestili su istraæivaËi u Ëlanku ob-javljenom u Ëasopisu Archives of Surgery.

Intraoperacijsku transfuziju Ëak i 1jedinice koncentrata eritrocita (engl. packedred blood cells - PRBCs) treba provoditi s opre-zom, tvrde Ferraris i sur. (Lexington VeteransAffairs Me-dical Center, Kentucky, SAD).

Mnogi kirurzi ne slijede smjernicestrukovnih organizacija za primjenu transfuzi-je, ali takoer nema niti puno informacija oposljedicama tih transfuzija, osobito za trans-fuziju samo jedne jedinice PRBCs od istog do-nora, napominju istraæivaËi. Kako bi istraæilimoguÊe posljedice, istraæivaËi su analiziralipodatke iz American College of Surgeons Na-tional Surgical Quality Improvement Projecta.

Analizirali su 30-dnevni morbiditeti mortalitet kod pacijenata koji su primali raz-liËite koliËine PRBCs u 173 bolnice diljem SAD-a od 1. sijeËnja 2005. do 31. prosinca 2009.,s time da su iskljuËeni traumatoloπki i pedi-jatrijski bolesnici. Pregledani su zapisi od 941496 pacijenata, od kojih je 48 291 primilo in-traoperativno PRBCs. Od onih bolesnika kojisu primali PRBCs tijekom operacije 15 186(31,4%) ih je dobilo jednu jedinicu, a preosta-lih 33 105 (68,6%) viπe od jedne jedinice.

Autori su utvrdili da je bilo koja koli-Ëina intraoperacijske transfuzije PRBCs pove-zana s veÊim morbiditetom i mortalitetom.Autori su ukljuËili 55 preoperativnih varijabliu logistiËku regresijsku analizu kod primanjajedne jedinice PRBCs. Tada su skupinu pacije-nata koji su primali transfuziju usporedili saskupinom sa sliËnim ostalim karakteristikamakoji nisu primili transfuziju. Varijable su uklju-Ëivale: dob, spol, preoperativnu dispneju, pre-operativni funkcionalni status, znaËajan gubi-tak teæine prije operacije, preoperativnu sep-su, tjelesnu teæinu, ASA klasifikaciju, prethod-nu operaciju unutar 30 dana, steroide zbogkroniËne bolesti, preoperativni hematokrit,bolniËku ili ambulantnu operaciju i teπku kro-niËnu opstruktivnu pluÊnu bolest.

UsporeujuÊi te dvije skupine, istra-æivaËi su otkrili da je transfuzija od samo jednejedinice PRBCs povezana sa znaËajnim rizi-

•Novi ameriËkipostupnik za probir nakolorektalni karcinom

• AmeriËko udruæenje lijeËnika pu-blicira nove preporuke u obliku postupnikau respektabilnom Ëasopisu Annals of InternalMedicine, naglaπavajuÊi vaænost individualneprocjene rizika za pojavnost kolorektalnogkarcinoma (skr. KRK) kod svih odraslih paci-jenata.

Predsjednica ovog ameriËkog ud-ruæenja Virginia L. Hood navodi kako trebapoticati odrasle pacijente da s probirom star-taju od 50. godine æivota, poπto je primije-Êeno da samo 60% Amerikanaca æivotne dobiod 50 godina i stariji obave tzv. screening,usprkos Ëinjenici o znaËajnoj redukciji morta-liteta. U SAD-u je KRK drugi vodeÊi uzroksmrtnosti meu karcinomima kod oba spola.Cilj novih smjernica je educirati pacijente ilijeËnike glede pozitivnih uËinaka metodaprobira.

SpecifiËne preporuke ovog AmeriË-kog udruæenja su sljedeÊe:

- KliniËari bi trebali provoditi indi-vidualnu procjenu rizika od KRK-a kod svakogodraslog pacijenta. »imbenici rizika za pojav-nost i mortalitet od KRK-a su starija æivotnadob, crna rasa, pozitivna obiteljska anamnezaza KRK, pozitivna osobna anamneza za polipei upalne bolesti crijeva.

- KliniËari bi trebali preporuËiti pro-bir s 50. godinom æivota osobama prosjeËnogrizika, s 40. godinom osobama sa poveÊanimrizikom ili 10 godina ranije od dobi kod kojese KRK pojavio kod najmlaeg obiteljskogËlana.

Pacijenti s prosjeËnim rizikom pro-bir obavljaju fekalnim testom na okultno krva-renje, fleksibilnom sigmoidoskopijom ili ko-lonoskopijom. Pacijenti s visokim rizikomobavljaju kolonoskopiju. Odraslima starijimod 50 godina s prosjeËnim rizikom, prepo-ruËeni je screning-interval za kolonoskopiju10 godina, 5 godina za fleksibilnu sigmoido-skopiju, virtualnu kolonoskopiju i irigografiju,te na godiπnjoj osnovi izvoenje Hemoculttesta.

KliniËari bi trebali prekinuti probirkod starijih od 75 godina ili Ëije je oËekivanotrajanje æivota manje od 10 godina, poπto supotencijalno πtetni uËinci probira veÊi od onihpozitivnih. Rizik od kolonoskopije ukljuËujekrvarenje, intestinalnu perforaciju i neæeljenereakcije vezana za pripremu crijeva.(Ann Intern Med. 2012;156:378-386.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

cima za operativnu smrtnost i morbiditet sa-me rane, sepsu, pluÊne komplikacije, post-operativnu bubreænu disfunkciju, opÊi morbi-ditet i duæi postoperativni boravak u bolnici.Jedan je podatak iz studije da je umlo 1,1%od ukupno 893 205 pacijenata koji nisu pri-mali transfuziju, a 6,3% od onih koji su primilitransfuziju od jedne jedinice PRBCs, πto jeznaËajna razlika (P <0,001). Preciznija je us-poredba kada su skupine podjednake premaostalim parametrima i tada je smrtnost 5,2%u 11 855 pacijenata koji nisu primili trans-fuziju u usporedbi s 6,1 posto onih koji su pri-mili transfuziju jedne jedinice PRBCs, πto jejoπ uvijek statistiËki znaËajno (P = 0,005). Ta-koer je 9,7% od onih koji nisu primili trans-fuziju imalo 'problema' s ranom, u usporedbis 11,4 posto onih koji su primili jednu jedinicuPRBCs (P <0,001). VeÊina nepovoljnih ishodabila je povezana s infekcijom, piπu istraæivaËi.Oni pretpostavljaju da transfuzija alogene krvimoæe ograniËiti imunoloπki odgovor. Ranijaistraæivanja su izvijestila o sliËnim otkriÊimau srËanih bolesnika, ali ovo je prva studija kojaje dala takve rezultate nekardijalnih bolesnika,napomenuli su istraæivaËi. Oni predlaæu kaopotrebno prospektivne studije u kojima se pa-cijentima nasumiËno dodjeljuju intraope-rativna transfuzija ili ne, kako bi takve studijedale konaËne zakljuËke. Oni takoer upozo-ravaju da bi trebali postojati algoritmi za da-vanje transfuzije.

U pozvanom komentaru, Holcomb(University of Texas Health Science Center,Houston, SAD) piπe da studija pokazuje kakomnogi kirurzi koriste transfuziju bez 'Ëvrstih'indikacija i da lijeËnici jednostavno koriste (ilidopuπtaju koriπtenje) krvnih pripravaka pre-viπe 'slobodno' kod hemodinamski stabilnihbolesnika. Vrlo Ëesto lijeËimo izolirane labora-torijske vrijednosti, a ne cijelog pacijenta, up-ravo ono za πto govorimo studentima i spe-cijalizantima neka ne rade.(Arch Surg. 2012;147:49-55.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Brza operacijaingvinalne kile poveÊavarizik od reoperacije

• Analiza pretpostavke da kirurπkaefikasnost uvijek dovodi do vrhunskih kliniËkihrezultata bio je cilj πvedske studije objavljeneu Ëasopisu Archives of Surgery, koja povezujetrajanje operacije ingvinalne kile s poviπenimrizikom za recidivom, odnosno ponovnomoperacijom. Na temelju podataka 123 917

32

æava vjeπtinu, πto pak proizlazi iz iskustva veli-kog volumena operacija, dok se pretpostavljada su dugotrajne operacije znak neiskustva iliintraoperacijskih problema. Nasuprot tome,u ovoj se studiji pokazalo da se vjeπtina i iskus-tvo oËituju oËituju u brzini, ali to nije utjecalona ishod.

U popratnom uvodniku su McCart-hy MJ i Ashley SW (Brigham and Women 'sHospital, Boston, Massachusetts, SAD) poh-valili studiju za otkrivanje slabo (pr)ocijenje-nog paradoksa izmeu kliniËke uËinkovitosti(engl. efficiency) i djelotvornosti (engl. effec-tiveness). PruæajuÊi nam bolji uvid u dinamikuna rubu uËinkovitosti i sigurnosti, van der Lin-den i kolege su napredovali u razumijevanjuu vezi granice do koje poboljπanje uËinkovi-tosti moæe dovesti i stoga pokazati kako takvinapori mogu postiÊi maksimalnu vrijednostzdravstvene skrbi.(Arch Surg. 2011;146:1198-1203.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Fundoplikacija pomaæebolesnicima sgastroezofagealnombolesti nakontransplantacije pluÊa

• Antirefluksna kirurgija nakon tran-splantacije pluÊa poboljπava kvalitetu æivota,a moæe pomoÊi odræanju funkcije presatkanakon transplantacije pluÊa, izvijestili su istra-æivaËi u Velikoj Britaniji u Ëasopisu EuropeanRespiratory Journal. Griffin i sur. (Royal Victo-ria Infirmary, Newcastle upon Tyne, Great Bri-tain). Primojetili su da Ëak 75% pacijenata sindikacijom za transplantaciju pluÊa ima zna-kove gastroezofagealne refluksne bolesti(GERB). To moæe dovesti do kroniËne mikro-aspiracije i sindroma bronhiolitis obliteransanakon transplantacije pluÊa. Istraæivanje jepokazalo da su neki pacijenti na Ëekanju i nekikoji su podvrgnuti transplantaciji pluÊa imaliznatne tegobe od refluksa æeluËanog sadræaja.Ono πto je najvaænije jest da operacija kojombi se sprijeËio refluks ima stvaran potencijalkako bi se sprijeËilo oπteÊivanje fragilnog tkivatransplantiranih pluÊa i time sprijeËilo moguÊeodbacivanje transplantata, objaπnjavajuautori. Tu su takoer prisutni i neki dokazi dafundoplikacija moæe poveÊati preæivljavanje,ali malo je poznato o moguÊem utjecaju nakvalitetu æivota.

U svrhu daljnjeg istraæivanja, autorisu od 1. lipnja 2008. do 31. prosinca 2010.

operacija preponskih kila obuhvaÊenih Swe-dish Hernia Repair Registrom izmeu 1998.i 2007. godine, van der Linden i sur. (BolnicaÖstersund, Östersund, ©vedska) pronaπli surazlike stope rekurencije ovisno o trajanjuoperacije. Rizik od recidiva kila kod operacijaunutar 36 minuta bio je 26% viπi nego kodoperacija duæih od 66 minuta (relativan rizik[RR], 1,26; 95% interval pouzdanosti [CI],1,11-1,43). Autori su otkrili, s druge strane,da se rizik za poslijeoperacijske komplikacijepoveÊava s duæim trajanjem operacije. Iakosu duboke infekcije rijetke, incidencija infek-cija i komplikacija, kao πto su hematom i re-tencija urina, veÊe su za operacije koje su tra-jale viπe od sat vremena.

OpÊa percepcija da brzina u opera-cijskoj dvorani poboljπava ishod odnosi se nauvjerenje da su bræi kirurzi vjeπtiji i iskusniji ida bi se kirurπka brzina, navode znanstvenici,trebala odraziti i na volumen operacija. U tre-nutnoj studiji, kirurzi koji obavljaju veÊi volu-men operacija preponskih kila skloni su zavr-πiti operaciju bræe od kirurga koji ih obavljamanji broj. Kirurzi koji rade viπe od 50 ope-racija ingvinalnih kila godiπnje zavrπe 8 putaviπe postupaka u manje od 36 minuta od pos-tupaka koje zavrπe u viπe od 66 minuta. Kirurzikoji izvode 5 ili manje operacija godiπnje zavr-πe 3 puta viπe operacija u viπe od 66 minutaod postupaka za manje od 36 minuta. Ipak,duæe trajanje operacije zapravo je zaπtita paci-jenata od rizika za ponavljanom operacijom.

IstraæivaËi su identificirali stopu re-operacije od 1,7% za pacijente Ëije su opera-cije trajale viπe od 66 minuta. Njihovi ishodiznatno su bolji od onih pacijenata kod kojihje operacija zavrπila za manje od 36 minuta,a Ëija je stopa ponovne operacije 2,8% (P<0,001). Rezultati su pokazali da se 'plug'('Ëep') tehnika i laparoskopski postupak izvodibræe nego ostali postupci. Za operaciju poLichtensteinu, koja je standard u ©vedskoj,potrebno je viπe vremena nego drugim tehni-kama, ali, zanimljivo je da je i uËestalost reo-peracija viπa ako je ovaj tip operacije ingvi-nalne kile raen brzo - porast RR od 45%(1,45, 95% CI, 1,21-1,75) za zahvate izvede-ne unutar 36 minuta, u usporedbi s onimakoji su trajali dulje od 66 minuta.

Glavno ograniËenje studije jest ko-riπtenje reoperacija kao cilja studije, a ne re-cidiva, jer on ne moæe biti utvren iz danogregistra podataka. Autori sugeriraju da je raz-log πto brza operacija kile dovodi do relativnoviπe stope reoperacija priroda same operacije.U usporedbi s veÊinom sloæenih operacija,naznake prijeteÊe 'tehniËke greπke' nije lakoprepoznati tijekom operacije ingvinalne kile.U kirurgiji ingvinalne kile moæe se isplatiti paæ-ljiva i vremenski duæa operacija, navode au-tori. Do danas je opÊi dojam da brzina odra-

prospektivno prouËavali 16 pacijenata sprosjeËnom dobi od 38 (±11.9) godina. Tibolesnici su ili imali izolirani simptomatski re-fluks otporan na terapiju inhibitorima proton-ske pumpe, ili refluks povezan s pogorπanjempluÊne funkcije, ili su bili bez simptoma, ali srizikom za mikroaspiraciju. Svi sudionici studijepodvrgnuti su Nissenovoj laparoskopskoj fun-doplikaciji. Nije bilo perioperativnog mortali-teta niti velikih komplikacija, a srednje trajanjeboravka u bolnici iznosilo je 2,6 (±0.9) dana.Pacijenti su bili praÊeni u prosjeku oko 15 mje-seci. Nakon πest tjedana, te ponovno nakonπest mjeseci, 15 od 16 pacijenata je izvijestiloda su zadovoljni s postupkom. Ovaj rezultatse odraæava u znaËajnom poboljπanju rezultatau sljedeÊim upitnicima: DeMeester Reflux Qu-estionnaire, Reflux Symptom Index i Gastro-Intestinal quality of life index. Takoer je pri-mijeÊeno znaËajno smanjenje indeksa tjelesnemase nakon fundoplikacije (p=0,01). Osambolesnika je operirano zbog pogorπanja pluÊ-ne funkcije nakon transplantacije pluÊa. Odtoga je jedan imao poboljπanje sindromabronhiolitis obliteransa, kod dvojice se stabi-lizirala pluÊna funkcija pluÊa, a kod preostalepetorice smanjena je stopa propadanja pluÊnefunkcije.

IstraæivaËi priznaju da su meu og-raniËenjima ove studije nedostatak randomi-zacije i kontrolne skupine. ©toviπe, niti jedanbolesnik nije podvrgnut operaciji prvih 90dana nakon transplantacije pluÊa, odnosnozasad nema definiranog optimalnog vremenaza intervenciju.

Ipak, istraæivaËi su zakljuËili da jepristup siguran u odabranih bolesnika te dapoboljπava simptome, zadovoljstvo i kvalitetuæivota, a moæe smanjiti pogorπanje pluÊnefunkcije.(Eur Respir J. 2012;39:691-7.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•SeptiËki πok?Nakon volumneresuscitacije posegniteza noradrenalinom

• Iako trenutaËne smjernice prepo-ruËaju dopamin ili noradrenalin kao vazopre-sore izbora za septiËki πok, nova meta-analizakoja je ukljuËila πest intervencijskih istraæivanjapokazuje da je noradrenalin superioran lijek.

Skupina istraæivaËa provela je meta-analizu istih πest intervencijskih istraæivanja is-kljuËujuÊi bolesnike s ne-septiËkim πokom ipet opservacijskih istraæivanja; analiza je uklju-Ëila ukupno 2768 odraslih bolesnika.

novosti iz medicinske literature

33

nisu preæivjeli, pokazala je da su ishodi bili boljikada je dubina kompresija bila >38 mm. Pre-poruËena dubina za CPR je barem 50 mm (ibila je 38-50 mm za vrijeme provoenja ovogistraæivanja). Rezultati ovog istraæivanja su tuæ-ni, pokazujuÊi da je dubina kompresija za ve-Êinu bolesnika bila neadekvatna. Potrebno jepoboljπati edukaciju CPR-a zajedno s mjere-njima izvoenja kako bi se poboljπala kvalitetai kliniËki ishodi.(Crit Care Med 2012 (http://dx.doi.org/10.1097/CCM.0b013e31823bc8bb))

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Nisu svi statini jednakiu bolesnika s akutnimkoronarnim sindromom

• Prema novim podacima istraæi-vanja LUNAR, lipidno-modificirajuÊi uËinci ro-suvastatina jaËi su od atorvastatina u bolesnikas akutnim koronarnim sindromom (ACS).

Smjernice pozivaju na rano agresiv-no sniæavanje LDL kolesterola u bolesnika sACS-om. Istraæivanje LUNAR ukljuËilo je 825odraslih osoba s boleπÊu koronarnih arterijakoji su bili hospitalizirani radi ACS-a u prvih48 sati od pojave simptoma. Bolesnici su bilirandomizirani u rosuvastatin 20 ili 40 mgjednom dnevno ili atorvastatin 80mg kroz 12tjedana.

Sve navedene oblike lijeËenja boles-nici su dobro prihvatili, no rosuvastatin 40mgbio je znaËajno uËinkovitiji u sniæavanju LDLkolesterola u usporedbi s atorvastatinom80mg (sniæenje za 46,8% naspram 42,7%;p=0,02). UËinkovitost je bila podjednaka srosuvastatinom 20 mg i atorvastatinom 80mg.

Porast HDL kolesterola bio je tako-er znaËajno veÊi s rosuvastatinom 40 mg(11,9%; p<0,001) i rosuvastatinom 20 mg(9,7%; p<0,01) nego s atorvastatinom 80 mg(5,6%).

Rosuvastatin 40 mg bio je znaËajnouËinkovitiji od atorvastatina 80 mg u pobolj-πanju vaænih lipidnih omjera, gdje su uËincirosuvastatina 20 mg na navedene parametrebili podjednaki s onima atorvastatina 80 mg.Nalaz da je rosuvastatin 20 mg uËinkovit kaoi atorvastatin 80 mg u sniæavanju LDL koleste-rola sa sliËnim sigurnosnim profilom, predlaæeda bi ta doza rosuvastatina mogla biti razma-trana kao alternativa atorvastatina 80 mg ubolesnika s ACS-om.

IstraæivaËi navode da rosuvastatinpotentnije sniæava lipide u navedenih bo-

Opservacijska istraæivanja pokazalasu znaËajnu heterogenost ukupnih rezultatai nepostojanje razlike u smrtnosti izmeu bo-lesnika koji su lijeËeni dopaminom i onih lije-Ëenih noradrenalinom. Nakon iskljuËivanjajednog istraæivanja koje je doprinijelo hetero-genosti, dopamin je bio povezan s poviπenimrizikom smrti nakon 28 dana, za razliku odnoradrenalina (relativan rizik 1,23).

Intervencijska istraæivanja bila suhomogena i takoer pokazala znaËajnopoveÊan rizik smrti kod koriπtenja dopamina(RR, 1,12). Dva intervencijska istraæivanja kojasu prikazala aritmijske epizode, pokazala suznaËajan porast navedenih epizoda u skupi-nama lijeËenim dopaminom (RR, 2,34).Jedan od urednika predlaæe da bi dopamin,jaËi β-agonist od noradrenalina, mogao bitirazmatran u bolesnika sa septiËkim πokom,hipotenzijom (sistoliËki arterijski tlak <90 mmHg), i bilom s niskim srËanim indeksom (<2,5L/min/m2) ili niskim srËanim pulsom (<90udaraca u minuti).

Navedeno istraæivanje podræavanoradrenalin kao vazopresor izbora u odraslihbolesnika sa septiËkim πokom. Dopamin jedobio sekundarnu ulogu, moæda da se koristiu sluËajevima kada je srËani izgon nedostatanunatoË optimalnoj primjeni noradrenalina.(Crit Care Med 2012;40:725.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Kardiopulmonalnaresuscitacija: pumpajjako, brzo i duboko

• Posljednji naglasci na kvalitetukardiopulmonalne resuscitacije (CPR) i brigada su kompresije prsnoga koπa prespore i pre-plitke potaknule su mjerenja u stvarnom vre-menu. IstraæivaËi su analizirali elektroniËkepodatke dubine CPR kompresija iz konzorcijaza resuscitacijski ishod (Resuscitation Outco-mes Consortium) za sigurnosni uzorak od1029 odraslih bolesnika od 2006. do 2009.godine. IskljuËeni su bolesnici a osvjedoËenimarestom od strane hitne medicinske pomoÊii oni koje su defibrilirali prolaznici.

Medijan broja kompresija bio je106 u minuti, a medijan dubine kompresijabio je 37,3 mm. Oko polovine bolesnika(53%) imalo je zabiljeæenu dubinu kompresije<38 mm, i skoro su svi (92%) imali dubine<50 mm. Bræe stope kompresija bile su pove-zane s manjim dubinama kompresija. Univari-jantna usporedba osobina 50 bolesnika kojisu preæivjeli do otpusta iz bolnice s onima koji

lesnika, no i da je potrebno provesti veÊaprospektivna randomizirana istraæivanja koji-ma bi se evaluirali kardiovaskularni ishodi prijedonoπenja konaËnih zakljuËaka o uËinkovitostii sigurnosti navedenih lijekova.(Am J Cardiol 2012. http://dx.doi.org/10.1016/j.amjcard.2011.12.015)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Prehospitalni adrenalinu kardijalnom arestusmanjuje preæivljavanjei pogorπava neuroloπkiishod nakon mjesec dana

• Nedavno prospektivno, randomi-zirano, placebo-kontrolirano istraæivanjeadrenalina za izvanbolniËki kardijalni arestpokazalo je da adrenalin poveÊava stopu pov-ratka spontane cirkulacije, ali nema uËinak napreæivljenje do otpusta iz bolnice. Meutim,navedeno istraæivanje nije bilo dovoljno jako.Skupina japanskih istraæivaËa provela jeprospektivnu opservacijsku analizu sklonostipodataka 417 188 izvanbolniËkih kardijalniharesta u bolesnika starih ≥18 godina (srednjadob, 72) koji su bili lijeËeni u hitnoj medicin-skoj pomoÊi i prevezeni u bolnicu od 2005.do 2008. godine.

Vjerojatnost povratka spontane cir-kulacije prije dolaska u bolnicu bila je znaËajnoveÊa u bolesnika koji su primili adrenalin naterenu nego u onih koji nisu (prilagoeni om-jer vjerojatnosti, adjusted odds ratio - AOR,2,36). Meutim, nakon mjesec dana, bolesnicikoji su primili adrenalin imali su znaËajno niæevjerojatnosti preæivljenja (AOR, 0,46); dobreili umjerene cerebralne funkcije (AOR, 0,31)i vjerojatnost blage ili umjerene neuroloπkedisfunkcije (AOR, 0,32).

Za adrenalin se smatra da poveÊavaaortni i koronarni arterijski perfuzijski tlak, noto se vjerojatno dogaa na uπtrb drugih orga-na i organskih sustava, ukljuËivπi i cerebralnumikrocirkulaciju. Navedeno veliko istraæivanje,jedno od rijetkih koje prati dugoroËan ishod,pokazuje da adrenalin moæe imati kratkoroËnuprednost za povratak spontane cirkulacije, alida negativno utjeËe na jednomjeseËno pre-æivljavanje i neuroloπki ishod bolesnika.

Meutim, njega koja je slijedilaprehospitalnom zbrinjavanju nije bila niti pro-uËavana niti standardizirana. Stoga je predlo-æeno da je ipak potrebno provesti randomi-zirano kontrolirano te dovoljno jako istraæi-vanje kako bi se utvrdilo kada i u kojim okol-

novosti iz medicinske literature

novosti iz medicinske literature

34

skom medicinom obuhvatila je 421 æenu unjihovom prvom pokuπaju izvantjelesne op-lodnje. Ispitanice su pregledane transvagi-nalnim ultrazvukom te im je iz uzorka krvi uze-tog 2-3. dan ciklusa odreen hormonski status(FSH, LH i AMH) i ekstrahirana DNA za ana-lizu.

Koriπtenjem TaqMan testa za diskri-minaciju alela odreeni su genotipovi za FSHreceptore polimorfizme Asn680Ser i Thr307Ala. Ustanovljena je sljedeÊa distribucijafrekvencija: Asn680Ser (Asn/Asn 30%; Asn/Ser51%; Ser/Ser 19%) i Thr307Ala ( Thr/Thr24%; Thr/Ala 57%; Ala/Ala 19% ).

StatistiËka analiza nije pokazalaznaËajnu razliku u biljezima ovarijske rezerveizmeu razliËitih polimorfizama, Ëak ni nakonusklaivanja prema dobi i indeksu tjelesnemase. ZakljuËak je autora da polimorfizamgena koji kodiraju FSH-receptore nije povezans, danas najπire prihvaÊenim, biljezima ova-rijske rezerve.

Odreivanje doze gonadotropinaza stimuliranje ovulacije u ciklusima s izvantje-lesnom oplodnjom korak koji je vaæan ne

samo za kliniËki ishod tog postupka nego i zaprevenciju komplikacija. Danas najËeπÊe koriπ-teni biljezi ovarijske rezerve imaju joπ uvijekskromnu vrijednost u predikciji ovarijskog od-govora na stimuliranje ovulacije.

KliniËka je vrijednost ove studije utome πto je pokazala da, u odnosu na AMH,AFC i FSH, tipizacija gena koji kodiraju FSH-receptore ne daje dodatnu informaciju kojabi bila korisna kod odluke o dozi gonado-tropina koja Êe se koristiti za stimuliranje ovu-lacije u ciklusima s izvantjelesnom oplodnjom.

Stoga istraæivanja, koja imaju za ciljrazvoj postupnika za individualizaciju FSHdoze, trebaju biti usmjeravana u drugompravcu.(Fertil Steril. 2012;97(3):677-81.)

Miro ©imun AlebiÊ, dr. med.

•••••

nostima treba primijeniti adrenalin u boles-nika s izvanbolniËkim kardijalnim arestom.(JAMA 2012; 307:1161.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Polimorfizam genaza receptor folikul-stimulirajuÊeg hormona(FSH-a) nije povezan sbiljezima ovarijskerezerve

• Cilj je ove studije bio da se istraæipovezanost varijanti gena za FSH receptorei postojeÊih biljega ovarijske rezerve, anti-Müllerovog hormona (AMH), broja antralnihfolikula (AFC) i serumskih vrijednosti FSH-a.Dizajnirana kao prospektivna opservacijskastudija u ustanovi koja se bavi reprodukcij-

• U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u ugledniminozemnim znanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

©amija I, Mateπa N, LukaË J, KusiÊ Z. Galectin-3 and CD44v6 as markers for preoperative diagnosis of thyroid cancer by RT-PCR. Diagn Mol Pathol. 2011;20(4):233-41.Department of Oncology and Nuclear Medicine, University Hospital Sestre milosrdnice, Zagreb, Croatia.

KristiÊ I, Lukenda J. Radial artery spasm during transradial coronary procedures. J Invasive Cardiol. 2011;23(12):527-31.University Hospital Split, Division of Cardiology, Department of Internal Medicine, Split, Croatia.

Grcevic D, Pejda S, Matthews BG, Repic D, Wang L, Li H, Kronenberg MS, Jiang X, Maye P, Adams DJ, Rowe DW, Aguila HL,Kalajzic I. In vivo fate mapping identifies mesenchymal progenitor cells. Stem Cells. 2012;30(2):187-96.Department of Physiology and Immunology, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb Croatia.

Mitrovic M, Arapovic J, Jordan S, Fodil-Cornu N, Ebert S, Vidal SM, Krmpotic A, Reddehase MJ, Jonjic S. The NK Cell Responseto Mouse Cytomegalovirus Infection Affects the Level and Kinetics of the Early CD8+ T-Cell Response. J Virol. 2012;86(4):2165-75.Department of Histology and Embryology, Faculty of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia.

Sikiric P, Seiwerth S, Rucman R, Turkovic B, Rokotov DS, Brcic L, Sever M, Klicek R, Radic B, Drmic D, Ilic S, Kolenc D, StambolijaV, Zoricic Z, Vrcic H, Sebecic B. Focus on Ulcerative Colitis: Stable Gastric Pentadecapeptide BPC 157. Curr Med Chem.2012;19(1):126-32.Department of Pharmacology, Medical Faculty University of Zagreb, Salata 11, POB 916, 10000 Zagreb, Croatia.

Sekerija M, Poljicanin T, Erjavec K, Liberati-Cizmek AM, Praπek M, Metelko Z. Gender differences in the control of cardiovascularrisk factors in patients with type 2 diabetes -a cross-sectional study. Intern Med. 2012;51(2):161-6.Clinical Hospital Merkur, Vuk Vrhovac University Clinic, Croatia.

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

36

nim od sljedbenika glasovite Wickerhauserovekirurπke πkole. Podaci o BenËeviÊevoj sluæbiza vrijeme Prvog svjetskog rata joπ uvijek nisuistraæeni. Po svoj prilici je najveÊi dio rata pro-veo na kirurgiji u Vinogradskoj bolnici, radeÊiuz Wickerhausera i »aËkoviÊa.

Godine 1919. oæenio se s MiromRadkoviÊ (1900.-1971.), kÊeri poznatog zag-rebaËkog gravera i dogradonaËelnika, kojegsmatraju osnivaËem ZagrebaËkog zbora (Zag-rebaËkog velesajma). Dvadesetih godina 20.stoljeÊa nalazimo ga ponovno u rodnome,

gradu u brodskoj civilnoj bolnici koja datiraiz 1898. godine.

S BenËeviÊevim dolaskom dolazi ubolnici do velikog organizacijskog i struËnogpreokreta. Osnovan je odjel za kirurgiju s gi-nekologijom i porodniπtvom, koji BenËeviÊ ivodi. Napredak je bio osjetan od 1924. godinekada je Gradsko poglavarstvo uloæilo 300 000dinara kojima je preureena kirurπka ambulan-ta, napravljena Ëekaonica, ureena je opera-cijska dvorana, kompletiran kirurπki instru-mentarij, ureeni sanitarni Ëvorovi s pet novihkupaonica, a nabavljen je i rendgenski aparat.Godiπnje je u bolnici lijeËeno oko 1500 boles-nika, a radile su se kolecistektomije, koledoko-tomije, gastro-duodeno anastomoze, resekcijecrijeva, operacije crvuljka, bruha, adnekso-tomije i histerektomije, strumektomije, ope-racije fimoza, katarakte, ekstirpacije testisa,lijeËenje trauma i amputacije. Godine 1929.BenËeviÊ postaje ravnateljem bolnice.

Stekavπi ugled izvrsnog kirurga po-nueno mu je mjesto rukovoditelja kirurgijeu Osijeku, nakon πto je to mjesto napustioVatroslav Florschütz (o ovom je kirurgu op-πirnije bilo rijeËi u LN br. 104, 2011). BenËeviÊje ondje vodio odjel kirurgije, dok su JulijeBatory (1895.-1952.) i Mato ©arËeviÊ (1890.-1954.) vodili ginekologiju i ortopediju.

Kolektiv Kirurgije u Osijeku 1932.godine. Prvi lijevo sjedi ortoped dr. Mato ©ar-ËeviÊ (1890.-1954.) koji je iste godine pos-tao πef novoosnovanog odjela za ortopediju;do njega sjedi dr. BenËeviÊ; lijevo do njega jeginekolog i kasniji πef ginekoloπko-poroajnogodjela dr. Julije Batory (1895.-1952.), do nje-ga dr. Julija Klingelbrunner-RadoviÊ (1903.-1995.), a posljednji desno stoji dr. DragutinGrünbaum-GoraniÊ (1906.-1976.)

Na Ëvrstim temeljima koje je Flor-schütz postavio, Josip BenËeviÊ hrabro nastav-lja graditi napredak kirurgije. Sljedile su godi-ne rada na unapreenju anestezije klorofor-mom i eterom preko maske i klizmama kloral-hidrata; uvodi se i spinalna anestezija. Radese kraniotomije, radikalne mastektomije, stru-mektomije, torakotomije, tamponade pluÊakod tuberkuloze, resekcije æeluca, hepatobili-jarne operacije, operacije kolona i rektuma,mokraÊnog mjehura i prostate, hernija, vari-koziteta potkoljenica te osteosinteze serkla-æom, Laneovom ploËom i Rushovim Ëavlom.

Interes za traumatologiju potvrdioje i kada je 1939. godine osnovao «Stanicu zanaknadno lijeËenje povrijeenihfl koja je radilado 1956. kada je pri Odjelu za ortopedijuosnovan odjel za fizikalnu medicinu. BenËeviÊje u Osijeku ostao do 1941. godine. Ratnegodine provodi u zagrebaËkoj Zakladnoj bol-nici, a potom je premjeπten u Viroviticu nasvega nekoliko mjeseci.

• Kao uvod u znanstveni skup DaniAndrije ©tampara koji se pod pokroviteljstvomHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, au organizaciji Brodske bolnice «Dr. Josip Ben-ËeviÊfl svake druge godine odræava u Slavon-skome Brodu, ove je godine predstavljenaupravo iz tiska izaπla knjiga Prof. dr. JosipBenËeviÊ (1890.- 1976.,) Broanin, OsjeËanin i hrvatski kirurg. Autori knjige su Ivica Balen,Marica JandriÊ - Balen i Stribor Uzelac Sch-wendemann. IzdavaËi su OpÊa bolnica «Dr.Josip BenËeviÊfl i Posavska Hrvatska d.o.o.

Knjigom je ispriËana priËa o Bro-aninu i zaljubljeniku u kirurgiju Josipu Ben-ËeviÊu, jednom u nizu onih koji su svojim ra-dom i organizatorskim sposobnostima pomi-cali granice u razvoju kirurgije na naπim pros-torima. Za Ëitatelje LijeËniËkih novina dono-simo izvatke i dio ilustracija iz ove knjige.

Josip BenËeviÊ roen je u Brodu naSavi 1890. godine, gdje je zavrπio i gimnaziju.Poput mnogih naπih lijeËnika, koji medicinskistudij upisuju u obliænjim medicinskim sveu-Ëiliπnim centrima, tako se i ovaj slavonski mla-diÊ uputio na studij u inozemstvo. Medicinuje upisao u Pragu, gdje je i 13. prosinca 1913.promoviran u doktora medicine.

Pred Prvi svjetski rat vratio se u Hr-vatsku i poËeo raditi na kirurgiji u Bolnici ses-tara milosrdnica u Zagrebu, postavπi tako jed-

iz proπlosti hrvatske medicine

Prof. dr. Josip BenËeviÊ(1890.- 1976.)

PriËa o Ëovjekupo kojemu je nazvana

bolnica u Slavonskom Brodu

Ivica Balen, Marica JandriÊ-Balen i Stribor Uzelac Schwendemann

Prvi i posljednji semestar iz BenËeviËevog indeksa

Prof. dr. Josip BenËeviÊ

iz proπlosti hrvatske medicine

37

U Osijeku je na mjestu πefa kirurgije, gdje za svoje zaslugei predan rad 1949. godine dobiva i odlikovanje .

Godiπnje odmore BenËeviÊ koristi za usavrπavanje u struci iobilazak kirurπkih odjela po europskim metropolama, piπe radove iproπiruje djelatnost odjela. Tako 1949. godine osniva «Stanicu za trans-fuziju krvifl koja je bila ukljuËena u rad kirurgije. Iste godine je snimioi film o frakturama i luksacijama. VeÊ 1951. zapoËinje se na njegov po-ticaj raditi endotrahealna anestezija, najprije s aparatom Sutjeska, advije godine poslije u bolnicu je stigao i Romulus-Draegerov aparat,πto je dakako omoguÊilo i nove operacije koje se ranije nisu mogle ra-diti. U svojoj 61. godini napravio prvu pulmektomiju zbog raka pluÊa,a iste godine (1951.) i prvu lobektomiju zbog bronhiektazija. Sa 64godine je napravio prvu trunkalnu vagotomiju, a sa 65 prvu pravu gas-trektomiju zbog malignoma æeluca.

S navrπenih 65 godina æivota i nakon 42 godine lijeËniËkogstaæa odlazi u mirovinu i seli u Zagreb. U braku Josipa i Mire BenËeviÊrodila se kÊer Vlasta. Ona se udala za pravnika Staniπu KostiÊa, poslijeprofesora i predavaËa na zagrebaËkom Pravnom fakultetu, s kojim je

imala dvoje djece: Mirjanu i Siniπu.Siniπa je profesor psihologije u Los An-gelesu, a Mirjana je lijeËnica u Zagre-bu. UmirovljeniËke dane BenËeviÊprovodi u krugu obitelji ne gubeÊi in-teres za struku. Do 1959. godine pov-remeno je radio u kirurπkoj ambulantiDoma zdravlja Trnje. Svoju knjigu otraumatologiji ekstremiteta izdao je1960. godine. U slobodnim trenuci-ma moglo ga se vidjeti u negdaπnjojkavani «Korzofl na uglu Ilice i Gundu-liÊeve ulice, gdje se viao s bivπimsuradnicima i prijateljima. Upravaootisnutom knjigom zaokruæen je i do-kumentiran æivotni put i djelovanje

joπ jednog naπeg lijeËnika. Brodska je bolnica dobila time dokumenti pomno ispriËanu priËu o svom imenu i proπlosti, hrvatskim i engleskimjezikom.

MoÊi Êe tako pronositi glas o svojim korijenima, ljudima isluæbi i to Êe joj dati onu osobitu nijansu koju posjeduju ustanove kojeuvijek njeguju svoja sjeÊanja.

•••••

Zgrada Gradskebolnice u Broduna Savi u kojoj je

Josip BenËeviÊzapoËeo svoju

kirurπku karijeru

Unuka prof. BenËeviÊa, zagrebaËkalijeËnica dr. Mirjana KostiÊ, koja je objavilabiografiju svog djeda u 24. brojuLijeËniËkih novina (studeni 2003., str. 41)

40

u Mostaru, a dijelom i u garnizonskoj ambu-lanti u ©ibeniku. Zatim je u Sarajevu 1932. po-loæio ispit za priËuvnog Ëasnika saniteta i radioposlove lijeËnika u garnizonskoj ambulanti.

Razdoblje provedeno u vojsci (in-terna, kirurgija, zarazne bolesti) uraËunatomu je u staæ, a zatim je 1932. hospitirao u Hig-ijenskom zavodu u Splitu (trahom, bakte-riologiju, dermatovenerologiju). Propisanovrijeme proveo je u Zagrebu na Klinici za gine-kologiju i porodiljstvo, a pedijatrijski dio staæaodradio je u DjeËjem dispanzeru u Zagrebu.U razdoblju 1932. -1933. volontirao je na Ki-rurπkom odjelu Bolnice milosrdnih sestara uZagrebu kod prim. dr. Vatroslava Florschü-tza (1879.-1967.).

Nakon toga JeliÊ je 1933.-1934. bioopÊinski lijeËnik u Stankovcima (kotar Ben-kovac). Pored ambulante opÊe medicine vo-dio je i ljekarnu (zapravo ljekarniËki ormariÊ)i AntimalariËnu stanicu jer je u svim okolnim

selima najviπe harala malarija. Prijevoznosredstvo najËeπÊe je bio seljaËki "kar". Poslijeprelazi u Novigrad Dalmatinski u kojem je os-tao opÊinski lijeËnik sedam godina (1934.-1941.).

Ambulanta se od 1914. nalazila uprizemlju novopodignute zgrade opÊine naJazu, a stan je imao na prvom katu u istoj kuÊi.U deset sela na ukupnoj duljini od oko 40 ki-lometara bilo je viπe od 10 000 stanovnika.Imao je oko 100 mjeseËnih pregleda u ambu-lanti. Provodio je obvezatno cijepljenje djeceprotiv ospica. Bio je kirurg, ginekolog, pedi-jatar, zubar i patolog. Zadar je tada bio tali-janski, pa je najbliæa dostupna bolnica bila u©ibeniku, udaljena oko 100 km.

Obavljao je i sluæbu veterinara, pre-gledavao meso u mesnicama. U svojstvu sani-tarnog inspektora obavljao je preglede duÊa-na, krËmi i bunara. PlaÊu uopÊe nije dobijao.Stanovao je i hranio se kod mjesnog æupnikau Novigradu sve dok se nije oæenio ZlatomOπtriÊ, uËiteljicom u mjesnoj πkoli i kÊeri naËel-nika Novigrada ©ime OπtriÊa. Svoje je uspo-mene opisao u Ëlanku "Iz biljeænice opÊinskoglijeËnika". I sam dijete seljaka i ribara, suosje-Êao je s teπkoÊama svojih pacijenata. Godine1939. objavio je u splitskom "Hrvatskom glas-niku" svoj prvi Ëlanak pod naslovom "Ekonom-sko podizanje sela". SljedeÊe Êe godine uistome glasilu objaviti rad iz povijesti "Novi-grad nekad i sada" te polemiËki tekst "Pravoribarenja na kornatskim otocima - miπljenjeribara iz Iæa" suprotstavljajuÊi se u ime Iæanapokuπaju Ispostave Banske vlasti o podjeli pra-va ribarenja izmeu Murtera i Sali te isklju-Ëenju Iæana.

Po okupaciji Talijani su ga 1941.protjerali iz Novigrada 1941. jer je odbio os-novati novigradski ogranak faπistiËke organi-zacije Dopolavoro „za pouku u zabavu naro-da". U srpnju 1941. doputovao je u Zagrebjer je rjeπenjem ministra zdravstva vlade NDHimenovan zdravstvenim viπim pristavom priMinistarstvu zdravstva u Zagrebu i namjeπtenkod dræavne bolnice u Zagrebu. U Zakladnojbolnici "Sveti Duh" zapoËeo je specijalizacijuiz radiologije te pristupio Hrvatskom lijeËniË-kim zboru. U hrvatsko domobranstvo primljenje u svojstvu priËuvnog poruËnika popunid-benog zapovjedniπtva Zagreb. Potkraj 1942.je mobiliziran u Vojnu bolnicu u Zagrebu izatim premjeπten u Petrovaradin do listopada1944.

Po povratku u Zagreb u jesen 1944.godine imenovan je asistentom i premjeπten,po potrebi sluæbe, k Zakladnoj bolnici na Reb-ru u Zagrebu. Uz prof. dr. Silvija Kadrnku(1902.-1965), uspjeπno je zavrπio specijaliza-ciju iz radiologije i specijalistiËki ispit poloæio1944. Svome uËitelju "kojemu dugujem vjeË-

• Od 1905. do 1923. roeno je uobitelji ribara i teæaka Ante JeliÊa "Njola" izMaloga Iæa osmero djece (Ëetiri sina i ËetirikÊeri). Prvi meu njima, Roman (roen 1. svib-nja 1905.) navrπio devet godina kada je zapo-Ëeo Prvi svjetski rat. Otac mu je unovaËen umarinu pa je on bio najstariji koji je pomagaodidu ©imi starome 61 godinu. Roman je puËkuπkolu zavrπio u rodnome mjestu.

Nastojanjem bake i potporom ma-loiπkog æupnika don Mirka DidoviÊa (1886.-1945.) upisan je πkolske godine 1917/1918.u prvi razred hrvatske gimnazije u Zadru kojaje upravo navrπila dvadeset godina opstojanja.Stanovao je u sjemeniπtu "ZmajeviÊ".

Odlukom Pokrajinskog πkolskog vi-jeÊa od 16. veljaËe 1918. oproπten je JeliÊ odplaÊanja πkolarine zbog odliËnog uspjeha ko-jim Êe zavrπiti sve razrede. U drugom razredupoËeo je primati stipendiju iz Zaklade nadbis-kupa Vicka ZmajeviÊa (punila se doprinosomkmetova koji su obraivali nadbiskupijskuzemlju). Zbog zatvaranja hrvatske gimnazijeu Zadru preπao JeliÊ je nakon prva Ëetiri razre-da gimnazije u Zadru preπao u ©ibenik i tamood πkolske godine 1921/1922. zavrπio V-VIIIrazred "klasiËne" gimnazije. Ispit zrelosti polo-æio je u ljetnom roku 1925. s odliËnim uspje-hom.

Studij medicine

U jesen 1925. upisao se na Medi-cinski fakultet u Zagrebu, a u nastavnoj godini1928/1929. nastavio studirati u BeËu. Zadnjedvije godine (1929/1930. i 1930/1931.) pro-veo je na Medicinskom fakultetu u Beogradui tamo promoviran je 16. lipnja 1931. Devetmjeseci vojnog roka sluæio je u vojnoj bolnici

Od ribara dorendgenologa ipovjesnika medicine

Æivot i djeloprim. dr. Romana JeliÊa(Mali Iæ, 1.5.1905.- Zadar, 29.10.1993.)

zanimljive liËnosti

zanimljive liËnosti

41

jednog tehniËara, morao je za vrijeme njego-vog godiπnjeg odmora obavljati i tehniËarovposao. JeliÊevim je poticajem uprava sindi-kalne podruænice OpÊe bolnice u Zadru ustro-jila Sektor za pronalaske kojemu je na osnivaË-koj skupπtini 23. oæujka 1947. JeliÊ izabran zapredsjednika. On je Sektor smatrao mjestomna kojem Êe se lijeËnici sastajati i svojim struË-nim referatima unapreivati zdravstveni rad.

Godine 946. godine preuzeo je iskrb nad struËnom knjiænicom utemeljenomu Bolnici. PoËetni fond Ëinile su knjige naeneu ruπevinama i poklonjene bolnici, a smjeπte-ne su u ormar sobe kojom se do tada sluæiodirektor bolnice. Britanska Ëitaonica je knjiæ-nici 1947. godine poklonila "British medicalJournal" i "Lancet", a od 1948. je knjiænica za-poËela naruËivati nove knjige i Ëasopise. Knjiæ-nica je poslije postala i knjiænicom PodruæniceZbora lijeËnika Hrvatske, a JeliÊ se skrbio onjoj do 1958. godine.

JeliÊ je honorarno radio u ambu-lanti Zavoda za socijalno osiguranje u Zadruotvorenoj 1. lipnja 1945. te od 1946. do1951. u Domu starih i nemoÊnih. Prvi Kotarskiodbor Crvenog Kriæa u Zadru je utemeljen1946., a 1947. je ustrojen prvi opÊinski odborCrvenoga Kriæa u Zadru. JeliÊ je 1947. godinevodio zdravstvenu sekciju Gradskog odboraCrvenog kriæa. U prostorijama zadarskogaKUD "Petar ZoraniÊ" ustrojeno je na JeliÊevprijedlog 11. listopada 1947. lijeËniËko druπ-tvo - "Zbor lijeËnika Hrvatske - PodruænicaZadar".

VeÊ 5. studenoga 1947. na prvomradnom sastanku JeliÊ je dræao predavanje"Prikaz sluËaja aneurizme abdominalne

nu zahvalnost, za sve ono, πto sam od njeganauËio" posvetit Êe poslije Ëlanak o razvitkurendgenoloπke sluæbe u Zadru. Po zavrπenojspecijalizaciji upuÊen je u Kladanj, a zatim uTuzlu, gdje je godinu dana vodio rendge-noloπki odjel tamoπnje bolnice. Po povratkuu Zagreb bio je, odlukom dr. Ante Premerua(1905.-1980.), poslan 1946. u Zadar.

Ponovno u Zadru

U vrijeme osloboenja Zadra 31.listopada 1944. u gotovo potpuno razorenomgradu nije postojala nijedna zdravstvena usta-nova oposobljena za rad. Postupno se, uz te-æak i naporan rad, poËelo s raπËiπÊavanjem teobnavljanjem i izgradnom grada. Obnovomprizemlja kirurπkog paviljona otvorena je 1.sijeËnja 1945. bolnica s 40 postelja (20 muπ-kih i 20 æenskih).

Interni je odjel otvoren 1. oæujka1945. Smjeπtaj zaraznih bolesnika bio je or-ganiziran u prizemlju danaπnjeg paviljonaSluæbe za pluÊne bolesti do poËetka veljaËe1946. kada je ponovno otvoren Zarazni odjels 54 postelje u danaπnjoj zgradi sluæbe. Odjelza lijeËenje tuberkuloze otvoren je 15. lipnja1945. u prizemlju Internog odjela.

JeliÊ je u bolnici zatekao u isprav-nom stanju dijagnostiËki aparat "Righi-Stan-dard" firme Rangoni-Puricelli kojim su se, donjegova dolaska, sluæili ftizeolozi za dijaskopijupluÊa svojih bolesnika. Izvorno 1934. godine,aparat je bio kombiniran s ureajima za te-rapiju, no oni su oπteÊeni u ratu i nije ih bilomoguÊe osposobiti. Nedostajao mu je i "Me-kapion", koji je poslije pronaen u "privatnomvlasniπtvu". Od prvobitne tri rendgenske cijevitipa "Metalix" (po jedna za ortoskop, troho-skop i stupni stativ) jedna je nedostajala, paje tijekom rada bilo nuæno cijev prenaπati, popotrebi, od ortoskopa na trohoskop. Odjel zaradiologiju, koji su Ëinile radna soba s rend-genskim aparatom, tamna sobica i predsobljes "maπinerijom", otvoren je 19. lipnja 1946.U predsoblju je JeliÊ postavio ormar za filmo-teku.

Do kraja 1946. bilo je 1920 rend-genskih pregleda, a slijedeÊe 1947. godineobavljeno je 4310. Pored snimki skeleta, plu-Êa, srca i probavnog trakta, radio je irigosko-piju, kolecistografiju, pijelografiju i pneumo-peritoneum. Sam je vodio administraciju Od-jela, upisivao bolesnike, vlastoruËno pisao na-laze u dva primjerka (za bolesnike u povijestbolesti, a za Odjel u protokol). Gotovo punih12 godina bio je JeliÊ jedini rendgenolog. Nagodiπnji bi odmor mogao otiÊi tek kad bi sti-gao drugi rendgenolog pozivan da ga dotlezamijeni. BuduÊi je sve do 1953. imao samo

aorte". Na drugom radnom sastanku, 7. velja-Ëe 1948., JeliÊ je izabran za predsjednika Pod-ruænice. Ponovno je, u razdoblju 1956. -1957., obnaπao duænost njezinog predsjed-nika.

Rezultate lijeËenja steriliteta naGinekoloπko-poroajnom odjelu od 1950-1954., prethodno izlagane 4. prosinca 1954.na sastanku Ginekoloπke sekcije ZLH-a u Zag-rebu, iznio je s kolegama iz bolnice u "LijeË-niËkom vjesniku" 1955. Sa zadarskim kirur-zima sudjelovao je na kongresu radiologaFNRJ u Skopju 1961., a saæetak njihova rada"Pneumatosis cystoides intestinalis" objavljenje u Zborniku radova s toga kongresa.

Godine 1959. bio je i v.d. ravnateljazadarske bolnice. Iste je godine imenovan iprimarijem. Puπtanjem u rad aparata "Terix"tvrtke Ei Niπ snage 10-100 kV za povrπinskozraËenje karcinoma koæe u Sluæbi za radiolo-giju zadarske bolnice 15. listopada 1968.zapoËeo je JeliÊ radioterapiju karcinoma koæena podruËju opÊine Zadar. U svibnju 1970. uZadru je utemeljen odbor Lige za borbu protivraka, kojemu je JeliÊ bio potpredsjednik. Zatimje 27. srpnja 1973. otvorio i Onkoloπki dispan-zer. Na duænosti πefa radiologije ostao je do31. srpnja 1976. kada je nakon punih 45 godi-na radnog staæa otiπao u mirovinu.

JeliÊ je bio meu inicijatorima Ëaso-pisa "Medica Jadertina", glasila Znanstvenejedinice Medicinskog centra Zadar. Prvi brojje objelodanjen lipnja 1969. a izlazio je kvar-talno. U njemu, kao i u Biltenu Znanstvenejedinice, JeliÊ je objavio veÊi broj Ëlanaka.

Povijest medicine

JeliÊ je sudjelovao na Prvom sas-tanku historiËara medicine, farmacije i veteri-ne u Jugoslaviji u organizaciji Sekcije za povi-jest medicine ZLH-a odræanom u Zagrebu 25-26. listopada 1954. u prigodi 80. obljetniceZLH-a. Prigodom sveËanog obiljeæavanja 150.obljetnice postojanja zadarske bolnice napisaoje velik Ëlanak za lokalni "Glas Zadra".

Na lijeËniËkom skupu kojim je uSplitu 27-29.10.1957. obiljeæena 50. obljet-nica osnutka "Slobodne organizacije lijeËnikaDalmacije" JeliÊ je u okviru povijesnih temaodræao predavanje pod naslovom "Zadarskihospitali i lazareti", a u okviru slobodnih temapredavanje "Osteoid-osteom". Prikazao je knji-gu "Americans from Yugoslavia" koju je napi-sao i 1961. objavio Jerolim GovorËin, JeliÊevneπto mlai sumjeπÊanin.

GovorËin je roen u Malome Iæu29. kolovoza 1912., a nakon svrπenoga 3. raz-reda puËke πkole, u 10. godini, otiπao je u A-meriku i tamo postao sveuËiliπnim profeso-

43

bolnica (1804. - 1887.) te Medicinski fakultet(1806. - 1811.). PloËa je postavljena 3. listo-pada 1991. izmeu 12 i 13 sati, pola sata prijeuzbune koja je u Zadru oznaËila napad nagrad koji je trajao desetak dana.

U tom je napadu Zadar najviπeuniπten, posebno zadarska bolnica i njegovakulturna dobra.

Pored niza struËnih Ëlanaka, JeliÊje od 1939. do 1993. objavio i 127 napisaoiz podruËja demografije, opÊe povijesti, po-vijesti medicine, etnologije, etnografije, ribar-stva i jezikoslovlja kako svoga rodnoga MalogIæa tako i Novigrada, Ravnih kotara, Zadra ibrojnih zadarskih otoka. Prevodio je poezijus talijanskog.

U nakladi Druæbe "BraÊe hrvatskogzmaja" - "Zmajski stol Zadar" tiskana je 1993.JeliÊeva knjiga "Imena ulica i trgova na zadar-skom poluotoku".

Isti je nakladnik objavio 1997. nje-govu knjigu "PregrπÊ zapisa o Malin Iæu".

rom (doktorirao je na sveuËiliπtu Northwes-tern 1946.).Kruna JeliÊevih povijesno-me-dicinskih istraæivanja bilo je "Zdravstvo u Zad-ru i njegovu podruËju" objavljeno 1978. U tojvelikoj knjizi, ne toliko formatom koliko bogat-stvom podataka, pobrojao je nekoliko stotinalijeËnika koji su djelovali u Zadru od XIII doXX stoljeÊa, dakle tijekom 725 godina. S viπeili manje podataka opisao je njihovo djelova-nje, od Damjana, koji je nosio obvezatan nas-lov magister i Ëije je ime zabiljeæeno 10. kolo-voza 1252. pa do staæista koji su doπli 1977.godine. Vinjeta na naslovnoj stranici predstav-lja personifikaciju Zdravlja (Salus) koja se nala-zila na rimskom novËiÊu promjera 17,5 mm.

Zbog rata protiv Hrvatske koji sesvom æestinom oborio na Zadar, nije bilo mo-guÊe odræati u njemu planirani IX kongres li-jeËnika Hrvatske.

UnatoË prisilnom odustajanju odkongresa, njegov organizacijski odbor, u ko-jem je vaæno mjesto imao i prim dr. JeliÊ, nijeodustao od prigodnog obiljeæavanja zgradeu samom srediπtu starog dijela grada u kojojje bila Vojna bolnica (1611. - 1804.), Civilna

Priznanja

U prigodi dana osloboenja gradaZadra 31. listopada 1964. JeliÊ je u ime odjelaradiologije zadarske bolnice primio Nagradugrada Zadra.

Godinu dana poslije, 31. listopada1965., primio je i osobnu Nagradu gradaZadra. ZahvaljujuÊi se rekao je: „Ovo za menene bi bila nigdje tako znaËajna i vrijedna ivrijedna nagrada kao u Zadru - mome graduu kojem sam iπao u πkolu. To je kao priznanjeroditelja svojoj djeci ".

U prigodi proslave stogodiπnjiceZLH-a promoviran je 15. studenoga 1974.njegovim poËasnim Ëlanom. Matica hrvatska- Ogranak Zadar obiljeæila je 16. studenoga1992. u zadarskoj "Hrvatskoj kazaliπnoj kuÊi"JeliÊevo æivotno djelo. Dodijeljena mu je 24.studenoga 1992. i Nagrada grada Zadra zaæivotno djelo.

Posthumno je u prosincu 1997., uprigodi obiljeæavanja sedamdesete obljetnicenastave povijesti medicine na Medicinskomfakultetu u zagrebu dobio priznanje Hrvatskogdruπtva za povijest medicine HLZ-a.

Stotu obljetnicu roenja svoga ug-lednog Ëlana ovo je Druπtvo obiljeæilo prired-bom «Dani Romana JeliÊafl u Zadru i Iæu 5-6.svibnja 2005.

•••••

zanimljive liËnosti

46

U Sevilli ga je 1599. zatekla velikaepidemija kuge kojoj je i podlegao.

Juan Carlos Amat (1572-1642)umro je od pneumonije.

Pablo Bruna (1611-1679) oslijepioje u mladosti nakon preboljelih boginja. Umroje od zarazne bolesti.

Diego Jose de Salazar (1660-1709) umro je od kuge.

Domenico Scarlatti (1685-1757)bio je talijanski skladatelj, ali je velik dio æivotaproveo u ©panjolskoj gdje je i skladao veÊinusvojih sonata za Ëembalo. Bio je sklon melan-koliji i kockanju, πto ga je dovelo u dugove,te je osiromaπio cijelu svoju obitelj. Uslijed ne-urednog stila æivota i izrazite pretilosti razvioje giht. Umro je osamljen i napuπten u mad-ridskom samostanu, vjerojatno od bubreænihkomplikacija gihta.

Antonio Lopez Guerrero (1700-1776) umro je od kuge.

Davide Perez (1711-1778) u stari-joj je dobi izgubio vid, a umro je iskaπljavajuÊikrv.

Domenech Terradellas (1713-1751) πpanjolski je operni skladatelj. Nakonjavnog skladateljskog nadmetanja i pobjedenad rivalom, njegovo je beæivotno tijelopronaeno kako pluta Tiberom.

Vincente Martin y Soler (1754-1806) umro je od moædanog udara.

Juan Crisostomo de Arriaga(1806-1826) bio je Ëudo od djeteta, nazivanπpanjolskim Mozartom. Umro je s 19 godinau Parizu od pluÊne bolesti, vjerojatno tuber-kuloze.

Joaquin Gaztambide (1822-1870)bolovao je od gastroenteralnih tegoba. Naglose razbolio, te ubrzo umro nakon operacijejetre.

Felipe Pedrell (1841-1922) bolo-vao je od gihta te umro od bubreænih kom-plikacija iste bolesti.

• Kao bogato kraljevstvo ©panjolskaje osvajala i gubila svjetove, ali do danas je unjima ostavila neizbrisiv trag u jeziku, slikar-stvu i glazbi. Skupili smo podatke o znaËaj-nijim πpanjolskim skladateljima, od Ëega subolovali i umrli. Poredani su kronoloπki.

Juan del Encina (1468-1529) poz-nati je πpanjolski skladatelj. Umro je najvje-rojatnije od kuge.

Antonio de Cabezon (1510-1566)bio je slijep od djetinjstva. Uz priroeni darza glazbu, razvio je iznimnu vjeπtinu sviranjaorgulja te je od djetinjstva bio vezan uz πpa-njolsku vladarsku obitelj (Izabela i Filip II). Nijepoznato od Ëega je umro.

Francisco Guerrero (1528-1599)takoer je vrlo rano prepoznat i odgajan kaoiznimno glazbeno talentirana osoba. Sa 17godina je imenovan meastrom de capilla kate-drale u Jeanu. Glas o njemu kao vrsnom skla-datelju i sviraËu bio je raπiren diljem tadaπnjegsvijeta, a zbog traæenosti puno je putovao.

Zbog toga je Ëak dva puta bivaootiman i otkupljivan od gusara na putu premaSvetoj Zemlji. Vrlo visoke otkupnine gurnulesu ga u dugove koje nije mogao vratiti, a nekovrijeme je Ëak proveo i u duæniËkom zatvoru.

©panjolci- glazbenikonkvistadoriMarko LucijaniÊ, Serafina Poch-Blasco, Mira Mlinac-LucijaniÊ,Darko Breitenfeld, Jelena LucijaniÊ, Dominik Juran

Francisco Guerrero

Domenico Scarlatti

Pablo de Sarasate

Felipe Pedrell

biopatografije

stran i meunarodno poznat umjetnik. Radioje i obrazovao se diljem svijeta, a posebno jebio popularan u Americi tijekom Prvog svjet-skog rata. Potreba za stalnim putovanjima inesretan splet okolnosti koπtali su ga æivota.

Kada je zbog prijema kod ameriË-kog predsjednika Wilsona zakasnio na brodza ©panjolsku, za zvijezdu poput njega odmahje pronaena zamjenska brodska linija prekoLivepoola, no brod je tijekom plovidbe biotorpediran. Granados se isprva spasio, ali uto-pio se u hladnim vodama La Mancha poma-æuÊi svojoj supruzi da se spasi.

Amadeu Vives (1871-1932) bolo-vao je od neuroloπkih tegoba. Umro je odastme u dobi od 61 godine.

Joaquin Turina (1882-1949), πpa-njolski je pijanist, dirigent, skladatelj i glazbenipedagog. Zbog osobnih, ali i profesionalnihproblema poËinio suicid sa 67 godina.

Manuel de Falla (1876-1946) sve-strani je πpanjolski pijanist i skladatelj. Tijekomgraanskog rata emigrirao je u Argentinugdje je nastavio svoje stvaralaπtvo. Iako jeskladao relativno malo, zbog sklonostiinovacijama i drugim umjetniËkim formama,smatra se jed-nim od najzas luæni j ihπpanjolskih skladatelja. Pred kraj æivota patioje od kardijalnih tegoba, a posljednje Ëetirigodine bio je vezan uz kre-vet. Naglo je umrood srËanog zastoja u 70. godini æivota.

Jesus Guridi (1886-1961) umro jeu starosti od kroniËne bolesti.

Eduard Toldra (1895-1962)znaËajni je katalonski skladatelj. Umro je odpneumonije nakon nesreÊe.

Roberto Gerhard (1896-1970)umro je od kroniËne srËane bolesti.

Pablo de Sarasate (1844-1908)umro je od posljedica kroniËnog bronhitisa.

Isaac Albeniz (1860-1909) rano jestekao glazbeno obrazovanje te postao vr-hunski skladatelj i virtuoz na pijanu. Kruti ro-diteljski odgoj i mladenaËki bunt potiËu gana bijeg od kuÊe, pa kao tinjedæer odlazi uNovi Svijet i preæivljava svirajuÊi po kavanama.Moæda je i neuredan æivotni stil pridonio darano postane bubreænim bolesnikom, s pro-gresivnom albuminurijom i uremijom.

Zbog toga djeluje umorno i staro,a jednako se tako osjeÊa veÊ u dobi od 40-akgodina. Posljednjih godina æivota pridruæilesu se i smetnje poput guπenja i probadanjaoko srca, a na poslijetku i umire od renalnogzatajenja, s pomuÊenom svijesti.

Enrique Granados y Campina(1867-1916) porijeklom Katalonac, bio je sve-

Joaquin Rodrigo (1902-1999)poznati je slijepi skladatelj koji je iz razmjernodobrog stanja, ali veÊ onemoÊao, umro mir-nom smrÊu u noÊi.

Kratko navodimo i neke skladateljeumrle od komplikacija kroniËnih bolesti: A.Agricola (1446-1506), S. Ravaz (1550-1604),D. Alvarado (1570-1643), J. Cabaniles(1644-1712), R. Carnicer (1789-1855), M.F.Caballero (1835-1906), F. Chueca (1846.-1908), T. Breton (1850-1923), R. Chapi(1851-1909), M. de Lara (1863-1929), J.Cassado (1867-1926), C. del Campo (1878-1953), J. Pahissa (1880-1969), P. Casals(1876-1973), J. de Manen (1883-1971), O.Espla (1886-1976), N. Alvarez (1893-1967),N. Almandoz (1893-1970), G. Cassado(1897-1966), J. Arambarri (1902-1960).

•••••

Isaac Albeniz

Enrique Granados y Campina

Joaquin Rodrigo

Manuel de Falla

47

Amadeu Vives

biopatografije

49

kalendar struËnog usavrπavanja

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2011. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije i anksioznihporemeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, Tuπkanova 37, Zagrebili na fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku,Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

kalendar struËnog usavrπavanja

50

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb,Referentni centar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr. Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Suvremeni pristup lijeËenju osteoporozeon-line, 11.11.2011.-15.03.2012.Pliva Hrvatska d.o.o.Dr. Ivana Klinar, mob.: 098/499-925, www.plivamed.net

Suvremeni pristup lijeËenju alergijskog rinitisaHD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata HLZ-aZagreb, Karlovac, Pula, Rijeka, »akovec, Koprivnica, Krapina, Split, Dubrovnik,Makarska, MetkoviÊ, Buzet, Poæega, Bjelovar, Zadar, ©ibenik, Virovitica,Varaædin, Sl. Brod, Vukovar, Vinkovci, Osijek, GospiÊ - VeljaËa-svibanj 2012.Mia LuliÊ, tel.: 01/6051-943

TRAVANJ

Pfizer u vaπoj regiji (Kvarner i Istra)PfizerPazin, 18.04.2012.Damjana Zadravec, mob.: 091/3707-068

Depresija boli emocionalno i tjelesnoEli Lilly (Suisse) S.A. Predstavniπtvo u RHSplit, 18.04.2012.Anto BariπiÊ, mob.: 099/7358-825

Zdravstvo u HrvatskojHAZUZagreb, 19.04.2012.Akademik Marko PeÊina, tel.: 01/4895-111

Prikaz suvremenih tehnologija ventilacije u anesteziji: anestezijasa niskim protocima svjeæih plinova, anestezija voena ciljnomkoncentracijom lijekaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 19.04.2012.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1941.500,00kn

Nova dostignuÊa u lijeËenju arterijske hipertenzijeServier PharmaNedeliπÊe, 19.04.2012.Genoveva Beneta Slamar, mob.: 091/6551-531

Videotorakoskopska kirurgijaMEF SveuËiliπta u Splitu, Klinika za kirurgiju, KBC SplitSplit, 19.-20.04.2012.Davor Tartaglia, Agencija „Meridien", tel.: 021/388-9512.000,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

51

Me.teËaj I. ktg. - Hrvatska gerontoloπka i gerijatrijska πkola©NZ „Dr. Andrija ©tampar", MEF SveuËiliπta u Zagrebu, Centar zagerontologiju ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 19.-20.04.2012.Marica LukiÊ, tel.: 01/4696-164, fax.: 01/4678-102,e-mail: marica.lukic@stampar.hr, www.stampar.hr/gerontologijaAna PetriÊ, tel.: 01/4590-102, fax.: 01/4684-406, e-mail: ana.petric@snz.hrwww.snz.unizg.hr/hgg900,00kn, umirovljeni zdravstveni radnici i studenti osloboeni kotizacije

Individualna i grupna psihodinamska psihoterapijaSekcija za psihoterapiju HLZ RijekaRijeka, 19.-20.04.2012.Zoran ©ukoviÊ, tel.: 051/311-057

1. Kongres hitne medicine s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za hitnu medicinu i HUMS Druπtvo hitne medicinske pomoÊiTrogir, 19.-21.04.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-362, fax.: 01/4677-180, e-mail:administrator@hzhm.hr, web: www.hdhm.com.hrLijeËnici Ëlanovi HDHM 1.300,00kn, ostali 1.600,00kn; MS/MT 1.000,00kn;specijalizanti, studenti, umirovljenici 500,00kn

XIX Kongres obiteljske medicineHrvatska udruæba obiteljske medicineDubrovnik, 19.-21.04.2012.Irena Vinter, mob.: 098/321-9941.000,00kn

Radionica iz suvremene otokirurgijeOB ZadarZadar, 19.-21.04.2012.Milan RudiÊ, tel.: 023/505-417

1. kongres hitne medicine s meunar.sud.HLZ, HD za hitnu medicinuTrogir, 19.-21.04.2012.Ana BokuliÊ, tel.: 01/4677-3621.300,00/1.500,00kn

VI hrvatski simpozij o lijeËenju ovisnika o opijatimaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnostiSv. Martin na Muri, 19.-21.04.2012.Lana Sakoman, tel.: 01/3787-750

Meunarodni kongres Endourology todayBE-Tours d.o.o.Vodice, 19.-22.04.2012.Dr. Marin PaiÊ, tel.: 022/641-822

5. hrvatski kongres o debljini 2012 s meunar.sud.HLZ, HD za debljinuUmag, 19.-22.04.2012.A.T.I. d.o.o. Pula, ga. Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170

Endourologija danasHrvatsko uroloπko druπtvo, OB ©ibenik, Odjel kirurgije i urologijeVodice, 19.-22.04.2012.www.endourology-today.com300,00EUR specijalisti, 200,00EUR specijalizanti, 100,00EUR medicinskesestre i tehniËari

4. hrvatski kongres laboratorijske dijagnostike s me.sud.Hrvatska laboratorijska udruga - HLUOpatija, 19.-22.04.2012.Mirjana Stupniπek, tel.: 01/4580-6261.200,00kn

»etvrti proljetni susreti u Klanjcu - Zdravstveni turizam i baπtinaHrvatsko druπtvo za balneoklimatologiju HLZ-a i grad KlanjecKlanjec, 20.-21.04.2012.Snjeæana Ricijaπ, tel.: 049/551-002, e-mail: kulturni.centar.klanjec@kr.t-com.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com300,00kn lijeËnici, 150,00kn med.sestre, fizoterapeuti i ostali

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 20.-22.04.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

Ultrazvukom voena regionalna anestezijaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 20.-22.04.2012.Dr.sc. Josip Aæman, mob.: 098/878-3723.200,00kn

Sustav kvalitete i bolesnikove sigurnosti u zdravstvenimustanovama RHHD za poboljπanje kvalitete zdravstvene zaπtite HLZ-a, HD za bol HLZ-a,Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i soc.skrbi, Hrvatska lijeËniËkakomora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Udruga poslodavaca uzdravstvuRovinj, 20.-22.04.2012.O-tours, Tatjana JurËiÊ, tel.: 01/4831-007, mob.: 098/9805-716,fax.: 01/4813-010 e-mail: tatjana.jurcic@otours.hr,»lanovi HD za poboljπanje kvalitete zdr.zaπtite HLZ-a 600,00kn, ostali800,00kn, med.sestre i tehniËari 500,00kn, osobe u pratnji 500,00kn

Transplantacija bubrega - priprema i odabir primatelja bubregaHLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuZagreb, 21.04.2012.Dr. Nikola JankoviÊ, tel.: 01/3712-258, www.hdndt.org500,00kn

Miπja groznica - ponovno aktualna bolestHrvatska laboratorijska udruga - HLUOpatija, 21.04.2012.Mirjana Stupniπek, tel.: 01/4580-626300,00kn

Endokrinologija i dijabetologija - on-lineKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u Zagrebu, Udruga za razvoj iunapreenje Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizmaZagreb, 21.04. - 05.05.2012.Dr. Ivan Kruljac, mob.: 099/2179-089, e-mail: ivkruljac@gmail.comwww.endokrinologija-mladen-sekso.com900,00kn

BPH od dijagnoze do terapijeGlaxoSmithKline d.o.o.Split, 23.04.2012.Selma KuvaËiÊ, mob.: 098/451-369

Pfizer u vaπoj regijiPfizerZagreb, 24.04.2012.Damjana Zadravec, mob.: 091/3707-068

Hrvatske smjernice za lijeËenje dijabetesa tip 2 i izbor lijekovau terapiji komplikacija kardiovaskularnih bolestiBelupo d.d.»akovec, 25.04.2012.Æana TomiËiÊ Suπanj, dr.med., tel.: 01/2481-237, mob.: 098/364-024

kalendar struËnog usavrπavanja

52

Prevencija ateroskleroze - uloga imunoloπkih mehanizamaHLZ, HD za aterosklerozuZagreb, 24.04.2012.Marija Horvat, tel.: 01/2388-772

Aktualnosti u provedbi programa cijepljenjaNastavni zavod za javno zdravstvo PGÆRijeka, 25.04.2012.Dorotea GastoviÊ BebiÊ, tel.: 051/358-721

Pfizer u vaπoj regiji (Kvarner i Istra)PfizerSplit, 26.04.2012.Damjana Zadravec, mob.: 091/3707-068

E-akademijaAstrazenecaZagreb, 26.04.2012.Nikolina ©karon, mob.: 091/6302-169

Model donorskog programa KBC Sestre milosrdnice - Prikazmultidisciplinarne prakse u Jedinici intenzivnog lijeËenjaZagreb, 26.04.2012.MEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC „Sestre milosrdnice"Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1941.000,00kn

BPH od dijagnoze do terapijeGlaxoSmithKline d.o.o.Zabok, 26.04.2012.Darko JuruπiÊ, mob.: 098/9836-830Korneoterapija i nanomolekule u zaπtiti koæe i prevenciji epidermalnihporemeÊajaEuro Estetic-Medical Centar, RogiÊ i PartneriOpatija, 26.-28.04.2012.Mira RogiÊ, tel.: 01/4810-055, mob.: 098/1885-585, e-mail:info@euroestetic.hr, www.euroestetic.hr 600,00kn

BPH od dijagnoze do terapijeGlaxoSmithKline d.o.o.Zadar, 27.04.2012.Selma KuvaËiÊ, mob.: 098/451-369

VII. hrvatski simpozij o rezistenciji bakterija na antibiotikeAkademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH)Zagreb, 27.-28.04.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-191750,00kn specijalisti, 500,00kn specijalizanti

Inzulini i prehrana u lijeËenju πeÊerne bolestiMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Dubrava"Zagreb, 27.-28.04.2012.Blanka KovaËiÊ, dipl.ing., tel.: 01/2903-434300,00kn

Kirurπki pristupi u traumatologiji i ortopedijiMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 27.-28.04.2012.Edita RadloviÊ, tel.: 051/407-474220-320EUR

2. studentski kongres neuroznanosti (s meunarodnimsudjelovanjem) - NeuRi 2012.FOSS MedRiRijeka, 27.-29.04.2012.Igor Salopek, mob.: 098/1986-515, e-mail: igor.salopek@gmail.com

Dijagnostika i lijeËenje tumora dojkeSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaplastiËnu kirurgiju i kirurgiju dojke, Odjel radiologije, Odjel patologije icitologije, Odjel onkologije i Odjel fizikalne terapijeDubrovnik, 28.04.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

Pedijatrijski ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 28.-29.04.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-0311.800,00kn

SVIBANJ

Multidisciplinarni pristup lijeËenju boliHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj, Vis - 03.05.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

81. znanstveno struËni simpozij s me.sud. - Novosti uinfektologijiHD za infektivne bolesti HLZ-a, Odjel za infektivne bolesti OpÊe bolniceSisakTopusko, 03.-05.05.2012.Nevenka JakopoviÊ, oec., mail: njakopovic@bfm.hr300,00kn za Ëlanove druπtva, ostali 500,00kn

53

kalendar struËnog usavrπavanja

6th Dubrovnik International Conference on Multiple sclerosisand Continuing EducationDepol komunikacije d.o.o., MS research association, Zagreb, CroatiaTechnion-Israel Institute of Technology, Haifa, IsraelDepartment of Neurology, School of Medicine Zagreb, CroatiaDepartment of Neurology, University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia,Dubrovnik, 10.-13.05.2012.Barbara Barun, mob.: 099/6203-723, e-mail: barbarabarun@gmail.comwww.multipla.hr2.500,00kn

V. kongres Hrvatskog senoloπkog druπtva s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrv. senoloπko druπtvo©ibenik, 10.-13.05.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-677200,00EUR

12. kongres Hrvatskog oftalmoloπkog druπtva s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrv. oftalmoloπko druπtvoBol na BraËu, 10.-13.05.2012.Prof.dr.sc. Zoran Vatavuk, tel.: 01/3787-359

TNT - Terapija negativnim tlakomSekcija za rane HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju HLZ-a, Kl. za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju MEF SveuËiliπta uZagrebu, KB „Dubrava"Zagreb, 11.05.2012.Marina MamiÊ-PaveliÊ, tel.: 01/2902-569, fax.: 01/2902-451, www.kbd.hr500,00kn

3rd EURIPA Rural ForumKoordinacija hrvatske obiteljske medicineJakiπnica, otok Pag, 11.-12.05.2012.Conventus Credo d.o.o., Nina Vrdoljak, tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, mob.: 098/406-728, info@conventuscredo.hr

2. hrvatski kongres o reprodukcijskom zdravlju, planiranjuobitelji i kontracepcijiHLZ, HD za ginekoloπku endokrinologiju i humanu reprodukcijuZadar, 11.-13.05.2012.Ivana Turalija, mob.: 091/3300-789500,00kn

4. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosiviminfekcijama s meunarodnim sudjelovanjemHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aOpatija, 11.-13.05.2012.Bizz putovanja d.o.o., tel.: 01/4111-522, mob.: 099/4987-333, 099/4987-444, fax.: 01/4102-079, e-mail. hdugi2012@bizztravel.biz, www.hdugi2012.bizNakon 31.03.2012. - redovni sudionici 1.400,00kn, specijalizanti 500,00kn,izlagaËi 500,00kn, 600,00knna kongresu - redovni sudionici 1.600,00kn, specijalizanti 500,00kn, izlagaËi500,00kn, 600,00kn

Nefroloπki vikendHLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuBeli Manastir, 11.-13.05.2012.Dr. Nikola JankoviÊ, tel.: 01/3712-258, www.hdndt.org

XI. loπinjski dani bioetikeHrvatsko filozofsko druπtvoMali Loπinj, 13.-16.05.2012.Hrvoje JuriÊ, tel.: 01/6111-808

Radionica - Seroloπka dijagnostika hepatitisa i HIV-aNastavni zavod za javno zdravstvo PGÆRijeka, 04.05.2012.Neven SuËiÊ, bacc.med.lab.diagn., tel.: 051/358-765,e-mail: mikrobiologija@zzjzpgz.hr

SpecifiËnosti anestezije u dnevnoj kirurgijiMEF SveuËiliπta u OsijekuZagreb, 04.-05.05.2012.Miπo Debeljak, oec., tel. : 031/399-612500,00kn i 300,00kn

Medicina zrele dobiHLZ, HD za menopauzuRovinj, 04.-06.05.2012.Damir PuljiÊ, O-tours, mob.: 098/277-174

Skup u spomen na Boæidara ©piπiÊaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, Klinika za ortopediju KBC ZagrebZagreb, 05.05.2012.Boæica PetkoviÊ, tel.: 01/2368-911

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - MjeπovitiporemeÊaji osjeÊanja i ophoenja kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 07.05.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 07.-11.05.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Multidisciplinarni pristup ulijeËenju palijativnog bolesnikaZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 09.05.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Ultrazvuk u jedinici intenzivnog lijeËenjaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC „Sestre milosrdnice"Zagreb, 10.-11.05.2012.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1941.000,00kn

Napredni teËaj: Minimalno invazivne tehnike kirurπkog lijeËenjaingvinalne hernije (TAPP i TEP)Aesculap akademija d.o.o.Zagreb, 10.-11.05.2012.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7483.500,00kn+PDV

5. kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine s meunarodnimsudjelovanjem HD za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-aSpektar putovanja d.o.o.Zagreb, 10.-13.05.2012.Nina AnzuloviÊ, tel.: 01/4862-605, fax.: 01/4862-622, e-mail:ana.hadjic@spektar-holidays.hr; www.5kongres-hdfrm.orgDo 01.03.2012. lijeËnici 1.200,00kn

55

kalendar struËnog usavrπavanja

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije - PosttraumatskiporemeÊaji kod djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 14.05.2012.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-52460,00kn

Multidisciplinarni pristup lijeËenju boliHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj, Vis - 17.05.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

XVI. simpozij hrvatskih neonatologaHLZ, HD za perinatalnu medicinuZagreb, 17.05.2012.Doc.dr.sc. Boris FilipoviÊ-GrËiÊ, mob.: 098/1759-087

Neonatologija 2012-03-20MEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, 17.-18.05.2012.Doc.dr.sc. Boris FilipoviÊ-GrËiÊ, mob.: 098/1759-0871.000,00kn

Ultrazvuk abdominalnih organaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 17.05. - 20.07.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

Laboratorijska dijagnostika parazitalnih infekcijaHLZ, HD za medicinsku mikrobiologiju i parazitologijuZagreb, 17.-18.05.2012.Dr.sc. Mario Sviben, dr.med., tel.: 01/4863-268/2692.000,00kn

Tumori diπnog sustavaKBC Split, Kl. za djeËje bolesti, Kl. za pluÊne bolestiKomiæa, 17.-19.05.2012.Doc.dr.sc. Neven Pavlov, tel.: 021/556-286; 556-303, fax.: 021/556-590,e-mail: npavlov@kbsplit.hr700,00kn

Obljetnica 20 godina laparoskopske kirurgije u HrvatskojKB „Sveti Duh"Zagreb, 18.05.2012.Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrgiÊ, tel.: 01/6183-140, 6110-449

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 18.-20.05.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

Multidisciplinarni pristup u terapiji osoba starije dobiStomatoloπki fakultet SveuËiliπta u ZagrebuSv. Martin na Muri, 19.05.2012.Lada PriπliÊ, tel.: 01/4802-170650,00kn

Natjecanje ekipa hitne medicinske pomoÊi - CroRescue 2012ZagrebaËki holding d.o.o. - Podruænica ZagrebaËki velesajamZagreb i ©ibenik, 19.-21.05.2012.Jelena NenadiÊ RaËan, tel.: 01/6503-510625,00kn

Genetsko informiranje (savjetovanje) u praksiMEF SveuËiliπta u SplituSplit, 20.-24.05.2012.Doc.dr.sc. Vida »uliÊ, tel.: 021/556-500, 556-3013.500,00kn

Magija debljanja - Zaπto i kako se debljamoUdruga za prevenciju prekomjerne teæineZagreb, 21.05.2012.Sonja NjunjiÊ, tel.: 01/4828-237, mob.: 091/4828-237

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 21.-25.05.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

70. Dani dijabetologa 2012. s meunar.sud.HD za dijabetes i bolesti metabolizmaRovinj, 24.-27.05.2012.A.T.I. d.o.o. Pula, ga. Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170

Kvantitativna kliniËka reumatologijaMEF SveuËiliπta u Zagrebu i Kl. za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Zavodza reumatske bolesti i imunologiju Kl. za unutraπnje bolesti KBC ZagrebZagreb, 25.-26.05.2012.Jasminka JurjeviÊ, tel.: 01/2388-171, fax.: 01/2388-289,e-mail: jjurjevi@kbc-zagreb.hr1.000,00kn

Dijagnostika i lijeËenje bolesti i ozljeda πakeSveuËiliπte u Dubrovniku, OB Dubrovnik, Zavod za kirurgiju, Odsjek zaplastiËnu kirurgiju, Odsjek traumatologije i Odjel fizikalne terapijeDubrovnik, 26.05.2012.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020/431-76080,00kn

4. hrvatska konferencija o alkoholizmu i drugim ovisnostima11. Alpe-Jadran konferencija o alkoholizmu5. Alpe-Jadran konferencijaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnosti, Klinika za psihijatriju KBC „Sestremilosrdnice"Opatija, 27.-30.05.2012.Prof.dr.sc. Danijel Buljan, tel.: 01/3787-239

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 28.05.-01.06.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

Medicina ronjenjaHLZ, HD za pomorsku, podvodnu i hiperbariËnu medicinuPula, 28.05.-02.06.2012.Prof.dr.sc. Nadan M. Petri, tel.: 052/353-9912.000,00kn

E-akademijaAstrazenecaZagreb, 31.05.2012.Nikolina ©karon, mob.: 091/6302-169

kalendar struËnog usavrπavanja

56

Erasmus Course on MRI - Female Pelvis and Breast MRIHLZ, HD radiologaZagreb, 31.05. - 03.06.2012.Ruæa Bobinac, tel.: 01/2903-255650,00 i 500,00EUR

LIPANJ

UltrazvuËna dijagnostika sustava za kretanje u djece iadolescenataHD za djeËju ortopediju HLZ-a, Klinika za ortopediju KBC-a i MEF SveuËiliπtau ZagrebuZagreb, 01.-02.06.2012.Dr. Igor ©migovec, tel.: 01/2368-986, 01/2368-911, fax.: 01/2379-913 e-mail: ortopedija@yahoo.com2.000,00kn

Arterijska hipetenzija 2012 HD za hipertenziju, Druπtvo za razvitak nefrologije „Prof.dr. MilovanRadoniÊ", Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju i dijalizu KBC Zagreb,MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 01.-02.06.2012.Dr. Sandra karanoviÊ, tel.: 01/2388-271, 2388-592, fax.: 01/2367-468, e-mail: sandra_k910@yahoo.com; www.hdh.hr

13. simpozij preventivne pedijatrijeHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatrijuSkrad, 02.06.2012.Martina Boπnjak, tel.: 01/4600-162, mob.: 091/4600-268300,00kn

23rd Summer Stroke School Healthy Life Style and Preventionof StrokeHD za prevenciju moædanog udaraDubrovnik, 04.-08.06.2012.Katarina BrajkoviÊ, tel.: 01/6386-190750,00kn

XII. bioetiËki simpozij HLZ-a - Prijepori u zdravstvu - mirenjeili sudovanjeHLZ, Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologijuZagreb, 11.06.2012.Stella Polla, tel.: 01/4693-300, e-mail: tajnistvo@hlz.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 11.-15.06.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..." - Lijekovi i moædani udarZavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 13.06.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

Socijalne determinante mentalnog zdravlja - od pojedinca doodgovornosti druπtvaSto koluri Split, Hrvatska udruga za psihosocijalno zdravljeSplit, 13.-16.06.2012.Maja SoËo, mob.: 091/2222-3831.400,00kn

P.A.I.N. COURS - miπiÊno-koπtana bolHD za lijeËenje boli HLZ-aOsijek, 16.06.2012.Gabrijela ©elendiÊ, tel.: 01/3764-111

8th CEOC - Central European Oncology CongressA best of ASCO meetingHrvatsko onkoloπko druπtvoOpatija, 17.-20.06.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ines.rosandic@penta-zagreb.hr, danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607, 4628-608, fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com/ceoc2012350,00 - 550,00EUR

52nd International Neuropsyhiatric Pula CongressUdruga za neuropsihijatrijuPula, 20.-23.06.2012.Katarina BrajkoviÊ, tel.: 01/6386-1902.250,00kn

Pain and pleasureHD za palijativnu medicinuDubrovnik, 27.-30.06.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com1.125,00 - 2.625,00kn

X. simpozij o epilepsiji s meunar. sud.Hrvatska liga protiv epilepsije, Hrvatska udruga za epilepsiju HD za EEG ikliniËku neurofiziologiju HLZ, HD za djeËju neurologiju HLZOpatija, 7.-30.06.2012.Prof.dr.sc. Davor Sporiπ, tel.: 01/2903-094, e-mail: neurologija@kdb.hrProf.dr.sc. Igor Prpiπ, tel.: 051/659-132, e-mail: igorp@medri.hr1.500,00kn do 30.04.2012.; 1.800,00kn od 01.05.2012.

SRPANJ

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 06.-07.07.2012.Vedrana Marinac TopiÊ, tel.: 051/651-255, e-mail: mi@medri.hr2.100,00kn

KOLOVOZ

E-akademijaAstrazenecaZagreb, 29.08.2012.Nikolina ©karon, mob.: 091/6302-169

RUJAN

XIII. loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - Zdravlje iturizam u HrvatskojHLZ, HD za balneoklimatologiju i LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 07.-08.09.2012.Mirjana Horvat, Atlantis, tel.: 01/4811-155, e-mail: zagreb@atlantis-travel.hrLjeËiliπte Veli Loπinj, tel.: 051/236-111, e-mail: ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hrDr. Goran IvaniπeviÊ, tel.: 01/2376-296, e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 12.09.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

57

22. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 13.09.2012.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.:01/4895-171300,00kn

Prvi europsko-ameriËki simpozij o lijeËenju kroniËne boli ibolnih stanja kraljeæniceWorld Institute of Pain, SAD; Spec.bol. „Sveta Katarina“, Hrvatska; HD zaspinalnu kirurgiju, Hrvatska; Carolinas Pain Institute, SAD; The Sceptor PainFoundation, SAD, International Society for Applied Biological Sciences,SAD/Hrvatska; HD za lijeËenje boli, HrvatskaBol, otok BraË, 14.-16.09.2012.Nikolina Borak, ULIX travel, tel.: 01/6410-935, mob.: 099/6154-321,e-mail: cropain@ulixtravel.com, www.svkatarina.hr<http://www.svkatarina.hr/> ; www.ulixtravel.comOd 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 1.700,00kn; studenti,specijalizanti - 450,00kn; osobe u pratnji - 450,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 2.000,00kn; studenti,specijalizanti - 600,00kn; osobe u pratnji - 450,00knCijene radionica - Od 1. travnja do 10. kolovoza 2012. - lijeËnici - 600,00knOd 11. kolovoza do 16. kolovoza 2012. - lijeËnici - 700,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - ZdjelicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 15.09.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Aesculap Akademija - Osnovni teËaj laparoskopske kirurgijeAesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 19.-21.09.2012.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7483.000,00kn+PDV - specijalizanti, 3.500,00kn+PDV - specijalisti

4. meunarodno struËno znanstveni skup - Zaπtita na radu izaπtita zdravljaHrvatski zavod za zaπtitu zdravlja i sigurnost na raduZadar, 19.-22.09.2012.Jasna Krainz, prof., tel.: 01/6558-703/231

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 19.09. - 17.11.2012.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

TORAKS 2012 - 2. kongres Hrvatskog torakalnog druπtva sme.sud.Hrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 20.-23.09.2012.„Penta" d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609,fax.. 01/4553-284, www.penta-pco.com/toraks2012500,00-2.000,00kn

Ortopedska pomagala 2012Kl. zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC Zagreb i MEF SveuËiliπta u Zagrebu i Druπtvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia©ibenik, 20.-22.09.2012.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2362-349, e-mail: btominic@kbc-zagreb.hrdo 31.07.2012. - 1.000,00kn (900,00kn Ëlanovi ISPO i specijalizanti, pratnja700,00kn, jednodnevna kotizacija samo za struËni skup 500,00kn; nakon31.07.2012. kotizacija za sve sudionike i pratnju iznos 1.100,00kn

Primjena ultrazvuËne dijagnostike u infektologiji odrasle dobiHLZ, HD za ultrazvuk u medicini i biologijiZagreb, 21.-22.09.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-1912.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

kalendar struËnog usavrπavanja

58

3. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineKoordinacija hrvatske obiteljske medicine, Conventus Credo d.o.o.Dubrovnik, 04.-07.10.2012.Anja AleksiÊ, Conventus Credo d.o.o., mob.: 099/4406-728, tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, e-mail: info@conventuscredo.hr

3. hrvatski kongres psihodermatologije s meunarodnimsudjelovanjemHrva.dermatoloπko druπtvo HLZ-aSplit, 04.-07.10.2012.Dr.sc. M. Vurnek ÆivkoviÊ, tel.: 01/3787-823,e-mail: psychodermatology2012@gmail.comdo 01.05. 1.500,00kn; od 01.05. 2.000,00kn za specijaliste (500,00/750,00knza specijalizante)

24th ETCO Congress, European organ donation congressHrvatska donorska mreæaDubrovnik, 05.-07.10.2012.Nikola ÆgrabliÊ, tel.: 052/376-351290,00 - 510,00EUR

15th Croatian International Rhinosurgical Advanced School(CIRAS)HD za ORL, kirurgiju glave i vrata, PENTA d.o.o.Zagreb, 09.-12.10.2012.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, „Penta" d.o.o. - e-mail:ines.rosandic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-608, fax.: 01/4553-284,www.penta-pco.com500,00/280,00EUR

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 10.10.2012.Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013,e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

1st Congress of Hepatobiliary and Pancreatic surgeryConventus Credo d.o.o.Dubrovnik, 10.-14.10.2012.Anja AleksiÊ, mob.: 099/4406-728

11. hrvatski kongres s meunarodnim sudjelovanjemHrvatsko druπtvo za endoskopsku kirurgijuSlavonski Brod, 10.-13.10.2012.Prim. Josip SamardæiÊ, dr.med., endokongrs@bolnicasb.hr2.500,00kn

6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolest i s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za kliniËku psihijatrijuPrimoπten, 10.-13.10.2012.Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4501.600,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanjaRavna Gora, 12.-14.10.2012.Dr. Tvrtko Pervan, tel.: 01/3313-031, e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

©kola manualne medicine (radionica) - Prsna i lumbalnakraljeπnicaHrvatski zbor fizioterapeutaZagreb, 13.10.2012.TonÊi ©itiÊ, bacc.physioth., mob.: 095/8300-766800,00kn

Simpozij o neuromuskularnim bolestimaKBC Split, Klinika za djeËje bolestiSplit, 21.-22.09.2012.Anita UrsiÊ, tel.: 021/556-811500,00 - 750,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.09.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

E-akademijaAstrazenecaZagreb, 27.09.2012.Nikolina ©karon, mob.: 091/6302-169

7. hrvatski internistiËki kongres s me.sud.Hrvatsko internistiËko druπtvo HLZ-aOpatija, 27.-30.09.2012.Prof.dr.sc. Izet AganoviÊ, tel.: 01/2420-517, e-mail: info@ik-2012.com1.200,00kn

37th European Congress of CytologyEFCS, EACC, IAC, Croatian Society of Cytotechnology - Enginers, Medicallaboratory diagnostic and Laboratory TechniciansCavtat, 30.09. - 03.10.2012.Dr. Ika Kardum Skelin, mail: ika-kardum-skelin@zg.t-com.hr, prim.dr.sc.Vesna MahovliÊ, mail: vesna.mahovlic@zg.t-com.hrPenta d.o.o., e-mail: ksenija.zunic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-609, fax.:01/4553-284, www.cytology2012.com100,00-650,00EUR

LISTOPAD

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 01.-05.10.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mog.: 098/235-7183.500,00kn

9. hrvatski kongres plastiËne, rekonstrukcijske i estetske kirurgijes meunar.sud.HLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 03.-06.10.2012.Studio HRG, Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-4493.000,00kn

XII kongres hrvatskih obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 04.-06.10.2012.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, tel.: 052/846-878, mob.: 098/224-900»lanovi 800,00kn, pratnja 200,00kn, ostali 1.000,00kn

European transplant coordinators organisation annual meetingEuropean society for organ transplantation, European transplant coordinatorsorganizationDubrovnik, 04.-07.10.2012.ETCO-EOS Secretariat: Jane Lewis, e-mail: etco-eedc@esot.org„Penta" d.o.o., e-mail: danijela.curcic@penta-zagreb.hr, tel.: 01/4628-607,fax.: 01/4553-284, www.penta-pco.com100,00-500,00EUR