c1e6iae Zag.ra!bien., vaoaDJtis, ea parr-s colo-nor.um in Minds~ent commo.ranti1JJlIl,sessio-num circiter v~ginti, cum Oi11'illibuse011"'llmrĐdd~t~bou.s, !P'o.sses,sOII"iJbushacte.n.us darecOl1Jsue.tis,a.d .iaJ.telientionem nempe alumno-rum Sern.imaTii eoQusqueapplicentur, sicut etde facto <lIPIPlicu e.runt, cl,onec succedentibustranqui11.ior,iJbuset ,pacatiorvbus temporibus,al1lll~sque fertiil.ioQr~bus,praesentes haec ne-ces,siitates submove.re.n.tur.

Ova privremena .priJpomoć sjemeništu,ostala je trajnom, pak 'Od .toga d'o<bapotićeposjed .~emeništa u se.svets,koj župi.

Već je Iprije SlpOmelllJUto,da je u doba bi-skupa DomitT'ovića mal,o svećenillka ređenoad tituJlum ,dIioQece.s,eo's,ili kako se oQ]JlldJapi-salo, a.d tituJ.'Il!ffiC<iGJlituli, kak,o to Jdxl.kaz1.lJiuonodobne knjige O.ndinaJI1d,orum. Tada je1>ilo,ka,o u opće 'od vremena borba o pre-sto~je iJzmeđu Fel'dinada iZapOllje, ka,o i udi'0ba IproQvaleTur,aka u naše kll"ajeve. To jei ,bio lI"azlog, ,da je Qd poloviJne XVII. diopOIlovine XVIII. stoljeća ldiolazilo 'Il našekrajeve mn'0go popova glagol1jaša, koQjJisupo,pla"ili ~oTiičkJiarhidjakonat, te ,doprli po-ne,što u kated'ralni arhidj,akoQnat sve do za-greba,čke '0kJolice. U Slp~s.ima'0 ka.IlJonskimvizitama nalazi .se na.pomena (} dOista ,gla-g,d1ljašana župama, ,a s,pominlje .m i Draško-vićeva smoda. Ova okol1noot iP'0t<llknula jeodiuševljenoga 'p.ni.s,taŠ'll.staroo.s.lavenskoQgabo-g,oslU1žjaTkaičića, dla je u sV'Cljojraspravi"Slavensko ibogosIužje u Rl"Vlatskoj« (Za-gl'e.b, 1904.) od ,strane 75. ·dio 87. za vrijemeo.d 'go 1448. do 1743. !p'opisao s,va mjesta od-n>o,snožupe, gdje su se iIlJalazili po.povi gJa-gol1Jjaši,glag,oljski ~sali iLi mače kakovapisma. U ostaIom sNi ti podaoi ni,su moglid'okazati, da je u zaweba,čkoj hisk'\liPiji biloredlovit,o bogosUužje siall"o slovens·koQ,a 'Oni

gla.g'oljaši XVI. i XVII. stoljeća, bili su iz-!J.je&l1ice!pred! tcl-S'kom najeZJd!om,kako je tosvojedobno i Pl"o,f, Jagić U'stv'rICHo.desavui-ravši Tkalči6eve izv'ode.

U Zagrebačkom se sjemeništu nije sve dopoIov,ine XVIII. .stolljeća predavala &pekuJ1a-tivlI1Jateologija, kaJko to ,d<J.ka:rmjukanonskeviz,ite, koJe klod sv~h svećenika, koQjisu uZagrebu .učili, !redovito vele, ,da je ootičniktek »Cas~&ta«, dočim kod OtI1ihsvećerriJka,koji ,su uči1i .f.i!losofiJjuili teol,ogiju u Gradcu,Beču, Pad'ovi, Bo10nji, Rnmu itcl. uvijek sepiše: Phi10sOlphus seu The,oIogus VieneDJSis,Bolognensis itd.

Za·g;re'bačkJi kmonik i naslovni š~beničkibi.skup ToQmo Aug~stić (1668.-1702.) oma-v~o je te'S:ta.mentarno 3000 Irensk~h forintika'o za1cladu, oda se kamatama te g1avmce'plaća proole.soOJI'S1Pekuil.ativne teologije zak1eTike zagrebaiČkog s.jemeništa, nu jer .senije .nirt.kon<IJšao,~()jJi bi za tu svotu S1Pe-ku1aJtivnu teoJo~ju htiO' pr'eidlavati, toQsu sekamate k toj glavnici priklapaJle sve ,do g.1746. kadia Ije g'omj'a g1aVlIl:icanarasla na17.000 rensilcih ~orinti, a tada je iz,lučenasvota od 15.000 for. kO'ja je predana islUso-vačkomu 'PII"0vincijalu, te su od gornje g,o-dline lsusO'vci počeli pll"edavati ,stpelku1ativnuteologiju. Od toga ~e VTemena .počeo pa,datiintere.s za vam,jska sveuč.iJ!išta, a skoro za-tim ~e kralj J'OiSefII. ulkJinuo,bečki i bolonj-SJCiza,"od

'zagrebačke bis.klliPije. U potonje

dioba 's.u utemeljena centralna sjemeništa(ka'o iOlIlo uPaviji), a sve je to sm<r'6uJo',sefa II. prestano te se klerici u bis,kwpskJimlicej~a i.zoDr,ažalvaliza sVOljubuduću služ-bu. U nađ;novije odoba g. 1874. utemeljeno jezagrebačko sVet1looište u čijem se sklopunala'zi bO'g,os10'"iSikifaJku1tet.

Dr. Ljudevit Ivančan.

o KAZNAMA U ZAGREBAčKOM KAPTOLU .

. U zagrebačkom kaptO'lu .se je često de-šavalo, oda su uIPotreb1javane ,kazne. Već jeg. 1248. tvr·dio arhicLjakon zagrebačkog kap-tola Albertus, prigodom izbora biskupa, izasmrti biJskupa Stjepana II. da su neki za-grebački kanonici majoris excommunicatio-ni-s sententia i:nnodati, .pak da stoga neimadu pravo glasa za izbor biskupa. (VidiP,odatke str. 16.) Ist,O' je tako cijeli zagre-bački kapioi bio :wOlpćen, jer nije priznaopred strahom pr,iJjetnje kralja Vladislava, kojise smrću zagr,ozio zagrebačkim kanOlllicima,ako budu priznali Benedikta sv.ojirn bisku-pom. {poQdatci str. 171.) .

PO'znato je, da je brsk'\l<pIvan (1288.-1295.)u vrijeme borbe o prestoije kralja KarhMarr-tela, 'uz kojega je pTist<IJja,ohiskUiP, ,iAndriJje III. kojega je pO'dupirao Kapt'ol (Vidi

Zagr. s.hemabizam xm.), bi6kup .neke kano-nike skinuo, te na njihova mjesta imenovaoTaliJjane, ko,ji su p.ristaja1i uz kra1ja TaH-jana. O tom biskupu piše Ivan TomkoMrnaVJić: U:nde iJnter Joannem et Capitulum,lites iJngente.s exor.tae 'sunt, inarma et inapertas persecuti,ones, ma·gno detrimento no-bilissimae Ecclesiae, nisi dextera Dominivitam ejus anno .s'aluHs 1295. praecidiJsset.(Kercselich H. E. Z. I. 96.) Isto .su tako mnogikanonici za vr~jeme borbe 'O pre.stolje iz-među FerdinaJllda i ZapoJie g. 1529. lišenika.nOJllikata; stran·om ih je tišti o biskup Si-mun ETdoedy, pristaša Zapo1jin, a 'Onda. ikralj Ferdinand, kOljn je smatrao, da ka,oap'0štoQ1s.kiugal'ski kralj imade pravo ime-nova!ti i skidati kanon,ike.

U kaptoQlsk~ &!:a,tutirnaXIV. sto-1jeća ne

311

ima do.duše izrično spomenu1lih ustao,ova otome, da kapbol može izrio<IJtiosude li. kazne,ali 4e 'poznato, da je već 'Il !pralStaro dobask~nuo 'ne,koga kanonika Talijana poradiprotunaravnoga zločina. (Vid. P.odaJtke.) Po-znato je, nadaLje, da je Kaptol osudio pre-be:ndara Andritu de Zelina, na ,gubitak pre-bendarskoga mjesta. (1kalčić M. C. L.. Il.346.) Lsbo se tako zn<IJde,da je ka.ptoJ VJišeputa pri~odice stvara,o zakLjučke ,o kaznama,koje su kanonici potpisivaJli, te glasni nakaznu exclusio de consorHo f.ratrum 3!dannum et diem, vel in perpetuum, prihvatiocmnium pI1oventuum, deturba,tio ad u1timumpraedium, ami.Slsio 'sooii itd. Ove ie kaznedikti<rao ,ka,pt'o,l u vlastitom djelokrugu, akatkada rih Ije j bis:kup pOitvrdiva,o, akojiputa se dogadaloo, da ,je Kaptol diktira.o ~a-zne bez zn3!llja ,biskupa, te se biskup kadi-kad zauzima.o za .Jwjega osudenoga kano-

nika, ali je Kaptol odgovarao, da je ta 06U·

da predmet i,sključivoOka.pt,01ske jU11isdikcije.(P,odatci, 603.)

Bil<o,je slučajeva, da su biskupi kaznilikano<lllikepor3!di raz}.ičnih propusta u crkve-no.j službi, a to se vidi iz crkvenih računaiz do.ba biskupa Osvalda i Luke, (TkalčićM. C. Z. XI.) Naročito pr,o peregrmatiolllesine licentia a.omini nootri episc'qp.L, (1. c.293.) negligootia in missa, ~I. c. 324.), (p,o-radi noool3!ska na pranje lI1Ioguna velik.ičetvrtak, (Aat. C3!p. ant. f. 104. n. 5.) štodO'ka21uje,da su se ,još g. 1672. k,ano()lllicirnanoge prale, kao danas u djakovačkoj bisku-piii.

U ka;ptolskirn statuti.rna g. 1794. i.ma.depo,seimi titul »J)e Poenis, muletis pecuniariis,de modo et qualitate dietandarum poooa-rum«.

Dr. Ljudevit Ivančan.

KADA JE SAGRAĐEN SPLITSKI ZVONIK?

Veličanstven i IPrekralS.an diže se nadSplitom njegov zv'onik. Nije on samo mje-sto, u kom su smještena zvona ,da slaveBoga, ni arhitekton:>ka cjelina sa katedralomda joj digne liniju k nebu, olll je centargra,da, k'oji se ·o,ko nje~a okupio zajedno saDioklecijanovom palačom i njenim ljepo-tama. U njemu su lO1ičooi naporu mno.~ihgeneracija, 'On spaja 6 stoljeća u svojoj za-.mi,sU, osno.vi, gradnji i dogradiv.anju, našedoba sa XIV. stoljećem. Zajedničko dobrosvih Splićana gra.dio sezV'()lnik prinosima icrkve i gr'ada, i ,s'većen,ika i privabnli'ka.Nikao na ljepotama Dio~leciojanovog Peri-stila i Mauz·oleja udružio ,je u sebi njihoveljepote sa nalStojanjima romanske umjetno-sti, na k,oju su uticala i kalSnija vremena, ukojima je ,dogradivan. Zamišlojen j započetu ,doba !pune avton-omije ,gra,da Splita, zvo-nik je vidio i lomljenje i sla.bljemojete avto-nomije, cv,jetanje i uništavanje tr.govinesvoga gra,da i njezini novi zamah, vidio jeslobodu njeg'ovu s3!svim uništenu i njegovouskTsnuće.

Kada 'je počela gmdnja splits.ko,g zVo()lllika?Pisci ,koji su bili u Splitu prije 1750. g.

govo:re o zvonioku, ali :ne o dobi ka.da jesagrađen, mi o tome tko ga je sagraJdi,o.Farlati :nam dOlllosi ,sliku i opis zvonika,kakav je bio u njegovo doba, 1751. godine.On kaže ,da u SpHtu postoj.i tradicija, da iesp.litski ZVOJlJikSv. Dujma zap'očet us-lje,djednog obilnog dara Jelisavete, žene ugar-sk'o-hrvaJtskog kralja Ludovika (t 1387.),dakle krajem XIV. stoljeća, a da je ondau XY. stoljeću gr3!d11:ju:nastavio splićaninarhitekt Tvrdoj. Nekii navode i jedno mi-

1 Eitelberger, Die mittelalterlichen Kunst-denkmaler Dalmatiens, 266, 267.

312

šLjenje, po kome bi zVOiIlikbio započet po-ticajem i darom kraliice Marije, žene na-puljsk'og kralja Karla IL Hromoga (1270-1323), a sestre ugarsk'o-hrvatskog kr.aliaVladislava, i stavLjaju početak građenja iz-međ'u 1300. i 1322. godine. U najnovije dobabavio seovirn pitanjem prof. Jelić2, kojistavlja početak gr'aJdnje zvon~ka Sv. Dujeu !početak XIII. stoljeća, i onu kraLjicu Ma-riju, {) koj'oj splitska legenda govori, iden-tihkuje sa Marijom, ženom ugarsko-hrvat-skog kralja Bele IV.,k,oja je 1242. go.dmeborav,~la u Spli,t·u i I1lIje~ovoi,okoLici. NjeziJnedv.iie .kćeri su u Dalmaciji umrle i bilemetnute u jedan mali kameni sarkofag, kojije bio postavljen nad ,arhitravom glaVlI1uhv:ratiju spHtske katedrale. Kao najjači do-kaz za ovo ,daJtir,anje početka gra,dnje split-skog zv,onika služi Jeliću jedan natpis, koOjida se :nekada nalazi,o ispod gornje.g rubaprvoga reda zv'onika. Tog natpisa d3!llasnema, a za čud,o nije ga bilo više ni nepo-sredno ,prije rušenja zvon~ka, kad je Jelićpj,sao sv·oju prvu raspravu o zv,oniku, štam-panu u »Bullettino DaJmato« 1887.

T;aJclaje {1887. g.) i Jelić pris,taja'O uzmišljenje, da .je zvonik započet za Mariježene KaTla II. Hromoga (1270--1323), anastavljen za Jelisavete žene LudovikaAnžujca (1342-1382), a da je u XY. sto-ljeću KolaEisa, žena splitskog kneza IV3!naCetinjskoga ,dala za gradnju 100 romanata,nadalje da 'je onda .pooJije 1416. ~. nastavio.gradnju kampanila splićanin Nikola Tvrdoj.- Ali je poslije {'oga Jelić doroao da seu r~opisu »Spalatensia et Sibenicensia« uGara.gnin-Fonfogninoj biblioteci u TrogirunaJlazi bilješka splitskoga kanonika Ber-

2 Bullettino Dalmato 1887., str. 158, 162.