Embed Size (px)
Citation preview
Muzej Brodskog Posavlja Institut za arheologiju
1. okrugli stol
REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA
U 2017. GODINI
NA PROSTORU BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE
Program i knjiga sažetaka
MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA
Starčevićeva 40, SLAVONSKI BROD
srijeda, 9. svibnja 2018. godine
2
PROGRAM 1. OKRUGLOG STOLA
9.30-9.50 Pozdravni govori: ravnatelj Muzeja Brodskoga Posavlja, Hrvoje Špicer
ravnatelj Instituta za arheologiju, Marko Dizdar
Arheološki odjel MBP-a, Josip Lozuk
1. prapovijest
9.50-10.10 Katarina Botić, Slavonski Brod – Galovo: arheološka istraživanja 2017.
godine
10.10-10.30 Mario Bodružić, Zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Gornja Vrba
– Savsko polje 2015. – 2017. godine
10.30-10.50 Marija Mihaljević, Marina Matković Vrban, Danimirka Podunavac, Hrvoje
Kalafatić, Arheološko nalazište Mačkovac (naselje Crišnjevi i nekropola
Oštrovi)
Zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Zapolje
10.50-11.10 Daria Ložnjak Dizdar, Marko Dizdar, Marija Mihaljević, Dolina na Savi –
istraživanje kasnobrončanodobnoga nalazišta u Posavini
11.10-11.30 pauza
2. prapovijest, antika, srednji vijek
11.30-11.50 Lidija Miklik-Lozuk, Kruševica – Zbjeg 3, prapovijesni arheološki
lokalitet
11.50-12.10 Ivana Artuković Župan, Metalni predmeti darovani Arheološkome odjelu
Muzeja Brodskog Posavlja u razdoblju od 2014. do 2017. godine
12.10-12.30 Ivana Artuković Župan, Rekognosciranje na lokaciji izgradnje farme za
tov purana u Trnjanima na k.č.br. 184 k.o. Trnjani
Rekognosciranje na lokaciji izgradnje magistralnoga cjevovoda
dionica 4.1 Velika Kopanica – Vrpolje
3
12.30-12.50 Josip Lozuk, Lasersko 3D skeniranje crkvice Sv. Martina u Lovčiću
12.50-13.30 pauza za ručak
3. srednjovjekovne utvrde
13.30-13.50 Marija Mihaljević, Ratko Ivanušec, Marina Matković Vrban, Arheološka
istraživanja križarske utvrde Rašaška – Račeša (Bobare, općina
Okučani)
13.50-14.10 Josip Lozuk, Rezultati sustavnoga arheološkog istraživanja na
lokalitetu Lovčić – Slatinsko Brdo – gradina Turski grad
14.10-14.30 Marija Mihaljević, Ratko Ivanušec, Marina Matković Vrban, Danimirka
Podunavac, Arheološka istraživanja utvrde Sv. Ivan Trnava (Gornji
Bogićevci)
14.30-14.50 Marija Mihaljević, Ratko Ivanušec, Marina Matković Vrban, Arheološko
istraživanje srednjovjekovne utvrde Bijela Stijena
14.50-15.10 pauza
4. zaštitna istraživanja i terenski pregledi
15.10-15.30 Marija Mihaljević, Ratko Ivanušec, Galovo – Slavonski Brod
Konzervatorsko-arheološko istraživanje Kule-Kavalira (Tvrđava Stara
Gradiška, Spomen područje Jasenovac)
15.30-15.50 Josip Lozuk, Rekognosciranja u 2017. godini
15.50-16.10 Krunoslav Zubčić, Arheološko istraživanje i rekognosciranje rijeke Save
2017. godine
4
KNJIGA SAŽETAKA
1. prapovijest
SLAVONSKI BROD – GALOVO: ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA 2017. GODINE
Institut za arheologiju provodi arheološka istraživanja lokaliteta Galovo u Slavonskom Broduod 1997. g., u početku kao zaštitna, a kasnije kao sustavna. Na površini od približno 3000 m2 istraženi su ostaci 11 većih jama (od kojih su neke korištene za ukopavanje pokojnika), nekoliko manjih jama i ograda, peći za pečenje keramike, krušnih peći, ostataka tkalačkih stanova te ostaci velikog broja manjih i većih drvenih stupova. Prema pokretnoj građi i radiokarbonskim datumima, nalazište pripada ranoneolitičkoj starčevačkoj kulturi. Samo je nalazište prekvireno ostacima sedimenata debljine oko 90 cm.
U proljeće 2016. g. vršeno je kratko geofizičko snimanje georadarom na dijelu zapadnog i malom dijelu južnog rubnog neistraženog područja te su izrađena dva ERT profila. Temeljem slike dobivene na južnom dijelu lokaliteta, 2017. g. vršena su arheološka istraživanja. Tom su prilikom manjim dijelom istražene dvije veće jame i prostor između njih. Jame su bile pliće ukopane u slojeve sedimenata koje prekrivaju lokalitet, tj. dna su im dosezala početne dubine ranije istraženih objekata, a već prilikom istraživanja uočene su razlike u pokretnoj građi koje upućuju na najmlađu fazu starčevačke kulture. Potrebno je objekte istražiti u cjelosti i detaljno uzorkovati sedimentni profil kako bi se ova nova faza naselja datirala i objasnilo na koji su način promjene u okolišu utjecale na njezino formiranje te na samo napuštanje života u ovom naselju.
Katarina Botić Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR – 10000 Zagreb [email protected]
5
ZAŠTITNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA LOKALITETA GORNJA VRBA – SAVSKO POLJE 2015. – 2017. GODINE
Zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Gornja Vrba – Savsko Polje provode se sustavno od 2009. godine u sklopu šireg građevinskog projekta uređenja radne zone LUKA – BJELIŠ na prostoru Slavonskog Broda, općine Gornja Vrba i općine Klakar s riječnom lukom, prostranom industrijskom zonom i pripadajućim prometnim i infrastrukturnim elementima. Lokalitet je otkriven tijekom terenskog pregleda 2009. godine i upisan u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao preventivno zaštićeno kulturno dobro (P-4697) sa zabilježenim ostatcima iz prapovijesti i kasnog srednjeg vijeka. Prva zaštitna arheološka istraživanja provedena su tijekom 2011. godine za potrebe izgradnje industrijskog kolosjeka, kada su otkriveni ostatci arheoloških objekata koje je na osnovi pokretnog arheološkog materijala bilo moguće datirati u neolitik (sopotska kultura) i kasno brončano doba. Od srpnja 2015. do lipnja 2017. godine, tvrtka Arheolog d.o.o. provela je 4 kampanje zaštitnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Savsko Polje tijekom kojih je metodom širokog otkopa istraženo ukupno 8,7 hektara zaštićene površine. Preliminarni rezultati ovih istraživanja potvrdili su postojanje većeg naselja sopotske kulture te u manjoj mjeri tragove ljudskih aktivnosti koje se mogu datirati u kasno brončano doba i kasni srednji vijek. U izlaganju se donose dosadašnji rezultati istraživanja s posebnim osvrtom na objekte iz razdoblja sopotske kulture. Mario Bodružić Kneza Ljudevita Posavskog 16 HR – 10000 Zagreb [email protected]
6
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE MAČKOVAC (NASELJE CRIŠNJEVI I NEKROPOLA OŠTROVI)
Arheološka nalazište Mačkovac poznato je po slučajnom nalazu dviju ostava iz razdoblja kasne bronce. Pronalazak ostava bio je poticaj pokretanju arheoloških istraživanja koja se provode od 1997. godine. Arheološkim istraživanjima naselja Crišnjevi otkrivene su raznolike strukture, podovi nadzemnih kuća, ognjišta na otvorenom, kanali, stupovi i sl. Godine 2003. terenskim pregledom je otkrivena nekropola na položaju Oštrovi koju od naselja Crišnjevi razdvaja stari rukavac Prišnjica. Svi istraženi grobovi imaju sličan grobni ritual. Nekropolu kao i naselje preliminarno datiramo u kraj srednjeg brončanog doba i ranu fazu kasnog brončano doba od 14.-12. stoljeća p. K. Arheološka istraživanja 2017. provedena su na naselju Crišnjevi.
ZAŠTITNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA LOKALITETA ZAPOLJE
Lokalitet Zapolje je smješten u nizinskom predjelu na blago povišenom terenu. Zaštitno arheološko istraživanje lokaliteta Zapolje provedeno je u razdoblju travnja - svibnja 2017. godine. Prilikom istraživanja otkriveni su žarni ukopi iz razdoblja kasne bronce te naselje s nalazima iz razdoblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Marija Mihaljević Marina Matković Vrban (vanjska suradnica) Danimirka Podunavac (vanjska suradnica) Gradski muzej Nova Gradiška
Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected] Hrvoje Kalafatić Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR – 10000 Zagreb [email protected]
7
DOLINA NA SAVI – ISTRAŽIVANJE KASNOBRONČANODOBNOGA NALAZIŠTA U POSAVINI Dolina na Savi je arheološko nalazište koje je poznato u literaturi dugi niz godina, ne samo po slučajnim nalazima koji su dospjeli u Arheološki muzej u Zagrebu, RGZM u Mainzu i Gradski muzej Nova Gradiška, nego i po zemljanim humcima koji su i danas vidljivi u krajoliku. Institut za arheologiju, u suradnji s Gradskim muzejom Nova Gradiška, započeo je 2009. godine arheološka istraživanja položaja Glavičice na kojem se nalazi groblje pod tumulima. Dosad istraženi tumuli (7) mogu se datirati u kraj kasnoga brončanog i na početak željeznoga doba. Jugoistočno od groblja pod tumulima, na položaju Babine Grede, terenskim pregledom locirano je istovremeno naselje na kojem su u razdoblju od 2014. do 2016. obavljena geoprospekcija te istražena sonda od oko 90 m2 u kojoj je otkriveno više kasnobrončanodobnih naseobinskih horizonata koji se mogu datirati od 11. do u 10. st. pr. Kr. Godine 2017. istražen je tumul 10 koji se nalazi u zapadnome dijelu groblja pod tumulima. Tumul je bio pljačkan u svom gornjem dijelu, no ostali su sačuvani tragovi ritualnih aktivnosti tijekom ispraćaja pokojnika kao i podizanja zemljanoga humka. Daria Ložnjak Dizdar Marko Dizdar Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR – 10000 Zagreb [email protected] [email protected] Marija Mihaljević Gradski muzej Nova Gradiška Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected]
8
2. prapovijest, antika, srednji vijek
KRUŠEVICA - ZBJEG 3, PRAPOVIJESNI ARHEOLOŠKI LOKALITET Prapovijesni arheološki lokalitet Zbjeg 3 nalazi se na području općine Slavonski Šamac, u sjeveroistočnom dijelu sela Kruševice, na krajnjem jugoistočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Smješten je nasuprot poznatog nalazišta Kostroman, u jednom od starih meandara vodotoka Saonice koji predstavlja nekadašnji stari rukavac rijeke Save. Nalazište Zbjeg 3 je naseobinskog karaktera i okruženo je s tri strane starim koritom vodotoka, izraženim u konfiguraciji terena s depresijama dubine 3 do 5 metara. Lokalitet je otkriven tijekom projekta sustavnog arheološkog terenskog pregleda - rekognosciranja terena provedenog na području općine Slavonski Šamac tijekom jeseni 2005. godine. Zbog intenzivne poljoprivredne aktivnosti, mnogobrojni površinski nalazi i dijelom izorane jame svjedoče o izraženijoj ugroženosti nalazišta Zbjeg 3. Povoljan, zaštićen položaj, u starom meandru vodotoka Saonice kao i odličan položaj u mreži komunikacijskih i trgovačkih pravaca kroz savsku nizinu s velikim potencijalom u ostvarivanju komunikacije od sjevera prema balkanskom prostoru dolinom rijeke Bosne koja utječe u Savu kod Slavonskog Šamca - pogodovao je organizaciji naselja. Tijekom 2017. godine izvršena je prva etapa arheoloških istraživanja na ovom nalazištu pri čemu je istraženo nekoliko jamskih objekata keltsko-latenske kulture iz mlađeg željeznog doba. Tijekom prve etape arheološkog istraživanja na lokalitetu Kruševica-Zbjeg 3 istražene su tri sonde organizirane na različitim pozicijama u cilju dobivanja informacija o gustoći arheoloških objekata, ali posebice radi dobivanja podataka o vertikalnoj i horizontalnoj stratigrafiji na nalazištu. U otkopanim sondama ukupno je istražena površina od 174 m2. Prema izvršenoj C14 analizi uzoraka ugljena dio istraženih jamskih objekata datiran je u vremenski period od početka 2. st. prije Krista do oko sredine 1. st. prije Krista. Od pokretnih arheoloških nalaza pronađena je iznimno velika količina kućnog ljepa, dijelovi rotacionih kamenih žrvnjeva, fino keramičko posuđe izrađeno na brzo rotirajućem lončarskom kolu, keramičko posuđe ručne izrade te dijelovi keramičkih posuda izrađenih u tradiciji domaćeg, autohtonog stanovništva. Od posebnih nalaza valja istaknuti dijelove staklenih narukvica kobaltno plave boje s inkrustacijama, nalaz srebrnog keltskog novca, ulomak željeznog noža, dvije brončane karike, ulomak brončane narukvice te dijelove grafitiranih keramičkih posuda.
Lidija Miklik-Lozuk Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR - 35000 Slavonski Brod [email protected]
9
METALNI PREDMETI DAROVANI ARHEOLOŠKOM ODJELU MUZEJA BRODSKOG
POSAVLJA U RAZDOBLJU OD 2014. DO 2017. GODINE
Godine 2014. Arheološki odjel Muzeja Brodskog Posavlja na dar je prvi puta dobio
metalne predmete, uglavnom iz rimskog perioda, pronađene na području brodskog
Posavlja zahvaljujući detektorima za metal. Tada je započeta suradnja s dva operatera na
metal-detektorima zahvaljujući kojima je do danas u Muzej pristiglo nekoliko stotina
predmeta, najviše iz rimskog i srednjovjekovnog perioda. Također, zahvaljujući njima na
arheološkoj karti brodskog Posavlja ucrtano je nekoliko novih, dosad nepoznatih
lokaliteta.
Ivana Artuković Župan Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
10
REKOGNOSCIRANJE NA LOKACIJI IZGRADNJE FARME ZA TOV PURANA U
TRNJANIMA NA K.Č.BR. 184 K.O. TRNJANI
Sredinom listopada 2017. proveden je jednodnevni arheološki terenski pregled –
rekognosciranje terena na lokaciji izgradnje farme za tov purana u Trnjanima na k.č.br.
184 k.o. Trnjani. Rekognosciranje je financirao Investitor: Vindon d.o.o. Površina
projektiranih građevina iznosi oko 15 000 m², a površina čestice na kojoj je planiran
predmetni zahvat iznosi oko 42 000 m². Na pregledanom području utvrđeno je
postojanje lokaliteta Trnjani – Prahulje: Na povišenom prostoru, sjeverno od sela, južno
od vodenog toka Brezna, pronađeni su fragmenti prapovijesnih i srednjovjekovnih
keramičkih posuda. Radi se o prostoru okvirne dužine 245 metara i širine 215 metara.
Vjerojatno je tu bilo prapovijesno naselje i srednjovjekovno selište.
REKOGNOSCIRANJE NA LOKACIJI IZGRADNJE MAGISTRALNOG CJEVOVODA
DIONICA 4.1 VELIKA KOPANICA – VRPOLJE
U prvoj polovici srpnja 2017. proveden je trodnevni arheološki terenski pregled –
rekognosciranje terena na lokaciji izgradnje magistralnog cjevovoda dionica 4.1 Velika
Kopanica - Vrpolje. Rekognosciranje je financirao Investitor: Vodovod d.o.o. Dužina trase
iznosila je 7.757,83 metara. Na pregledanom području utvrđeno je postojanje 3
lokaliteta:
1. Vrpolje – Vražnjača: Na povišenom prostoru, na jugozapadnom dijelu sela, pronađeno je više desetaka fragmenata srednjovjekovne keramike. Radi se o prostoru okvirne dužine 200 metara. Vjerojatno je tu bilo srednjovjekovno selište.
2. Vrpolje – Šindarevica: Na blago povišenom prostoru, južno od sela Vrpolje, sa zapadne strane Šamačke ulice, pronađeni su fragmenti prapovijesne keramike. Radi se o prostoru okvirne dužine 300 metara. Vjerojatno je tu bilo prapovijesno naselje.
3. Velika Kopanica – Mekotice: Na blago povišenom prostoru, na sjevernom dijelu sela, istočno od ceste koja povezuje Vrpolje i Veliku Kopanicu, pronađeno je nekoliko fragmenata srednjovjekovne keramike. Radi se o prostoru s obje strane ceste, okvirne dužine 40 i širine 30 metara. Zapadno od ceste nalazi se zapušteno poljoprivredno zemljište koje zbog bujne vegetacije nije moglo biti adekvatno pregledano. Vjerojatno je tu bio rub srednjovjekovnog selišta.
Ivana Artuković Župan Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
11
LASERSKO 3D SKENIRANJE CRKVICE SV. MARTINA U LOVČIĆU Tijekom mjeseca svibnja 2017. godine izvršen je postupak Laserskog 3D skeniranja crkvice sv. Martina u Lovčiću. Posao skeniranja i obrade te izrade 3D modela izvršila je tvrtka: Ured ovlaštenog inženjera geodezije, vl. Zdravko Valjetić. Ovaj 3D model bit će korišten u stalnom postavu Muzeja Brodskog Posavlja. Na taj način će posjetioci postava moći dobiti punu informaciju o izgledu našeg najstarijeg i izuzetno vrijednog sakralnog objekta. Josip Lozuk Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
12
3. srednjovjekovne utvrde
ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KRIŽARSKE UTVRDE RAŠAŠKA – RAČEŠA (BOBARE, OPĆINA OKUČANI)
Povijesni izvori posjed Rašašku (Račešu) prvi put navode 1210. godine, kada ju kralj Andrije II. daruje templarima u Požeškoj županiji. Utvrda Račeša smjestila se na jugozapadnim obroncima Psunja ( 247n/v), južno od naselja Bobare, a na istočnoj strani je u blizini potok Rašaška. Lokalitet utvrde Račeša otkriven je 2011. u sklopu sustavnog rekognosciranja okolnog područja. Na lokalitetu nije bilo vidljivih nadzemnih ostataka gradnje, a istraživanjima pokrenutim 2012. otkrivene su zidane strukture u arheološkom sloju. Istraživanjima su otkriveni ostaci fortifikacijskog sklopa građenog od klesanih blokova kamena pješčenjaka, a klesarska obrada kamena, oblikovanje arhitektonskih detalja i profilacija potvrđuju da je riječ vjerojatno o utvrdi iz prve polovine 13.st. kada se templari i spominju kao vlasnici zemlje Račeša. Arheološkim istraživanjima 2017. istražene su u potpunosti prostorije (P 1 i P2) te prostor oko vanjskih zidova tih prostorija gdje je istraženo 48 kosturnih grobova. Uz građevne ostatke utvrde, prikupljeni su i brojni pokretni nalazi koje možemo datirati kao i grobove u razdoblje između 13. i 16. stoljeća.
Uz arheološko istraživanje provode se i zaštitni radovi konzervacije otkrivenih građevnih struktura prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog nadzora u Slavonskom Brodu.
Marija Mihaljević Marina Matković Vrban (vanjska suradnica) Gradski muzej Nova Gradiška Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected]
Ratko Ivanušec Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu A. Starčevića 43 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
13
REZULTATI SUSTAVNOG ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU LOVČIĆ - SLATINSKO BRDO – GRADINA TURSKI GRAD Na području Slatinskog brda, nalazi se utvrđena pozicija "Turski grad". Utvrda se nalazi na povišenom prostoru iznad udoline koja veže selo Krajačić i srednjovjekovnu crkvu sv. Martina. Danas je područje utvrde prekriveno šumom. Lokalitet je 1996. otkriven prilikom sustavnog arheološkog rekognosciranja u sklopu projekta Muzeja Brodskog Posavlja "Interdisciplinarno istraživanje Dilj gore". Fortifikacija se nazire u svojim osnovnim konturama: bedemi visine od 2 do 4 metra u odnosu na dubinu opkopa, a centralna kula i više od 6 metara. Turski grad je okružen s dva niza opkopa visine oko 4 metra. U sredini se nalazi kružni plato, promjera oko 40 metara. Utvrda zauzima površinu od oko 7000 m2. Pretpostavlja se da utvrđenje imalo značajnu ulogu u obrani prolaza od doline Save u Požešku kotlinu u vrijeme turskih osvajanja Slavonije početkom 16. stoljeća. Tijekom mjeseca travnja 2017. geodeti suizvršili geodetsko snimanje stvarnog stanja prostora utvrde Turski grad, a arheološko iskopavanje je izvršeno tijekom lipnja i srpnja iste godine. U 10 dana sustavnih arheoloških istraživanja, na površini od 40 m2, pronađeni su vrlo brojni arheološki nalazi koji su pomogli steći početnu sliku o ovom lokalitetu. Pokretni arheološki materijal – keramički nalazi su pokazali svojom brojnošću i kvalitetom da je utvrda bila plemićki posjed, ali zbog ratova s Turcima dobiva i stratešku ulogu. Po ostacima građevinskog materijala, može se zaključiti da je utvrda bila građena od kombinacije više građevinskih elemenata: kamena, cigle, drveta i drveta oblijepljenog zemljanim premazom. Istraživanje je pokazalo da je utvrda stradala pri opsadi i nakon osvajanja je spaljena te potpuno razorena. Nalazi novca datiraju utvrdu u 14. do početka 16. stoljeća. Ova istraživanja su tek odškrinula vrata saznanjima i znanstvenim spoznajama koje se nalaze zakopane na Turskom gradu. Novim istraživanjima će se sigurno utvrditi pozicije ulaza, centralne kule i druge bitne elemente rastera utvrde.
Josip Lozuk Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
14
ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA UTVRDE SV. IVAN TRNAVA (GORNJI BOGIĆEVCI)
Prvi povijesni spomen utvrde je iz 1328. godine kada je došlo do zamjena posjeda između reda ivanovaca i kralja Karla I. Anžuvinskog. Lokalitet utvrde Sv. Ivan Trnava (castrum sancti Johannis Tornow) nalazi se jugoistočno od naselja Gornjih Bogićevaca u nizinskom području nedaleko od potoka Starča. Građevni ostaci ivanovačke utvrde Sv. Ivan Trnava nisu se očuvali do današnjih dana te se ona danas u prostoru izdvaja isključivo prema konfiguraciji terena. Prema tipologiji tlocrta, ova utvrda predstavlja tip nizinske utvrde s pravokutnom središnjom jezgrom okruženom dvjema obrambenim nasipima i grabama, koje su bile ispunjene vodom (tzv. Wasserburg). Arheološka istraživanja provode se od 2014. godine. Pored građevinskog ostataka na jezgri utvrde pronađeni su i mnogobrojni ulomci srednjovjekovne keramike iz razdoblja 14. – 16. st. Arheološka istraživanja 2017. nastavljena su na sjeverozapadu središnje jezgre kako bi se utvrdio način utvrđivanja same jezgre. Prikupljeni arheološki materijal datira se u razdoblje od 13. do 16. stoljeća.
Marija Mihaljević Marina Matković Vrban (vanjska suradnica) Danimirka Podunavac (vanjska suradnica) Gradski muzej Nova Gradiška Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected]
Ratko Ivanušec Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu A. Starčevića 43 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
15
ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE BIJELA STIJENA
Utvrda Bijela Stijena pojavljuje se prvi put u kraljevskoj povelji iz 1332. godine, kojom se priznaje gospodstvo plemićkog roda Svetačkih nad njome i okolnim posjedima. Danas se utvrda nalazi sjeveroistočno od današnjeg naselja Bijela Stijena, na oko 320 m nadmorske visine. Sama utvrda smještena je na vrhu brijega, na umjetno zaravnjenom platou, a u podnožju utvrde rekognosciranjem terena uočeno je postojanje i nižeg platoa s ostacima obodnog zida. Arheološka istraživanja provode se od 2011. godine. Istraživanjima su u arheološkom sloju otkriveni građevni ostaci utvrde: vanjske zidine, kvadratična branič kula, tri prostorije palasa, dvorišni dio s ostacima stupaca arkadnog trijema. Arheološka istraživanja 2017. provedena su na središnjoj jezgri na prostoru prostorija palasa te zapadne vanjske obodne zidine. Među pokretnim nalazima su profilirani ulomci kamene plastike, opeke, podne tavele te brojni keramički, metalni i stakleni nalazi koje datiramo u razdoblje od 13. st. do 17. st.
Uz arheološko istraživanje provede se i zaštitni radovi konzervacije otkrivenih građevnih struktura prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog nadzora u Slavonskom Brodu.
Marija Mihaljević Marina Matković Vrban (vanjska suradnica) Gradski muzej Nova Gradiška Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected]
Ratko Ivanušec Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu A. Starčevića 43 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
16
4. zaštitna istraživanja i terenski pregledi
GALOVO - SLAVONSKI BROD
Zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Galovo provedena su u svibnju 2017. Istraživanjima su u najvećem dijelu otkriveni geološki slojevi i ostaci recetnih gradnji. Tek na jednom dijelu pronađeni su ostaci uništenih slojeva i objekata s vrlo malo nalaza koje možemo datirati razdoblje ranog srednjeg vijeka.
KONZERVATORSKO-ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE KULE-KAVALIRA (TVRĐAVA STARA GRADIŠKA, SPOMEN PODRUČJE JASENOVAC)
U sklopu istražnih radova provedena su i arheološka istraživanja tijekom studenog 2017. na dvije pozicije i otkriveni su ostaci temelja porušenih gospodarskih prostorija tvrđave te ostaci drvenih gradnji iz vremena prije gradnje kompleksa tvrđave Stara Gradiška. Prikupljeni pokretni nalazi pripadaju novovjekom razdoblju tek nešto manji dio razdoblju kasnog srednjeg vijeka.
Marija Mihaljević Gradski muzej Nova Gradiška Trg kralja Tomislava 7 HR – 35400 Nova Gradiška [email protected]
Ratko Ivanušec Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu A. Starčevića 43 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
17
REKOGNOSCIRANJA U 2017. GODINI Tijekom mjeseca ožujka 2017. godine izvršeno je rekognosciranje terena i bilježenje arheoloških lokaliteta u zoni trase savskog nasipa uz selo Oprisavci i nalazišta materijala na Gajni. Područje ove dionice obuhvaća oko 5 kilometara na prostoru katastarske općine Oprisavci. Prilikom obilaženja terena utvrđeno je postojanje dva arheološka lokaliteta koji dosada nisu bili evidentirani: Oprisavci – Gajna 2 i Oprisavci – Gajna 3 (selo). Jedini poznati pa i istraživani lokalitet je: Oprisavci – Gajna 1 (Filipčići). Tijekom mjeseca travnja 2017. godine izvršeno je rekognosciranje terena i bilježenje arheoloških lokaliteta u zoni trase savskog nasipa na dionici Klakar - Ruščica i nalazišta materijala na Dvorini. Područje ove dionice obuhvaća oko 5 kilometara na prostoru katastarske općine Klakar, Gornja Bebrina i Ruščica. Prilikom obilaženja terena utvrđeno je postojanje jednog arheološkog lokaliteta koji dosada nije bio evidentiran: Gornja Bebrina – Donje livade. Ostalih pet lokaliteta je od prije poznato, a na nekima je u manjoj mjeri i istraživano. To su: Gornja Bebrina – Mekote, Gornja Bebrina – Topolice, Gornja Bebrina – Okukalj, Gornja Bebrina – Biđevi i Ruščica – Podbrežje. Tijekom 2017. godine obiđeno je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Gardun grad kod Surevice nedaleko Garčina, Gradište u Mrsunjskom Lugu kod Brodskog Stupnika te je utvrđena pozicija utvrde Kosovac nedaleko Brodskog Stupnika. Josip Lozuk Arheološki odjel Muzej Brodskog Posavlja Starčevićeva 40 HR – 35000 Slavonski Brod [email protected]
18
ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE I REKOGNOSCIRANJE RIJEKE SAVE 2017.
Arheološko istraživanje i rekognosciranje rijeke Save obavljeno je tijekom zadnje tri
godine na više lokacija u okolici Slavonskog Broda. Glavnina arheološkog istraživanja
obavljena ja na lokalitetu Poloj. Lokalitet je pronašao ronilački klub Marsonia tijekom
sportskog ronjenja na rijeci Savi. Na riječnom dnu nalazi se veća količina keramičkih
posuda, a lokalitet je datiran u kraj 16. i početak 17. stoljeća. Osim arheološkog
istraživanja pregledane su i druge poznate lokacije na rijeci Savi.
Krunoslav Zubčić Hrvatski restauratorski zavod Služba za arheološku baštinu Odjel za podvodnu arheologiju Cvijete Zuzorić 43 HR – 10000 Zagreb [email protected]
