HUMICA- BOSNIACA UREDNIK SALKO E V R A Hivzija MUSLIMANSKABATINABONJAKA U JUNOJ(SREDNJOJ)HERCEGOVINI Edicija- Recenzent Dr.FehimNametak Biografija Hivzija raden je1.jula1915.godineu }fiiiJJtlnicina Neretvi.Cetveroeazrednu osnovnu s"kolu zavrs"io je u Seonici 1W,7. godine. Od 1927. do 1935. pohadao je Gazi Husrev-begovu medresu aa od 1935.Vi'uislamsku s"erijatko-teolos1eu akademiju,uranftJ /altulteta, takoder,uSarajevu. Od1940.do1945.radio jeuMostarukao f/f'r:Janske kole,od 1945. do 1954. u uredu Oblasnog nart'illlrrJg odbora, aod 1954.doodlaskau penziju 1976.u Arhivu HercegotJtlif!. Objavio je vi'e radova iz islamistike i istorije. Na temeljuizvora idrugegradejecjelukupnu batinuu Hercegovini.Objavio je knjige: Katalogarapskih,turskihiperzijskihrukoJIIIlArhiva Hercegovine,Mostar,1977.,str.330.; SpomenicikultureturskogdobauMostaru,Sarajevo,1980., str.229; Muslimanskabatina u Hercegovini,SMWjevo,1990. str. 350. Koautor je knjiga: l.kroz fondove Arhiva Sam}llt!tl,1973.,str. 127.; 2.Regesta samostanauMostlWtl,Mostar,1984. str.204. Objavio je i 29 separata raznihradova. iviu Mostaru. 5 urednika KnjiziHivzije Muslimanskabatina Bonjakau junoj (srednjoj)Hercegovinikojaosvjetljava period istorije izmedu dolaska i odlaska Turaka i prelaska iz narodne bosanske, "bogumilske" uislamsku vjeru, pripala je da bude prva objavljena u ediciji bibliotekehumica-bosniacadjelatnosti Islamskog centra Mostar.Izmedu vie razloga kojim se rukovodio prilikomovakvogodbira dva.Razlog prvi,daseizrazi potovanje prema neumornom pregaocui koji je svojradni vijek poklonio veoma mukottpnom poslu "Prekopavanja "prolosti odzaborava"blago"ovogadijelaBosne(Hercegovine) osmanskog perioda. Drugi razlog je,svakako,aktuelnost trenutka u kome se nalazimo. Ratna drama koja se odigravala na pozornici BiH,ne samo da je jo vie udaljila nepoznateilimanje poznateistoriograftke fakte,je prijetiladaiz izbrie i zaboravu predakulturna dobra koja su nestajala pred naim Salko 7 Predgovor Hercegovina se nekad protezala od Risnana jugu do vieKonjicana sjeveruizapremalajedobardioCrneGore,Vrgorskukrajinu(Gorsku upu), Imotsku krajinu, Makarsko primorje, dio Bosne i Dalmacije. Dijelila sena: junu(srednju),zapadnuisjevernuHercegovinu.Sve optineizapadneHercegovinenalazeseod1992./93.godine pod okupacijom.JunaHercegovinazaprema,s Mostarom,114 to to manjih mjesta mostarske i optine od kojih se opet dio nalazi pod ustakom okupacijom.Slobodni dio june Hercegovine zauzima samo uski prostor od Blagaja do Bijelog Polja, dug oko 20i irok oko trikilometrai Gornjui DonjuDrenicu. U svim mjestima Hercegovine kojase nalaze pod okupacijomnemanikakvogislamskogivotapa, niuzapadnom dijelu Mostara, glavnom imjestu Hercegovine. zlotvorisunaod njihokupiranimsruiliskoro sveislamske bogomolje- damije,i svetojenosiloislamskoobiljejepa iStari most, djelo tursko-osmanske arhitekture kod nas i ire. vjerujemo da Allahovadelleanuhu kazna sve zlikovce i sve sadanje i ranije ruitelje naih damija, ako ne na ovom, ono, sigurno, nasvijetupred Vrhovnimi jedinimpravednim Sudijom. U svim mjestima june Hercegovine ivjeli su muslimani uprolih pet iusvakomostavilitragovesvojekulture.Otojvelikojiveoma vrijednoj batini detaljnije se uovoj knjizi govoriti. Muslimanska batina MostaraiHercegovine jeiobjavljenauposebnim knjigama.11 Autor l) Hivzija Spomenici kulture turskog dobau Mostaru,Sarajevo,1980; Muslimanskabatina u Hercegovini,Sarajevo,1990. godine. 9 v OPSTINA MOSTAR BLAGAJl OKOLINA BLAGAJ Blagajjebio glavnigrad Humske zemljeiliHuma,oblastikojase od polovine 15. nazivaHercegovinom.je u14. na vrletnimhridinamavisokoiznadizvoraBune,gdjemuseruevinei danas vide. ll Ovajjegrad igrao vanu uloguu14.i 15. i bio uto doba ne samo glavni grad kneevine nego i cijele nutarnje zemlje.U njemu je bila rezidencijahumske gospode Sandalja i sinovca mu i nasljednika Stjepana hercegasvetogSave.Zaborbikojesu1452. godine vodene izmedu hercega Stjepana i njegovih sinova, Blagaj je zauzeo Vladislav Poto jehumski velika Stjepanuzeo titulu hercega,HUMjenazivaniHercegovazemlja(sredina15.od je nastao naziv Hercegovina. 2)Grad je u narodnu poznat pod imenom "Stjepan-Grad" ili a tajnaziv je dobio po hercegu Stjepanu koji je njime najdue vladao. Narodna predaja je nekoliko legendi oovom gradu,kojesupribiljeeneuliteraturiY U naojhistorigrafijipostojinekoliko radova kojiobraduju prolost ovog gradado dolaska Turaka unae zemlje.4lTurski periodjeslaboisamo fragmentarno jer koji supisalioBlagajunisubilidostupniizvorinaturskomjeziku.Abez podatakaizovihizvoranemoesetemeljito iopisatiprolost nijednog mjestauBosnii Hercegovinizavrijemeturske vladavine. U ovom radu prezentiramo niz historijskih podataka iz prolosti Blagaja zaturskevladavine.Radsmo podijelilina poglavlja: l.Teritorijalnarasprostranjenost blagajskog kadiluka, 2.Organi suda i uprave, 3.Stanovnitvoiporodice, 4.Privredniivoti 5.GradKao glavni izvori pri ovom radu sluili su nam sidili (registri) blagajskogsuda(SBS): 13 Broj288,fragmentiiz1700.do 1791.godine, Broj297,fragmentiiz1698.do1779.godine,5) BrojATXXI/l 025,fragmentiiz1728,do1732, 6) Broj25,fragmentiiz1756.do 1827.godine, Broj55,fragmentiiz1796.do1809.godine, Broj56,fragmentiiz1768.do1787.godine, Broj57,fragmentiiz1702.do1798.godine, Broj58,fragmentiiz1765.do1835.godine, Broj59,fragmentiiz1712.do1827.godine, Broj60,fragmentiiz1728.do 1788.godine, Broj61,fragmentiiz1811.do 1814.godine.7) Navedeni izvori pruaju obilje raznovrsnih podataka iz prolosti Blagaja uperiodu od 1698.do1835.godine.Ovdjejekoritenaidrugaizvorna grada iliteraturakojajebiladostupna,akojajeufusnotamanavedena. Teritorijalna rasprostranjenost blagajskog kadiluka TurcisuzauzeliBlagaj1466.godine.8)Onisuodmahunjsmjestili posaduauPodgrade,kojejedotadabilonenaseljena,dovelisvoje organevlasti,meduprvimakadiju.Blagajskikadilukjeu obuhvatao orgoman teritorijkoji se protezao izmedu Drine i Tare s jedne i Neretvesdruge strane.U sklopu ovog kadiluka bilajejedno vrijemei nahijaDrenica,kojasenalazilanazapadnojobaliNeretve.Blagajje kratko vrijeme,oko 1470. godine, bio i sjedite istoimenog vilajeta koji se teritorijalnopotpuno poklapao sblagajskim kadilukom.9) Osnivanjem drugih kadilukanaHercegovine u16.uprvojpolovini17. postepenosesuavaoteritorijblagajskog kadiluka.Iznajstarijeg registrablagajskog suda saznajemo da je1698.godine ovajkadiluk obuhvatao mjesta:demat Dabrica i sela: Hodovo, Trijebanj, Rotimlju, Hotanj, Lokve, eva Njive,BivoljeBrdo,Pijeske,Orman, sKokorinom, Hodbinu, Gnojnice, Kokorinu,Kruanj,Kamenu, Jasenu, Banj Dol, Donje Gornje Malo Polje,Dol,Kosor i mahale Blagaja.Nekad su uspisku sela blagajskog kadiluka spominjuiGornjei DonjeSuhaje,kojesestalnonavodepodimenom"Kuruzir"i"Kuru bala".10) Do1782.godineujesjedionaibblagajskogkadije.Na prijedlog kapetana Smaila osnovan je 1782. godine 14 kadiluk. On je bio ustrojen tako da je iz mostarskog i blagajskog kadiluka izdvojeno 31selo i pripojena Od ove godine blagajski kadiluk jeobuhvatao mjesta:BanjDol,Kokorinu,Kruanj,Malo Polje,Kosor,Gnojnice,Kamenu,DonjeGornje Jasenu,Hodbinu,Orah,Rotimlju,Dabricu, iKosor.Ovakvu podjeluiadministrativno-teritorijalnegranice,blagajskikadilukjeimao svedo 1851.godine,kada ga jeukinuo Omer paaLatas.ll) Blagajjezavrijemeturskevladavinebiopodijeljennapetmahala: Carska(hassa)ilimahaladamije(mehalle-icami)iliVaro,Hasanagina ili Donja(zir)Dol,Bunskoi nalijevojobaliBune.Kaomahale Blagajastalnosespominju iKosor. (kal'a),kojajeod Blagajaudaljenaokopolasatadobroginapornog hoda,u izvorimase stalno spominje kao zasebnateritorijalnajedinica. Ovdje donosimo spisak lokaliteta sBlagaja, na temelju kojeg se moe dajeovomjestoranijeimalomnogoviestambenih zgradaibilo naseljeno.To narodnopredanjeibrojne kojese jovidepo svimmahalamaBlagaja. Spisakjeuzetizgruntovniceidonosimogaonimredomkakojetamo upisan:Tahirovina,Kardaevina,Meminovac,Tarine,Hondua, Behmenovina, Hadailua, Aganovina, Beovina,Pandurovina, Painovac, Islamovac,Mutapua,unovina,Kokalinovac, ehovina,Hamzalua,Ramua,Topuzovina,Fajina ograda, Begovina, Sandakovina, etica, Dizdarevac i Uovimnazivimalokaliteta se spomennekim izurnrlimblagajskim porodicama,ai kulturama koje su nekad gajene uBlagaju. Organisuda i uprave Sudskuvlastna blagajskogkadilukazavrijemeturske vladavinevriojekadijailinjegovzamjenik(naib).Onjerjeavaosve sporove koji su nastajali stanovnicima i u djelo provodio sve naredbe kojesudolazileodcentralnevladeuIstambuluirezidencijabosanskih valijai sandak-begova.Kaoslubenicisudailinjegovi savjetodavni i izvrni organi spominju se jo pisar (katib),sudski glasnik(muhzir,muzur),mubair,ajan,vojvoda,zapovijednikmjestai podvornik (ha dim). Sud je,postarihBlagajaca,radio u kojase * lanite 15 nalazi uz desnu obalu Bune,oko 600 metara nizvodno od njenog izvora. Iznekoliko bujrultija bosanskih valijasaznajemo da se za zgradu ukojoj jesudradio iztaksita,naimekirijeiopravke,godinjepoSO groa.Izovogdoprinosa,kojijeprikupljanna blagajskog kadiluka, su sviisluenicisuda. PrvipoznatikadijaBlagajabiojenekiUmran,kojisespominjena ovom poloaju 1469.godine.U periodu od 1698.do 1835.godine kadije inaibiBlagajabilisuMustafa1698.,Hasan1698.,Selim1701., HadiMehmed,MevlanaMustafai Abdulah1729.,Mustafa1734.,Sejjid Sadudin1756.,Mehmed1757.,Zulfikar1759.,HadiIbrahimiOsman Vehbi1760.,Sulejman i Mehmed1762.,Salih sin Murteziniz Ljubinja,Mehmed ef.,sin Hadi Abdulahov i Tiro Ismail1763.,Mehmed 1764., Ibrahim, Hadi Alija i Mahmud ef. iz Gacka 1765., Abdulah i Osman Vehbi 1766., Abdulah Saraji, Mustafa iz Jajca, Abdulah iz Taslide (Pljevalja), Omer,HuseinsinAhmedoviOsman1767.,Husein1768.,FehimAlija 1769.-1775.,Ahmed Halifa1771.,Salih,sin Huseinov,HafizHasan Alija, Hafiz Husein i Mehmed ef.1772.,Zulfikar 1773., Halid 1774., Sejid Osman 1775., Halil1778., Dafer 1779., Husein 1782., Salih 1787., Ibrahim Edhem iAhmedMuharemi1789.,SulejmanRudi1791.,SejidMustafa 1791., Mustafa Edib, sin Ibrahimov, poznat pod imenom 11Mali111794.do 1796.,Salih Zuhdi i Mahmud1797.,Mustafa1800. do 1804.,Sejid Ismail1801., Ismail Sabri i Feraizi Sulejman 1805, Mustafa LutfiiMehmedSeid1812.,Mustafa1813.,Hasan ]usni iSejidSulejman 1817.,EdhemiEbu1820.,IbriHalil1822.,Husein efki1824.,VehbiSalih1825.,MehmedSeidiMehmedReid1835. godine.12) Pored sudske uBlagaju su za vrijeme turske vladavine postojali i neki organi vojno-upravne vlasti. Blagaj je imao serdara, vojvodu, zapovjednika mjesta (babug),(ehir i ajana,ali se ne zna kada su ove ustanove prvi put ovdje osnovane. Serdarajepostavljaoagabosanskihserturnadija(turnad bal),anekad i kajmekam bosanskog valije.On jebio zapovjednik svih rodova koji su sluilina njegovom regionu. Dalje mu je dunost bilada popisujeostavineiza vojnih licakojaumru aizasebe ne ostave nasljednike,da tuimovinuprodaje u 11carskoj

na javnojlicitacijii novac predaje dravnojblagajni. U drugojpolovini 18.i prvojpolovini 19. serdari Blagaja bili su Hadi Hasan-aga 1770.,1775.i 1776., Arslan-spahija Balta, sin Abdi-spahije 1774.,Hasan,alemdar,1780.,Emin-aga 1792.,1794.i 1798., Dafer 1800., Arslan-aga1800. i 1802.,Emin Osman-aga 1805., Mehmed-16 aga1812.iIbir,sinIbrahimagin1821.godine.13l Nekad je isto lice vrilo dunost serdara za Mostar i Blagaj. Kao serdari MostaraiBlagajaspominjuseAbdulah-aga,1749.,Omer-aga 1769.i1770.,Numan-aga1772.,Muharem-aga,1773., Osman-aga1774.,Husein 1775.i Salih1802.godine.14J Blagaj je imao svog vojvodu, kojeg je postavljao bosanski valija,nekad valijailimuteselim.KadjeHercegovinaizdvojenaiz bosanskoguzasebansandak,vojvodesubililjudi sandaka ivrilineposrednuupravuupojedinim nahijama.15J Izjedne bujrultije valijeRustem-paeod 1.dumada II1141.(1728.)godinesaznajemodaje"poodnazadmnogogodina ustaljenom postavionekogHasan-aguzavojvoduBlagajai Mostara.Njegova je dunost bila da se brine o izvravaju erijatskih presuda i da od stanovnika prikuplja sve prihode i poreze (mahsulat ve riisumat) za valiju.16J Kao vojvode Blagaja spominju se Arslan, sin Ibrahimov 1728.-1731.,Mahmud-aga1766.i Mehmed-aga1779.godine.m AjanMehmed-agadero(Eder),sinHasan-agin,spominjese1698. godinekaozapovjednik(babug)Blagaja.Onje,posvojojprilici,bio organ policije i vodio brigu oredu i bezbjednosti nablagajskog kadiluka. Dalje je bio izvrni organ suda i pomagao kadiji kod mobilizacije vojske,prikupljanja hrane za vojsku,opravke i drugog.On se jo brinuo oopasnih iod hajduka ugroenih mjestai klanaca.18J Akone od ranije,aono od 19. Blagajje imao i svog BosanskikajmekamSulejman-paapostavioje1219. (1804.)godineDafer-bega,kojegjeprethodnonarodizabrao,za (ehir kethuda) Blagaja.Njemu je stavljeno udunost da radiuupravimjestaidapomaeurjeavanjusvihvanihpitanjai problema. 19) Blagajjeimaoisvojeajane,kojesu sebebiraliugledniji mjetani.Onisuihpredstavljalipred organima vlastiibilisavjetodavni organi kadije.se uregistrima spominju kao svjedoci prilikom raznih sudskihparnicai ugovora. KaoajaniBlagajaspominjuse:Mehmed-agadero,sinHasan-agin 1698.,Mahmud-aga1766.-1781.,HadiMustafa-aga1785.-1798.,Ali-aga 1800.,Arslan-baa1800.,Ali-agaVoljevica1802.,Dafer-aga 1806.-1807.,Hasan-aga1815.,Dervi-aga izMostara1819.-1822.i Salih-aga1825.godine.20J Izjednog arzablagajskogkadijeod 27.rebijaI1215.(1800.)godine 17 saznajemo da su hajduci ubili blagajskog ajana Ali-agu sahat hodaudaljenoodBlagaja.Tadajebosanskivalijanaredioblagajskom kadiji i drugim organima vlasti da ubojicu bezuvjetno uhvate i dovedu ga nabosanskidivan.21l Bujrultijombosanskog valijeMehmed Husrev-paeod 25.zulkadeta 1221.(1807.) godine svrgnut je s ajanskog poloaja ajan Dafer-aga,zato tonijeimaolijepodnossnarodom.22)Ajanesupostavljalibosanske valije,itonaprijedloguglednih jednogmjesta.Iucarskim naredbama davana suuputstvauvezispostavljanjemajana. Pored naprijed navedenih slubenika u Blagaju se spominju jo povjerenik dravne blagajne(beytulmal ernini),prihoda i poreza (muhasil), konja(muhasilikamur), hrane(zehairi muhasil)idrugi.Svakoselo imalo jesvog starjeinu(koy basilar1).23) Na kraju ovog poglavlja treba jo istaknuti da je Blagajimao i muftiju, pravnika kojije izdavao fetve(dedznije).Nezna se kad jeova ustanova ovdjeosnovana,anikada jeprestalada radi. MostarskimuftijaHasanef.spominjese1698.godinekaokadijai muftijaBlagaja. 24)NekiAlief.biojeblagajskimuftijaod1729.do1732. godine.25)U godinama1776.do1779.spominje se muftijauBlagaju,ali mu se ime ne navodi.26)Blagajski kadija Fehim Alija izdao je1774. godine ejh-Mustafidozvoludamoe izdavati fetve(deciznije).m Alief. sin ejh-Huseinov,aovajsin Omerov,bio je muftija u Blagajuoko 1820.godine.Od njega su nam se dvarukopisa iz islamskog prava kojejenapisao1818.i1821.godine.28) BlagajskimuftijaAlief.,kojijeumro1211.(1796.)godine,bioje sahranjenumalomcarinskomharemuuMostaru.Kadjeovajharem ekshumiran 1965. godine, kosti su mu prenesene unovootvoreno groblje uaniani udvorite muzeja Hercegovine,gdje se i sadanalaze. 29) UBlagajujeejhFevzija,kojijekasnijeiviouMostaruido smrtipredavaoMesneviju,filozofsko djeloislamskogfilozofa DelaludinaRumije.Onjebioiranistainapisaojedogmatsko-filozofsku raspravu Bulbulistan, koju je podijelio u est perivoja. Sudjelovao je1737.godineubojupod BanjomLukomitomprilikomsastaviodva kronogramaopobjedi.Umrojeoko1160.(1747.)godine.30) 18 Stanovnitvo i porodice Turci su izvrili prvi slubeni detaljni popis Hercegovine koncem 1477. godine, i te podatke unijeli uPopisni defter (Tapu tahrir defteri).U ovom popisusenespominjebroj uBlagaju,kojijeuonodobabio sjedite kadiluka,dok je uPogradu "seluBlagaj"upisano samo nekoliko Ovo je prvi i najstariji izvor koji nam prua aproksimativne podatke o broju uBlagaju uprvim danima njegovog razvitka poslije pada pod turskuvlast.NatemeljuovogmoesepretpostavitidajeBlagaj1477. godine imao,otprilike est ilioko 30stanovnika. Sve do polovine 17. mi u izvorima ne nalazimo nikakvaspomenaobrojustanovnikauBlagaju.Premajednomopisu bosanskog sandaka Blagajje u17. imao 170 koje su mogle stavitipodoruje300ljudi.32> Evlija navodidaje1664.godine bilo uBlagaju450Godine 1737.izvrena je u blagajske mahale: Carskoj,Hasan-aginoj,DoluiBuskom.Tomprilikomjeovdjeupisano 136 punodobnih i za rat sposobnih mukaraca, od kojih su 14 bili Na temelju ovog podatka moe se da je Blagaj (bez imao 1737. godine oko 130 ili oko 650 stanovnika. Prvi stanovnici Blagaja bili su,neosporno, Kako je i do kada uovom mjestutekao procesislamizacije,nakon to su ga Turcizauzeli, nijepoznato.UsusjednomMostaruprocesislamizacijejetekaosvedo polovine 18.pa sigurno biti istii sa Blagajem i njegovom okolinom. 35> Natemeljunaprijedspomenutihregistaramoeseutvrditi dajemuslimanskielemenatuperioduod 1698.do1835.godine apsolutnu stanovnitvaovog kraja. Registrinam daljepruajuobiljepodatakaoblagajskimporodicama koje su ovdje ivjele u 18. i prvoj polovini 19. Postoji iva tradicija dasunekihblagajskihporodicaimigriraliuBlagajiz i Likekada su ovezemljeTurcidefinitivnonapustili.Zaneke porodice se zna da su doselile iz sela blagajske, nevesinjske i hercegnovske nahije.Ovo sveposebno iznijetikada budemo nabrajalipojedine porodice. Ovdje donosimo abecednim redom spisak blagaj skih porodica za koje se uregistrima navodi da iz Blagaja.Kod svake porodice navelismoimenajstarijegpoznatogigodinukadaseprviput spominje: 19 Jusuf1730., Mehmed1754., Salihef.1826., Hasan1732.,ArslanSalih-baa1765.,Akraba Hasan1784.godine.36l Ishak1766.,BaltaArslan1698.,Husein1775.,Began 1732.,BehmenAhmed1732.,BejaHusein1786., Hasan1731., Omer,spahija,1765.,BeoHuseinef. 1698.,BubaloAli-baa1766.,BuljkoIbrahim1732., Hasan-baa1765.godine.37l Ibrahim 1811., spahija,1754., Osman, spahija,1767.,Salih173P8l Mehmed 1810., Kemal, spahija,1791., Abdulah- 1764., Nikola 1810., Salih 1731., Omer, spahija, 1767.,Mehmed1792.,Ibrahim-baa1731.godine.39l Mehmed1731.,Salih-hoda1789., Ali-beg1698., Ibrahim-beg1798., Mehmed-aga1810. godine.40l DinoOmer 1701.godine.41l Hasan 1790., Husein 1731., Ibrahim 1701. godine.42l Eju bSalih1732., Mehmed 1768.god. 43l Hasan1787., Husein1767.godine.44l GabelaMehmed 1813.godine.45l Mahmud-aga1783.,HidoMehmed1805.,Hondo Hadija1729.godine.46l Abdulmumin1732.godine. 47l Mehmed1698.,KajanAhmed1825.,Salih1775.,Kara Ahmed 1731., Hasan 1766., Karabeg Husein-ag 1781., Sulejman-baa 1800.,Hasan, spahija,1785., Kiko Mustafa-baa 1790.,Omer 1775,Hasan-aga 1767.,Redep 1767.,Zulfikar 1766.,Kreso Zejnil1825., Ali-baa1766., KrpoMustafa-beg1787.,KuduzAbduzahir1754.,KukoSalih1780., KumparaMehmed1732.,KurtSalih-baa1767.godine.48l Ahmed1732.,Mahmud,spahija,1701.,LehoHasan-beg 1698, Dervi-baa1698.godine.49l Salih1788., 1767.,M Ahmed,spahija, 1825., Osman-baa1775.,Mustafa,spahija 1785, Salih 1809., Mrmo Mehmed 1784.,Mustafa 1823. godine.50l NovoAli,spahija,1765.godine.51l 20 ObadIbrahim1731.godine.52l PandurSalih1827.,PaoAhmed1699.,PehlivanMehmed1770., Mehmed1767.,Pendo Ibrahim732.,Polo Ahmed1765.,godine.53l Mustafa1731., Mehmed1732., Ahmed 1731.godine.54l Timtir1772.,SirbubaloMehmed1731.,SkejoAhmed1767. godine.m eloMehmed1825.,emrd(nekad irmerd=hrabar kaolav)Ahmed 1698.,ito spahija,1701.godine.56l Taslaman Mehmed1766.,Tauan Mustafa-baa1785.,Mustafa 1773.,TiroAhmed-baa1776.,TokliSalih1732.,TopuzSalman1786., Sulejman 1775., Trebinjac Husein 1784., Hasan 1766, TiroIbrahim,spahija,1732.godine.57l UnukSalih1729.,Dervigodine.58l Veraga Hasan 1773., Velija 1634., Voljevica Ali-aga 1800., Husein1770.,VukSalih-baa1770.godine.59l Zahir Alija1800,Osman1780.,Ibrahim1731., Husein-baa 1765.,Mustafa1779.godine. Hasanef.1774.,deroMehmed-aga1698.,eticaMehmed 1766.godine.60l Privredni ivot OprivrednomivotuBlagajauprvimgodinamanjegovograzvitka poslije pada pod Turke mi u izvorima ne nalazimo nikakvih podataka.Tek od 17.otkada imamo registre blagajskog suda,moemo pratiti privrednirazvitak ovog mjesta i pruiti viepodataka oekonomskoj strukturi i snazi njegovoj. jedajepodizanjesakralnihidrugihspomenikaovdjeseformiralanaselje.Izgradnjaovihspomenikadiktiralaje izgradnjukoristonosnihobjekata mlinicaidr.),jer su senataj aidavanjemnovacanakamate, sredstvaza uzdravanjezadubina.Evlija je1664.godinevidiouBlagaju desetak kojisubililocirani ucentru mjestaspram damije.61lU njimasetrgovalo,vodilazanatskaradinosta,bez sumnje,ovdjejeuto doba radilai kojaugostiteljskaradnja. 21 Trgovina Uspomenutimregistrimase nespominjenijedantrgovaciz Blagaja.Dervi,sinMustafa-baeTireiHusein-bae trgovaciz Mostara, su1764.godineu kadasuposlom putovali uStolac.62)Ovo jejedini podatak izregistara ukome se spominju trgovci iz Hercegovine, pa ga zbog toga i donosimo. Ovo nam ujedno govori da su trgovci uranijedoba biliizloeni velikom rizikuiopasnosti. Iz registra se vidi da su se trgovci uranije doba mnogo bavili vercom igonilirazneprehrambeneartikleistokunazatvoreneskele iu neprijateljsku zemlju (darulharb) i tamo ih prodavali po skupljim cijenama, aotudadogonilisolidrugurobu.Uviebujrultijabosanskihvalija je blagajskom kadiji i drugim organima vlasti da konfiskuju svu robutrgovacapekulanataidaihzatvoreu Stalnose da oninaovajprouzrokujunestaicuiposkupljenjeprehrambenih artikalauzemlji,todovodiuteakpoloajrajui sirotinju.63) Ovdjedonosimojedanspisakprehrambenihartikalasacijenamaiz 1698. godine. namirnica izraene su u okama, a cijene u hljeb 10,brano 12,meso 16,maslo 90,med 24,50,soll6, jajel, niesta40,lojza 60,lukcrveni8,biber (dram)40, 8,suho 35,koko20,jogurt8,tovardrva15 Uraznim ispravamasejospominju artiklikojisusluiliubungur,nohut(slanutak,slanigrah),kahva, mlijeko,sir,zelen (sebzevat) i sapun.Izovog spiska vidi se omjer cijenapojedinihartikala (lojje,naprimjer,skoro putaskupljiodmesa)uglavnevrste namirnica kojesuprijegotovo200godina sluine uOvdjedonosimojedanspisakostavinesacijenamaiz1731.godine: 40000,l600,(rublje)l800,pojas(kuak)1200, saruk 80,kauk (kapa od vune) 240,kalpak (vrstaubare od krzna)300, (bijelakapaod valjanevune)l440,700,jastuk330, 240,duekl400,jorgan530,iibrik600,dolama3000,srebreni sahat3000,anterija360,crvenibinjiod2000,puka 3 000 i mreal200 Izovog spiska vidi se da su tekstilna roba i predmeti bili,uodnosu na prehrambene artikle,veoma skupi. 22 Ugostiteljstvo Na ovog dijelaHercegovineranijesu se proizvodile velike vinairakije.Izregistrasaznajemodasusealkoholnaprodavalapomehanamaiprivatnim idasuzbogtoga izbijalineredi, i U Blagaju su ranije radile tri vrste ugostiteljskih radnji: kafane, mehane ibuzadinice.U njima se iprodavalo vino,rakija,medovina(rnai 'sel), kafa i boza. Evlija navodi da je u Blagaju, u vrijeme njegovog prolaska,bio na glasukiselipekmez, tzv."nardenk"i slatko vino od ipaka (muselles).66l U est bujrultija bosanskih valija iz1698. do 1731. godine je blagajskomkadijidasmubairomdobroispitakopomehanamai privatnim prodajevinoirakiju"majkusvihzala",idaihsve egzemplarno kazne. Dalje im je da porue sve mehane u mjestu iporazbijajusve unjima. 67l Teskerom bosanskogvalije Osman-pae od ll. zulhideta 1143. (1731.) godine jekadijamaBlagaja,NevesinjaiStocadazabrane odravanje derneka na Vidovdan i Petrovdan, jer se u te dane svijet mnogo skupljai opija,to i Zanatstvo UBlagajusuranije,premaprilikamaipotrebama,njegovanerazne vrste zanata.Zanatlije su uregistrima spominju kao zajmoprimci,jamci i svjedoci.Donosimo ih ovdje hronolokim redom: a) berberi Ibrahim 1699., Timur Abdulah 1729., Mustafa 1770., Alijaiz 1772.- 1792.,Husein-baa1781.,Salih1784., Vejs-baa1794.,Ibrahim,sinAlijiniz 1797.,Mehmed1811.i Mustafa1814.godine.69l; b) mlinari:aban1699.godine/0J e)terzije Ibrahim i Alija1700;7n d) (sedlari):Hadi Husein 1729.,Mustafa-baa1790.godine;72J e) (haddad):aban1731.,Ahmed1732;73) f)papudije:Ibrahim1731. godine;74l 23 g)kasa pi(mesari):Zuko1768; 75) h)tabaci koa):Mustafa1770,Salih1772.,Zulfikar-baa 1809.godine;76) i)kalajdije:Osman-baa1770.,Salih-baa1775.iBoko1782. godine; m j)bojadije:Ali-baa1770.godine;78) pekari: 1773.godine;79) Na blagajskogkadilukaranijejeradilomnogo(majstora za zidanje i popravljanje i mostova), duvardija (zidara), nedaramajstora)i (klesara),isvisubiliveoma vjeti u svojim zanatima. U vie od 20 bujrultija koje su u vremenu od1698.do1810.godinenaredivanojeblagajskimkadijamaidrugim organima vlasti da iz kadiluka odrede i upute po 20 (nekad 15) (nekad nedara ili duvardija), koji u vremenu od do Mitrovdana raditi na izgradnji iliopravci uMostaru,Stocu,Trebinju,Livnu,Sarajevu,StarojOstrovici,Petrovcu, i Gradiki. so) Ovdje donosimo spisak nedara iz blagajskih kadiluka koji su odredeni dau1708.godiniradenaopravciduvanjske MarkoizDola, starjeinamajstora,TodorizMalogPolja,SlavnoizBlagaja,Redepiz Hodbine, Ahmedi Lazar izGubavice, Jovan i Antaris iz Kamene, iz Krunja, Salihiz eva-Njiva, Zulflkar iz Dabrice, aban izBivoljaBrda,aban izDrako izPijesaka i Mehmed iz

NarijeciBuni uBlagajuradilojeod davnina vie mlinicakojesuse nalazileuprivatnom vlasnitvui vlasnitvupojedinihvakufa.Mostarski legator Mehmed-beg Karadozpodigao jeovdje prije1570.godine jednu zgradu u kojojje bilo montirano 8 vitlova za mljevenje ita i dvije stupe i dva badnja za valjanje sukna.82)Dervi-paai Hadi Ahmed-aga iz Mostara sagradili su ovdje po jednu mlinicu, prvi prije 1600, a drugi prije 1652. godine, i zavjetali ih za uzdravanje svojih zadubina.83) Grad Nakon zauzimanja Blagaja 1466.godine Turci su odmah unjsmjestili svojuposadusdizdaromnaEvlijakojijekrozBlagaj proputovao1664.godine,kaedajetotvrdgradkojileinavrletnoj crvenojliticikojasediedoplavihoblaka.Gradjeopasan bedemimasmnogopukarnica.Ugradusenalazedvijevelikekule, 24 Blagajskat v r a v a Stariu.5ehitluci Blagaju pet (kale),petnaestakpraznihdvije tamnica, maladamijaiodzapadanaulazueljeznavrata.84) Ovajjegradzavrijemeturskeupravevieputapopravljani alinikad nijeproirivan.Carskomnaredbomod25.evala 1110.(1699.)godine je600groazaopravkuvelikekuleu gradu kojaje ruevna,i da se popiu majstori(negar) iklesari koji raditinaopravcikule.Daljeje daseublizini spaletri (furun)idasesaopravkomkule narednegodine.s;) Bujrultijombosanskogvalijeodl.muharema1111.(1699.)godine je blagajskom kadiji i drugim organima vlasti da odrede klesare iradnike (irgate)da oprave velikukulusa zapadne strane,koja je ruevna.Dalje je da se na konjima pretjera u iz Hodbine,i ako ne bude dovoljno da se jo spali. 86) U ovom gradujeneto popravljena i1728.godine.Tosaznajemo iz bujrultije bosanskog valije od l.dumada II1141.(1728.) godine,kojom blagajskom kadiji da preda Hadi-Sulejmanu, dizdaru spomenute ostatak materijala: drvenu ieksere, kojijepreostao,nakon opravkeIz jednog arza blagajskog kadije saznajemo da je ovu pogodio jak zemljotres uz ramazan 1242.(1827.) godine. Tom prilikom srueno je u gradu velika kula na strani, vanjski zid zatvora (zindan), straarska (karokalhane), mustahfiza,krovdravnogitnog skladita(beglukambar)inekinutarnjiivanjskizidovi.Izistogizvora saznajemo da je prije nekoliko godina (oko 1821.) grom pukao u skladite municije(debhane) irazruio ga.88) Bosanski valija svojom bujrultijom od ll. evala 1242.(1827.)godine naredio je blagajskom kadiji da komisija,sastavljena od tri detaljno pregleda ta je u gradu porueno i da napravi trokova opravke i dostavi ga.U tokunaredne 1828.godine bosanski valijaje jo dvaputaovotraioiurgirao.89)Aliuovomgradunijenikadnitavie opravljano,i on jenaputen1835.godine. Uovomgradu,kojizavrijemeturskeupravenijeimaonikakve strategijske vanosti, Turci su drali posadu sve do 1835. godine.90) Posada jesakomandnim kadromivjerskimslubenicimastalnobrojilaoko55 ljudi.Mnogiod njih ugradu nisu stanovali nego unjegovom ili bliojokolini.Godine1700.uovom gradujebilo 75vojnika(nefer)za kojese navodi da ih stanuje van grada.91) Godine 1520. posada ove sastojala se od lica: ]akub-aga,dizdar,Alija,sinJakubov,serbuk(bulukbaa),Mahmud, 27 MahmudFakih,imam,i52mustahfiza.Svisubilitimarlijeiuivalisu timareuselimablagajskeinevesinjskenahije.Dizdarev timariznosio je 5189.,njegovogzamjenika l700,imamal670,amustahfiza po700il400Vrijednosttimaracjelokupneposadeblagajskog gradaiznosilaje1520.godine67485. Uregistrimablagajskog suda upisanojeviedekreta(berati)kojima se dodjeljuju timari mustahfizima blagaj skog grada. Iz tih dekreta saznajemo da su mustahfizi i komandna osoblje ovog grada uivali timareu mjestima: Gnojnice,Podveleje,Kruanj,Suhaje, BivoljeBrdo,DonjiZijemljiijo unekim selimablagajskeinevesinjske nahijekojase ne mogu ubicirati.93l Miu izvorimanalazimo spomen dizdarima iz Blagaja:Sinan-beg1505., ]akub-aga1520., Jusuf-aga1605.,Mustafa-aga 1698.,HadiSulejman-aga1728.-1731.,sinmuHusein1731., Osman-aga 1732., Hasan 1759.,Omer-aga 1760., Osman-aga 1763., Hasan-aga1772.,Mehmed-aga1789,1790.i1812.,Jusuf-aga,sinOmer-agin 1825. i Seid 1828. godine. Neki]usufbio je ove 1698., a Husein 1796.godine. Sulejman,sin Mustafin,spominje se 1698.godine kao pisar uovom gradu.94l Godine1782.izvrenajeinspekcijauovom gradui tomprilikom su ovdje municijeihrane:lvelikitop,tritopa rashodovana,9 ahi-prangija,193 kumbare,lbukarije od eljeza,84 oke olova (kurun), 738 oka crnog baruta u sanducima i 14 kila (kila je iznosila uBosniiHercegovini66oka)prosa(erzen).95lGodine1757.uovom gradu je bilo uskladiteno 400 kila prosa.96lPrilikom jednog popisa koji je izvren1799.godineovdjeje13kumbara,4okeolovai372 oke crnog baruta.97J Bujrultijombosanskogvalijeod23.zulkadeta1217.(1803.)godine jeblagajskom kadijii dizdaruda zbog oskudicehrane,kojaje uspomenutojgodinivladalaucijelombosanskomajaletu,podijeli siromanimstanovnicimaBlagajaiokoline200kilaprosaizambarau gradu.Daljeimje dadostavepotvrdeoizdatojhraniida prilikom novog rodatonamire.98l Poslije1835.godine prenesen je iz blagajskog grada umostarski grad jedantopsanatpisom:"MaksimilijanII,carzauvijekizabrani, nadvojvoda Austrije,kraljUgarske, vojvoda Burgundije1564."Ne zna se gdje su i kada su Turci ovajtop zarobili.On jenestao 1878. godine kadasuaustrougarsketrupeokupirale Mostar.99l Izovoggradasu vojnicidaprueposadi drugog grada.Bujrultijombosanskog valije od 7.zulkadeta 1109.(1698.) 28 godine jeblagajskomkadijiidizdarudapodkomandom dereuputeizblagajskoggrada30neferauOnisuduni dok ne vojska izBosne.1001 Bosanski valijajesvojom bujrultijomod13safera1110.(1698.)godinenaredioblagajskomkadiji da iz grada uputi polovinu mustahfiza uordijubosanskog ajaletai da ih snabdij ehranomzatrimjeseca. 1011 Nekadsuizgradova vojnicidapruevojscikoja jeratovalavangranicaondanjegbosanskogpaaluka.Bujrultijom bosanskogvalijeodl.zulkadeta1192.0778.)godine je kadijama kadiluka sandaka da pod komandom Mehmed-bega izBlagajauputevojskuuRusiju,kojatrebamuhafizuOdakova(Ozi)JerenMehmed-pai.102l Prije smo istaknuli da su posade blagajske bili timarlije idasu,zavrenjeovedunosti,uivalitimareuselimablagajskei nevesinjskenahije.Sama opravljanajeiizdravanaizsredstava koja su proporcionalno davali:drava (mirija),posade (odbijano im od plata) i stanovnici kadiluka na se nalazi.1031 Grad se snabdijevao municijom preko Dubrovnika i Soluna (Selanik). U vie bujrultija bosanskih valija je blagajskom kadiji da poalje konjena skeluuDubrovnik,odakle trebada pretjeraju topovske metke (juvarlak) i drugu ratnu spremu u bosansku ordiju. Iz istihizvora saznajemo dase barut uvozioizSoluna. 1041 U ovaj grad zatvarani su odmetnici i razni prestupnici i kritelji javnog reda.Neki VukanizStoca doveden je polovinom 1202.(1788.) godine u ovajgradiiznepoznatihrazlogazatvoren.Na27.redepaspomenute godinena sud sudoli stanovniciStoca:Osman-baaHalil-baa,sinHadi Mustafin,Stania,sin Jovanov i sin Ilijin.Oni su zaspomenutog Vukana iobavezali se da na sud kad god budu pozvani.1051 U nekoliko bujrultija bosanskih valija jeblagajskomkadijiidrugimorganimavlastidau zatvoresve onekojiometajuprikupljanjehraneikojigonestokuinamirniceu neprijateljskuzemljui tamoprodajupo skupljojcijeni.1061 slubeniciZemaljskog muzeja uSarajevu i muzeja "Hercegovine" u Mostaru izvrili su zadnjih godina iskopavanja iispitivanjanaovomgradu.Odamijiugraduinjenimslubenicima kasnije. 29 KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENICI Po brojuiarhitektonskojvrijednostikulturno-historijskihspomenika Blagajstojiispredmnogih,danas,mjestaBosneiHercegovine. Do1841.godineovdjeje sedam damija,tekija,turbe,dva mekteba,medresa,kupatilo(hamam),dvahana,trimusafrrhaneidva kamenamostaprekorijekeBune.Evlija navodidajeBlagaj 1664.godineimaojodesetak i450tvrdozidanihikamenim pokrivenih

Sakralni spomenici Zauzimanjem Blagaja 1466.godine i svoje vlasti uovom dijelu Hercegovine Turci su odmah ovdje podizati razne spomenike, kojimaprvedamije.Damijesunajprijepodizaneuosvojenim zatimnamjestimagdjejebiloformiranonaselje.Krajoko damijanazivanjepo njihovim Damija na gradu Ovo je bila prva i najstarija islamska bogomolja u Blagaju, a vjerovatno iucijelojHercegovini. je,posvojprilici,odmahpopadu gradauturskeruke,jersutopotrebeiziskivale.Tojebila damija i sluila je za bogomolju posade koje su ovdje sluili. Damijajebilalociranadesetakmetaralijevoodglavnogulazau Tojebilaniska bezmunareisaosnovicom8,30x 5,30 metara. jeod lomljenog kamena vezanog a bila je pokrivena Videjojsejo zidauvisinijedan metar imali mihrab bez dekoracija. Neki MahmudFakih bio je 1520. godine imam ove damije. Za vrenje ovedunostiuivaojetimarodl670 useluBiograd,unahiji Nevesinje.108>Mehmed,sinSalihov,bioje1698.godinemujezinove damije, a drugi Mehmed 1732. godine.109>Neki Hasan jebio mujezin ove damijedo1763.godineizavrenjeovedunosti uivaotimarod 960 30 uKadjeumro1763.,nadunostisuganaslijedili IbrahimiOsman.Onisupopolakoristilitimaru kojije biovezanzaovuslubu.110> Ovajedamijasluilasvojojnamjenisve do1835.godine,kadaje naputena. Sultan-Sulejmanova (careva) damija OvasedamijanalaziucentruBlagaja,nedalekooddesneobale rijekeBune.Tojeimpozantna svitkom kamenom munarom. Ima rnihrab bez dekoracija, kameni minber, mahftl i 17 na prozora.Bilajepodkupolom,aod1892.godinepokrivenaje osmostreenim krovom pod plehom. m> Iznatpisauklesanogna iznadulaznihvratasaznajemodaje 926.(1520./21.)godinenaimesultanaSulejmanaII Zakonodavca.Deifrovantekstnatpisaglasi: ehun ahicihan bani Ser Sulejmanhan kanuni Dokuz yi.izyirmialtida Bubeyti edup ina 926 Mururizemanilehedme irdi Kildiihuy lutf eyledi Hukumetle Blagajehali Eyledita'rnir bu ma'bedi Bin yi.izoncide Bata'mir hitameirdi. to Carcarevautemeljieljsvijeta PoglavicaSulejmanhanzakonodavac Devet stotinadvadeset i este Ova zgrada je 926 Tokom vremena jedotrajala Iizmilostijepopravljena Blagajcisu uz vlasti Popraviliovu bogomolju Hiljadutristotineidesete(1892.)godine Ovajjepopravakdovren. 31 Iz izvorasaznajemodajeovadamijavtseputa popravljana.Na17.dumadaI1176.(1763.)godinenasud su dolisvi slubeniciovedamije:imam,hatib,mujezin,kajim,muarif isalahani izjavili:"Posljednjihgodinavjetarjeotetiokrovsultan-Sulejmanove damijepaonasadaprokinjava.PotouBlagajunepostojidruga damijaukojojseklanjajudumeibajrami,molimodanamseizda dozvoladaizmijenimokrovnaglavnojkupoli".Bosanskivalija MuhsinzadeMehmed-paasvojombujrultijomod2.dumadaII1176. (1763.)godine izdaojedozvoluda se opravi kupola na damiji.Naovu opravkuutroenojetada154.650.

Ovajedamijatemeljitopopravljenai1892.godine,tosaznajemo iznatpisakojismoprijeizvornoiuprijevoducitirali.Tadajekupola sruenaikrovnapravljenuimitacijikupole.113l Damijainjenislubenicisuseizdravaliizprihodavakufaove damije,prihodakojejedotiraladrava,iizglavarine(dizja)kojaje prikupljanaodCiganaublagajskomkadiluku.Unekolikobujrultija bosanskih valija jedaseiztaksita(doprinosazauzdravanje dvorabosanskog valije)izdvoji25groazapotrebe sultan-Sulejmanove damije uBlagaju. Slubenici ove damije: Husam ef., imam, Ishak Halifa, mujezin, Hasan, muarif, Alija,kajim,i Husein, vaiz,primili su 1704. godine izciganskedizje,na imeplate,75esedi groaY4l Mutevelije vakufa ove damije davali su svijetu,uz kaucijui jamstvo, novacna kredit uz llo/okamata godinje.Devetorica izBlagajai okoline spominjuse1766.godinekaoduniciovogvakufa.Glavnicanjegova iznosilaje1774.godine47361akamate5206

KaoslubeniciovedamijespominjuseHuseinef.Beo, imam1698.,HadiOmeref.,hatib1702.,Hasanef.,imamod1728.-1733., Jusuf ef.,imamdo1766.,SofiMehmedef.,imamod 1766.-1777., ejh Ebu imam od 1781.-1788.,mujezin 1702., Hasan-mujezin1733.,iOsman,vaiz 1729.godine_l16lNeki ejh Hadi Husein bio je do 1797. godine vaiz ove damije i primao jena imeplate30 izciganskedizjekojajeprikupljanaublagajskom kadiluku.Kadjeumro1797.godine,nadunostigajenaslijedioejh Alija.117l Ova je damija upisana u gruntovnom uloku katastarske Blagaj pod brojem 198,katastarska 6/17 i zaprema s dvoritem i haremom uznjuldunumi920m2.TojedanasjedinadamijaBlagajakojase nalaziuspravikojasluinamijenjenojsvrsi. Posljednjihstogodinaimamiihatibiovedamijebilisu 32 Tarihiznad vrata Sultan Sulejmanove damije uBlagaju Tarihnazgadimektebaudvoritu SultanSulejmanovedamije Osmanef. Jusuf ef. Jusuf ef. Ibrahimef. hadi Ibrahim Hido,Alija Huseinef. Ibrahimef. Salih iSalihbeg Svinaprijedspomenutibilisu ujednoimualimiumektebukoddamije. Ismailef.,blagajskikadija,uvakufioje2400 iodrediodase kamataod ovesumetroina paljenjetrikandiljauz ramazanuCarevoj damijiuBlagaju.Do1774.godineovomglavnicomjeupravljao Jusuf spahija iizvravaoodredbulegatorovu,aodovegodine Zulfikar-baa

Hadi Salih Leho, sin Velijudin-agin iz Blagaja, zavjetao je u dumadu II1200.(1786.)godine svoj"poznati"dio utrimlinice na Buni iodredio da mu se svake godine zaduu hatmai pale dvije uCarevoj damiji.ZaupraviteljavakufapostaviojesinaHasan-bega,azanazira sina Muhameda. Odredio je da oni doivotno upravljaju njegovim vakufom, aposlijenjihovesmrti potomci im,skoljenana koljeno.119> Abdulmumin Zaklan, sin Hasanov iz Krunja, je 1790. godine 18groazadamiju.Njegovinasljedniciuvakufilisuovajnovaczasul-tan-SulejmanovudamijuuBlagajuiodredilidasesvakogramazana paleunjojpodvakandilja.Zulfikar-baasespominje1790. godine kao dunikovog vakufa.120> Zulfikar ef. sin Abdulahov,zavjeato je1811.godine umahali Varokod rijekeBune i i vinograd.Odrediojeda poslijenjegovesmrtiu stanujusinovimuMehmediMustafaida upravljaju njegovim vakufom. Oni su duni svake godine kupiti za Carsku damiju uBlagaju po jednu (mukavu) od 3,5oke i mu po tri "Ihlasa"(poglavlje iz Kur'ana)zaduu.Kadizumro svinjegovi potomci, onda stanovnici mahale po erijatskim propisima upravljati vakufom i koristitise njegovimprihodima.121> mesdid u Hunskom Mostarski legator sin Abdurahmanov, sagradio je, pored damijeuMostaruiGabeli,ijedanmesdid(damijubezmunare)u mahaliBunskouBlagaju.Odovogmesdidavidesejosamodijelovi dvajuzidova. Mahala Bunsko nalazi se u dijelu Blagaja,a udaljena jeod centraoko jedan kilometar uzbrditog i napornog hoda. Mesdid jebiona jednojzaravni viepotoka,nekoliko metara lijevoodputakojijedo1903.godinesluiokaojediniprometniput 35 MostaraiNevesinja. podijelovima zidovadaseutvrditidajemesdid odtesanogkamenaidajebiooniska Osnovica mesdidajepravokutniksastranicama10illmetara,pajeprema tomeonzapremaopovrinuodoko110m2.Kakavjebiounutranji njegov nijepoznato,jer ninajstarijiljudiuBlagajune pamte kad nijebioporuen. Neznasekad jeovajmesdid alitojesigurnobilo prije1554.godine,tosaznajemoiz zakladnice,gdjese slubeniciiizvjesnirekvizitizanj.Premaodredbizakladnice mesdid jeuimao slubenike: - imamasa5dirhema plate dnevno, - mujezina sa 3dirhemaplate dnevno, - kajimasa2 dirhemaplatednevno i - slubenika je dunost bila da preko cijelog dana donosi vodu u burilopred mesdidom,sajednim dirhem dnevno. Za potrebe mesdida legator jezavjetao Kur'an,dvoje rahle (vrstaklupeoddrvetakojasemoesklopiti),dvasandukasapo30 duzovaKur'ana,dvajedanodbakraidrugioddrveta,dvije mihrabskeserdadeitespihodl000zrnanapravljenodzelenike (imira) .122) NekiHasanef.bio je1695.godineimam ovedamije.123lNeznase kada jemesdid prestao sluitisvojojsvrsii kadajesruen. Neposrednopredmesdidomvideseidanasostaciruevinajedne stare koja je ovdje podignuta iz sredstava vakufa, alisene zna kojegodine.S obzirom da se voda moraladonositi srijeke Bune,kojajeodavdeudaljenaokojedankilometar,je,posvoj prilici,moralabitipodignutauprvimgodinamanakondovrenja mesdida.Vodaizsluilajekako zaritualno pranje tako isto i za potrebestanovnikakojisu stanovali umahaliBunsko. Hasan-agin mesdid Nepoznategodine,aliprije1664.,sagradiojenekiHasan-agajedan mesdiduDonjoj(zir)mahalikojasepo mesdidaodtada naziva Hasan-aginom mahalom.Mesdid je bio situiran na jednoj zaravni nedalekood desne obaleBuneikamenogmostana njoj.Bioje od lomljenog kamena ipokriven36 Neznasetajelegator zavjetaozanjegovouzdravanje,jer senije zakladnica niti ikakav drugidokumenat kojibi otome govorio. Po Lehama,kojisuunjemuvriliimamskudunost,biojepoznat pod imenom"Lehinadamija". KaoimamiovogmesdidaspominjuseHusam-hoda,sin Hasanov,1698.,Ishakef.1727., 1731.i1732.,Ibrahim ef.1761.do1772.iHasanhalifaoko1780.godine_l24l Ovujedamijuopravio1919.godineHadi Jusuf EficaizMostara, pa jeona od ovegodinebilapoznatapod imenom damija".125l Mesdid je nekoliko godina poslije opravke sluio svojoj namjeni,i poto je opet dotrajao, definitivno je zatvoren 1927. godine kada je umro njegov posljednjiimam hafizSalihef.Leho.DomnarodnogzdravljauMostaru je,usporazumusVakufskimpovjerenstvom,temeljitoadaptiraoovu zgradu 1940. godine, i ona od tada slui za ambulantu.126lZgrada je upisana ugr.ul.k.o.Blagajbroj199,kat.6/72izapremaojepovrinuod 50m2 Hadi-Husein ef.Babe mesdid u Dolu U Dulo,mahalikojasenalazinakrajnjojsjevernojperiferijiBlagaja, vidisejodiozidaodjednogmesdida,kojije,posvojprilici,ovdje prije 1664. godine. Ovo je, bez sumnje, bio jedan od pet mesdida koje je Evlija vidio kada je 1664.godine kroz Blagajproputovao. Mesdid je zadubina Hadi-Husein ef.Babe, to se moe utvrditi na temelju jednog dekreta (berat) iz 1812. godine kojim se Salih halifa postavlja zamutevelijudamijespomenutog vakufaukasabiBlagaju.127JMiljenja smodaseovajpodatakodnosinadamijuuDolu,jersunamimena ostalihestblagajskihdamijapoznata. Pred mesdidom se ranije nalazio samo jedan grob s velikim nianom, ukomeje,popredanju,sahranjenmesdidaspomenutiHadi Husein ef. seda su porodice Behmena vrili dunost imama ovedamije.Neznasekada jeprestao raditi,anikadajesruen.128J Mesdidjeupisanugr.ul.k.o.Blagajbroj198kat.955/30i zapremaojesharemom uzanjpovrinuod 620m2Mjestonakomese mesdidnalazionarodnaziva"Damijetina". 37 Hadi Murat spahijin mesdid u NekiHadiMurat,spahija,sagradiojeuprvojpolovini18.jedan mesdid u nedaleko od izvora rijeke Bune i neposredno uz lijevuobaluove rijeke.Ovo saznajemo izjednog arzuhala bosanskomvalijipolovinom1762.godineukomespomenutilegator navodi da je ranijebio sagradio jedan mesdid umahaliukome suseklanjalatrinamaza:akam,jacijaisabah,ikojijesruio zemljotres 1762.godine.Zamoliojedamuseizdadozvola danaistommjestusagradinovimesdid. BosanskivalijaMuhsinzadeMehmed-paasvojombujrultijomod 27.dumadaI1176.(1762.)godineodobriojeizgradnjuspomenutog mesdida i naredio blagajskom kadiji da spomenutog Hadi Murat-spahiju ugradnjinikoneometa.129) se da je ova damija zadubina nekog Predanje tvrdida jeon uz ramazan neto zgrijeioi omrsiose,pa da bi te grijehe okajao dao je sagraditi damijuu Mesdid je bio kao i ostali,od lomljenog kamena i pokriven Jaka bujica koja se 1934. godine s okolnih brda na mahalu sruilajeovajmesdid i gadijelom odnijela.Videmu se jodijelovizidova i malimihrab.130) Mesdid Ali-pae vezirAli-paa (1832.-1851.) podigaoje,poreddamijeuStocu,MostaruiBuni,ijedanmesdidu Blagaju.Mesdidje oko1841.godine,abiojesituiranpred tekijomi turbetom kod izvora rijekeBune.131) Ovom mesdidu nema spomena u Ali-paine zakladnice iz 1839. do1841.godine.Zatoneznamotajelegatorzavjetaozanjegovo uzdravanjeikojejesveslubenikepostavio.Ali-paaje popravljatiobjekte drugih vakufa i onda ihponovo uvakufitikao svoje, toje,vjerovatno, isaovimmesdidom.Naovupomisaonas to suse sa Stjepan-Grada na mesdid ruilestijene i prouzrokovale nanjemu. 38 Uovommesdidusupretenoklanjaliehovitekijeigostikojisu kodnjihdolaziliiumusafirhanikodizvoraBunestanovali.Mesdidje razruilajednavelikastijenakojasenegdjeoko1885.godinenanj sruila,pa on od te godine ne radi.Upisan je ugr.ul.br.81kat.3/ 56izapremaojepovrinuod 800m2Videmusejotemeljiidijelovi zidova. Tekija i turbe Prvispomen tekiji uBlagajunalazimo uPutopisu Evlijekoji jekrozovomjestoproputovao1664.godine.Onkaedajemostarski muftijapodigaouzliticeizvoraBunejednutekijuhalvetijskogredau kojojderviivodeprijateljskerazgovorei diskusije.132l Ovajpodatak,se po svojprilici,odnosi na onovremenog mostarskog muftijuZijaudinAhmed-ibni-Mustafu.OnjeuMostaru,gdjeje kasnijeoko40godinabioprofesorimuftija.Istakaosekaovrstan poznavalac islamskog prava,disciplineizkojejenapisao vie djela.Umroje1679.godine.133l Nazidutekijebilajenapisanajedna naarapskomjeziku bez znakova,koja se nije mogla lahko deifrovatii prevesti. OvuzagonetkurijeiojeIbrahimef. kojijeiviou Mostaruod1678.do1726.godineiviegodinapredavaoarapski jezik iislamskenaukenamostarskimmedresama.Onjeovoobradiou posebnom traktatu(risala), se tekst nalazi ujednojzbirci(medmua) kojase uGaziHusrev-begovojbiblioteciuSarajevu(I3343,list 176-180). Turbe uz tekiju u kome se nalaze dva groba nastalo je poslije Evlijinog prolaska.UnjemusuprovizornosahranjenizemniostaciSari-Saltukai dugogodinjeg ejha ove tekijePrvi grob jejedan od nekoliko grobova Sari-Saltukovih,po kome je ova tekijapostala nadalekoi poznata.U drugom grobu provizorno je sahranjen (Muhamed Hindija),kojije1848.godine postao ejhom ove tekije.On se izdavao za Indijca,astvarnojebioposlanizIstambuladapijuniraradAli-pae idrugefeudalnegospode uHercegovini.134l Omer-paa Latas je1851.godine obnovio tekiju,turbe i musafirhanu. sedajeondaoskinutikrovovesasvihblagajskihdamija,osim Careve,i s tim materijalom je opravio tekiju,turbe i musafirhanu.Na ove objekte su se ruile stijene i koje bi nanjima.Godine1871.sruilasejednastijenanatekijuiprobilanjen svod.135l 39 Omer-paaLatasjeuvakufiojednurnlinicusa vitlakojuje podigao nazemljituvakufa na Buni,iodredioda se njomekaoevladijet-vakufomkoristiejhtekijeMuhamedHindijai njegovinasljednici.Onisubilidunitekijui svakogpetka tevhidunjoj_136) ejhMuhamedHindijajeumro1293.(1876.)godineisahranjenje uvelikom haremu spram sultan-Sulejmanove damije,gdje mu se niani i sada nalaze. se da jeon,pred smrt,izrazioeljuda ga sahrane u turbetu.Alipotojetoizzdravstvenihrazlogabiloopasno,njegova rodbinaiprijateljisugasahraniliuharemu,auturbetusumusamo provizomogrobnapravili. NadunostiejhatekijenaslijediogajesinmuSejdo

Onjeumro1925.godineibiojeposljednjiejhovetekije_l38) ZavodzazatituspomenikakultureSRBosnei Hercegovineizvrio jeu1952.godinipotrebnekonzervatorskeirestauratorskeradovena ovimobjektimaionisenalazepod zatitomdrave. Profani spomenici Me/debi UBlagajusuzavrijemeturskeuprave dvamekteba. Jedansenalaziuzsultan-Sulejmanovudamiju,adrugijebiolociran kod mesdidauBunskom. Mektebkodsultan-Sulejmanovedamije jeprije1664. godine,tosaznajemoizPutopisaEvlijegdjeseprviput spominje. Toje mala prizemna sa dvijeprostorije,bez ikakvih arhitektonskih vrijednosti i dekoracija. Ne zna se ko ga je i kada sagradio, jerseu izvorimatonenavodi. Dekretomod5.zulkadeta1121.(1709.)godinepostavljenjeneki OmerHalifazamualimamektebakodsultan-Sulejmanovedamijeu Blagajusadnevnicomod 6 Hasan-agaKarabeg,sin izBlagaja,zavjetaoje1774. godine84000 iodrediodaseovajnovacdajenakredituzll% kamategodinjeitroiu Mutevelijidasedaje4,5groagodinje,aostatakod31,5groa mutevelija mualimumektebakodsultan-Sulejmanove 40 TekijanaizvoruBune Turbetekije damijeinjegovom(mulazim).Onisudunisvakidan otvaratimektebi unjemudjecusiromahaibogataa.Vakif dadunostmualimaovogmektebadoivotnovriMehmed ef.,sinHusein-hodin.139) Zgradaovogmektebajetemeljitoadaptirana1264.(1848.)godine, tosaznajemo iznatpisa uklesanog na uzidukojigleda udvorite damije.Upisanjeugr.ul.k.o.Blagajbr.198,kat.6/19izaprema povrinuod 80m2.Zgradamudanassluizaprivatanstan. Jedanmekteb,okomenemapodataka,nalazioseuz mesdiduBunskom.Kodovogmesdidanalazise lokalitet"Mejtefina",atajnaziv dajeranijenatommjestu postojao mekteb.Premastarih Blagajaca ovajje mekteb zadubina, jer je biona njegovom zemljitu i izdravao seizsredstavanjegovogvakufa.Lokalitet"Mejtefina"kaoizemljitena komesemesdidnalaziodanassuprivatnovasnitvo.140) Medresa Evlija spommJedajeBlagaj1664.godineimaoijednu medresu.Onanijeimalasvojeposebnezgrade,negoje,po svojprilici, radila ujednoj prostoriji koja se nalazila kod sultan-Sulejmanove damije. O ovoj medresi nemamo vie nikakvih podataka. Mustafa ef.,muderis izBlagaja,spominje se dva puta kao svjedok prilikom sklapanja brakova 1698.godine.141)Naovojmedresipredavalesublagajskemuftije:Ali ef.,Mustafaef.idruge. Hamam (javna banja) UzdesnuobaluBune,desetakmetarauzvodnoodprvog kamenog mostananjoj,videsejozidinejednog staroghamamakojiodavno ne slui svojoj namjeni. Hamam je bio dvostruk, tj.imao je posebno odjeljenje zamukarceaposebnozaene. diohamamajeporuen,isamo se usprav jo nalazi dio kupole od centralne prostorije i dijelovi prizemnih zidovanekihprostorija.VodazanjuzimanajeizBune kolaili lijeba.142)Zgradajedugogodinasluilazaklaonicu,jerse nalaziuzobaluBune. HamamjezadubinaMehmed-bega legatora Hercegovine. jeposlije1570.aprije1664.godine,kadase prviputspominjeuPutopisuEvlijeNaputenje,posvoj 43 prilici,poslije kuge,koja jeuovom krajustrahovito harala1814.godine. Ovom hamamunemaspomena uregistrimablagajskogsuda. Jedino se spominje 1730.godine neka Merjema, hamamdije (upravnika banje)izBlagaja,zakojusenavodidajeizaocanaslijedilaneke nekretnineidaimajednogbrata.143> Hanovi (svratita) Evlija spominjedasuuBlagaju1664.godineradiladva hana.JedansenalazispramCarevedamijeuzputkojijeranijevodio uStolac,adrugisenalaziouDonjojmahaliuzput kojijevodiopreko kamenogmostauLehoviniprema Bunii Prvihanjesagradio Ali-aga,akojeikadajesagradiodrugihan,nijepoznato. Ali-agin han je lociran ucentruBlagaja,nedaleko od desne obalerijekeBuneikamenogmostananjoj.Tojeprostrana od tesanogkamena,abilajeranijepokrivena Vieje putaprepravljana,pa jezbog togaizgubilamnogo od svoga prvobitnog izgleda. Hanjesagradio Ali-aga,okomepouzdanonitaneznamo. Popredanjuonjerodom izBlagajai izjedne veomasiromane porodice.Zbogsiromatvajekao napustiosvojerodnomjestoi uputioseudalekiIstambul.Tamojeprimljenucarskusvituipostao (pripadnikodabranogrodavojskeucarskojslubi).Kadse obogatio,povratioseuBlagaj,gdjejesagradiohani1683.godine velikikamenimostprekoNeretveuKonjicu.UmrojeuBlagajui pokopan ugrobljunedalekood Carevedamije.Nadnjegovimgrobom jesarkograf od kamenih ukojisu dvaniana beznatpisa.144> Predanjedaljekaedaon izblagajskeporodice idajeivioprijevieod400godina.145> Hanje prije1664.godine,jergategodineprviput spominjeEvlijaSalihKarabegizBlagajabioje1686.godine upravnik(handija)ovoghanaiostaoduan vakufu 15.300 ikamatuzatrigodineY6> IzjednogarzablagajskogkadijeHasanasaznajemodajeovajhan 1700.godinebiodotrajaoidanemaupravnika. sedaputnicii slubenicikojidolazeuBlagajiduuoblinjaselana gdje od svijeta besplatno uzimaju hranu i na tajim velike neprilike. Naistom mjestuse navodida su uovajhan preteno odsjedali oni koji suslubenimposlomdolaziliuBlagaj.147> 44 Londasa zapisom uz uBlagaju uBlagaju Iz jednog pregleda poslovanja vakufa, koji je sastavio mutevelijaMehmed-spahija,vidise da jeovajvakuf 1699.godineimao nadugu339.396. utjerivogi24050 neutjerivogduga.Na istommjestujeupisano76dunikakojisuodovogvakufauzimali novac na kredit uz kauciju i jamstvo.Za15ih se navodi da su siromani idaseod njihdugnemoenaplatitU48l HasanParentaizHodbinebioje1699.godineduanovom vakufu 3000 149l Omer,aban,IbrahimiIsmaildunisubili 1729.godine vakufu23500Zaovajdugonisu vakufuzaloilisvoju uCarskojmahaliuBlagaju.150l Ovajvakuf imaoje1767.godinenadugu96185Uspiskuje navedeno19dunikakojisuzauzetinovaczaloilinekretnineidoveli jamce.151l Ali-bai,upravnikuovoghana,bioje1796.godineduanOsman Zaklan800groa.152l Salih, handija, predao je 1686. godine]azidi-Ali-agi namirnicakojesusetadanalazileuovomhanu:72oke hrane, 40okasijena,40okahljeba,24okemesa,5okabijelogluka,25oka i20okamasla.Vrijednostovihnamirnicaiznosilajetada6600 Natemeljuovogmoese dajeuhanuradilaijedna kuhinja,ukojojsepripremalahranazagoste. mJ Alija,sinMustafin,postavljenje1729.godinezamuteveliju (upravnika),aneki Ahmed zainkasanta (dabiju)ovog vakufa.Dekrete opostavljenjudobilisuizIstambula.154l Han uDonjojmahali.Nijepoznatokojeikadasagradiohanu Donjojmahali.Prema starihBlagajacabiojelociranublizini LehineineposrednouzdesnuobaluBune,azadnjimuje upravnikbioneki Ovo je,bezsumnje,jedanod ona dvaliana kojespominjeEvlijaDrugihpodatakaonjemunema. mJ Musafirhane NaizvorurijekeBune nalazi se jedna stambena zgrada na sprat koja jepoznatapodimenom"Musafirhanablagajsketekije". je, posvojprilici,kaditekija,dakleprije1664.godine. Kakojeizgledalaprvobitnazgradaovemusafirhanenijepoznato. Namolbu ejhablagajsketekije,Omer-paaLatasje1851. godineobnovioovumusafirhanu,kojajetadadobila izgled. Kasnijejeovazgradavieputaopravljana,jersusenanjusruile 47 stijenei s iznadizvoraBune. Uovumusafirhanusu,izgleda,odsjedalisamo iugledniji ljudi koji su,kako kae Evlija ovdje vodiliprijateljske razgovore i diskusije.ZavodzazatituspomenikakultureSRBosnei Hercegovineje1952.godiniizvriopotrebnekonzervatorskei restauratorskeradovenaovomobjektu,ionsenalazipodzatitom drave156l,zavrijeme Jugoslavije. musafirhane Oko200metaranizvodnoodizvoraBunenalazisemalo ostrvo koje jepoznato pod imenom ada".Uz ovu adusudvijestambenezgradenaspratsaprostranimdvoritima,anaadi londa(hladnjak).Oviobjektisuvlasnitvostareblagajskeporodice kojiidanasovjestanuju. Natemeljudatumakojijeuklesan na lijevomzidu,na ulice kojavodiprema moesepretpostavitidasuove zgrade 1190.(1776.)godine.157l OdnjihoveizgradnjepasvedoizaIsvjetskograta,kadajerijeen agrar,u supermanentnoradiledvijemusafirhane. Svakiputniknamjernikimaojeovdjebesplatno ihranui mogaosezadratikolikojehtio. ada,sazgradamaicijelimambijentomkojijeokruuje, prua svakom posjetiocu veoma atraktivnusliku.Mnogiovdje darazgledajuenterijer ieksterijer starih Nekiopet dolaze daseodmorenaadiiuivajuuljepotamakojejeprirodaovjeobilato prosula.Potradicijikojadecenijamavladauporodicisvaki posjetilacidanasovdjebudelijepoprimljeni Na musafirhani i londi nalaze se na krovu,pored dimnjaka, i po dva "musafirska znaka". To su oko 50 cm visoki od kamenatankistupovi(kaoniani),kojisuna vrhuproireni(nalondi)iimaju izgledpolumjeseca.Onisupostavljeninanajviemvrhukrovaisvojim izgledom pogled Velija sinHamzin,uvakufiojeprije1634.godinejedan mlin sa pet vi tl ova na rijeci Buni, stupu za valjanje sukna i sepet (kronju) zakupljenjevune ispod stupe.Odredio jeda seizprihoda ovog vakufa dajusvakegodineuredebumjesecutrirozbe(sofre)zasiromanei damusesvakegodine hatmazaduu.158JOvumlinicujesruila bujica1934.godine. 48 Kameni mostovi naBuni NarijeciBuni,kojajedugaoko8kilometara, sukamenamosta:dvauBlagaju,jedan uKosoruijedan umjestuBuni. most.Oko400metaranizvodnoodizvoraBune nalazisekamenimostnapetlukovaprekokojegjeranijevodiostari put za Stolac. je prije1570.godine,azadubina jemostarskog legatoraMehmed-begaOvosaznajemoizzakladnicegdje vakif dasemostkojijeonsagradionarijeciBuniu Blagajuuzdravaizsredstavanjegovogvakufa.159l Iznatpisauklesanognajednoj kojase udvoritusultan-SulejmanovedamijeuBlagaju,saznajemodajeovajmostobnovila Belfa Kadira, Ali-bega 1265. (1849.) godine.160lPrije nekoliko godinaponovojerekonstruisanidovedenu stanje.161l Lehina U Donjojmahalinalazise drugikameni mostnatri lukakojijepoznatpodimenom"Lahina jeprije 1664.godine,tosaznajemoizPutopisaEvlijegdjeseprvi put spominje.Preko ovog mosta vodio je put za Bunu i dalje za Neznasekojeikadajeovajmostsagradio.Ponjegovom nazivumoesemislitidagaje,kaoimesdidnedalekoodnjega, sagradiojedanpredakblagajskeporodiceLeha.Narodnapredaja, tvrdidajeovajmostsagradio Ali-aga o komesmoranijegovorili. 162l Ovajmostje uprolom prije1890.godine.Onje izgubiomnogoodsvojeoriginalnosti,jersumuoko1930.godine zamijenjenadvastubainapravljenaodbetona. 163l Memorijalni spomenici Na Blagajai nalazisepetgrobalja(harema),od kojihsu aktivna.Uovimgrobljimabilojeranije{lmogostarih nianasnatpisimaiornamentimakojisuposljednjihstogodinaskoro sviuniteni. 49 ehit luci LokalitetehitlucinalaziseviemahaleBunskouzstariputkojije do1903.godinevodioizBlagajapremaNevesinju.Ovdjejeranijebilo vieniana,kojejebujica,ailjudskanebrigaunitila.Donaihdana su se dva uzglavna i dva nona niana bez natpisa i ornamenta, kojisuutrnjezarasli. sedasuovdjesahranjenidizdariiposadeblagajske kojesu,uprvimgodinamaturskevladavine,zatvorenicina spavanjupobiliizatimizgradapobjegli.Tosedogodilojednekadajezatvoranepanjomostaviozatvorotvoreninataj zatvorenicimadaugradunapravepokoljipobjegnu.U porodici se i danas ivo predanjeda su na ehitlucima sahranjeninjihovipreci,kojisupalikaoehidi(martir). SvedoizaIsvjetskograta susvakogbajrama,poslije izlaskaizdamije,izlazilinaehitlukei "Jasine"zaduesvojih predaka.Uvrijemesunihgodinaovdjesuranijeizlazilimuslimaniiz Blagaja, suidjecaizmektebaitususe kinedove. Veliki harem Spramsultan-Sulejmanovedamijenalazise velikiharem ukomeje ranijebiloviestarihnianasnatpisima.Donaihdanaodralisuse usprav,odstarijih, Akrabe: Mehmed,sinAhmedov,umro1227.(1812.)godine;Salih-aga,sin Mehmed-bain,umro1317.(1899). Hali!,sinMustafe,umro1265.(1849.)godine. Muharem,sinHasan-agin,umro1315.(1897.)godine. Ahmed,sinMehmedov,umro1283.(1866.),HadiSeid,sinSalih ef.,umro1297.(1880.)Dervi,sinMehmed-agin,umro1312.(1894.) godine. 50 Abdulah,sin Mehmedov, umro 1271. (1854.), Ali-aga,sin Abdulahov, umro1318.(1900.)godine. sinHalil-agin,umro1245.(1829.),Muharem,sin Jusufov, umro1302.(1885.)godine. Lehe: MunlaHasan,sinDafer-begov,umro1230.(1815.),Hasan,sin Ibrahimov,umro1256.(1840.),MunlaAbdulah,sinDafer-agin,umro 1258.(1842.),Mehmed-aga,sin Ibrahimov,umro 1267.(1850.),Ibrahim-aga,sinDaferov,umro1270.(1853.),Salih,sir),Abdulahov,umro 1280.(1863.),Hasan-aga,sinDafer-agin,umro1319.(1901.)ihafiz Salih,sinHamid-agin,umro1927.godine. Salih,sinAhmed-alemdarov,umro1273.(1856.) Veli-beg,sin Ali-begov,umroisahranjen kod Sinde,1225. (1810.)Mustafa-beg,sin Ali-begov,umro1230.(1815.),Hadi Mehmed-beg, sin Ali-begov, umro 1272. (1855.), hadi Ali-beg, sin Hadi Mehmed-begov,umro1294.(1877.),HadiNuhNijazi-beg,sinHadi-Mehmed-begov,umro1300.(1883.),HadiAhmed-beg,sinHadiMehmedov, umro1311.(1893.)iHadiVeli-beg,sinHadi-Ali-begov,umro1329. (1911.)godine. Uovomharemunalazisejedanvelikinian,visokoko2,5metra, nakomejesamouklesana1220.(1805.)godina.Jedinojenagrobu sarkograf od kamenihNa nonom nianu, koji jeu oblikunalazi se jedna lijepa rozeta, dokuzglavni nianleislomljenion jebeznatpisa. Uovom haremusesahranjujujo porodice:Batlaci, Kajani,Klepe,Kuke,Orle,Panduri,Pele, idrugi. Harem kod sultan-Sulejmanove damije Uzsultan-Sulejmanovudamijunalazisemaliharemukomesu sahranjeni MehmedSeid,sinAbdulahov,Ibrahim Edhemef.,sinSeidMehmedef.,HalilDervi,sinSeidMehmedef., umro1302.(1884.)Jusuf,sinZaim-begov,umro1311.(1893.), 51 Zaim-beg,sinEdhemef.,umro1314.(1896.),Mehmed, sinDerviov,umro1314.(1896.)godine. Harem kod damije u Uzdamijuu nalaziseprostraniharemukomese,od starijihniana,uspravnalaze Mehmed-aga,sinIbrahim-agin,umro1310.(1892.)godine. HadiAlija,sinAbdulahov,umro1273.(1856.),Zulfikar,sinSalih-agin,umro1324.(1906.)godine. Beg,sinMahmud-agin,umro1226.(1811.),Jusuf-beg,sinDafer-begov,umro1228.(1813.). Harem uU kojiseuizvorimastalnospominjekaomahalaBlagaja, nalazisejedanharemukomese nekolikostarihnianabez natpisa.Ovdjesesahranjuju:Bobete,Krpe, Nove, idrugi. Nalokalitetu u nalaziseodkamena,kojuje 1162.(1749.)godinesagradioMehmedNovo(Navali).Ovosaznajemo iznatpisakojijeuklesannajednojkamenoj vie52 1)Hamdija iHamdija Stari gradovi,Nae starine,II,Sarajevo,1954.,str.9.i 10. 2)IvanFranjo Putopisiiistorijsko-etnografskiradovi(uvodnapisaoIlija Sarajevo,1953.,str.51. 3) jovan Herceg Stipan i porodica mu uistoriji i narodnoj tradiciji, Zborniku slavuBerlin,1908., str.406-414; SulejmanKemura, Herceg Stjepanunarodnom predanju,Novibehar,193 7.-38.(Xl),br.1-2,str.19;Vlajko Palavestra,Geneza dvaju narodniho Hercegu Stjepanu,Putevi,VII,br.3, Banja Luka1961;VlajkoPalavestra,Nekolikonepoznatihstihova o HerceguStjepanu,Glasnik Zemaljskogmuzeja Bosne i Hercegovine,Etnologija,sv.XXIII,Sarajevo,1968.,str.133-137. 4) Vladimir,Historija Bosne, knj. I,Beograd,1940., ].M. Zemlje Hercega sv.Save,Beograd 1940.,Glras SAN LXXXII;Ivan,Dubrovnik iTurskauXIV i XV veku,Beograd,1952; Sima Herceg Stefan injegovo doba,izdanje SAN,knjigaCCCLXXVTI,knj.48,Beograd,1964. 5) Originali ovih dvaju registara nalaze se u Arhivu Hercegovine u Mostaru. 6)OriginalovogregistranalaziseuProvincijalatu franjevacau Mostaru. 7)Original ovih osam registaranalaze se uOrijentalnom institutu u Sarajevu. 8) Hazim Bosanski paaluk,Sarajevo,1959.,str.139. 9) Isti,str.139-141i163. 1 O) SES,197,list 4b.SeloOrman je mahala Gubavice i danas se zove Ormanji. Sela K uru Bala i K uru Z ir mi smo ubici rali sa Gornje i Donje Suh aje. Malo Polje se uizvorima stalno naziva ova ili, po arapskom,Sagir sahra. 11)Hamdija iHamdija Sudsko-administrativna podjela Bosne i Hercegovine 19.Istorijsko-pravni zbornik Pravnog fakultetau Sarajevu, Saajevo 1950., sv. 3-4, str. 250; Evlija bija, Putopis, II, preveo Hazim Sarajevo,1957.,str.235. 12) SES,br.288,297,AT XXI/1025,55-61. 13) SES,br.288,!.38 a,50 a,br.297,l.32 a,br.56,l.31 b,br.57,l.la,41a,52 b, br.58,l.24 a,29 a,54 a,br.60,l.36 b,86 a. 14) SES,br.288,l.32 a,br.56,l.38 a,47 a,br.57,6 b,32 a,br.58,l.52 a,88b,br. 60,l.37 b,51 a,52 a. 15) Hazim n.d.str.143. 16) SES,br.AT XII/l 025,l.13 a. 17) SES,br.AT XXI/1025,l.57 b,br.60,l.24 b. 18) SES,br.297,l.6b. 19) SES,br.55,l.61a. 20) SES,br.288,l.54 b,55 b i 64 b,br.297,l.7 b i 28 b. 21) SES,br.55,l.40 b. 22) SES,br.55,l.68 b. 23) SES,br.AT XXI/l 025,l.1 a,22 b i70 a,br.55,l.51b,br.58,l.5b. 24) SES,br.297,l.18 b. 25) SES,br.288,l.1 b,45 b i77 b. 26) SES,br.288,l.29 b i 53 a. 27) SES,br.60,l.61b. 28) Hivzija Orijentalna zbirka arhiva Hercegovine u Mostaru,Glasnik 53 arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine,knj.VII,Sarajevo,1966., ftr.40. 29) Fotografski snimak epitafau muzeju Hercegovine. 30) Dr.Safvetbeg Znameniti Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Zagreb, 1931.,str.21. 31) H. n.d. str.163. 32) Dr. Trube/ka,Nai gradovi,str.69. 33) Evlijan.d. str.231. 34) SES,br.AT XXI/1025,l.45 b. 35) jedan popisterazija, i iz 1756.godine,originaldefetrakod Ahmeda iz Mostaraa fotokopijauArhivu Hercegovine. 36) SES br.AT XXIII 025,l.6 a,br.59,l.35 a,br.60,l.46 a. 3 7)SES,br.288,l.9a,ll b i15 b,br.297,l.5a. 38) SES,br.61,l.32 ai71a 39) SES,br.288,l.54 b i71a,br.297,l.42 a,br.AT XXIII 025,l.36 a. 40) SES,br.288,l.14 b,br.AT XXI/1025,l.6 ai 36 a,br.56,l.67 a,br.57,l.10 b. 41) SES,br.297,l.5a. 42) SES,br.ATXXI/1025,l.36 a,br.297,l.4 a,br.57,l.6a. 43) SES,br.288,l.55 b. 44) SES,br.57,l.21b. 45) SES,br.61,l.28 a. 46) SES,br.AT XXI/1025,l.20 a,br.57,l.24 a. 47) SES,br.60,l.46 a. 48) SES,br.288,l.45 a,57 b,58 b,br.297,l.15 a,br.59,l.29 a.Za se da su se doselili u Nevesinje iz Turske,a odavde u Blagaj (leuta Dedijer,Hercegovina, Beograd,1909.,str.241). 49) SES,br.297,l.3b i 4 a,br. 56,l.25 a,br. 57,l.2 a. Za Lehe se da su se doselili iz Lehuta u Madarskoj (leuta Dedijer,n.d. str.241). 50) SES,br.288,l.45 b,br.56,l.25 a,br.57,l.9ai 46 a,br.60,l.62 a. 51) SES,br.AT XXI/1025,l.49 a. 52) SES,br.297,l.lb,5b,br.AT XXI/1025,l.56 b,br.60,l.46 ai77 b. 53) SES,br.288,l.9a,br.AT XXIII 025,l.36 a. 54) SES,br.29 7,l.14 a,br.AT XXI/l 025,l.2b,67 b i72 a,br.56,l.41b. 55) SES,br.288,l.ll b,br.297,l.4 a. 56) SES,br.AT XXIII 025,l.6 a,br.57,l.32 a,br.59,l.35 b,br.60,l.86 a. 57) SES,br.AT XXI/l 025,l.6 a,br.57,l.17 b. 58) SES,br.288,l.29 a,br.297,l.18 b,br.AT XXI/1025,l.6a,br.57,l.6a.Za se da su se doseliliiz Like (leutaDedijer,n.d. str.241). 59) SES,br.297,l.31 a,br.AT XXI/1025,l.59 a,br.56,l.44 a,br.58,l.91b. 60) SES,br.297,l.lb,br.60,l.15 a. 61) Evlijan. d.str.230. 62) SES,br.58,l.57 b. 63) SES,br.288,l.26 a,28 b,40 b i 46 b,br.57,l.27 b,31 ai 31b,br.58,l. 64) SES,br.297,l.21b. 65)SES,br.AT XXI/1025,l.37 b. 66) Evlijan.d.str.231. 67) SES,br.288,l.19 b,20 a,25 b,br.AT XXI/1025,23 b,25 b,i 50 a. 68)SES,br.AT XXI/l 025,l.28 a. 69)SBS,br.288,l.45 a,52 a,55 b i57 b,br.297,l.15 a,br.55,l.15 a,i34 b,br.56. l.21b,br.57,l.37 a,br.58,l.8 a,24 a,72 ai 84 a,br.60,l.38 a,53 a,62 ai 82 a. 54 70) SES,br.297,l.3b. 71) SES,br.297,l.12 a. 72) SES,br.AT XXI/l 025,l.67 a,br.288,l.45 a. 73) SES,br.AT XXJ/lo25,l.60 b,br.56,l.lb. 74)SES,br.AR XXI/l 025,l.63 a. 75) SES,br.60,l.18 b. 76) SES,br.297,l.lb,br.56,l.95 a,br.60,l.40 a. 77) SES,br.288,l.26 b i 38 b,br.56,l.2a. 78) SES,br.56,l.22 a. 79) SES,br.56,l.46 b. 80) SES,br.ATXXI/1025,l.16 b,17 a,17 b,18 b,27 a,27 b,28 a,29 a,31 a,br.56, l.12 ai 12 b,br.57,l.26 a,57 ai 57 b,br.58,l.12 b,44 a,61b,62 b,br.60.l.14 b,17 a,18b,25a,44b,46b,47bi 78b. 81) SES,br.57,l.57 b. 82) Zakladnica iz 1570. godine,uGazi Husrev-begovojbiblioteci uSarajevu. 83) Zakladnice iz 1593.i1652. godine uGazi Husrev-begovoj biblioteci uSarajevu. 84) Evlija n.d. str.230. 85) SES,br.288,l.13 b. 86) SES,br.297,l.4b. 87) SES,br.AT XXI/1025,l.12 ai24 a. 88) SES,br.59,l.36 a. 89) Isto,l.39. 90) Hamdijai Hamdija n. d.str.9. 91) SES,br.297,l.15 b. 92) Taru tahrir defteri br.96,l.ll 7 i 118, u Arhivu Predsjednitva vlade u Instambulu. 93) SES,br.288,l.lb i 67 a,br.57,l.16 ai 36 a,br.58,l.71a,80 a,82 a,br.59, l.42 ai44 a. 94) Hamdijai Hamdija n. d.str.9;SES,br.288,l.45 a,55 ai 62 a,br.297,l.7 b,br.ATXXJ/1025, l.12 a,24 a,24 b,br.56,l.43 b,br.57,l.9b i 19 b,br.58,l.14 b,57 ai 69 b,br.60,l.3b,13 ai 49 b. 95) SES,br.58,l.70 a. 96) SES,br.297,l.35 a. 97) SES,br.59,l.3b. 98) SES,br.55,l.28 b. 99) Hercegovina prije sto godina ili ematizamfra Petra Eakule, s latinskog originala iz 1867. godine preveo dr. fra.Vencel Kosir,Mostar,1970. str.104. 100) SES,br.288,l.24 b. 101) SES,br.297,l.20 a. 102) SES,br.297,l.27 b. 103) SES,br.61,l.22 a. l 04) SES,br.58,l.20 b,36 bi 39 a. l 05) SES,br.60,l.55 b. 106) SES,br.288,l.26 a,40 b i 46 b,br.297,l.24 b.br.58,l.49 b. 107) Evlijan.d. str.230. l 08)Taputahrir dejtet;br.96,str.117 i118. 109) SES,br.297,l.6a,br.ATXXJ/1025,l.57 a. 110) SES,br.60,l.3b i12 a 111) Prilikomrenoviranjadamije1892.godinenestalo je snatpisomkojise sastojaood prva dvastiha.Njega je prepisaoidopunio sa jo tristiha jusuf ef 55 tadanjiimam ove damije.Ovo saznajemo iz jedne na turskom jeziku koja je uklesana na ispod natpisa. 112) SES,br.58,l.83 a. 113) Osvit,Mostar,1892.,br.18,str.4. 114) SES,br.57,l.53 b. 115) SES,br.57,l.15 b,br.58,l.3 7 a. 116) SES,br.288,l.26 b,br.297,l.7 b,br.56,l.12 a,40 a,br.57,l.23 b i49 a. 117) SES,br.55,l.7 b. 118) SES,br.58,l.37 a. 119) SES,br.60,l.81b. 120) SES,br.58,l.8b. 121) SES,br.58,l.84 a. 122)Hivzija ZadubinekethodeuHercegovini,Prilozi Orijentalnog instituta,sv.v;Sarajevo,1955, str.283. 123) SES,br.288,l.20 b. 124) SES,br.297,l.6a,31 a,br.58,l.58 b. 125) Arhiva vakufskogpovjerenstvau Mostaru (VPM),akt broj 348/1922. 126)VPM,akt broj 498/1940. 127) SES,br.60,l.40 b. 128)VPM,akt br.875/1940.i6/1941. 129) SES,br.58,l.85 a. 130) Poum. Muhamed-bega iz Mostara. 131) Kalendar "Bonjak" za 1893.str.49;HenrikRenner,Herceg-Bosnomuzdu i poprijeko,(putopis), preveo Iso Mitrovica,1900.,str.318. 132) Evlijan.d. str.230. 133) Dr.Safvetbeg Kratkauputa u pros1ost Bosne i Hercegovine,str.205. 134) Ing.arch. Demal Musafirhana blagajske tekije,Nae starine, I,Sarajevo, 1953.,str.189. 135) Karl Patz,Mostar und sein Kulturkreis,Leipcig,1891.,str.302. 136)VPM,akt br.42/1891.i 214/1892. 13 7) K61rlPeez,n.d. str.302. 138)VPM,aktbroj 350/1922.i159/1934. 139) SES,br.57,l.ll b. 140) Hivzija n.d.str.283. 141) SES,br.297,l.13 b i22 a. 142) Hamdija Banje u Bosni iHercegovini,Sarajevo,1952.,str.l OJ. 143) SES,br.57,l.18 a. 144)Hivzija Trizapisaiz orijentalnihrukopisaProvincijalata franjevaca,Glasnik arbi va i Drutva arbivskih radnika Bosne i Hercegovine, knj.X-XI,Sarajevo,1971. 145) Husein Dogo,Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine,Novi behar,1934. (VIII)br.11-12,str.l76. 146) SES,br.297,l.18 a. 147) SES,br.296,l.18 a. 148) SES,br.288,l.27 b. 149) SES,br.288,l.34 b. 150) SES,br.AT XXJ/1025,l.77 b. 151) SES,br.57,l.21b. 152) SES,br.297,l.18 b. 56 153) SBS,br.AT XXI/1025,l.9b i10 a. 154) SBS,br.55,l.11b. 155) Demal i Mehmed Mujezi Stari mostovi u Bosni i Hercegovini,Sarajevo, 1969.,str.208. 156) Demal n.d. str.189. 157) je nestala1971. godine.Izgleda da su je djecaunitila. 158) jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU),dokumenat broj367. 159) Alija Nametak, Karadoz-beg i njegovo doba,'Wovi Behar';Sarajevo 1933. (VII), str.41. 160) Henrik Renner,n.d. str.318. 161) Demal i Mehmed n.d.str.205-209. 162) Husein Dogo,n.d. str.176. 163) Demal i Mehmed n.d. str.210. 57 BUNA Ali-paa jeuStocuoko1783.godine. U rodnom mjestu je proveo djetinjstvo i mladost gdje je kasnije,nakon borbi s postao kapetanStocai upravljaoovom kapetanijomod 1813.do 1833. godine. Bio je protivnik pokreta Husein kapetana (Zmajaod Bosne)i,odmahupokretastaojena sultanove stranke. Za zasluge koje je pokazao uovoj borbi imenovan je1833.godine veziromiod tadapa svedo smrti1851. godine, gotovo, samostalno upravljao Hercegovinom koja je 1833. godine izdvojenaizBosanskog paaluka ipretvorena uposeban ajalet. Kadjecentralnavladapolovinomprolog poslalauBosnu Omer-pau Latasa da skri otpor bosanskih feudalaca,Ali-paa je stao na stranufeudalneoligarhije.Tadajebioodturskihregularnih trupai ubijen uDobrunu kod BanjeLukekoncem marta1851.godine. D SahranjenjekodFerhadijedamijeuBanjojLucigdjejekasnijenad njegovimgrobom turbe. OAli-paikaodravnikupisanojemnogo.2JPosebnajezaslugaAli-paina utome to jeprvi vriti melioracijuzemljita i uveo kulture rie, maslina, vinograda i murava (dudova) u Hercegovini. 3lOn je osnovao ijednupilanuuBlagajunarijeciBunikojaje saradom1266. (1848.)godine.4l Ali-paasejoistakaokaovelikivakif(legator)isagradiojeu Hercegovininizsakralnih,kulturno-prosvjetnih,javnih privrednih i stambenih zgrada. ih ovdje po mjestima se podacima iznjegovihzakladnicaidrugihizvora.5l U Mostarujesagradio damijubezmunare(mesdid)na Lucii uz njutekijusbibliotekom i gostinjcem(musafirhana),ejh Jujino turbenaLuci,veomareprezentativnuzgradukonakanaSuhodolini, adaptiraozgradukojujeejh ]ujo sagradionaMejdanu(Trgl. maja)za stanovanjeerijatskihsudijaizgraduhanazvanognaGornjoj Daljejesagradioiliotkupio31 (jednuuKotlevinoj,3u Kamberaginoj,5uHadiBalinoj,6u i19u Ahmedovojmahali),pekarui uznjutri nasprat umahali i vie oko hanaUStocujesagradio damijuskamenom munarom u mahali Podgrad, kafanu sa sobom na spratu, hladnjak (londu) ivie uVelikoj pekaru, tri i magazu pod damijom 59 umahaliPodgrad,viestupazavaljanjesuknanaBregaviinekoliko mlinicau kadiluku. U mjestuBuna jesagradiodamijuskamenom munarom, stanzaimama,ljetnikovacshladnjakom(londa),dvore(saraje), i viestupai mlinicana rijeciBuni. UBlagajujesagradio,nedalekood vrelaBune,jednudamijubez munare.6l U Litici je,naistoimenojrijeci,sagradionekolikomlinica. U Trebiatu (Novim Selima) sagradio je kulu na dva sprata od tvrdog tesanog opasanu visokimbedemima.7l U Hrasnu jesagradiokuluod kamena.8l U Oprei jesagradiokuluod kamena.9l U Gornjem Blatu jesagradiohladnjak(londu).10J NaOglavkujesagradiobanjuiturbenadgrobomAbdurahmana Sirrije,ejhatekije.11l Ali-paa je daljeostavio 10500groa i odredio da se ovajnovac daje uzajamuzl 0%kamata godinjeiprihod troi u 300 groagodinjeimamima sultan Selimove (careve),Hadi Alijine i damijeuStocu,svakompo75groa,aostatakzaopravke spomenutihdamija. 750groagodinjezanakibendijskutekijuizaplateimamimai muezinima15damijau l000 groa za opravku Hadi Hasanove damije u i dotrajalih damijauPodgorici. 2 000 groa da se za ovajiznos kupe nekretnine i prihod od njih troi za plate imama Hadi Hasanove damije u i damija uPodgorici. Ovdje posebnoidetaljnogovoritiozadubinamakojejeAli-paasagradionaBunigdjejesvakegodinepreko ljetaizlazio. Damija.Pored damija uMostaru, 12JStocu 13Ji Blagaju, 14J Ali-paa je sagradioijednudamijunaBunioko200metarasjevernoodsvog ljetnikovca i nedaleko od desne obale rijeke Bune. Iz kronograma od pet stihovakaoihidretskegodinekojajeispodkronostihabrojkamabila napisana na iznad ulaznih vrata,moglo se vidjetida jeova damija 1265.(1848/49.)godine.Bilajelocirananamjestugdjeje nekadbiloguvnostarebunskeporodiceazemljitejeAli-paaodnjihoteozatotosustaliuzreformnipokretHuseinkapetana ibiliprotiv Ali-pae.l5J Damija jebila od tesanog kamena i s jednom 60 DamijaAli-paenaBuni,poruena1993.godine NatpisnadamijiAli-pae naBuni velikomitrimalekupolenadpredvorjemkojesudralizidovisa stranaidvakamenastuba.Uzdesnizidjojje kamena munaraoktogonaoblikavisokaoko18metara.Doulazaumunarusu vodilesvana,uzdesniziddamije,kamenestepenicepajedonjidio munare,od zemlje do razine damijskog krova,bio potpuno Damijaje imala17na prozora od kojih se dvanalazila uziduod vrata,apo pet uostalatrizida. Damijajeimala veoma male dimenzije (oko 8 x7,5metaraiznutra) i minijaturna je bila uodnosu na sultan Ahmedovu i sultan Sulejmanovu damijuuIstambulu.Ovojebilanesamonajmanjanegoidamijapod kupolomkojajezavrijemeturskevladavine u naimkrajevima. Ova je damija, od izgradnje pa do ruenja (1993.), vie puta opravljana. Prviput je temeljito opravljena 1898.godine nakon to juje grom dobro otetio. Tada je izmijenjeno olovo na njoj i munara joj je do erefe prezidana pajeostalamanja.16>Oko1922.godinevjetarjedigaokrovsglavne kupole pa je ona tada premazana debelim slojem betona koji jojje sluio zapokrov.Damijajeupisanauzem.knji.ulokuk.o.Ortijebroj30, kat.709izapremala sdvoritem 440m2 Vakif da se udamijupostave slubenici: Imamsapet groaplatednevno.Onjeduansvakidaniprilikom svakedumeibajrama pojedan"Jasin",zatimpotri"Ihlasa" prilikomsvakognamazaisevappoklanjatizavakifovuduuidue njegovih roditelja. Muezinupo 40para dnevno. ZaizdravanjedamijezavjetaojeumjestuBuniumostarskom kadiluku sve maslinjake,vinograde,nasade murava(dudova), i svestupe i mlinicesa svimpriborom. Odrediojeda poslijenjegovesmrtidunostupravnika(mutevelije), pisara (katib) i inkasanta (dabi) vre njegovi sinovi, s koljena na koljeno. Oni su duni opravljati sve objekte, davati slubenicima i to ostane dijeliti sebenajednakedijelove.Vakufnamajepredsudom legalizovana3.redepa1263.(1846.)godinepaje,dakle,napisanana oko dvijegodine prije nego jedamijapotpuno dovrena. Kad je Ali-paa 1849. godine sagradio damiju na Buni za prvog imama je postavio Hadi Hafiz Sulejman ef. kojeg je doveo iz BanjeLuke.PrvimuezinovedamijebiojeIbrahimaposlije njega MustafaHrle.17> PoslijesmrtiHadiHafizSulejmanefendije1886.godineimamii 63 hatibiovedamijebilisuHadiAlief. sin Muhamed ef.HafizMuhamedef. Hasanef.Prepela,Mustafaef. HafizAhmed-Midhatef. HafizOsmanef. Ragibef. Balta, Reidef.,Salih-beg Alief.Zlomuica,Fadil ef. Dervief. Salihef. Ademef.Omerika, Seadef. iAhmedef.Biber. Ovojdamiji su gravitiralapored Bune,jo i selaOrtijei Hodbina a ranijesupetkomibajramimaunjudolaziliimuslimaniizGubavicei Pijesaka.Ustaesu1993.godine poruile ovu damijukao i sveobjekte kojisuasociralina islamsko. Mekteb.Neposrednosdesnestranedamijenalazilasedo1944. godine jedna zgrada ukojojje sve do 2.svjetskog rata radio mekteb.On se ne spominje uAli-painojzaklanici i za njegovog ivota nijePoto se uizvorima iz 1896. godine spominje kao "satri mekteb", moe se daje izsredstavaAli-painogvakufaodmahposlije Ali-paine smrti.18> Imam damije vrio jeistovremeno i dunost mualima umektebu. Ovajezgradasruenazavrijeme2.svjetskogratakadaje,kaoi damijasluilaNijemcimazamagacin.Videmu se temelji. Stan za imama.Ali-paajesagradioslijevestranedamijejednu zgradunasprat kojajedo1993.sluilaza stan imamudamije.Uzovu nalazilasemalasofagdjeje,kakose jouAli-painodoba iskopan bunar ukoji voda dolazi izBune i kojine presuuje. Ljetnikovac i hladnjak (londa).Oko 200 metara juno od damije Ali paa jeuz desnu obalu rijeke Bune sagradio ljetnikovac koji se sastojao od dvije velike prostorije i nuzprostorija.Do sobe prema rijecinalazio se hladnjakOonda)kojije,kakokaeGiljferding,bionadirecima.19> Uz obalu rijeke Ali-paa je napravio veliko drveno kolo s postoljem kojeg se izBune lijebom voda dovodila preko londe uprvu prostoriju i dalje udvorite.U prvojprostoriji je Ali-paa imao mali bazen ukamenu gdje se prekoljeta hladio i kupao. Naovojzgradi su ugornjem dijeluizvrenetemeljneadaptacije i do 1993.god.jebila uprivatnom posjedu.Videse jo dijelovi postolja gdje je bilo postavljeno kolo kao i donji dijelovi ljetnjikovca koji je bio graden od lornljenog kamena. Dvori (saraj).Godine1837.Ali-paa je sagradio na Buni,nedaleko oddamijeiljetnikovcadvore(saraje),abilisu u talijanskomstilu.20> Ovisarajisusesastojaliod jedne velikekulena tri sprata(Ali-painakula),dvijekulenadvasprataiunjihovojpozadini nekolikodrugihmanjihzgradakojesusluilezataleiskladita.U 64 ovimzgradamajebilastacionirana Ali-painavojska,auvelikojkulije Alipaaprimaodelegacijekojesudolaziledagaposjete. Dorata0992.)ovezgradesubileupotpunoruevnomstanju,a najbolje jebilavelikakulakojasemoglarestaurirati. pod Petkom.UmahaliPodpetakAli-paajesagradio i zavjetao ih za potrebe svojih Zadubina. se daje unjegovo doba bila uovim smjetena bolnica. Dvije su do rata (1992.) bile uspravno i nalazilese uprivatnom posjedu. Mejdan.Preddvoritemdamijenalaziseprostranlokalitetkojise zove Mejdan.Na ovom mjestu je u Ali-paino doba vjebana (talumljena) vojska kojaje stanovala unjegovim sarajima. Novi saraji. Pod konac ivota Ali-paa je zidati nove saraje na zemljitu sjeverno od Mejdana. se da je jedna od njegovih ena,da bi se Ali-pai za neto osvetila,dala jedne zapaliti ove saraje koji jo nisu bili potpuno dovreni_Zl) I danas se vide zidovi s pukarnicama visoki okopetmetarakojisa straneokruujuprostranozemljite gdjesu trebalibiti novi saraji. Harem.Od Ali-paina vremena na Buni se nalazi jedan harem koji je lociranoko400metarasjevernooddamije. 22)Uovomharemuima nekoliko starih niana prizmastog oblika smalim udubinama na vrhu,u koje se kinica skuplja.Svijet je ranije vjerovao da jeova voda ljekovita i koristio juje za raznih konih bolesti.Naovim nianima (ima ih nema natpisa. U ovom haremu ima samonekoliko nianasnatpisimai svidatiraju iznovijegdoba.Natemeljunatpisananjimamoeseutvrditidasuse ovdjesahranjivale porodice: Hrle, i Ali-paajeosnovao iuOrtijeujedanharemkojizapremapovrinu od 8 dunuma. 23)Ovdje se nalazi jo i Pecin harem, ali u njima nema starih nianasnatpisima. Ali-painadamija,ljetnikovac,londaisaraji suna prostranomveomaplodnomzemljitu,poznatompodimenomLuka, pokrajkojesatristrane rijekaBuna. sedajeAli-paaovdje sadio vinograde,masline,murve(dudove) i razne vrste i kojido njegovog doba nisubilipoznati uovom kraju. Oko 300 metara juno od Luke,slijevestrane rijekeBune,nalazi se breuljakGlogovinagdjejeAli-paasaditibajame. se da je onmisliopoovombreuljkuozidatipodzide,donijetizemljuicijelog gazasaditimaslinama. 65 Kameni most preko rijeke Bune. OkojedankilometaruzvodnoodutokaBuneuNeretvunalaziose do2.svjetskogratanaBunikamenimost od14lukovazakojise neznanikogajenikadasagradio.24> Mislisedajeonzadubina Mehmed-bega kojijeuMostaruiokolinipodigaovie OvajmostsusruiliNijemci1944.godine. Kule Umahalizvanoj kulanalazise (kasnije kula.Izrezbarenadrvenarijaizinterijera sobena spratunalaziseuZemaljskommuzejuuSarajevukojujeMuzej1937. godineodvlasnikaotkupio.26)Lijepaslikaovekulenalaziseuradu Milana kojijetampanuGlasnikuZemaljskogmuzejaiz 1937.godine.URodbini,selo3kmjunoodBune,nalazise kula. NaseljavanjeBunedatira,kakose od vremenaAli-paina.Sve doAli-paedioBunesadesnestranerijekeBunepripadaojeOrtijeui ponekadseuturskimizvorimanazivaDonjiOrti(aagiorti).Iu gruntovnici iz1885.godine stoji da se Ali-paina damija nalazi uOrtijeu, anenaBuni.Zanimljivojeopet istaknutidaseuAli-painojvakufnami iz1846.godinekaedajeonsagradiozadubinenaBuniiovdje zavjetaomliniceiposjedezanjihovoizdravanje.Modaseovdjemisli narijekuBunu jer sve to jeAli-paana Bunisagradionalazise uz obale rijekeBune. Na Buni su ivjele muslimanske porodice: (najstarijii dasuovdjedoseliliizVrgorca),Dane, (izMostara), (iz (iz (izLjubinja), (izBanjeLuke)i (iz Trebinja). 27) 66 l) Enciklopedija jugoslavije,Zagreb,1968., sv.7,str.84;Hazim Bosanski paaluk,Sarajevo1959.,str.95. 2) Fra Petar Bakula, Hercegovina za devetnaest godina vezirovanja Ali-paina, 1863; Prokuplje Ljetopis1831. do 1857. godine, Narod,1908; Husein Dogo,Crtice o Ali-pai Sarajevski List,Sarajevo,1911, str.206; Hamdija vezirstva Ali-pae Gajret,Sarajevo,1933,str.72-73; Hajrudin Ali-paa Godinjica Nikole knjiga XLVI, Beograd,193 7. god; Hamdijaza istoriju Bosne i Hercegovine u XIX vijeku, drutvo Bosne i Hercegovine,Sarajevo,1954. godine. 3)Hamdija EkonomskapolitikaAli-paevezira od1833.do1851.godine,NovoVrijeme,Sarajevo,1930.,br.17;Isti, uma u doba Ali-pae Gajret,Sarajevo,1933.,brojeui 3-6 i12-13. 4) Osman A. Vezir Ali-paa privredni pionir Hercegovine, Novi Behar,VI,Sarajevo,1932.-33.godine br.2,str.19-21. 5) Ali-paine vakufname upisane su u sidilu vakufnama Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima: I-16,I-135,I-261iIII-671. 6) Hivzija Prilozi za istoriju Blagaja na Buni udoba turske vladavine, Godinjak Drutva Sarajevo,1973., str.256. 7)Ata Pod kulom Ali-pae Behar,Sarajevo,1902/3. godine broj 8,str.115;SlobodaMostar,1929.,br.9;Hamdija Kuleiodaciu Bosni i Hercegovini,Nae Starine,II,Sarajevo,1954.,str.84. 8) Ata Male iodsjetke,Behar,Sarajevo,1903/4. godine,br.19,str.219. 9) Behar,Sarajevo,1901. godine,br.15,str.238. lO) Sarajevski List,Sarajevo,1914.broj 30. ll) Dr. Tekija na Oglavku,Kalendar,Gajret za 1941. godinu,Sarajevo, 1940. str.42-51. 12) Hivzija Kulturno-istorijskispomeniciuMostaruiz turskogdoba, Preporod,Sarajevo,1973.,brojevi 13(68),19(74) i22(77) i iz 1974. godine broj 8(87). Ovdje su obradeni svi spomenici koje je Ali-paa u Mostaru sagradio. 13) Dr.Hajrudin damije,Oslobodenje,Sarajevo,1969. broj 7 668 od 4.10.1969.godine,str.5. 14)Vidibiljeku6. 15) Ovomi jerahm.Hamza ef kadija,umro1973. godine. 16) Nikola PovijestustankauHercegovini,iboj kod Stoca,Mostar,1911, str.168; Arhiva Vakufskogpovjerenstvau Mostaru (AVPM)akt br.514/1898. 17) AVP1M,akt broj 206/1886. 18) AVPM,akt broj 208/1896.i468/1911. 19) A.FGiljferding,Putovanje po Hercegovini,Bosni i staroj Srbiji,Sarajevo,1972., preveo Branko str.59. 20) Ivan Frano Putopis i istorijsko-etnografski radovi,Sarajevo,1953.,str.50. 21) Neto podatakao Ali-painimzadubinamana Buniprikupiosamod rahm. Hamze koje je on od oca Hasanage,iSmaila koji sada ivi na Buni. 67 22) Av.PM,akt broj78/1888. 23) Av.PM,akt broj 462/1910. 24) Demal i Mehmed Stari mostovi u Bosni i Hercegovini,Sarajevo, str.212-214. 25) Alija Nametak, Karadozbeg i njegovo doba,Novi Behar,VII (1933.-34.), Sarajevo, 1933.,broj 3-4,str.40. 26) H. n.d. str.75. 27) jevto Dedijer,Hercegovina,Beograd,1909.,str.250.i 251. 68 GNOJNICE lGnojnice i su dva susjedna sela koja lee na krajnjojperiferijimostarskog polja.Lociranisunairokomiizduenom prostoruupodnojuplaninskogmasivaVeleaistotinjakmetaralijevo od ceste Mostar-Nevesinje. Gnojnice su udaljene od Mostara 6,a8kilometara. Svedopolovineprolog ovadvamjestasusenalazilau sastavu blag;1jskog kadiluka.Kad je Omer-paa Latas ukinuo ovaj kadiluk 1851.godine,Gnojnicei su pripojeni mostarskom kadilukuu su sastavu ostali sve do konca turske vladavine 1878. godine. Danas se ova dvamjestanalaze usastavumostarskeoptine. GNOJNICE Ovojeselorazbijenogtipai veoma jestaro.Ovdjepostojetrivrela: ijakua,Vrbai koji su i,sigurno,bili glavni razlog da se nadananjih Gnojnica veoma rano formirano ljudsko naselje. Ovo miljenje i iskopine koje su naGnojnica i polja. Il NasovajputzanimajusamoislamskispomeniciGnojnicaokojima ovdjeposebno i ukratko govoriti. U Gnojnicama se od islamskih spomenika danas nalazi samo damija iharem Vrbasanekolikostarihniana.Damijaje nasredini sela i nedaleko odvrela Vrbe.To je mala od lomljenog kamena,bezmunareibezikakviharhitektonskihvrijednosti.Uznjuje prizidanajednaprostorijakojasluizamekteb.Neznasekadajeova damija ani jezadubina. Prilikom jednog spora kojijepolovinom evala1095.(1684.)godine vodiomostarskikadija,nasudusukaosvjedocibiliprisutni Ibrahim hoda,imam, Mustafa,sin Mehmedov iRedep,sin Mehmedov, svi iz Gnojnica.2lNatemelju ovog podatka moe se,kao sigurno,utvrditi dajedamijauGnojnicama prije1684.godine.Odsvoje izgradnje do danas ona je vieputa popravljana i Upisana je 69 ugr.ul.k.o.Gnojnicebroj334,kat,204izapremasdvoritem povrinuod150m2 Odaustro-ugarskeokupacije1878.godinedodanasimamsko-mualimskudunostuovommjestuvrilisu:Alief. Ibrahimef. Duda,HafizSalihef.Leho,HafizMuhamedef. Mustafaef. Neziref. Ahmed ef.i Salihef.iMustafa ef.ZlomuicaYDematlijesu1986.godinepodigliuzovudamiju betonsku munaru visoku18 metara.Danas imamskudunost unjojvri Halilef.Na temelju podataka koje nam pruaju sidili (protokoli) blagajskog i mostarskog kadije,moe se utvrditi da su uGnojnicama ivjele muslimanskeporodice: (Huseinbaa1767.), (Mustafa 1767.),Brkani(Mehmed1791.), (Mehmed1812.),(Osman i aban 1775.), Dude (hadi Ahmed 1766.), (Ramadan 1777.), (Osmanef.1777.),Goste(Osman1767.), (Abdulaziz, sin Mehmed-agin 1766.), (Mumin 1790.), Heke (Omer 1791.), (Timur1812.), (Abdulmumin1812.), (Merdan1812.), (aban,sinAlin1777.),Krini(Salih1770.), Obradi (Bajram 1790.), (Mustafa 1812.), Puce (Mehmed 1812.), (Hasan 1767.),ijaci (Mustafa 1775.),4)ie (Ibrahim baa 1775.), iiraci(Alibaa1822.),kore(Bajram1812.),Trnovci(Osman1777.), Uskradi(Ahmed1812.),Vee(Bajram1732.)i (Mustafa1812.) godine.5J Poredspomenutihovdjesuranijeivjele(anekeidanasive)ili imalesvojaimanjajoi muslimanskeporodice: Dande,Koluderi,Krese, evei Kresesu ovdjedoselileizasveostaleizMostara. Najstarijom porodicom se kojiidanas ovdjestanujuiimajusvojeposjedeikulunadvasprata. sedaje neki njihov predak doselioizUgarskekada sujeTurcinapustili,i poto jedoaobez igdje (go)prozvan je Daljese da jeneki nasiljakiridijama(kojisunakonjimapregonilirobuiz Dubrovnika uSarajevo.On ih jeu polju i prisiljavao da otovarerobuida munakonjimapregoneprinuizNeretvezagradnju kule uGnojnicama.Iako jeon kiridijama sav rad poteno platio ipak je, kako se biood straneovovremenih turskih vlasti nasmrt iobjeen uTravniku.Tadasu oduzeti vinogradii datiuvlasnitvoMehmed-begovom vakufuuSarajevu.61 Ovaj Mehmed-beg, sin Isa-begov bio je dva putakrajinik i to:1506.do1509.i1513.do1515.godine.On jebio bogat koji 70 se obogatio nasljedstvom i prihodima od slube i trgovine.U Gnojnicama jeimao kojijezavjetaozapotrebe svojedamijeuSarajevukoju jesagradio1520.godine.7> Godine 1819.do 1820.ovu zemlju jedrao Abdulah izMostara i mukatuMehmed-begovom vakufu.8> NekiHusein,mutevelija spomenutog vakufa,primio je1253.(1837.) godineodnekog 12groaoduGnojnicama kojisubilivlasnitvospomenutog vakufa.9> mutesarif obavijestioje21.maja1294.(1877.)godine BosanskivilajetdaseuGnojnicamanalazi39parcelazemljekojesu vlasnitvovakufaMehmed-begovedamijeuSarajevu.Izistogizvora saznajemodasupolovinomdumadaI1192.(1778.)godinesveove parcele upisane kod centralne uprave za zemljine knjige (defteri hakanije) uIstambulu na ime Mehmed-begovog vakufa i da jena njih izdana tapija sacarskom tugrom. 10> Goste su takoder stara porodica zakojese dasu bilidvorjanici HercegaStjepana Svojeprezimedobilisupogostima kojisubilivii bogumilskehijerarhije.NegdjeuGnojnicama nalazilaseranijenjihovakula.1n su uMostaru stanovali a uGnojnicama su imali svoje imanjei gdjesupreko ljetaizlazili.Selimalemdar bio jemostarskiajani veoma istaknuta ivotaMostara koncem18.Izmedunjegai nekog dolo jejednom na kurban bajram pred damijom u Gnojnicama do velike svade. je ajanu prigovorio da je on kriv to mu jeoduzet spahiluk,zbog ga jeajanudario.Dabimuseosvetiojenagovorioipotplatio svogslugukojisespukom sakriou kodajanoveKadje ajan doaoisjeokrajprozora,slugajegadaoizpuke.Pogoden, ajanjeustao,apotom semrtavsruio.Krvjeikljalaipoprskalastrop sobe na komesuse vidjelitragovikrvisvedok stropnijeizmijenjen.12> Selim alemdar je sahranjen uharemu Vrba uGnojnicama gdje se nad njegovimgrobom nalaze,idanas,dvavelikaniana od tvrdog kamena. Na uzglavnom nianu, u formi saruka i sa uklesanom sabljomnaunutarnjojstrani,stojinapisanodajeonumrokaoehid (martir) 1219. (1805.) godine. Ovaj natpis gornje predaje jersesvakibespravnoubijenmuslimansmatraehidom. UharemuVrbasahranjenisu,poredSelimalemdara,joi Salih-aga,sinSelimalemdarov,umro1230.(1814.); Mahmud, sin Salihov, umro 1230. (1814.); Mustafa, sin Husein-agin, umro 1231.(1815.);Ali-aga,sin Husein-agin,umro 1234.(1819.);Salih-aga,sin 71 Avdagin,umro1296.(1878.);hadiIbrahim,sinAbdulahov,umro 1313. (1895.);Mustafa,sinhadiIbrahimov,umro1338.(1920.); sin Ibrahimov, umro 1344. (1924.) i Abdulah, sin Mustafin, umro 1345. (1925.) godine. Pored spomenutih u ovom haremu su sahranjeni joDude: Mustafa,sinMunlaAhmedov,umro1230.(1814.)ihadiSelim-aga,sin hadiAhmed-agin,umro1318.(1900.);iiraci:Ibrahim,sinHasanov, umro1230.(1814.);Abdulah,sin Ibrahimov,umro1230.(1814.);Hasan, sin Ibrahimov, umro 1230. (1814.) i Fatima eva, Salih-agina, umrla 1230.(1814.)godine.13) Uostalim haremima,kojihjebiloukupno12,(Bregovi, Pirovina,ijakovina,TarhanovinaiVrba,aostalisevodepod nazivom"Harem"),davnosuunitenisvistarinianisnatpisima.Po podacima izgruntovniceoni suzapremali povrinuod 20980m2.14) su selo razbijenog tipa i onjegovom postanku se malo zna. ]evtoDedijer jepribiljeiopredanjedajeovo selobilo mostarske porodicei da su onipolovinom prolog naselili sveporodicekojedanasovdjeive.15)Ovojejersenatemelju pisanihizvoramoe utvrditida su mnogo ranijenaseljene. Odislamskihspomenikaovdjeseranijenalazilasamodamijabez munarekojajebila neposredno vieDihine negdje na sredini sela.Videjojse i danas temelji kojisu utrnjei zarasli. Neznasekojeikadasagradioovudamijukaonikadajeona prestala raditi niti kad je sruena. Po ostacima moe se dajebila odlomljenogkamenaidajebiladostaprostrana. Mjetaniidanaspotujuovomjestoinedozvoljavajunikomdaovdje itagradi ilisadi.Upisana jeugl.ul.k.o.Blagajbroj208,kat.519/1i zapremapovrinuod 60m2. Ispred damijenalaziseDihina Tojezapravo kaptanirezervoar nad ivimvrelomkojenikadne presuuje. Neki predak porodice Diha sagradio je nad ovim vrelom veliki rezervoar odtesanogkamenaisdonjestranekamenokoritoizkojegsestoka napaja.Vrelojetada,moda,izgubilosvojepravoime,aizgradnjom ovogrezervoarazovese DihinaNa temelju podataka koje nam pruaju sidili blagajskog i mostarskog kadije,moeseutvrditidasuu odpolovine18.72 ivjele muslimanskeporodice: (Salih,1770.);(Ahmed,1796.);Dande(Ahmed,1786.); (Ali-beg,1786.); (Hasan,1767.);Dihe (Ahmed spahija1770.); 1792.); Jazvini (Ismail,1779.); Kebe (Hasan,1790.); Kozlati (Mustafa,1796.); (Ferhat,1800.); (Omer,1812.); (Ahmed, 1781.); (Omer,1850.)iabanci(Ismail,1781.)godine.16)U senalazelokalitetiKrpovinaiMakeljevinanatemelju semoe da su i ove dvije p