Mudrost Indijanaca

8/8/2019 Mudrost Indijanaca

http://slidepdf.com/reader/full/mudrost-indijanaca 1/50



2

Nakladnik NOVA AKROPOLA

Habdelićeva 2, Zagreb

Urednik Andrija Jončić

Prijevod Paulina Tomić

Redaktora Dijana KotaracIvan Tomašević

Lektura i korektura

Branka Žaja

Grafičko uredništvo Atila BartaSuzana Dobrić

Tisak

Forada d.o.o., Bauerova 29, Zagreb

ISBN 953-96431-4-7



3

MUDROST INDIJANACA

Ustrijeljen u Ruku, Apsaroke, 1908.

Izbordrugo izdanje

Zagreb, 2004



4

Ples, Chinook, 1910.



5

Predgovor

Mnogi stari narodi ostavili su nam u nasljeñe veliko bogatstvo kojese ne mjeri samo kamenim grañevinama i skulpturama. Velik diotog bogatstva su načela i poruke za sva vremena koje jednakovrijede za crnog, crvenog, žutog i bijelog čovjeka.Bilo bi pogrešno tu baštinu shvatiti tek kao pametne dosjetke; one

su izraz dubokog životnog iskustva koje se naraštajima sakupljalo ikao najveće blago prenosilo s koljena na koljeno.Indijanci se sjećaju svojih predaka i s poštovanjem se odnoseprema svom nasljeñu jer je čovjek bez tradicije poput stabla bezkorijena.Stara indijanska tradicija nam nudi jedno iskustvo koje je uvelikeprimjenjivo i danas. Ono je rezultat razumijevanja odnosa čovjekai prirode. To je razumijevanje Indijanac iskazivao kroz dubokopoštivanje svega što živi. Za njega ne postoji neživa priroda. Sve ježivo: biljke, životinje, ali i voda, kamen, zemlja, zvijezde...Ili kao što je rekao Medvjed Koji Stoji, poglavica Oglala Siouxa:

"Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postajetvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućihstvari takoñer vodi i nepoštivanju ljudi."U prirodi je sve skladno povezano. Jedino čovjek može ozbiljnonarušiti taj sklad. Indijanac je iskreno vjerovao da svako narušavanjeprirodnog sklada uzrokuje bolest, siromaštvo i nesreću. Zato jeprema njihovom shvaćanju čovjekova zadaća održati taj sklad.Indijanski roditelji su od malih nogu odgajali djecu u ovakvom duhu.Poslušajmo stoga riječi Bika Koji Sjedi, koji nas poput ocasavjetuje i moli kada kaže: "Uzmite najbolje od puta bijelaca inajbolje iz naše tradicije, i sačuvajte to..."

Damir Krivdić



6

Poglavica, Klamath, 1923



7

Američki Indijanac je od zemlje, šuma, ravnica, naselja

i visoravni. On izrasta iz prirode, jer zemlja koja je

oblikovala prirodu oblikovala je i čovjeka za ono što ga

okružuje. On je nekad rastao prirodno poput divljih

suncokreta; on joj pripada baš kao što joj bizon pripada...

Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioux

Zazivanje, Sioux, 1912.



8

SVETA PRIRODA

Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je uzraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja jenaša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, onanam vraća.

Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin

Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga.Veliki Duh daje svetom čovjeku mudrost, moć liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sveljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako jei bizon svet, jer je dar Velikog Duha.

Poglavica Željezna Ploč a (Maza Blaska), Oglala Sioux

Prvi mir, koji je najvažniji, je onaj koji dolazi u dušučovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo suniverzumom i svim njegovim moćima, i kad shvati dase u središtu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je tosredište svugdje, da se nalazi u svakom od nas.

Crni Los, Oglala Sioux

Sve što je stvoreno je sveto. I zato ne zaboravite: svakazora koja dolazi sveti je dogañaj i svaki dan je svet, jer

svjetlost dolazi od Velikog Duha. Uvijek morate imatina umu i to da su dvonožni i sav ostali narod kojim jenapučena ova zemlja sveti i da s njima morate tako ipostupati.

Žena Bijelog Bivola, Oglala Sioux



9

Kad čovjek učini nešto vrijedno divljenja, kažemo da je to

čudesno; no gledajući izmjene dana i noći, Sunce, Mjesec

i zvijezde na nebu, promjenu godišnjih doba na zemlji s

plodovima što zriju, moramo shvatiti da je to djelo nekog

moćnijeg od čovjeka.

Onaj Koga Jure Medvjedi, Santee Yanktonai Sioux

Naša zemlja, naša vjera i naš život su jedno. Na ovoj smo

zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zečeve,

purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za naše

kuće i kive1.

Molitva Hopija

Volim zemlju i bizone, i neću se od njih odvojiti. Volim

lutati prerijom. Ondje se osjećam slobodno i

sretno. Bijeli Medvjed, Santana

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam

na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao

ništa što mi nije prijatelj.

Navajo izreka

1 - kiva - ceremonijalna soba



10

Zemlja Vrana je dobra zemlja. Veliki Duh smjestio ju je

baš na pravo mjesto. Ima snježne planine i sunčane

ravnice, sve vrste klime i blagodati u svako doba. Kad

ljetne vrućine sprže preriju, možeš se povući u podnožje

planina gdje je zrak sladak i prohladan, trava svježa, a

bistre se rijeke obrusavaju sa snježnih obronaka. Ondje

možeš loviti bizone i dabrove. A kad doñe zima, možeš

se skloniti u šumovita podnožja uz rijeke; ondje ćeš za

sebe pronaći bizonovo meso, te koru pamukovog drveta

za svoje konje. Zemlja Vrana je baš na pravom mjestu.Ondje se može naći sve što je dobro. Nema takvog

mjesta kao što je zemlja Vrana.

Arapooish, poglavica Vrana

Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke i one koji

se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji

ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, životinja, riba i

drveća.

Poglavica Qwatsinas (Edward Moody), Nuxalk

Uskoro će doći vrijeme kad će moje unuče čeznuti za

zovom gnjurca, mesom lososa, šumom iglica omorika ili

kliktajem orla. Ono se neće sprijateljiti ni s jednim od ovih

bića, a kad ga srce zaboli od čežnje -proklet će me. Jesam

li učinio sve kako bih sačuvao zrak svježim? Jesam li se

dovoljno brinuo o vodi? Jesam li pustio orla da se

slobodno vine u visinu? Jesam li učinio sve za ljubav svog

unučeta?

Poglavica Dan George, Salish



11

Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim

nogama? Sve je sveto - od zrnca pijeska do planine. Na ovoj

zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari

smo ovih svetih mjesta.

Peter Plavi Oblak, Mohausk

Sveta Majko Zemljo, drveće i čitava priroda svjedoci su

tvojih misli i djela.Winebago

Ljepota ispred mene

Iza mene

Ispod mene

Svud oko meneU ljepoti govorim.

Annie Kahn, Navajo

Mi smo zvijezde što pjevaju

Mi pjevamo našim sjajemMi smo vatrene ptice

Mi letimo nebom

Mi gledamo dolje na planine

Ovo je pjesma zvijezda.

Pjesma Algonquiana



12

0 Zemljo, majko naša,o Nebo, oče naš,mi smo vaša djeca, na umornim leñimadonosimo vam darove koje volite.Ispletite nam stoga sjajnu odjeću,nek joj osnova bude bijela svjetlost jutra,nek joj potka bude crvena svjetlost večeri,

nek joj rese budu od kiše koja pada,nek joj rub bude ravna duga.Istkajte nam takvu sjajnu odjeću,da bismo mogli hodati kako priličitamo gdje je trava zelena,o Zemljo, majko naša,o Nebo, oče naš.

Winebago



13

Majka s djetetom, Chinook, 1908.



14

ODGOJ

Pohvala, laskanje, prenemaganje i prazne riječi nisu bile

dio uljudnosti Lakota Indijanaca. Prenemaganje se

smatralo neiskrenim, a onaj tko neprestance govori

nepristojnim i lakomislenim. Razgovor se nikad nije

započinjao odjednom niti užurbano. Nitko nije ishitreno

postavljao pitanje, ma koliko važno ono bilo, i nikoga se

nije požurivalo na odgovor. Stanka za razmišljanje bila je

uistinu uljudan način razgovaranja. Tišina je kod Lakota

Indijanca imala značenje, a poklanjanje trenutka tišine

sugovorniku i vlastiti trenutak tišine prije govora bili su

izraz istinske uglañenosti i uvažavanja pravila da "misao

dolazi prije govora".


Naše je vjerovanje da je ljubav prema posjedovanju slabost

koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni dio, a ako joj

se dopusti, s vremenom će poremetiti čovjekovu duhovnuravnotežu. Zbog toga djeca zarana moraju naučiti ljepotu

darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako

bi mogla osjetiti radost davanja.

Ohijesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton SanteeSioux



15

Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne

shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj

indijanske duhovnosti.

Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pored

njega, pozdravi čak i stranca na osamljenom mjestu.

Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.

Kad se ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost

života. Ako tome ne vidiš razloga, greška je jedino u tebi.

Ne iskorištavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace

u budale i zarobljava duh vizije.Poglavica Tecumseh, Shaumee

Mi smo naučeni vjerovati da Veliki Duh vidi i čuje sve i da

nikad ne zaboravlja: da će poslije ovoga ovdje dati svakom

čovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama...

U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu.

Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce



16

Dok sam bio dijete, majka mi je pričala legende o

našem narodu; govorila mi je o Suncu i nebu,

Mjesecu i zvijezdama, oblacima i olujama. Naučila me

klečati i moliti Usena za snagu, zdravlje, mudrost i zaštitu.

Rečeno nam je da Usen ne mari za sitne ljudske

razmirice.

Poglavica Geronimo (Goyathlay), Chiracahua Apache

Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce

postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje

živih, rastućih stvari takoñer vodi nepoštivanju ljudi.

Stoga su uvijek podučavali mlade da se ne udaljavaju od

njenog umirujućeg utjecaja.


Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s

tobom i tako ćete se meñusobno upoznati. Ako ne

razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne

poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš.




17

Dok živim, želim živjeti dobro

Znam da jednom moram umrijetiAli ako će i nebesa na mene pasti

Želim raditi ono što je ispravno

Samo je jedan Bog koji gleda dolje na sve nas

Svi smo mi djeca jednog Boga

Bog me čuje

Sunce, tama, vjetrovi

Svi oni čuju

Što mi sada govorimo...


Podmuklost zatamnjuje lanac prijateljstva, a

iskrenost ga čini svjetlijim.

Canassatego

Ne treba mnogo riječi da se izrekne istina.




18

Moja riječ

Sram me je pred zemljomsram me je pred nebom

sram me je pred zorom

sram me je pred sumrakom

sram me je pred plavim nebom

sram me je pred Suncem

sram me je pred onim što je u meni

i što govori kroz mene.

Nešto me uvijek gleda.Zato moram govoriti istinu.

Svoju riječ držim čvrsto na grudima.

Navajo



19

Medvjed Bik, Crne Noge, 1926.



20

UMIRANJE I SMRT

Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova.

Poglavica Seattle, Suquamish

Život nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako.

Crne Noge

Kroz zrak

Letim na oblakuK nebu, daleko, daleko, daleko

Da tamo nañem sveto mjesto

Velika me promjena obuzima!




21

Pjesma čovjeka koji umire u nepoznatoj zemlji

Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji,

Ako umrem u zemlji koja nije moja,

Ipak će me grom,

Prašteći grom,

Odvesti kući.

Ako umrem ovdje, vjetar,

Vjetar koji puše prerijom,

Vjetar će me odvesti kući.

Vjetar i grom svuda su isti, Kakve razlike ima

Ako umrem ovdje u nepoznatoj zemlji?

Ojibwa

Posebno odijevanje za bitku nije zbog uvjerenja kako

će to pomoći borilačkoj sposobnosti. Ono je priprema za

smrt, u slučaju da do nje u sukobu doñe. Svaki

Indijanac želi izgledati najbolje kad ide ususret Velikom

Duhu, i zato se posebno odijeva prije bitke.

Drvena Noga, Cheyenne

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uñe u tvoje

srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vjere, poštuj tuña

mišljenja i traži da oni poštuju tvoje. Voli svoj život,

usavršavaj ga i uljepšavaj sve oko sebe. Nastoj živjeti dugo

i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pjesmu smrti za

dan kad ćeš prijeći na drugu stranu.

Poglavica Tecumseh, Shatvnee



22

Kad doñe vrijeme umiranja, ne budi poput onih čija su

srca ispunjena strahom od smrti, pa kad doñe njihovo

vrijeme, oni plaču i mole za još malo vremena kako bi još

jednom preživjeli svoj život na drugačiji način. Pjevaj svoju

pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraća kući.

Poglavica Aupumut, Mohican



23

Ratnik, Crne Noge, 1832.



24

CRVENI I BIJELI ČOVJEK

Griješim li što volim svoj narod? Jesam li loš zato što

mi je koža crvena? Zato što sam Sioux? Zato što sam

roñen gdje je živio moj otac? Zato što bih umro za svoj

narod i svoju zemlju? Bog me stvorio Indijancem.

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), Hunkpapa

Sioux

Mi nismo tražili od vas, bijelih ljudi, da doñete ovamo.

Veliki Duh dao nam je ovu zemlju kao dom. Vi steimali svoju zemlju. Mi vas nismo dirali. Veliki Duh dao

nam je puno zemlje da na njoj živimo, dao nam je

bizone, jelene, antilope i drugu divljač. Ali vi ste došli

ovamo; vi nam uzimate zemlju, vi ubijate našu divljač i

nama je teško živjeti. Sad nam kažete da radi¬mo za

život, ali nas Veliki Duh nije tjerao da radimo, već da

živimo od lova. Vi, bijeli ljudi, možete raditi ako želite.

Mi se ne miješamo u vaše poslove, a vi nas pitate zaštone postanemo civilizirani. Mi ne želimo vašu

civilizaciju! Mi želimo živjeti poput naših očeva i očeva

naših očeva.

Poglavica Ludi Konj, Oglala Sioux



25

Bijelci su uvijek pokušavali prisiliti Indijance da

napuste svoj način života i da žive poput njih - da se

bave zemljoradnjom i teško rade. Ali Indijanci nisu

znali kako to činiti, a nisu to ni željeli. Da su Indijanci

pokušali natjerati bijelce da žive poput Indijanaca,

bijelci bi se opirali, a tako je bilo i s mnogim

Indijancima.

Veliki Orao (Wamditanka), Santee Sioux

S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se pri-

lagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam

svoje.

Poglavica Wicomessea

Ako bijeli čovjek želi živjeti u miru s Indijancima, neka

živi... Postupaj sa svima jednako. Daj im zakon koji

vrijedi za sve. Daj svima jednaku priliku da žive i rastu.

Sve je ljude stvorio isti Veliki Duh. Svi smo braća.

Zemlja je mati svim ljudima i svima koji na njoj žive

pripadaju jednaka prava. Pusti me da živim slobodno, da

putujem slobodno, da stanem gdje želim, da radim štoželim, da trgujem slobodno... da izaberem učitelje po

svojoj volji, da budem slobodan

slijediti vjeru svojih očeva, slobodan misliti, govoriti i

činiti kako želim, i ja ću poštivati svaki zakon i pokoriti

se svakoj kazni.




26

Tamo gdje se nitko ne nameće, mnogi mogu živjeti u skladu.


Naši su nam očevi dali mnoge zakone koje su usvojili od

svojih očeva. Ti su zakoni bili dobri. Nosim težak teret na

svojim leñima još od vremena kad sam bio dječak.

Shvatio sam tada da nećemo opstati s bijelim ljudima. Mi

smo bili poput jelena. Oni su bili poput grizlija. Imali smo

malu zemlju. Njihova je bila velika. Bili smo zadovoljni

da sve ostane onako kako je stvorio Veliki Duh. Njima to

nije bilo dovoljno i promijenit će i rijeke i planine ako im

ne budu po volji.


Ja sam crveni čovjek. Da je Veliki Duh htio da budem bijelac,

učinio bi me takvim. U tvoje je srce stavio jedne želje i

planove, u moje srce druge. Svaki je čovjek dobar u njegovim

očima. Orlovi ne moraju biti vrane. Mi smo siromašni, ali

slobodni. Nijedan bijelac ne nadzire naše korake. Ako

moramo umrijeti... umrijet ćemo braneći svoja prava.

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), HunkpapaSioux



27

Tražiš od mene da orem zemlju. Zar da uzmem nož i

rasparam grudi svoje majke? Pa kad umrem, ona me neće

uzeti na svoje grudi da počivam. Tražiš od mene da kopam

tražeći kamenje. Zar da kopam pod njenom kožom

tražeći kosti? Pa kad umrem, neću se vratiti u njeno tijelo da

bih se ponovno rodio. Tražiš od mene da kosim travu,

sušim sijeno i prodajem ga kako bih postao bogat kao bijeli

čovjek, ali zar bih se usudio rezati kosu svojoj majci? Želim

da moj narod ostane ovdje sa mnom. Svi koji su umrli tada

će se ponovno vratiti u život. Njihove

će se duše ponovno

vratiti u svoja tijela. Ovdje, u domovima naših očeva moramo

čekati i biti spremni susresti ih u njedrima naše majke.

Wovoka, Paiute

Gle, braćo moja, stiglo je proljeće. Zemlja je primila

zagrljaje Sunca i uskoro ćemo vidjeti plodove te ljubavi!

Probudilo se svako sjeme i sav životinjski svijet. Zahvaljujućiovoj mističnoj snazi i mi živimo, i zato svojim susjedima,

čak i životinjama u našoj blizini, dajemo ista prava na život na

ovoj zemlji kao i sebi. Ipak, poslušaj moj narode, sad se

trebamo suočiti s jednom drugom rasom - malom i slabom

kad su ih naši očevi prvi put susreli, ali sada velikom i

oholom. Začudo, oni hoće obrañivati zemlju, a ljubav za

posjedovanjem je bolest u njima... Tvrde da je zemlja,

ova naša majka, njihova, i ograñuju se od svojih

susjeda... Nagrñuju je svojim zgradama i svojim

smećem... Prijete da će nam je uzeti. Braćo moja,

hoćemo li se predati ili ćemo im reći: "Prije nego što mi

uzmete zemlju, morate prvo ubiti mene."

Poglavica Bik Koji Sjedi (Tatanka Yotanka), HunkpapaSioux



28

Iz Odgovora misionaru Cramu

Brate, čuj što imamo za reći. Postojalo je vrijeme kad je

našim pradjedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova

su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca.

Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance. Stvorio je

bivola, jelena i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio

je medvjeda i dabra. Njihove su nam kože služile kao

odjeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio

nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz raña kako bismoimali kruha. Sve je to učinio za svoju crvenu djecu jer ih

voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično

su se rješavale bez mnogo krvoprolića. Ali, zao nas je dan

zadesio. Vaši su pradjedovi prešli veliku vodu i iskrcali

se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na pri-

jatelje, a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobjegli iz

svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli

da bi mogli slobodno poštivati svoju vjeru. Zatražili su

malo mjesta da sjednu. Smilovali smo im se; dali smo im

što su tražili i sjeli su meñu nas. Dali smo im kukuruza i

mesa; zauzvrat, dali su nam otrov.

Bijeli je narod, brate, našao našu zemlju. Pronio se glas o

tome i još je bijelaca došlo meñu nas. Nismo ih se bojali,

smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom.

Vjerovali smo im i dali im više prostora. Vremenom,njihov je broj znatno porastao. Željeli su još zemlje;

željeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i

duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci

su natjerani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših

ljudi nastradalo. Donijeli su žestoko piće meñu nas. Bilo

je jako i moćno i pokosilo je tisuće.



29

Brate, naša je zemlja nekada bila velika, a vaša mala. Vi

ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mjesta

raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste

zadovoljni - želite nam nametnuti svoju vjeru.

Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš

kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu

odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo vjeru koju vi

bijelci propovijedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u

pravu, a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da jeto istina? Vidimo da je vaša vjera zapisana u knjizi. Ako

je ona namijenjena nama jednako kao i vama, zašto je

onda Veliki Duh nije dao nama, i ne samo nama, već

zašto nije podario i našim pradjedovima znanje o toj

knjizi i način da je pravilno razumijemo? Jedino znamo

ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam

možemo vjerovati kada nas je bijeli narod toliko puta

prevario?

Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i

služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vjera, zašto se

vi bijelci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite,

kada možete čitati knjigu?

Brate, mi ne razumijemo te stvari. Rečeno nam je da su

vašu vjeru primili vaši pradjedovi i da se prenosila s

koljena na koljeno. Mi takoñer imamo vjeru, koja je datanašim pradjedovima i koja se prenosila sve do nas,

njihove djece. Mi vjerujemo u nju. Ona nas uči da

budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se

volimo meñusobno i stojimo zajedno. Mi se nikada ne

svañamo oko vjere.



30

Brate, Veliki Duh nas je sve stvorio, ali je napravio velike

razlike izmeñu svoje bijele i crvene djece. Dao nam je

različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario

vještine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je

sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika izmeñu nas

u drugim stvarima, zašto ne bismo mogli zaključiti da

nam je podario drugačiju vjeru, koju možemo razumjeti?

Veliki Duh ispravno djeluje. On zna što je najbolje za

njegovu djecu. Mi smo zadovoljni.

Brate, mi ne želimo uništiti vašu vjeru, niti vam jeoduzeti. Mi jedino želimo poštivati svoju.

Crveni Mundir (Sogoyewapha), Seneca

Prodajete zemlju! Zašto ne prodate i zrak, oblake i veliko

more? Nije li ih Veliki Duh sve napravio na korist svojoj

djeci?

Poglavica Tecumseh, Shawnee

Naša je zemlja vrednija od vašeg novca. Ona će trajati

vječno. Neće nestati ni u plamenu vatre. Dok god Sunce

sja i vode teku, ova će zemlja biti ovdje kako bi podarila

život ljudima i životinjama. Za nas ju je ovdje stvorioVeliki Duh i mi je ne možemo prodati, jer ne pripada

nama.

Vranino Stopalo, Crne Noge



31

Kako li istančan mora biti jezik bijelaca kad mogu učiniti

da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno.

Crni Sokol, Sauk

Govorite jasno tako da vaše riječi mogu ući u naša srca

poput Sunčevih zraka. Govorite, Amerikanci. Ja neću

lagati vama, nemojte ni vi meni.

Poglavica Cochise (Hardtvood), Chiracahua Apache

Povrijediti me ne možete. Povrijediti me ne možete,

Čovjeka koji je imao san kao ja.

Pjesma Dakota

Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju

kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno

pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno

sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom

preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj

braći što su je ubrzali.

Poglavica Seattle, Suquamish

Sada se spremamo na odlazak i tihi rastanak sa svojomrodnom zemljom, s domovinom koju je Veliki Duh darovao

našim precima, spremamo se na oproštaj s ovom zemljom

što nas je rodila... tužno je što nas je bijeli čovjek prisilio da

napustimo prizore našeg djetinjstva... rastajemo se s njom i

sa svim što nam je drago.

Charles Hicks, Cherokee



32

Indijanci vide dva puta koja se nalaze pred bijelom rasom:

put tehnologije i put duhovnosti. Smatramo da je put

tehnologije doveo suvremeno društvo do oštećene i spržene

zemlje. Nije li put tehnologije brzi put prema uništenju, dok

je put duhovnosti, put kojim su išli starosjedioci i koji sad

ponovno traže, sporiji put? Zemlja na tom putu nije spržena.

Tamo trava još uvijek raste.

William Commanda, Mamiuiinini

Roñen sam u preriji, gdje vjetar slobodno puše, gdje nema

ničega što bi zaklanjalo svjetlost Sunca. Roñen sam tamo

gdje nema ograda i gdje sve slobodno diše... Poznajem svaki

potok i svako stablo izmeñu Rio Grandea i Arkansasa.

Lovio sam po toj zemlji. Živio sam kao moji očevi prije

mene, i poput njih, živio sam sretno.

Poglavica Deset Medvjeda, Yamparethka Comanche





34

RAT I MIR

Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za

umrijeti.

Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux

Naši životi u rukama su Stvoritelja. Odlučni smo u obrani naše

zemlje, a ako je njegova volja, na njoj želimo ostaviti naše

kosti.

Poglavica Tecumseh, Shaivnee

Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik.

Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne

uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam.

Poglavica Tecumseh, Shatvnee

U tvojoj sam milosti. Učini sa mnom što god ti je drago.

Naštetio sam bijelim ljudima koliko god sam mogao; borio sam

se protiv njih, borio sam se hrabro. Da imam vojsku, još uvijek

bih se borio... ali nemam je, mojih ljudi više nema. Sada

mogu samo plakati nad sudbinom svoga naroda.

Crveni Orao, Creek



35

Narod nije pokoren sve dok srca njegovih žena nisu

slomljena.

Cheyenne

Ratnik se hrabri pred bitku

Ja sam lisica. Jednom moram umrijeti! Ako postoji neštoteško, ako postoji nešto opasno, moj je zadatak to učiniti!

Dakota

S juga dolaze ptice, ptice rata šumeći krilima. Želio bih

se pretvoriti u ovu pticu. Odbacujem svoje tijelo uborbi.

Ojibwa

Ratna pjesma

Da vidimo je li stvaran, da vidimo je li stvaran, ovaj

život koji živim? Vi sile koje boravite svugdje, da

vidimo je li stvaran, ovaj život koji živim?

Ojibwa



36

Dar Suncu, San Ildefonso, 1925.



37

ZAKONI

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga

svijeta uvijek djeluje u krugovima, i sve pokušava biti

okruglo... Nebo je okruglo, a čuo sam da je i Zemlja

okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar, kad

je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima, jer

njihova je vjera ista kao i naša... Čak i godišnja doba u

svojoj izmjeničine veliki krug i uvijek se ponovno

vraćaju tamo gdje su bila. Čovjekov život je krug od

djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u čemu se

snaga kre

Crni Los, Oglala Stota

U početku svih stvari mudrost i znanje bili su sa živo-

tinjama, jer Tirawa, Onaj Gore, nije govorio izravno

čovjeku. Poslao je životinje neka kažu ljudima da se on

pokazuje kroz zvijeri te da od njih, od zvijezda, Sunca i

Mjeseca čovjek treba učiti... sve govori o Tirawi. Sve su

stvari na svijetu dvostruke. U svojem umu mi smo

podijeljeni na dva dijela - dobro i loše. Svojim očima

vidimo dvije stvari - stvari koje su lijepe i stvari koje su

ružne... Imamo desnu ruku koja udara i radi za zlo, i lijevu



38

ruku punu ljubaznosti, u blizini srca. Jedno nas stopalo

može voditi prema zlom putu, drugo nas može voditi prema

dobru. Tako su sve stvari dvostruke.

Poglavica Orao (Letakots Lesa), Paumee

Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je

liječi, a svaki čovjek poslanje. Ovo je indijansko učenje o

postojanju.

Žalosna Golubica (Christine Quintasket), Salish

Indijanci nisu imali pisane zakone. Običaji koji su se prenosili s

koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko

se mogao ponašati drugačije od onoga što se smatralo

ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio...

Taj strah od osude djelovao je kao moćna spona koja

povezuje sve u jednu društvenu, časnu cjelinu.

Poglavica George Copway, Ojibuia

Naši su nam djedovi govorili da je čovjekovo prirodno

stanje biti slobodan, i mi vjerujemo da je sloboda svoj-

stvena životu. U ovom načelu nalazimo ključ za mir,

meñusobno poštivanje i razumijevanje prirodnog zakona

koji vlada cijelim svemirom, a poštivanje tog zakona

jedini je spas za našu budućnost na ovom planetu, Majci

Zemlji.

Oren Lyons, Onondaga



39

Iz indijanskog pristupa životu proizlazi velika sloboda -

duboka i sveobuhvatna ljubav prema prirodi, poštivanje

života, obogaćujuća vjera u vrhovnu snagu, te načela

istine, poštenja, velikodušnosti, jednakosti i bratstva kao

vodilje u odnosima meñu ljudima.


U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se

rijetko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mje-sta. Stari su ljudi doista voljeli zemlju i na njoj su sjedili

i počivali s osjećajem da su blizu majčinske snage.

Svoje su šatore gradili na zemlji, a svoje žrtvenike od

zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i

liječila. Zbog toga stari Indijanac još uvijek sjedi na

zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje

život daju. Za njega sjediti ili ležati na zemlji znači

moći razmišljati dublje i osjećati snažnije. On može

jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa

životom oko sebe.


Mi živimo, umiremo, i poput trave i drveća obnavljamo se iz

mekane zemlje s groba. Kamenje se mrvi i raspada, vjera stari izaboravlja se, ali rañaju se nova vjerovanja. Vjera sela je sada

prah, ali će ponovno narasti poput drveća. Neka spokoj kruži

na tihim krilima i hvata šapat vjetrova.

Ishi, Yahi



40

Mudar čovjek duboko vjeruje u tišinu - znak savršene

ravnoteže. Tišina je potpuna uravnoteženost tijela, uma i

duha. Onaj tko uspije ostati miran i netaknut olujama

postojanja - da mu list ne zatreperi na stablu, niti se valić

pokrene na površini sjajnog jezera - ima po shvaćanju

mudraca savršen način života. Tišina je temelj karaktera.

Ohiyesa (Charles Alexander Eastman), Wahpeton SanteeSioux

Shvatio sam da u bilo kojem velikom pothvatu nije dovoljno

da se čovjek oslanja samo na sebe.

Usamljeni Č ovjek, Teton Siotvc

Ne možemo svi sjediti s iste strane vatre. Vatra Savjetatvori krug, ne crtu ili kvadrat. Kad se pomaknemo u stranu,

još uvijek sjedimo kraj vatre s braćom i sestrama, a kako se

odmičemo od jednoga, primičemo se drugome. Krug nas,

poput obruča sna, uvijek vraća tamo otkud smo krenuli. Svaki

put kad se izgovore riječi poštovanja i ljubavi, vratit će se

kako su dane. Gruba riječ trči u krug sve dok se konačno ne

istroši. Ljubav se nastanjuje unutar kruga, obuhvaćajući ga i

zauvijek tako trajući, okrećući se unutar sebe.




41

Znanje je u svim stvarima. Svijet je knjižnica, a kamenje,

lišće, trava, potoci, ptice i životinje koje zajedno s nama

prolaze kroz oluje i blagoslove zemlje - njene su knjige. Mi

učimo ono što samo učenik prirode može naučiti, a to je

osjećati ljepotu. Mi se nikad ne ljutimo zbog oluja, žestokih

vjetrova, oštrih mrazova i snjegova. Takvo ponašanje samo

potiče ljudsku jalovost, tako da što god se dogodilo, mi se

tome moramo prilagoditi, ako je potrebno uz dodatni napor i

više snage, ali bez prigovora. I svijetli i tamni dani izraz su

Velike Tajne, a Indijanac slavi blizinu Velike Svetosti.Poglavica Luther Medvjed Koji Stoji, Oglala Sioivc

Život je poput svjetla krijesnice u noći, daha bizona zimi.

Crne Noge

Kada izgubiš ritam bubnja Velikog Duha, ostao si bez mira i

ritma života.

Cheyenne



42

Dva Mjeseca, Cheyenne, 1910.



43

PORUKA POGLAVICE

Veliki Poglavica šalje poruku da želi kupiti našu zemlju.

Veliki Poglavica takoñer šalje poruku prijateljstva i dobre

volje. To je veoma ljubazno od njega, jer nam je poznato

da je naše prijateljstvo njemu malo potrebno. Ali

razmotrit ćemo vašu ponudu, jer znamo da bi, ako ne

budemo htjeli prodati zemlju, bijelci mogli doći s

puškama i uzeti nam je. Kako je uopće moguće kupiti ili

prodati nebo, toplinu zemlje? Tako nešto jako nam jestrano. Budući da ne posjedujemo svježinu zraka i

svjetlucanje vode, kako vi to onda od nas možete kupiti?

Pokojnici bijelaca zaboravljaju zemlju svog roñenja kad

krenu na put meñu zvijezde. Naši pokojnici nikad ne

zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka

crvenokožaca. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas.

Mirisni su cvjetovi naša braća; jelen, konj i orao naša su

braća. Stjenovite gorske kose, livadski sokovi, toplina

ponijevog tijela i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki Poglavica iz Washingtona pošalje

poruku da želi kupiti našu zemlju, on mnogo traži od nas.

Veliki Poglavica šalje poruku da će nam osigurati mjesto

gdje ćemo moći ugodno živjeti onako kako želimo. On će



44

biti naš otac, a mi njegova djeca. Stoga ćemo razmotriti

vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti lako,

jer je nama ova zemlja sveta. Ovdje i sada postavljam

prvi uvjet - da nam ne uskratite pravo da posjećujemo

grobove naših preda ka, prijatelja i djece, i da nas ne

uznemirujete kada to budemo činili.

Blještava voda rijeka i potoka nije samo obična voda,

nego krv naših predaka. Prodamo li vam zemlju,

zapamtite da je ona sveta i prenesite to svojoj djeci, a

svaki je odraz duha u jasnoj vodi jezera priča odogañajima i uspomenama iz života mnogih ljudi. Žubor

vode jest glas oca moga oca.

Rijeke su naše sestre - one nam gase žeñ. Rijeke nose

naše kanue i hrane našu djecu. Prodamo li vam zemlju,

morate to imati na umu i tome naučiti i svoju djecu: da su

rijeke naše i vaše sestre, te im trebate iskazivati

ljubaznost kao prema roñenim sestrama.

Crvenokožac je uvijek bježao od bijelaca kao što

planinska magla bježi pred jarkim suncem. Ali pepeo je

naših otaca svet. Njihovi su grobovi sveto tlo, isto kao i

ova brda, ovo drveće; svaki nam je komad zemlje svet.

Mi znamo da nas bijelci ne razumiju. Njima je svaki

komad zemlje isti kao i neki drugi jer su oni stranci koji

dolaze noću i uzimaju od zemlje sve što im treba. Zemljaim nije sestra, već neprijateljica; kad je osvoje, idu dalje.

Bijelac ostavlja grobove svojih predaka za sobom i ne

mari za njih. On otima zemlju svojoj djeci i za tim ne

mari. Zaboravlja na grob svog oca i na pravo svoje djece

na roñenje. Prema svojoj se Majci Zemlji i prema svom

Bratu Nebu ponaša kao prema stvarima koje se mogu



45

kupiti, opljačkati, prodati kao ovce ili sjajne ogrlice. S

takvim apetitom proždrijet će zemlju i za sobom ostaviti

pustoš. Ne znam. Naš je način života drugačiji od vašeg.

Pogled na vaše gradove zadaje bol očima crvenokosca.

No možda je to zato što je crvenokožac divljak i što ništa

ne razumije.

Nema tihih kutaka u gradovima bijelaca, nema mjesta na

kojem bi se čuo šum lišća u proljeće ili zujanje kukaca.

Meñutim, možda je to zato što sam ja divljak i ništa nerazumijem.

Izgleda da buka samo vrijeña uši. Ali kakav je to život

ako ne možete čuti usamljeno noćno glasanje ćuka ili

svañu barskih žaba? Ja sam crvenokožac i ništa ne

razumijem.

Indijanac voli nježan dašak vjetra nad zrcalom jezera,

miris vjetra pročišćen podnevnom kišom ili osvježen

mirisom bora.

Zrak je dragocjen crvenokošcima, jer sve stvari dijele isti

dah; zvijeri, drveće, čovjek - svi oni dijele isti dah.

Izgleda da bijelac i ne primjećuje zrak koji udiše. Poput

čovjeka koji već danima umire, neosjetljiv je na smrad.

Meñutim, prodamo li vam zemlju, znajte da nam je zrak

vrlo dragocjen i da zrak dijeli svoj duh sa svim životom

na zemlji. Vjetar koji je našim djedovima podario prvidah, prima i njihov posljednji izdah.

A ako vam prodamo zemlju, morate je čuvati kao sve-

tinju, kao mjesto gdje i bijelac može osjetiti vjetar

zaslañen mirisom poljskog cvijeća.

Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju.

Odlučimo li je prihvatiti, postavit ću drugi uvjet: bijelac



46

se mora ponašati prema životinjama kao prema vlastitoj

braći. Ja sam divljak i ne razumijem nijedan drugi način.

Vidio sam na tisuće bizona u preriji ostavljenih da trunu

jer ih je bijelac ubijao iz vlaka koji je jurio. Ja sam divljak

i ne razumijem kako može biti važniji željezni konj koji

se dimi od bizona kojeg ubijamo samo zato da bismo

preživjeli.

Što je čovjek bez životinja? Kad bi sve životinje nestale,

ljudi bi umrli od velike duhovne samoće. Jer što god se

desi životinjama, uskoro će se desiti i ljudima. Sve sustvari meñusobno povezane.

Morate svoju djecu učiti da je tlo pod njihovim nogama

pepeo njihovih djedova. Kako bi vaša djeca poštivala

zemlju, recite im da je zemlja bogata životima njihovih

roñaka. Učite djecu o onome o čemu mi učimo svoju, o

tome da je zemlja naša majka. Ako pljuju po zemlji, ljudi

pljuju po sebi samima.

Znam ovo: zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada

zemlji. Mi to znamo.

Sve su stvari meñusobno povezane, poput krvi koja

sjedinjuje jednu obitelj. Sve su stvari povezane. Što god

se desi zemlji, desit će se i sinovima zemlje. Čovjek nije

istkao paučinu života, on je samo jedna od njezinih niti.

Što god učini paučini, čini samome sebi.Ali razmotrit ćemo vašu ponudu da odemo u rezervat koji

biste osigurali za moj narod. Živjet ćemo odvojeno i u

miru. Malo je važno gdje ćemo provesti preostale dane;

nema ih mnogo. Naša su djeca vidjela svoje očeve

ponižene i poražene. Naši su ratnici postiñeni, tenakon

poraza provode dane u besposlici i pijanstvu. Još



47

nekoliko sati, još nekoliko zima i nijedno dijete iz velikih

plemena, koja su nekoć nastanjivala ovaj široki prostor ili

u manjim skupinama lutala šumama, neće preostati da

nariče nad grobovima naroda nekoć moćnog i punog nade

kao što je i vaš.

Ali zašto da tugujem nad svojim narodom? Plemena čine

pojedinci, a i oni nisu ništa bolji od plemena. Ljudi

dolaze i odlaze poput morskih valova. Takav je prirodni

poredak. Čak ni bijelac, čiji je bog hodao i razgovarao s

njim kao prijatelj s prijateljem, ne može umaćizajedničkoj sudbini. Nakon svega, mogli bismo biti

braća. Vidjet ćemo.

Jedno znamo sigurno, a bijelac će to možda tek otkriti

jednog dana - naš bog je taj isti Bog. Vi možete misliti da

ga posjedujete kao što želite posjedovati našu zemlju, ali

to je nemoguće. On je Bog svakog čovjeka, a svojim

milosrñem obasipa jednako crvenokošce i bijelce. Zemlju

smatra dragocjenom, a ugrožavate li zemlju, vi iskazujete

svoj prezir prema Stvoritelju.

I bijelci će jednom nestati; možda i brže negoli ostala

plemena. Zagadite li svoju postelju, jedne ćete se noći

ugušiti u vlastitom smradu.

Ali u svom nestajanju jarko ćete sjati, razoreni snagom

Boga koji vas je doveo na ovu zemlju i zbog neke

posebne svrhe omogućio vam da vladate nad ovomzemljom i nad crvenokošcima. Ovakva sudbina nama

ostaje tajnom jer ne razumijemo da svi bizoni moraju biti

pobijeni, a divlji konji ukroćeni, da tajna mjestašca po

šumama budu obilježena mirisom mnoštva ljudi, a pogled

na zrele brežuljke zatrpan žicama koje bruje.





49

Zemlja je stvorena uz pomoć Sunca i trebalo bi je ostaviti

onakvom kakva jest... Zemlja je stvorena bez linija

razgraničenja i nije na čovjeku da je dijeli... Vidim bijelce

širom zemlje kako se bogate i vidim njihovu namjeru da

nam daju bezvrijednu zemlju... Zemlja i ja jedan smo um.

Mjere zemlje i naših tijela iste su. Recite nam, ako to

možete reći, da vas je poslala stvaralačka snaga da s nama

razgovarate. Možda mislite da vas je Stvoritelj poslao da

nas uništite. Kad bih mislio da vas je poslao Stvoritelj,

mogao bih i povjerovati da imate pravo sa mnomraspolagati. Nemojte me krivo shvatiti, već shvatite u

potpunosti moju privrženost zemlji. Ja nikad nisam rekao

da sa zemljom mogu raditi što god mi se pro- htije. Jedini

tko ima pravo raspolagati zemljom jest onaj koji ju je

stvorio. Ja imam pravo živjeti na svojoj zemlji, a tako i ti

imaš pravo živjeti na svojoj.




Documents

Mudrost Indijanaca