MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/0

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/1

21. seminar Arhivi, Knjižnice, MuzejiMogućnostisuradnjeuokruženjuglobalneinformacijskeinfrastrukture

Objektikontekst

Poreč,22.–24.studenoga2017.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/2

21.seminarArhivi,Knjižnice,Muzeji

MogućnostisuradnjeuokruženjuglobalneinformacijskeinfrastrukturePoreč,22.–24.studenoga2017.

Glavniorganizator:

Hrvatskoarhivističkodruštvo

Organizatori:Hrvatskomuzejskodruštvo

Hrvatskoknjižničarskodruštvo

Suorganizatori:NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

Hrvatskidržavniarhiv,ZagrebFilozofskifakultetSveučilištauZagrebu,

OdsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanostiFilozofskifakultetSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijeku,

OdsjekzainformacijskeznanostiSveučilišteuZadru,Odjelzainformacijskeznanosti

Muzejskidokumentacijskicentar,Zagreb

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/3

Organizacijskiodbor:dr.sc.SilvijaBabić,Hrvatskoarhivističkodruštvodr.sc.DraženKušen,Hrvatskoarhivističkodruštvodr.sc.MelinaLučić,HrvatskoarhivističkodruštvoLjerkaVuk-Bilić,HrvatskoarhivističkodruštvoRadoslavZaradić,Hrvatskoarhivističkodruštvo

Programskiodbor:doc.dr.sc.BorisBadurina,Odsjekzainformacijskeznanosti,

FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.StrossmayeruOsijekuLadaDražin-Trbuljak,Muzejskidokumentacijskicentar

VesnaHodak,HrvatskoknjižničarskodruštvoKarolinaHolub,NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

mr.sc.VlastaKrklec,Hrvatskomuzejskodruštvoprof.dr.sc.JelenaLakuš,Odsjekzainformacijskeznanosti,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.StrossmayeruOsijeku

DianaPolanski,HrvatskoknjižničarskodruštvoIvanaPrgin,Hrvatskidržavniarhiv

mr.sc.SnježanaRadovanlijaMileusnić,Muzejskidokumentacijskicentarprof.dr.sc.HrvojeStančić,Hrvatskoarhivističkodruštvo

dr.sc.TatjanaŠarić,Hrvatskidržavniarhivdr.sc.MartinaŠašićKljajo,Hrvatskomuzejskodruštvo

izv.prof.dr.sc.NivesTomašević,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadruprof.dr.sc.RadovanVrana,Odsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,

FilozofskifakultetSveučilištauZagrebuLjerkaVukBilić,Hrvatskoarhivističkodruštvo

dr.sc.AnaVukadin,NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebuprof.dr.sc.MirnaWiller,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadrudoc.dr.sc.GoranZlodi,Odsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,

FilozofskifakultetSveučilištauZagrebu

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/4

Sadržaj

PREDAVANJAJozoIvanović

Objektikontekst________________________________________________9KierstenF.Lathman

BlankSlate:(Re)StartingALMCurriculumfromScratch_________________9NivesTomašević

Tranzicijanakladničkiharhivainovitrendoviuarhiviranjunakladničkihsadržaja ___________________________________________10

MilvanaArko-Pijevac,DavorLučićTa,divnalebdećastvorenja:izložbapodvodnefotografijeukontekstuzaštiteprirode ________________________________________11

MilenaBušić,MarinaPericaKrapljanovIzlaganjeiinterpretacijapisaneitiskanegrađenaprimjeruizložbenedjelatnostiMuzejagradaZagreba _________________________12

JelenaBalogVojakKontekstualizacijamuzejskogpredmetauvirtualnomsvijetu:projektKratko20.stoljeće _______________________________________13

MarinaVinaj,GoranZlodiIzložbaValpovačkivlasteliniPrandau-Normann:suradnjabaštinskihinstitucijaufizičkomivirtualnomokružju__________________14

KristijanCrnkovićInovativnipostupciukategorizacijiipopisivanjufondovaknjižnegrađe __15

MirnaWillerIFLALibraryReferenceModel(LRM):novikonceptualnimodelknjižničnezajednicezabibliografskeinformacije _____________________16

AnaBarbarićUtjecajIFLA-inaknjižničnogreferentnogmodela(IFLALRM)zabibliografskeinformacijenadaljnjirazvojstandardazabibliografskiopisISBD_________________________________________16

MarijanaTomićKatalogizacijaglagoljskihrukopisauporabomPravilnikazaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima____________________17

SofijaKlarinZadravec,KarolinaHolubUpravljanjedigitalnimsadržajem:usmjerenostobjektui/ilidogađaju____18

DamirHasenaySadržajniokvirimetodologijaizradeNacionalnogaprogramazaštitepisanebaštine ___________________________________________19

VlatkaLemićArhivinakladnikaiknjižarauhrvatskimarhivima_____________________20

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/5

StjepanPrutkiKorištenjearhivskogagradivaufondovimaizbirkamaAKMzajednicekrozprizmuzakonskihodredbi:stanjeiperspektive___________________20

AnteGverić,MartinaDragijaIvanović,NevenkaKalebićVirtualnavidljivostarhivskihknjižnicauHrvatskoj____________________21

KsenijaTokić,IvoTokićPremaRegistrupotencijalnihknjižničnihturističkihatrakcija ___________22

IngeborgRudomino,SonjaPigacHrvatskiznanstveniistručnielektroničkičasopisi:gdjesmosada?_______23

RADIONICEDamirDoračić

Zaštitnepodlogeipremazi:nužnostilismetnja?______________________24AndrejaDragojević,SuzanaNjegač

Zaštitnepodlogeipremazipisanog,crtanog/slikanogitiskanoggradivanapapiru_______________________________________________24

MartinaBagatinZaštitnipremazinafotografskimtehnikama_________________________25

TomislavBajićKonzerviranjeirestauriranjedrvenihkoricanaknjiziiz15.stoljeća ______25

ĐeniGobić-BravarVrsteisvrhepremazauarheološkojresturaciji_______________________26

ZoranKirchhofferEtičkiproblemiprirestauracijitehničkebaštinepremazivanjem_________26

KierstenF.LathamALM:re-convergencemovementandeducation______________________27

NivesTomaševićNakladniciiAKMzajednica_______________________________________27

VlatkaLemićTopoteka _____________________________________________________28

POSTERIZLAGANJA_________________________________________________29

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/6

PROGRAMSrijeda,22.studenoga2017.8:00–9:00Registracijasudionika

9:00–10:30JozoIvanović,Hrvatskidržavniarhiv,Zagreb.Objektikontekst

KierstenF.Lathman,MuseLabdirectorSchoolofInformation,KentStateUniversityLibrary,KentOH,USA.BlankSlate:(Re)StartingALMCurriculumfromScratch

NivesTomašević,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru.Tranzicijanakladničkiharhivainovitrendoviuarhiviranjunakladničkihsadržaja

10:30–11:00Pauza11:00–12:30

MilvanaArko-Pijevac,PrirodoslovnimuzejRijeka,DavorLučić,Institutzaistraživanjemoraipriobalja,SveučilišteuDubrovniku.Ta,divnalebdećastvorenja:izložbapodvodnefotografijeukontekstuzaštiteprirode

MilenaBušić,MarinaPericaKrapljanov,MuzejgradaZagreba,Zagreb.IzlaganjeiinterpretacijapisaneitiskanegrađenaprimjeruizložbenedjelatnostiMuzejagradaZagreba

JelenaBalogVojak,Hrvatskipovijesnimuzej,Zagreb.Kontekstualizacijamuzejskogpredmetauvirtualnomsvijetu:projektKratko20.stoljeće

12:30–14:00Pauzazaručak14:00–14:30

MarinaVinaj,MuzejSlavonije,Osijek,GoranZlodi,Odsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,FilozofskifakultetSveučilištauZagrebu.IzložbaValpovačkivlasteliniPrandau-Normann:suradnjabaštinskihinstitucijaufizičkomivirtualnomokružju

14:30–15:00Predstavljanjepostera

15:00–15:30Pauza

15:30–18:00Radionice1. ALM:re-convergencemovementandeducation

(preparedby:KierstenLatham)

2. NakladniciiAKMzajednica(voditeljica:NivesTomašević)3. Konzervatorsko-restauratorskaradionicaZaštitnepodlogeipremazi:

nužnostilismetnja?(voditelj:DamirDoračić)

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/7

Četvrtak,23.studenoga2017.9:00–10:30

KristijanCrnković,ArhivPROd.o.o.Inovativnipostupciukategorizacijiipopisivanjufondovaknjižnegrađe

MirnaWiller,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru.IFLALibraryReferenceModel(LRM):novikonceptualnimodelknjižničnezajednicezabibliografskeinformacije

AnaBarbarić,Odsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,FilozofskifakultetSveučilištauZagrebu.UtjecajIFLA-inaknjižničnogreferentnogmodela(IFLALRM)zabibliografskeinformacijenadaljnjirazvojstandardazabibliografskiopisISBD

10:30–11:00Pauza

11:00–12:30

AnaVukadin,NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu.Pravilnikzaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima:usklađivanjeterminologije

MarijanaTomić,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru.KatalogizacijaglagoljskihrukopisauporabomPravilnikazaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima

SofijaKlarinZadravec,KarolinaHolub,NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu.Upravljanjedigitalnimsadržajem:usmjerenostobjektui/ilidogađaju

12:30–14:00Pauzazaručak

14:00–17:00Radionice

4. Topoteka(voditeljica:VlatkaLemić)5. PrimjenaPravilnikazaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima

(voditeljice:TinkaKatić,AnaVukadiniTanjaBuzina)

15:00–15:30Pauza17:00–PromocijaizdanjaAKMzajednice

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/8

Petak,24.studenoga2017.9:00–10:30

DamirHasenay,Odsjekzainformacijskeznanosti,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijeku.SadržajniokvirimetodologijaizradeNacionalnogprogramazaštitepisanebaštineVlatkaLemić,Hrvatskidržavniarhiv,Zagreb.Arhivinakladnikaiknjižarauhrvatskimarhivima

StjepanPrutki,DržavniarhivuVukovaru.KorištenjearhivskogagradivaufondovimaizbirkamaAKMzajednicekrozprizmuzakonskihodredbi:stanjeiperspektive

10:30–11:00Pauza11:00–12:30

AnteGverić,DržavniarhivuZadru,MartinaDragijaIvanović,NevenkaKalebić,Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru.VirtualnavidljivostarhivskihknjižnicauHrvatskoj

KsenijaTokić,Institutzaturizam,Zagreb,IvoTokić,Hrvatskoinformacijskoidokumentacijskodruštvo,Zagreb.PremaRegistrupotencijalnihknjižničnihturističkihatrakcija

IngeborgRudomino,SonjaPigac,NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu.Hrvatskiznanstveniistručnielektroničkičasopisi:gdjesmosada?

12:30–13:00Izvješćaradionicaiodabirtemeza22.AKM

13:00–13:30Odjavaizhotela

13:30StudijskiizletuPazin

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/9

PREDAVANJA

Objektikontekst

JozoIvanovićHrvatskidržavniarhiv,Zagreb

jivanovi@arhiv.hr

Pravilaopisailikatalogiziranjaonogaštoobičnonazivamoknjižničnom,muzejskomiliarhivskomgrađomuvijekpodrazumijevajuodređenupretpostavkuoobjektimaopisai stav da opis treba predstavljati objekte na „ispravan” način. Danas raspolažemobrojnimkonceptualnimmodelimaiontologijamakojimamožemotopodručjeopisatirazličitodefiniranimklasamaobjekatainjihovihrelacija.Uvećojilimanjojmjerisadr-žavaju i elemente čija je svrha definiranje konteksta koji se smatra relevantnim zainterpretacijuopisompredstavljenogaobjekta.Uraduseanalizirautjecajkojizahtjevza predstavljanjem relevantnoga konteksta ima na konceptualne modele i pravilaopisa.

BlankSlate:(Re)StartingALMCurriculumfromScratch

KierstenF.LathmanMuseLabdirectorSchoolofLibrary&InformationScienceKentStateUniversity,UniversityLibrary,KentOH,USA

kflatham@kent.eduIn this session, I propose an interactive thought experiment around ALM (LAM)education. Imagine that we are at the very cusp of creating the next-generationcurriculum for an ALM program. Imagine that it is possible to erase the historicaltrajectories, bureaucratic structures, technological shifts and budgetary constraintsthathave ledus tocurrentprofessionaleducationsilosbetween libraries,archives,andmuseums.Ifweerasetheboard,whatdowehave?Whatarethefundamentalthreadsthatconnect theseareas?Wherearethedistinctivedifferences? Is thereamoreefficient, logical,andmeaningfulapproachtoacurriculumthatseesall threeareas of study together? Often cited as the trigger of the current convergencemovementareshiftsresultingfromemergingdigitaltechnologies.Butinreality,this

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/10

isare-convergence(Given&McTavish,2010)andwhiletherecentphenomenonmayindeedbetriggeredbytechnology(andprobablybudgetaryconstraintsaswell),ithasnotnecessarilychangedtheessentialelementsacrossthethem.Atthecore,allthreeinstitutions are positioned at the intersection of users (people) and use (of docu-ments),nomatterthetypeoftechnologyused(seereviewbyGorichanaz,2016).Inotherwords,all three institutionsaremediatorsof“relationsbetweenpersonsandexternalmemory,”(White,1992:253).Iarguethatthecurrentconvergenceisnotonlyadigitalconvergencebutis,infact,muchmoreprofoundthanthat,stemmingfromthe more fundamental nature of interactions between individuals in society anddocumentsintheworld.Allthreefieldsofstudyarepartofalargermeta-discipline,orfieldthatcutsacrosstheentirespectrumoftraditionaldisciplinessuchasthearts,humanities,socialandbehavioralsciences,naturalsciencesandmath(Bates,2015).Inthisthoughtexperiment,Iwilltakeusdowntothefoundationsofourfields,afterinitially reviewinga fewconceptualmatters. Thisactivitywill involve theaudience,who will participate in discussing foundational similarities and distinct areas ofdifference.Intheend,Iwillintroduceapotentialconceptualframeworkforeducatingfutureprofessionalswhichwecancomparetotheearlieractivityanduponwhichtheaudience can comment,make suggestions, build on aswe together begin to thinkabouthowtotranslatethistoacurriculum.Myhopehereistoprovideacatalystfordiscussion and a way to think freshly about the current state of ALM educationglobally,bothwithrespecttogeographyandtofield-widephilosophy.

Tranzicijanakladničkiharhivainovitrendovi

uarhiviranjunakladničkihsadržaja

NivesTomaševićOdjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru

ntomasev@unizd.hr

Uraduseanaliziratranzicijaizdavačkogaitiskarskogasektorazapočetadevedesetihgodinaprošlogastoljećaiposljedicenjezinaintenziviranjauslijedtehnološkihizmjenanovogamilenija.Rezultatiposlovnihprijepora(visokezalihe,neučinkovitinakladničkiplanovi,vlasničkapretvorbanakladničkihpoduzeća,integracije,apotomilikvidacijenakladničkihpoduzeća)odrazilisuse inanakladničkearhive.Nakladničkiarhivi,su-protnouvriježenojposlovnojpraksiprisutnojdodevedesetihgodinaprošlogastoljeća,

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/11

prestajubitipredmetomskrbiizaštitetevelikibrojnjihdoživljavapotpunodevasti-ranje(primjer:izdavačkakućaMladostiknjižaraMorpurgouSplitu).

Istodobno,pravilaarhiviranjapomičuseizdomenetiskanogamedijaudomenudigi-talnogamedija teseunakladničkimpoduzećimaformirajunovi (digitalni)arhivi,alibezsustavnogaiujednačenogapravilaoobuhvatuičuvanjuarhivskegrađe.Nakladnicisesvevišeorijentirajunapromptnuifleksibilnuopskrbupotrošačainformacijama,pričemu svoje nakladničke proizvode obogaćujumultimedijskim rješenjima i snažnomusmjerenošćunainovativnostponude.Marketinškeseaktivnostiizmještajuiztiskanihmedija u digitalnemedije te nerijetko vode vlastite Facebookove profile, blogove iinternetskeportalekaosvojevrstanobliksamopromidžbe,aliidigitalnogapamćenja.

Inovacijedoživljavajuiknjiževnitekstovitese,primjerice,korištenjemQRkodovimaknjiževnitekstdodatnopribližava(digitalnim)kulturnimpotrošačima,atiskanaknjigapostajemultimedijskaknjigaotvorenamnogostrukim,ponovljenimčitanjima.Izgrad-njadigitalnogaarhivakakavjeizgrađenzadugotrajnopamćenjeromanaVilijunJasneHorvat, uočava se posve novi trend u arhiviranju nakladničkoga sadržaja (http://vilijun.topotheque.eu),ukojemuknjiževni tekst supostoji i kao subjekt i kaoobjektmaterijaliziranekulturnebaštine,adigitalniarhivosiguravamudugotrajnopamćenje.

Ta,divnalebdećastvorenja:izložbapodvodnefotografije

ukontekstuzaštiteprirode

MilvanaArko-PijevacPrirodoslovnimuzejRijeka,Rijeka

milvana@prirodoslovni.com

DavorLučićInstitutzaistraživanjemoraipriobalja,SveučilišteuDubrovniku

davor.lucic@unidu.hr

PrirodoslovnijemuzejRijekainstitucijaukulturi,regionalnispecijaliziranimuzej,kojijeosnovanprije70godinauRijeci(Hrvatska).GlavnesudjelatnostiMuzejaprikuplja-nje,istraživanjeipredstavljanjeprirodnebaštinešireregijetekomunikacijabaštinespublikomijavnošću.Muzejsvojimzbirkama,istraživačkimiobrazovnimprogramomima veliku ulogu u obrazovanju publike o poznavanjumeđusobnoga funkcioniranjaprirodeiokoliša.SvrhajeobrazovnogaradauMuzejupoticatijavnostnarazmišljanjeoprirodi iokolišu–prošlosti,sadašnjosti ibudućnosti.Organizacijomizložabaspo-

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/12

pratnim sadržajima (radionice, predavanja) educira se javnost o važnosti očuvanjabioraznolikostiiuspostaveodrživogaturizmaukontekstuzaštiteprirode.

Usvibnju2016.otvorenajeizložbapodvodnefotografijeTa,divnalebdećastvorenja,čijajanamjerabilaobilježitivažnedatumeuzaštitiprirodeiokoliša:Međunarodnidanbiološkeraznolikosti(22.svibnja),Svjetskidanzaštiteokoliša(5.lipanj)iSvjetskidanoceana(8.lipanj).Objektiizložbebilesučestevrstemakroplanktona,meduzairebrašaizsjevernogaJadrana.IzložbajepostavljenauPrirodoslovnomemuzejuRijekainari-ječkoj ribarnici, gdje je bila dostupna svima, i onima koji ne razmišljaju o posjetumuzeju.Glavniciljizložbebiojepridobivanjejavnostivizualnomatraktivnošćuobjekta(podvodnaambijentalnaimakrofotografija)uobrazovanjuoraznolikostimakroplank-tonauJadranskomemoru,klimatskimpromjenamainačinufunkcioniranjamorskogasustava,kaoipromjenamakojesemoguočekivatiubudućnosti,teopasnostimeduzazaljudskozdravlje,asveukontekstuzaštiteJadranakaovažnogaprirodnogresursa.Drugi je cilj bio informirati javnost omogućnosti uključenja uMeđunarodni CIESMprogrampraćenjameduza,kojiuHrvatskojprovodiInstitutzaistraživanjemoraiprio-baljaSveučilištauDubrovniku.IzložbaspratećimpredavanjimairadionicamatakođerjebilaidioprogramaFestivalaznanosti2016.iFestivalamoraFiumare,kojiseodrža-vajunaotvorenimprostorimagradaRijeke.Navedenimmalimakcijamaivrloograni-čenimfinancijskimsredstvimanastojalismopotaknutijavnuraspravuonašojbuduć-nosti i omogućiti svim razinama publike razumijevanje odnosa znanosti, prirode iokoliša.

Izlaganjeiinterpretacijapisaneitiskanegrađenaprimjeru

izložbenedjelatnostiMuzejagradaZagreba

MilenaBušićmbusic@mgz.hr

MarinaPericaKrapljanovmperica@mgz.hr

MuzejgradaZagreba

Cilj jeovogaradaizložititeorijskepretpostavkeoizlaganjupisaneitiskanegrađetepotkrijepiti ih primjerima iz prakse, odnosno primjerima iz izložbene djelatnostiMuzejagradaZagreba.Pisanaitiskanagrađaprisutnajeuvećemuilimanjemuobimuusvimbaštinskimustanovama.Dokuknjižnicamaiarhivimačinivećinskidiograđe,netrebazanemaritinjezinuprisutnostiuloguumuzejima,najčešćekaofondmuzejske

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/13

knjižnice,ali ikaocjelovitamuzejskazbirka ilidionekeodzbirka.Raznolikost takvegrađeunutarmuzejapružabezbrojmogućnostizanjezinoizlaganjeiinterpretiranje.Pisanaitiskanagrađaposjedujeodređenaobilježja,kojaseuosnovimogupodijelitinamaterijalna(oblik,materijal,izgledidr.)inematerijalna(građakaoprenositeljraz-ličitih konteksta, informacija, ideja i dr.), a s obzirom na to što se od spomenutihobilježjaželiistaknutiinaglasiti,određujeuvelikojmjerikojimćenačinomioblikomgrađabitipredstavljena–izvornik/kopija,cjelina/dioidr.Izbornačinaioblikaizlaganjauvjetovanjejošnekimčimbenicima,kaoštojezaštitagrađe,dostupnosttetehnološkei financijske mogućnosti. Na svu sreću, suvremena tehnologija proširila je spektarmogućnostitedonijelasasvimnove,inovativneoblikeizlaganjamuzejskihpredmeta,posebicepisaneitiskanebaštine,čimejeonakroznekidrugimedijponovno„oživjela“tepostalajošjedankorakbližakrajnjemukorisniku.

Kontekstualizacijamuzejskogpredmetauvirtualnomsvijetu

–projektKratko20.stoljeće

JelenaBalogVojakHrvatskipovijesnimuzej,Zagreb

j.balog@hismus.hr

Razvojinformacijskihtehnologijakojiposljednjihgodinadoživljavasvojipunizamah,omogućujeposvenovepristupeuprezentacijimuzejskegrađe.Takosepovremeneizložbeistalnipostavinadopunjavajurazličitimoblicimamultimedijalnihsadržajaradipružanjadodatnihinformacijaposjetitelju.Nadalje,svečešćeizložbanakonzatvaranjaumuzejskomeprostoru,seliuvirtualnisvijetkaovirtualnašetnja ilion-linekatalog.Takomuzejskipredmetiinformacijeonjemuostajudostupniširokomukrugukorisnikaikadavišenijefizičkiizloženuprostoru.

Sdrugestrane,novetehnologijeomogućilesunastanakvirtualnihizložbakojenisu,nužno,prethodnopostavljeneustvarnomeprostoru.Takve izložbeomogućujupre-zentacijumuzejske građe širokomu krugu korisnika i onimmuzejima koji zbog ne-dostatkastvarnogaizložbenogprostoranemogujavnostiprezentirativećidiosvojegfundusa. Jednakotako,zahvaljujućimogućnostimavirtualnogasvijeta, takve izložbemoguimatidvosmjernukomunikaciju,pružajućiposjetiteljumogućnostsudjelovanjauoblikovanjuizložbe(primjerice,komentarimaosadržajupredmeta,prepoznavanjuosobas fotografije i sl.).Hrvatskipovijesnimuzejpokrenuo je2017.godineprojektvirtualne izložbepodnazivomKratko20. stoljeće. Cilj je izložbeprikaz razdobljaod

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/14

krajaPrvogasvjetskogratadonastankamodernehrvatskedržave(1918.–1990.)pred-stavljanjem obiteljskih i/ili osobnih ostavština iz fundusa Dokumentarne zbirke IIHrvatskogapovijesnogmuzeja.Krozodabraneostavštine,posjetiteljusepružauviduključnepolitičkedogađajeidruštvenepojave,ekonomskusituaciju,razvojznanostiikulturnu djelatnost vremena. U prvoj fazi projekta navedena tema predstavlja sejavnostikroz11ostavštinakojesemeđusobnopreklapajuiisprepliću,dotičućibrojneključne događaje i procese kratkoga 20. stoljeća s naglaskom na hrvatski prostor istanovništvo.Drugafazazamišljenajekaonadopunaprethodne.Pojedinetematskecjelinenovijehrvatskepovijestinadopunilebisedokumentimasobilježjimaosobnihostavštinapoputdnevnika idnevničkihzapisa,naknadnozabilježenihsjećanjapoje-dinaca i sl. Kako bi navedena građa bila što uspješnije kontekstualizirana, pojedinidijelovipredstavitićeseuaudio-vizualnomeobliku.

IzložbaValpovačkivlasteliniPrandau-Normann:suradnja

baštinskihinstitucijaufizičkomivirtualnomokružju

MarinaVinajMuzejSlavonije,Osijekmarina.vinaj@mso.hr

GoranZlodiOdsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,

FilozofskifakultetSveučilištauZagrebugzlodi@ffzg.hr

Natragu(raz)otkrivanja likovnebaštineobiteljiPejačevićasjajnomizložbomMuzejalikovnih umjetnosti u Osijeku, baštinske ustanove Osijeka i Valpova nastavljajuizložbeniprojekt-Valpovačkivlastelini,predstavljanjemvrijednemuzejskeiarhivskegrađeobiteljiPrandau-Normann.Muzejlikovnihumjetnosti,MuzejSlavonije,DržavniarhivuOsijekuteMuzejValpovštinepredstavitćegrađuvalpovačkihvlastelinapohra-njenuubrojnimzbirkamakroztematskecjeline:LikovnabaštinaPrandau-Normann,Valpovački vlastelini Prandau-Normann - bibliofili, kolekcionari i donatori, ArhivskagrađaValpovačkogavlastelinstva,Svakodnevniživotiglazbenabaština.

Muzeološkakoncepcijaizložbe,uzjasnodefiniranetematskosadržajnecjeline,imatćeizajedničkuizvedbenurealizacijukrozjedinstvenuuvodnulegendutedizajnsamogapostava.Izložbeuizložbi,kakobismomoglidefiniratiovajprojekt,planiranesuzakrajožujka2018.godine.Bitćeto,zasigurno,iznimandogađajzaOsijek,aliizaValpovo,

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/15

kojićesvojupublikunaćiiizvanSlavonije.Uzizložbućebititiskanikvalitetandvoje-zičnikatalogsuvodnimtekstovimaikatalogompredmetatedeplijan.

MetapodatciidigitalnereprezentacijegrađeizsvihustanovaagregiratćeseusustavuModulor++ kako bi već prije otvorenja izložbe odabrani dio građe bio dostupan uvirtualnomeokružjuradiupoznavanjapublikes temom.Pozavršetkufizičke izložbegrađaćeupunomeopsegunastavitikomuniciratiskorisnicimaputemvirtualneizlož-be.Takoćebogatagrađavalpovačkihvlastelina,umjetnička,arhivska,numizmatička,kulturno-povijesna,knjižničnaiglazbena,planiranomizložbomikatalogom,azatimivirtualnomizložbom,prviputnatajnačinbitipredstavljenajavnosti,oslikavajućiizni-mansegmentnašekulturnebaštine.

Inovativnipostupciukategorizacijiipopisivanjufondovaknjižnegrađe

KristijanCrnkovićArhivPROd.o.o.

kristijan.crnkovic@arhivpro.hr

Katalogizacija većih količina knjižne građeu institucijamamožebiti vrlo zahtjevan iskupi postupak.Ukolikopostoje kataložni listići na kojima senalazi popisana građafondova,postojimogućnostdasesaskeniranih listićanakonprovedenogaOCRpo-stupka izdvoji sadržajkoji senalazina listiću izkojegamožemo izraditibibliografskizapis.

Uizlaganjuželimprikazatidvainovativnanačinanakojikorisnicimoguautomatiziratipostupakizradekataloškihzapisaknjižnihfondova:

1.uporabompodatakasaskeniranihkataložnihlistića,

2. fotografiranjemnaslovnicespomoćumobitelauzuporabualgoritmazaraspozna-vanjeipretraživanjeinternetskihbaza.

Sveštokorisniktrebajepametnitelefonkojislužikaoskenerslike.Skeniranjembar-kod oznake s novijih knjiga ili slikanjem naslovnica starijih knjiga upotrebom OCRtehnologijenapametnometelefonučitamosadržajnaslovniceknjige,pretražujemobaze i korisniku stavljamona raspolaganje zapis zapreuzimanjeuzpar klikova,bezprepisivanjaijednogaslova.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/16

IFLALibraryReferenceModel(LRM):novikonceptualnimodelknjižničnezajednicezabibliografskeinformacije

MirnaWillerOdjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru

mwiller@unizd.hr

U radu će seprikazati novimodel knjižnične zajednice IFLA LRM: LibraryReferenceModel,kojije18.kolovoza2017.usvojioIFLA-inOdborzastandarde.Verzijamodelakoja je upućena na usvajanje uz prateću dokumentaciju dostupna je na https://www.ifla.org/publications/node/11412.

IFLA LRM: IFLA-in knjižnični referentni model: konceptualni model za bibliografskeinformacije,model je koji zamjenjujepostojećemodele zabibliografskepodatke teautoriziranepodatkezaimenaipredmetnice:FRBR,FRADiFRSAD.Modelsetemeljinaistojvrstimodeliranjapodataka–relacijskomemodeluentitet-odnos,stimdajeproširenhijerarhijskimodnosimameđuodređenimentitetima.Osnovnajenovinatogamodela,svakakouodnosunadruge IFLA-inebibliografskestandarde,da jestruktu-riransadržajnoiformalnotakodaodgovaratehnologijipovezanihpodataka,odnosnostandarduRDF,standardusemantičkogaweba.

Uradućeseopisatimodel–entiteti,atributiiodnosi,sposebnimosvrtomnaodnosemeđu entitetima. Osvrnut će se na implementaciju modela u radu na kataložnimpravilnicimaRDAiPravilnikuzaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima,teplaniranomeradunaharmonizacijimodelaknjižničneimuzejskezajednice(CIDOC-CRM)–objektnoorijentiranommodeluIFLALRMoo.

UtjecajIFLA-inaknjižničnogreferentnogmodelazabibliografskeinformacijenadaljnjirazvojstandardazabibliografskiopisISBD

AnaBarbarićOdsjekzainformacijskeikomunikacijskeznanosti,

FilozofskifakultetSveučilištauZagrebuabarbari@ffzg.hr

„IFLA-inknjižničnireferentnimodel:konceptualnimodelzabibliografskeinformacije(IFLALibraryReferenceModel:AConceptualModelforBibliographicInformation,daljeutekstuLRM)objavljenjeukolovozu2017.ObjedinjenoizdanjeISBD-a,objavljenoje,

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/17

u izvorniku, 2011. Suvremeni kataložni pravilnici poput RDA i nadolazećega novoghrvatskogkataložnogpravilnika,izravnosereferirajunaIFLA-inekonceptualnemode-le,štojevidljivoiznjihovestrukturekaoinazivlja.Utakvukontekstu,postavljasepita-njerazvojanajdugovječnijegaIFLA-inabibliografskogstandarda–ISBD-a.Jeliuopćevišepotreban,odnosnotrebaligapreraditinanačindaidaljebudepotreban?Bi linjegovaeventualnaeferberizacijadoveladosljedećegastadijanjegovarazvoja?Ilije,pak,pukopopisivanjeelemenatabibliografskogaopisausmislustandardazasadržaj,njegovaizglednabudućnost.Utomesmislu,predstavitćeseianaliziratidiomodelaLRMkojisebaviatributimaentiteta.Ukratkoćesepredstavitihijerarhijskastrukturaatributatenjihovedefinicije.IznesenoćebitipolazištezauspostavljanjeodnosaspramISBD-ajersenajvećibrojatributaodnosiupravonapojavnioblikkaoentitet.Uzavr-šnomedijeluizlaganjaiplaniranogaradapokušatćeseuputitinadaljnjemogućnostirazvojailipretvorbeISBD-aubibliografskistandard,ilimoždaalat,kojibiidalje,baremjošnekovrijeme,mogaoslužitizaorganizacijuinformacijaubibliografskomeuniver-zumu21.stoljeća.

KatalogizacijaglagoljskihrukopisauporabomPravilnikazaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima

MarijanaTomićOdjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru

mtomic@unizd.hr

Katalogizacija rukopisapredmet jebrojnih rasprava i nastojanja zameđunarodnomstandardizacijomkojajeotežanaponajpriječinjenicomdajesvakirukopisjedinstveničestonosiznačajkekojenijeuvijeklakopredvidjetiujednačenim,dogovornimmeđu-narodnimpopisomelemenataopisa.Premauobičajenimuputamazaopis rukopisa,opisrukopisaobilujerazniminformacijamaorukopisu,oduobičajenihelemenataopi-satipičnihzaopisknjižnegrađe,doonihkojisetičukodikoloških,paleografskih,po-vijesnoumjetničkih idrugihosobitosti, teonihčija jesvrhaopisprovenijencije,kon-tekstaisl.Kvalitetanopisrukopisamoraodgovoritinapotrebevišerazličitihkategorijakorisnika,ponajprijeznanstvenikaistručnjakaupodručjurukopisa,itoonihkojezani-maju tekst i njegova transmisija, a koji moraju u opisu dobiti temeljne podatke osadržajurukopisa,brojuzastupljenihtekstovasuvodnimizavršnimriječimaisl.,moraudovoljiti zahtjevima povjesničara umjetnosti koje zanima broj i vrsta iluminacija iukrasa,paleografakojezanimavrstapisma,kodikologakojezanimacjelovitastrukturarukopisa,itd.Dabiseodgovorilonanavedeneimnogedrugezahtjevekorisnikaruko-

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/18

pisa,njihov jeopisekstenzivan ideskriptivan,uzuporabuvelikogabrojanestruktu-riranihpodataka,odnosnonapomenakoje slobodnooblikuje katalogizator, no ipakvelikbrojelemenataopisapodliježestandardizacijiimogućejepretakanjeodređenihelemenataopisaustrukturiranepodatke.

UknjižničarstvujeopisrukopisaostaoizvandosegaISBD-a,noprinjihovuopisumo-gućejeupotrijebitivelikbrojodredabakojesetičuobradestareirijetkegrađe,iakoseone odnose na ručno tiskanu građu. Dodatno, rukopisi su građa koja se nalazi uarhivimaiuknjižnicama,ačestoiumuzejima,tenoviPravilnikzaopisipristupgrađiuarhivima,knjižnicamaimuzejima,kojisepripremauhrvatskimbaštinskimzajedni-cama u obzir uzima i rukopise, osobito se usklađujući s pravilima koja vrijede uarhivistici i u knjižničarstvu. U okviru projektaDigitalizacija, bibliografska obrada iistraživanjetekstovazadarsko-šibenskogpodručjaizrazdobljadokraja19.st.pisanihglagoljicom,bosančicomilatinicom,kojiseprovodinaSveučilištuuZadru,uprvojsefazi digitaliziraju i opisuju glagoljski rukopisi uključeni u Popis glagoljskih kodeksaZadarske nadbiskupije don Pavla Kere (Sveučilište u Zadru i Stalna izložba crkveneumjetnosti,2015.).Važanjedioprojektabibliografskaobradaglagoljskihrukopisa,itovećinomarhivskogagradiva,ali iknjižničnegrađe.PripremainformacijskogasustavaIndigozaunosmetapodatakaoglagoljskimrukopisimazahtijevaiusklađivanjeopisarukopisa s odredbama Pravilnika za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama imuzejima.Uzto,usklopuprojektanastojeseidentificiratiiliizraditikontroliranirječ-nicipotrebnizaopisrukopisanakojebiPravilniktrebaoupućivati,asobziromnatodajePravilnikjošuvijekufaziizradbe,rezultatiistraživanjauporabePravilnikazaopisglagoljskihrukopisaprikazanogauovomeradumogupomoćiiprieventualnojnado-puniPravilnikaupodručjuopisarukopisa.

Upravljanjedigitalnimsadržajem:usmjerenostobjektui/ilidogađaju

SofijaKlarinZadravecsklarin@nsk.hr

KarolinaHolubkholub@nsk.hr

NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

Izgradnjasustavadigitalneknjižnicespouzdanimdigitalnimarhivomzaprihvat,pohra-nuipristuprazličitimvrstamadigitalnihobjekatazahtijevaprimjenumetapodatkovnih

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/19

normakaoštosuMETS,PREMIS,MIXidr.udefiniranjuprimjerenihinformacijskihpa-keta.UtemeljenostarhivanaOAISmodeluzahtijevaidokumentiranjeradnogaproce-saupravljanjadigitalnimobjektima,štopomičefokusopisaodobjekta(object-centric)prema događaju (event-centric). U radu će se uvodno dati pregled konceptualnihmodelakojisuusmjerenidogađajukakobiseuputilonavažnostpromatranjainfor-macijskogaobjektakaoodrazarazličitihdogađaja,odnosnopostupaka(procesa)kojisusobjektompoduzetiiliseplanirajupoduzeti.Unastavkuseradarazmatrajuadmi-nistrativnimetapodatcikaopodručjeprimjenemodelaudokumentiranjupostupakaprovedenihsdigitalnomgrađom.Naprimjeruizradeadministrativnihmetapodatakau prihvatu, pohrani i davanju na korištenje različitih vrsta digitalne građe (građepreuzetesinterneta,građekojudostavljajunakladniciiautoritegrađeizrađenedigi-talizacijom),analiziratćesemetapodatkovniprofiliteuputitinapotrebnapoboljšanja.

SadržajniokvirimetodologijaizradeNacionalnogprograma

zaštitepisanebaštine

DamirHasenayOdsjekzainformacijskeznanosti,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.StrossmayeruOsijeku

dhasenay@ffos.hr

SudionikećemoupoznatistemeljnimpostavkamaipolazištimausklopuizradeNacio-nalnogprogramazaštitepisanebaštine(NPZPB),aktivnostikojaseprovodinainicija-tivu Hrvatskog knjižničnog vijeća (HKV) uz organizacijsku i stručnu potporu službiMinistarstvakulture (MK)RepublikeHrvatske.Radna izradiNPZPBorganiziran jeuokviruradneskupinekojasesastojiodpredmetnihstručnjakaunutarAKMzajednice.OsnovniciljjeupoznavanješirestručnejavnostisaktivnostimauokviruizradeNPZPB,aposebannaglasakbitićestavljennaizazoveimplementacijepostavkiNPZPBupraksi,tj.ukonkretneinformacijskeustanoveukojimajepisanabaštinapohranjena.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/20

Arhivinakladnikaiknjižarauhrvatskimarhivima

VlatkaLemićHrvatskidržavniarhiv,Zagreb

vlemic@arhiv.hr

JavnuarhivskuslužbuuHrvatskojčinimreža19državniharhivaukojimasečuvavišeod 130 000 dužnih metara arhivskoga gradiva, najvećim dijelom spisa državnihupravnihtijela,gradova,općinaidrugihjedinicalokalnesamoupravetedrugihjavnihslužbaiustanova.Porednjih,arhivičuvajuivrijednoarhivskogradivoudruga,političkihstranaka,privatnihorganizacija,gospodarskihsubjekata,istaknutihobiteljiipojedina-caterazličitetematskezbirke.Osimjavnihispecijaliziraniharhiva,arhivskogradivo(iu prošlosti i danas) prikupljaju i pojedinci, raznadruštva i ustanove (ponajprije po-vijesne,zavičajneikulturneudruge,muzeji,knjižniceiakademije)tesebrojnecjelinearhivskogagradivaispecijaliziranetematskezbirke(npr.školstvo,književnost,promet,lokalnapovijest,glazbaidr.)čuvajuudrugimkulturnimiznanstvenimustanovamaiorganizacijama i kod samih stvaratelja. Arhivi naklada i knjižara, odnosno pojedinoarhivskogradivonastalonjihovimradom,udržavnimarhivimauHrvatskojrijetkisuizastupljenitekmalimbrojemfondovaizdavačkihkuća,nakladničkihpoduzeća,tiskaraiknjižara,tekrozpojedinedokumenteuupravnimfondovima,osobnimostavštinamaizbirkamatiskovina.Predavanjećedatipregledarhivskihizvorapovezanihsnakladni-komknjižničarskomdjelatnošćukojisedanasčuvajuuhrvatskimarhivimateperspek-tivenjihovebudućezaštiteidostupnosti.

Korištenjearhivskoggradivaufondovimaizbirkama

AKMzajednicekrozprizmuzakonskihodredbi:stanjeiperspektive

StjepanPrutkiDržavniarhivuVukovarustjepan.prutki@davu.hr

Uizlaganjuseobrađujeaspektučinkovitedostupnostiarhivskogagradivaucjelokup-noj AKM zajednici kroz prizmu trenutno važećih zakonskih odredaba iz arhivskedjelatnosti, poglavito Izmjena i dopuna Zakonao arhivskomgradivu i arhivima (NN46/17),promatrajućiihusuodnosusopćimsmjernicama,artikuliranimakrozNačelao

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/21

dostupnostigradivaPovjerenstvazanajboljeprakseinormeMAV-a,tevlastitimstan-dardima i postupcima uvriježenima u AKM ustanovama, ali i sve jasnijim i sofisti-ciranijimzahtjevimasuvremenihkorisnikaarhivskogagradiva. Intonacija jedananaupoznavanjesgenezomproblemaskojimasedanassusrećuarhivske,aposebnone-arhivskeustanoveuHrvatskoj,snaglaskomnapodručjeistočneSlavonije,problema-tikuobradeikorištenjaarhivskimgradivomkaoopćimjavnimdobromuAKMzajednici,koja proizlazi iz trenutnoga stanja uspješnosti primjene odgovarajućih metoda ipostupaka, te mogućnostima i perspektivi baštinskih ustanova da kroz raznovrsneinformacijske ipretraživačkeplatformeobjedine inormirajumetapodatkekoji ćeusvakometrenutkubiti cjeloviti izvori informacijaokulturnomedobru.Kroz izloženeprimjeredobrepraksenamećesekaomogućimrješenjekojećeseukonačnicireflek-tirati inaprihvaćanjenužnosti tješnjesuradnje i interdisciplinarnostu ispunjenjutevažnemisijeAKMzajednicekao„baštinikakulturnih informacijau zajednici“, što jepreduvjetučinkovitijeaktivacijeresursairealnepodrškekojunadležneustanoveiosni-vači,kakonastručnome,takoiuupravnomesmislu,trebajuispunitiunastojanjimauodolijevanjustandardimaisuvremenimzahtjevimaširezajednice.

VirtualnavidljivostarhivskihknjižnicauHrvatskoj

AnteGverićDržavniarhivuZadruante.gveric@dazd.hr

MartinaDragijaIvanovićmdragija@unizd.hr

NevenkaKalebićnkalebic@unizd.hr

Odjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru

Informacijsko-komunikacijske tehnologijeuposlovanju specijalnih knjižnicadonijelesu važne promjene u otvorenosti spram vanjskim korisnicima. Arhivske knjižnice ukontekstuspecijalnihknjižnicaimajuizuzetnozahtjevnuulogu.Sjednestrane,usmje-rena je na korisnike unutarmatičneustanove, a s druge strane, otvaranjemarhivajavljasesvevećiinteresvanjskihkorisnika,štoukonačnicirezultirapotrebomzarede-finiranjemnjezinih zadaća i poslovanja.U članku se raspravlja o važnosti vidljivostiarhivskeknjižnicenaobjemarazinama,unutarmatičneustanoveiizvannje.Ukratkoseosvrnuloinastatusarhivskeknjižniceunutarmatičneustanove.Kaojedanodnaj-

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/22

važnijihalataupromotivnimaktivnostimaautoriizdvajajuonlinekatalog.Predstavljajuserezultati istraživanjaprovedeniusvimarhivimauHrvatskoj,čiji jeciljbio ispitatiarhivske knjižnice o njihovu online informacijskome sustavu, tj. o online vidljivostikatalogaigrađekaoiopćenitoonačinukomunikacijeskorisnikom.Svrhajeuputitinavažnost online kataloga te otvaranja i približavanja građe arhivskih knjižnica svimkorisnicima.

PremaRegistrupotencijalnihknjižničnihturističkihatrakcija

KsenijaTokićInstitutzaturizam,Zagrebksenija.tokic@iztzg.hr

IvoTokićHrvatskoinformacijskoidokumentacijskodruštvo,Zagreb

ivo.tokic@ina.hr

CiljjeistraživanjateorijskiipraktičnopripremitikriterijeinačelazaizraduRegistrapo-tencijalnih knjižničnih turističkih atrakcija.Metodološki postupakpolazi odpostoje-ćegaRegistrakulturnihdobaraianalizekriterijapremakojimasuunjegakaokulturnodobrouvršteneknjižniceilidijelovinjihovihfondova.Nakonanalizeuvrštenihknjižnicapremabrojuizastupljenostivrstaknjižnica,knjižničnihsadržaja,geografskelociranostiidrugihobilježja,analizirajusesastajalištaturističkihpotencijalaresursiknjižnicakojesuuvršteneuRegistarkulturnihdobara,kao i resursiknjižnicakojenisuuvršteneunjega.Potomsenatemeljutihprimjerapristupaizradikriterijazaprepoznavanjeknjiž-ničnihresursasturističkimpotencijalom.Stogastajalištaanalizirajusekriterijizama-terijalne(npr.zgrada,fond)inematerijalne(npr.usluga,informacija,doživljaj)resurse.NakrajuistraživanjasintetizirajusekriterijispecifičnizaizraduRegistrapotencijalnihknjižničnih turističkihatrakcijakoji ćeuključiti svevrste resursauhrvatskimknjižni-camakojeimajuturističkipotencijal.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/23

Hrvatskiznanstveniistručnielektroničkičasopisi:gdjesmosada?

IngeborgRudominoirudomino@nsk.hr

SonjaPigacspigac@nsk.hr

NacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

ElektroničkonakladništvoznanstvenihistručnihčasopisauHrvatskojpočinjesejavljatii razvijati sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća. Časopisi su s pojavominternetakaomedijabiliuostalomnajzastupljenijiodsvihvrstaknjižničnegrađeusvo-jimonlineinačicama.Većinomsuonlineinačiceegzistiraleuztiskanuverzijučasopisa,nosvremenomsebrojnaslovakojipostojisamouelektroničkojinačicipočeopove-ćavati.Pojavnostonlinečasopisavarirala jeod samoponuđenoga sadržajaposljed-njega tiskanog broja, preko odabira samo određenoga broja članaka u cjelovitometekstudoponudecjelovitihtekstovastarihgodišta.Najčešćesuseteonline inačicenalazile na stanicamaweb sjedišta nakladnika, no s vremenom su uočili prednostiobjavljivanjasadržajasvojihpublikacijanadrugimplatformamazbogekonomičnosti,ali i prisutnosti te dostupnosti krajnjim korisnicima. Uspostavom novih modela uelektroničkomenakladništvukojipružajuplatformuzaokupljanjeiobjavljivanjeznan-stvenihistručnihčasopisa,primjećujesetendencijasmanjenjabrojanakladnikakojisadržaj svojihčasopisaobjavljujunavlastitim internetskimstranicama.Nacionalna isveučilišnaknjižnicauZagrebuizgradilajeHrvatskiarhivweba(HAW),sustavzapri-kupljanje i pohranu obveznoga primjerka online građe, među kojima i izvornoelektroničkečasopise,kojiomogućujeuvidurazvojtogvidae-nakladništvadajućiširuslikuonjihovojpovijesti,trendovimarazvojatehnologijeizrade,aliisamogakontekstanjihovepojavnosti.Uradućeseanalizompokušatidaticjelovitaslikaobroju,dostup-nosti, bibliografskoj obradi i međusobnim vezama hrvatskih znanstvenih i stručnihčasopisautiskanomeielektroničkomemedijukakobisedobiouvidupostojećestanjeitrendoveue-nakladništvutevrsteknjižničnegrađe.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/24

RADIONICEKonzervatorsko-restauratorskaradionica

Zaštitnepodlogeipremazi:nužnostilismetnja?

Voditelj:DamirDoračićArheološkimuzejuZagrebu

ddoracic@amz.hr

Primjenazaštitnihpodlogaipremazauobičajenajeugotovosvimsegmentimakonzer-vatorsko-restauratorskedjelatnosti.No,odlukaoodabirunajprikladnijega zaštitnogpremazailipodlogeupraviluovisiostupnjuočuvanostipredmetakulturneilitehničkebaštinekaoiomaterijalimaodkojihsuizrađeni.Osimsvojezaštitneuloge,podlogeipremazičestoimajuiestetskuulogu,naročitokadasuupitanjupredmetinamijenjeniizlaganju.NaradionicićebitiprikazaninekiodnajčešćekorištenihzaštitnihpremazauradionicamaAKMzajednice tenekolikoprimjerapodlaganja s ciljemkonsolidacije ipostizanjaestetskecjelovitosti.Kaoidosad,osimnajavljenihizlaganjauskopovezanihs temomna radionici će se raspravljati iodrugimaktualnostima iz raznihpodručjakonzervatorsko-restauratorskestruke.

Zaštitnepodlogeipremazipisanog,crtanog/slikanogitiskanog

gradivanapapiru

AndrejaDragojević,SuzanaNjegačadragojevic@arhiv.hrsnjegac@arhiv.hr

Hrvatskidržavniarhiv,Zagreb

U izlaganju će biti prikazani utjecaji različitih premaza na papirni nositelj različitaporijeklakaoiutjecajpremazanatehnikukojomjepredmetizveden.Bitćegovoraoulozi premaza i njegovoj primjeni na papiru kroz različita povijesna razdoblja kao injegovoj ulozi u promjenama koje se na predmetu zbivaju djelovanjem različitihštetnihokolišnihčimbenika.Primjerimaizprakse,prikazatćesekakoikadapremazutječe na izbor konzervatorsko-restauratorskih postupaka te na metode zaštite iočuvanjapredmeta.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/25

Zaštitnipremazinafotografskimtehnikama

MartinaBagatinHrvatskidržavniarhiv,Zagreb

mbagatin@arhiv.hr

Od nastanka srebro–želatinskih fotografija u osamdesetim godinama 19. stoljeća,istraženisurazličitimaterijaliimetodepremazakakobipoboljšaliizgleditrajnostfoto-grafija.Posljednjihgodina,konzervatorisupostalisvepažljivijisobziromnaprisutnostpremaza na fotografijama i njegovim specifičnim estetskim, zaštitnim i drugimpraktičnimfunkcijama.Bezodgovarajućeidentifikacije,premazmožebitinenamjernouklonjen ili promijenjen tijekomkonzervatorsko-restauratorskih radova.Djelomičnoodstranjivanje premaza moglo bi uzrokovati postepeno propadanje fotografije,uzrokovano tamnjenjem ili blijeđenjem te pojavom srebrnoga zrcaljenja slike, tzv.„silvermirroring“.Nadalje,promjenausastavupremazailiuklanjanjeizvornogamate-rijala (premaza) dodatno postavlja etička pitanja u području konzerviranja i resta-uriranjafotografija.Naizlaganjućesenavestipristupinačinprimjenekonzervatorsko-restauratorskih radova na oštećenim premazima, od parcijalnoga restauriranja douklanjanjaizamjene.

Konzerviranjeirestauriranjedrvenihkorica

naknjiziiz15.stoljeća

TomislavBajićNacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

tbajic@nsk.hr

Ufokususuradakonzervatorsko-restauratorskipostupcinadrvenimkoricamainku-nabule „Ezopove basne (Aesopusmoralisatus)“, koju je otisnuo i ilustrirao hrvatskitiskarDobrićDobričević(tal.BoninusdeBoninis).Ovovrhunskodjelosa67drvorezatiskanoje1487.godine.Djelojeotisnutonapapiruiuvezanoudrvenekoricedjelo-mičnopresvučenesmeđomkožom.Nanjimasujasnovidljivitragovimetalnihkopča.Budućidaknjigunečinesamokorice,uraduseobjašnjavaproceskonzerviranjaire-stauriranjaknjigekaointegralnogapredmeta,tenekiaspekti:povijesniiistraživačko-dokumentaristički.Presudnajeulogaizboraprikladnihmaterijala,podlogaipremaza.Kaoštoknjigunečinesamopapir(nositeljvizualnogailiterarnogasadržaja),nisamo

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/26

korice(uovomeslučajudrvo),uvezilimetalnekopče,istotakonijemogućeisključitiraznovrsnerestauratorsketehnikeimetode.Restauratorskiradovinaknjizipodrazu-mijevajuznanje,iskustvoivještinuobradedrveta,metala,kožeipapira.Objedinjujuse sva znanja i umijeća kakobi sepredmetu,poput knjige,nakon radnogaprocesavratio„prvotansjaj“uskladusetičkimnačelimastruke.

Vrsteisvrhepremazauarheološkojresturaciji

ĐeniGobić-BravarArheološkimuzejIstre,Pulageni.gobic.bravar@gmail.com

Uvezisaspecifičnimpotrebamaarheološkogamaterijala,premazičestoigrajuključnuuloguunjihovuočuvanju.Odkonsolidacije,prekozaštitedoprezentacije.Uizlaganjuće biti prikazane razne vrste materijala sa svojim specifičnim konzervatorskimproblematikamainačininakojekorištenjepremazapomažeunjihovuočuvanju.

Etičkiproblemiprirestauracijitehničkebaštinepremazivanjem

ZoranKirchhofferTehničkimuzejNikolaTesla,Zagreb

zoran.kirchhoffer@tmnt.hr

Cilj je izlaganja dati osvrt na smisao temeljnih boja i završnoga lakiranja tehničkihmaterijala predmeta kao i sprječavanjenjihovadaljnjegpropadanja te pripremu zaizlaganjeistomtehnologijomzaštite,tj.izvornomtehnologijom.Ujednoćebitiizloženiipokušajiočuvanjapremazaunijansitradicionalnimnačinimainovimtehnologijama.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/27

Radionica:

ALM:re-convergencemovementandeducation

Voditeljica:KierstenF.LathamMuseLabdirectorSchoolofLibrary&InformationScienceKentStateUniversity,UniversityLibrary,KentOH,USA

kflatham@kent.edu

Whatmightanewcurriculumthatisattentivetotheconnectionsacrossinformationinstitutions as well as our institutional particularities look like? In this interactivesession,participantswillworktogethertocreateanewfoundationalcurriculumforemergingprofessionalsininformationsciences,startingwiththefundamentalneedsacrossallkindofinformationwork—libraries,archives,ANDmuseums.

Radionica:

NakladniciiAKMzajednica

Voditeljica:NivesTomaševićOdjelzainformacijskeznanosti,SveučilišteuZadru

ntomasev@unizd.hr

Na nakladničkoj radionici govorit ćemo o važnosti znanstvenih časopisa u procesuznanstvene komunikacije od njegove pojave u 17. stoljeću do današnjih oblika uelektroničkomeokruženju.Govoritćemoiovažnostisuradnjenakladnikaiarhivateonakladničkojdjelatnostiuarhivima.Takođerćemoanaliziratirazličiteaspektepoložajaknjige iknjižničnedjelatnostiusuvremenojkulturi tegovoritioknjižnicikaokultur-nomefenomenu,njezinojuloziudruštvutevažnostisuradnjenakladnikaiknjižnica.

Uradionicisudjeluju:doc.dr.sc.IvanaHebrangGrgić,dr.sc.VlatkaLemić,dr.sc.JasnaKovačević,dr.sc.DubravkaLuić-Vudrag.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/28

Radionica:

Topoteka

Voditeljica:VlatkaLemićHrvatskidržavniarhiv

vlemic@arhiv.hr

Topoteka jedigitalnaplatforma (suradnički online arhiv) kojana jednostavannačinomogućujedigitalizacijuiobjavljivanjeraznovrsnihpovijesnihizvora(fotografija,do-kumenata,tiskovina,AVzapisa)uporabominteraktivnihITalatazanjihovoopisivanje,predstavljanjeipretraživanje.RazviojujeICARUSkonzorcijuokvirumeđunarodnogaco:op projekta („Community as Opportunity. – the Creative Users' and Archives'Network“)kaoinovativannačinzaštiteijavnogapredstavljanjugradivaprivatneilokal-neprovenijencije,kojeječestonedostupnoinepoznatojavnosti.Suradnjazajednicenaizgradnjivlastitogalokalnogarhivaprodubljujeosjećajezazaštituarhivskogagra-diva,povećavadostupnostprivatniharhiva,aktivnopovezujebaštinske iobrazovneustanove (arhive,muzeje, knjižnice, škole, povijesne, kulturne i zavičajne udruge) iuključujesvegrađaneučuvanjeipromocijupovijestiitradicijesvojegazavičaja.

Radionica će predstaviti ideju i koncept platforme, postojeće Topoteke dostupneonline(višeod120pokrenutihtopotekadiljemEurope) ipokazatipolaznicimakakomogunapravitivlastitelokalnearhiveiarhivskezbirke.UpravljanjejeTopotekomjed-nostavno,opisnasupoljauskladusISAD(G)normom,aposjetiteljiikorisnicitakođersemogu aktivnouključiti online pitanjima i odgovorima te opisom i objavljivanjemgradiva.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/29

POSTERIZLAGANJA

15godinadjelovanjaCentrazastalnostručnousavršavanjeknjižničarauRepubliciHrvatskoj

AntonijaFilipetiNacionalnaisveučilišnaknjižnicauZagrebu

afilipeti@nsk.hr

CentarzastalnostručnousavršavanjeknjižničarauRepubliciHrvatskoj(CSSU)djelujeveć15godinaprogramecjeloživotnogaučenjaistalnogastručnogusavršavanjapro-vodi od 2002. godine. Tečajevi su namijenjeni knjižničarima iz svih vrsta knjižnica,pomoćnimknjižničarima,studentimaknjižničneiinformacijskeznanostiteširojAKMzajednici. U ovome posterskom izlaganju namjera je prikazati brojčane pokazateljepovezanesradomCentrateuputitinanjegovuvažnostkadajeriječorazličitimpro-mjenamaustruci,aliipromjenamakojesasobomdonosistalanrazvojtehnologija,štozahtijevadodatnuedukacijuusvrhuosvježavanjapostojećihteučenjanovihznanjaivještina.Namjerajetakođer,natemeljurezultataprograma,naglasitikakojestalnostručnousavršavanjeključnozaprofesionalnirazvojpojedinca,napredovanjeustruciikonkurentnostnatržišturada,aliizakvalitetnijiradnapostojećemuradnomemjestupolaznikaprograma.Također,naznačitćesedaljnjeperspektiveplaniranjaiodržava-njaedukacijaukontekstunovihtehnologija.

Uprikazudjelovanja i rezultataradaCentrapodatcisuanaliziraninatemeljuobjek-tivnihpokazatelja(brojodržanihtečajeva,brojsatiedukacije,brojpolaznika,strukturapolaznikapoknjižnicama,odnosnoinstitucijamaizkojihdolaze,trendkretanjabrojapolaznika ovisno o vrsti knjižnice, odnosno institucije iz koje dolaze) te rezultatadobivenihobradomanonimnihevaluacijskihupitnikakojepolazniciCentrapopunja-vaju nakon odslušanih tečajeva (u vezi sa zadovoljstvom tečajem, primjenjivošćuodslušanogasadržajanasvojemuradnomemjestuiocjenompredavača).TakođerjeuobziruzetaianalizabrojaposjetiteljaportalaCSSU-aod2015.dorujna2017.godinepretplaćenihnaelektroničkenovosti.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/30

FF-pressizdavačkaslužbaFilozofskogfakultetauZagrebu

BlaženkaKlemarBubić,DubravkaLuić-Vudragbklemar@ffzg.hrdlvudrag@ffzg.hr

KnjižnicaFilozofskogfakultetaZagreb

Odakademskegodine2002./2003.naFilozofskomefakultetuuZagrebudjelujeizda-vačkaslužbaFF-press.ImazaciljobjedinjavatiznanstvenuproduktivnostFakultetainajednomemjestu organizirati usluge grafičke pripreme, tiska i distribucije stručnih iznanstvenihradovanašihprofesora,studenataizaposlenika.Izdajemonografije,zbor-nike, časopise,priručnike te tiskovinepoputplakata,programskih letaka,pozivnica,memorandumaiostaloga.DodanasjeuizdanjuFF-pressaobjavljenovišeod200po-jedinačnihnaslovatedesecisvezakabrojnihčasopisakojeuređujunašiprofesoriina-stavnici.Naposterućebitiprikazanadinamikaprodukcijeuposljednjihpetgodinaodak.god2011./2012.doak.god.2016./2017.injezinudiouizgradnjifondaKnjižnice.

Središnjidržavniuredzarazvojdigitalnogdruštva

udigitalno-informacijskomokruženju

IvanaHajsek,DinaPopovićvana.hajsek@rdd.hrDina.Popovic@rdd.hr

Središnjidržavniuredzarazvojdigitalnogdruštva,Zagreb

• Promoviranje Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva krozdjelatnostSektorazasredišnjikatalogiportale

o Središnji katalog službene dokumentacije RH kao link na internetskimstranicamatijelaizvršnevlasti

o Baze,adresari,imenici,Eurovoco Obvezniprimjerak,pravonapristupinformacijama

• Središnjidržavniuredzarazvojdigitalnogadruštvanadruštvenimmrežamao Twittero Facebooko LinkedIn

• PortalMojauprava

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/31

o suradnjaUredastijelimajavnevlasti,prikazatćemografičkiodnosinfor-macijskeuslugeprematijelimajavnevlastiipremakrajnjemukorisniku – građaninu

o promoviranjemrežnestraniceUredao Strategijae-Hrvatska2020(GlavniciljStrategijejeosiguratipovezivanje

informacijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora tako da segrađanimapružištovećibrojkompleksnihe-uslugaismanjiopterećenjegrađanauinterakcijisjavnomupravom)

o Središnjidržavniuredzarazvojdigitalnogadruštvaobavljaupravnei stručneposlovekoji seodnosenarazvoj, standardizaciju, sigur-nostipreporukezakorištenjedržavneinformacijskeinfrastrukture.

TomislavMikulić–prijedlogdonacijeMuzejusuvremeneumjetnostiZagreb

IvanaKancirMuzejsuvremeneumjetnosti,Zagreb

Ivana.Kancir@msu.hr

PrijedlogdonacijeradovaTomislavaMikulićaMSU-uZagrebdatiraod2009.Dogovo-renojedabiokosnicutrebaličinitiradoviizsedamdesetihgodina20.stoljećajerčineneizostavandiohrvatske likovnebaštinepovezanespokretomNovih tendencija.TIpionirskiradovinastajuuHrvatskojuvrijemekadaseizuzetnomaloautorausvijetubavikompjuterskomgrafikomianimacijomtečinepravovremenidoprinosinternacio-nalnomustvaralaštvunapodručjumedijskeumjetnosti.Doniranagrađaobuhvatilabigrafikeiračunalnegrafike,tevideo-radove–ranekompjuterskeanimacijesnimljenena U-maticima. Građa se nalazi u autorovu domu u Melbourneu te kao važan inezaobilaznidiopokretaNovihtendencijatrebalobijudopremitiuHrvatsku,stručnoobraditi izaštititipomuzeološkimstandardimateukonačniciprezentiratiucijelostihrvatskojkulturnojjavnosti.NemogućnostpronalaskariješenjazatransportradovanaralacijiMelbourne–Zagrebzasadjeprvapreprekaskojomsmosesusreliunastojanjurealizacijedonacijetevrijednegrađe.

TomislavMikulić (r.1953.)akademskislikar-grafičarpionir jekompjuterskegrafike ikompjutorskeanimacijeuHrvatskoj. Još tijekomstudija ranih sedamdesetihgodina20.stoljećauZagrebunaElektrotehničkomefakultetuiAkademijilikovnihumjetnostiproduciraračunalnegrafike,tezapočinjesaživomizlagačkomdjelatnošću.Kaopionirračunalnogamedijapravovremenoseuključujeu internacionalnipokretNovihTen-

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/32

dencija,tenaTendencijama5(1973.)izlažedevetračunalnihgrafika.1976.godineimasvoju prvu samostalnu izložbu u Galeriji Nova, gdje prikazuje autorski računalnoanimiranifilm,prvitakvevrstenapodručjubivšedržave.Od1980.načelujeDizajner-skogaodjelaTelelevizijeZagreb,gdjeuvodiprodukcijuelektronskegrafike,kompju-terskeanimacijeiradinarazvijanjuvizualnekomponenteprogramatekorporacijskobrendiranje. Početkom devedesetih seli se u Melbourn, gdje 1992. osniva vlastitistudiozaanimaciju igrafičkidizajn.Autorjebrojnihračunalnoanimiranihnajavazavelikemeđunarodnesportskemanifestacije,radiojekaopredavačkompjuterskeani-macijeigrafikenaakademijamaiškolama,akontinuiranood1972.izlaženaizložbamau zemlji i inozemstvuodkoji seposebno izdvajaju izložbeBit International 2007.uGrazuteBitInternational2008.uKarlsruheu.

Arhivsko-pedagoškeradioniceDržavnogarhivauVukovaru

IrenaMilobaraDržavniarhivuVukovaruirena.milobara@davu.hr

Na „posteru“ su prikazane kontinuirane aktivnosti Državnoga arhiva u Vukovaru urazdobljuod2014.do2017.godineukontekstuarhivskepedagogije.

Arhivsko-pedagoškeradioniceDržavnogaarhivauVukovarutematskisu,sadržajnoimetodološkiprilagođene različitimuzrastimadjeceuosnovnim i srednjim školama.Programedukacijeprovodi seudogovoru sučiteljima ili profesorima,aodvijaju setijekomčitavegodine.Suradnjasosnovnimisrednjimškolamapokrenutajenajprijevodećisemišljudabiučenicitrebaliimatipristupizvornomuarhivskomgradivukojese čuva u Državnome arhivu u Vukovaru. Izravan uvid u takvo gradivo produbljujeznanjeodogađajimakoji susedogodiliuprošlosti i takoučeniciupotpunjujusvojeznanje o povijesti svojega zavičaja. Djelatnici arhiva edukativan rad s učenicimatemeljenaistraživanjuarhivskogagradivaovisnootemikojaseistražuje.

Radionicekojesuorganiziraneugorenavedenomerazdobljunosenaziv:1. Skrivenoblagoarhivskeknjižnice2. Grbovistariinovi3. Mojeobiteljskostablo4. Vrsteianalizapovijesnihizvora

Edukativneradionicepovezanesusvojimsadržajemsaškolskimgradivomizpredmetaukojimaučeniciučeonacionalnojizavičajnojpovijesti,ukojimaseprviputspominjuarhivi,čemuslužeikojajenjihovaulogakaočuvarakulturnebaštine.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/33

Ciljjeradionicaupoznatiučenikesnacionalnomizavičajnompoviješću,ustanovama,obiteljimaiosobamakojesuostavilitragateuputitinabrojnemogućnostikorištenjaarhivskimgradivomputemmogućihoblikasuradnjeubudućnosti.

Održivazaštitaipromocijasecesijskebaštineudunavskojregiji

PetraMilovacMuzejzaumjetnostiobrt,Zagreb

petra.milovac@gmail.com

ProjektpodnazivomARTNOUVEAU–SustainableprotectionandpromotionofArtNouveauheritageintheDanubeRegionusklopujeProgramatransnacionalnesurad-njeDunav2014.–2020.itrajeodsiječnja2017.dolipnja2019.godine,tesepoputranije ostvarenoga projekta PartagePlus bavi razdobljem secesije s naglaskom naarhitekturu.

Partneriprojektapokrivajuvelikdiopodunavskeregije ivećinuzemaljaukojimasemanifestirabečkasecesijakaospecifičnaformaArtNouveau-a(kaoštosuJugendstiluNjemačkoj,ModernizamuŠpanjolskojitd.).Takvojepartnerstvoprikladnozaistra-živanje najefikasnijih metoda zaštite i promocije secesijske baštine u podunavskojregiji.

Konzervatorsko-restauratorskiradovinaPlanuZadra

iz19.stoljećaDržavnogarhivauZadru

SanelaHuzjak,SuzanaNjegačshuzjak@arhiv.hrsnjegac@arhiv.hr

Hrvatskidržavniarhiv,Zagreb

Crtež“PlanZadra”iz19.stoljećaradjenepoznatogaautorauvlasništvuGrafičkezbirkeDržavnogaarhivauZadruodsredine20.stoljeća.Radizaštiteiočuvanja,audogovoruisuradnjiDržavnogaarhivauZadrukaonaručiteljaradovaiSredišnjegalaboratorijazakonzervacijuirestauracijuHrvatskogadržavnogarhivauZagrebukaoizvršiteljarado-va,uzfinancijskupotporuMinistarstvakulture,bilojepotrebnoobavitikonzervator-sko-restauratorske radove na navedenome predmetu s prijedlogom daljnjih mjera

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/34

zaštite.Kartajeoslikanakombiniranomtehnikomvodenihbojaicrnogatušanatkaniniodpamučnogaplatnanalijepljenojnapapirnatinositelj.Slobodnipotezikistauzele-nim,plavim,smeđimicrvenimtonovimakartigradaZadraostvarujuslikarskidojamvišenegocrtački,arhitektonskipristup.Dimenzije izvornogacrtežanijebilomogućeutvrditi zbog necjelovitosti predmeta. Prisutna su brojna fizikalno-mehanička i fizi-kalno-kemijskaoštećenja.

Uposterskomeizlaganjubitćepredstavljeniopsežniisloženikonzervatorsko-restau-ratorskiradovikojiuključujubrojnapreliminarnaispitivanja– analizapredmetapodrazličitimvrstamasvjetla,analizakiselosti,analizalignina,analizaljepila,mikroskopskaanaliza crteža i zatečena oštećenja, ispitivanje topljivosti bojila/pigmenata, analizaapsorpcije vode, te istraživački radovi poput analize pigmenata i vezivametodamarendgenske fluorescentne spektroskopije (XRF) i Fourier transformirane infracrvenespektroskopije(FT-IR).

KartotekeIEF-ailionimbu

AnamarijaStarčevićŠtambukInstitutzaetnologijuifolkloristiku,Zagreb

ams@ief.hr

Institutzaetnologijuifolkloristiku(IEF)osnovanje1948.godinekaoInstitutzanarod-nuumjetnoststežnjomsustavnogasabiranjaiproučavanjagrađenarodneumjetničketradicije.Otome,osvrnuvšisenapetnaestgodinaradaInstituta,pišeZoranPalčokuprvomebrojučasopisaNarodnaumjetnost,1962,vol.1. Institut jeokupionekolikostručnjakaiznanstvenikapodijeljenihunekolikoodsjeka–Odsjekzamuzičkifolklor,Odsjek za narodnu književnost, Odsjek za narodne običaje i Odsjek za likovnudokumentaciju.TakvaorganizacijskastrukturaInstitutaomogućilajeplanskiradkojise“ogledaubogatomarhivu,fonoteciidrugimzbirkama”.Nadalje,napominjekakosu po količini materijala arhiv i zbirke najbogatije u cijeloj zemlji. Ističe važnost idrugogavišegodišnjegzadatakaInstitutanakojemuuzsuradnikeInstitutasurađujuivanjski suradnici. Ti zadatci povezani su s izradom kartoteka i kataloga kao što suKatalog narodnih pripovijedaka, kojemu je cilj izrađivanje indeksa tipova narodnihpripovijedaka koji bi mogao biti dovršen do 1966. godine, kao i Katalog narodnihpjesama,čijaćeizradapotrajatidokseneobradesviizvori,odnosnotiskanepjesmeirukopisnezbirketenekedrugekartotekeizbirke.

DunjaRihtmanAuguštinnadovezujeseuNarodnojumjetnosti,1984.,vol.22,paiznosikako tadašnji Zavod za istraživanje folklora poklanja veliku pozornost stručnomu

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/35

arhiviranjutekakoseusporedosmodernizacijombilježenjaidokumentiranjafolklor-negrađemijenjaorganizacijasamedokumentacije,odnosnopočinjeseprimjenjivatielektronikapremasličnimmeđunarodnimsustavima.U istomebrojuVesnaTurčin iMirena Pavlović donose „Pregled specijaliziranih kartoteka“, gdje navode cijeli nizkartoteka,katalogaizbirka,alinenavodegdjesetekartotekenalazeikojemuodjelupripadaju,znanstvenimodjelima,biblioteciilidokumentaciji.Institutnikadanijeimaosvojarhivusvojemuustrojstvu,negosupostojali znanstveniodjeli,biblioteka ido-kumentacija.StogasuspreseljenjemInstituta2006.godineizZvonimirove17(gdjejesvebilosmještenouzajedničkimprostorubibliotekeidokumentacijetesobamaznan-stvenika)nanovulokacijuŠubićeva42(gdjejedokumentacijasmještenanadrugomekatu,znanstvenicinačetvrtomekatu,bibliotekanapetomekatu)ipromjenommeto-dologijaiznanstvenihparadigmi,kaoiinformatizacijomteizgradnjomnovihdatotekaibazapodataka,kartotekeikataloziizrađivaniodpedesetihdosedamdesetihgodinaprošlogastoljećaostaliunimbu–nepripadajunijednomodjelu.Ostavšizapisaninakarticama–kataloškimlistićimasmanjivalaimsedostupnostikorištenje.

Godine2014.KnjižnicaiDokumentacija2014.surješenjemMinistarstvakulturepro-glašenekulturnimdobrom,jerčuvajuvrijednugrađuhrvatskekulturnebaštine.Uoče-no jedapojedinoarhivskogradivo,pohranjenou Institutu, i bibliotečno-dokumen-tacijskagrađanisuodgovarajućezaštićeninidostupnisvimpotencijalnimkorisnicima.StogapotaknutiobilježavanjemjubilarnegodišnjiceradaInstituta2018.željelibismouputilinapojedinekartotekeiučinitiihdostupnimadigitalizacijomiimpostacijomuRepozitorijInstituta–platformaINDIGOteuključitiihuDARIAH.Upravosmopredalizahtjev – prijedlog projekta Ministarstvu kulture (Nacionalni projekt „Hrvatskakulturnabaština“,Digitalizacijaarhivske,knjižničneimuzejskegrađe)zadvijekarto-teke: Katalog narodnih pripovijedaka indeksiranih prema međunarodnom indeksutipovapriča(Aarne-Thompsonkatalog)teKartotekanarodnihpjesamaporedanihpoprvomstihutesenadamonjihovojskorojjavnojobjavi.Ujednonamjeciljosvijetlitisvedrugekartotečnezbirkeinjihtakođeručinitidigitalnodostupnimaividljivimazasvekorisnikekaoizaštitititovrijednoarhivskogradivo.

Sudjeluju:AntonijaFilipeti,afilipeti@nsk.hr,BlaženkaKlemarBubić,bklemar@ffzg.hr,DubravkaLuić-Vudrag,dlvudrag@ffzg.hr,SuzanaNjegac,snjegac@arhiv.hr,SanelaHuzjak,shuzjak@arhiv.hr,PetraMilovac,petra.milovac@gmail.com,IrenaMilobara,irena.milobara@davu.hr,IvanaHajsekivana.hajsek@rdd.hr,DinaPopović,Dina.Popovic@rdd.hr,IvanaKancir,Ivana.Kancir@msu.hr.

MrežnastranicaAKM-a:http://akm.hkdrustvo.hr/36

NakladnikHrvatskoarhivističkodruštvo

Marulićevtrg2110000Zagreb

https://www.had-info.hr/e-mail:had@arhiv.hr

ZanakladnikaSilvijaBabić

Lektura

MartinaKramarić

GrafičkooblikovanjeidizajnTiskarskiobrtZebra,Vinkovci

Tisak

TiskarskiobrtZebra,Vinkovci