UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE

STUDIJSKI PROGRAM: MENADMENT U OSIGURANJU

MASTER DIPLOMSKI RAD

OSIGURANJE IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA (RIZIKO OSIGURANJE)

Mentor: Student: Prof. dr Jovan Raeta Vueta Mini

Br. indeksa: 12/06

BEOGRAD, maj 2010. god.

2

SADRAJ

Str.

1. UVOD ______________________________________________________ 4

2. POJAM I OSNOVNA OBILJEJA IVOTNOG OSIGURANJA_____ 6 2.1. Rizici u osiguranju ivota_____________________________________11 2.2. Vrste osiguranja ivota_______________________________________13 2.3. Funkcija i privredni znaaj osiguranja ivota______________________20 2.4. Tehnike osnove osiguranja___________________________________ 20

2.4.1. Tablice smrtnosti______________________________________ 21 2.4.2. Obraunska kamatna stopa______________________________ 22 2.4.3. Trokovi provoenja osiguranja__________________________ 22 2.4.4. Matematika rezerva___________________________________ 22

3. STAMBENI KREDITI ________________________________________ 24

3.1. Karakteristike i uslovi odobravanja stambenih kredita ______________ 24 3.1.1. Karakteristike stambenih kredita __________________________24 3.1.2. Instrumenti obezbeenja stambenih kredita _________________ 26 3.1.3. Uslovi odobravanja stambenih kredita _____________________ 26

3.2. Poslovanje Korporacije za osiguranje stambenih kredita ____________ 29 3.2.1. Pojam Korporacije za osiguranje stambenih kredita __________ 29 3.2.2. Djelatnost Korporacije _________________________________ 29 3.2.3. Poslovanje Korporacije ________________________________ 30

4. POJAM OSIGURANJA IVOTA ZA SLUAJ SMRTI

KORISNIKA KREDITA _______________________________________ 35 4.1. Pribava osiguranja __________________________________________ 37

4.1.1. Primjer za izraunavanje premije _________________________ 38

5. SARADNJA SA BANKAMA U SPROVOENJU OSIGURANJA IVOTA ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA ____________ 43 5.1. Banke kao aktivni uesnici u poslovima osiguranja _________________43 5.2. Ugovaranje osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita

sa bankama ________________________________________________44

6. TENDENCIJE OSIGURANJA IVOTA I PREDLOZI ZA NOVU REGULATIVU________________________________________________47

7. ZAKLJUAK ________________________________________________ 50 8. LITERATURA _______________________________________________ 52

3

Problem istraivanja prostie iz neznanja ili nedovoljnog znanja. Meutim neznanje i nedovoljno znanje nijesu automatski problemi istraivanja, jer nae je neznanje toliko veliko da ga znanost nikad nee rijeiti. Razvitkom znanosti poveava se nae znanje, ali se poveava i znanje o neznanju, pa se tako poveava i broj problema u znanosti. Neznanje koje nam je poznato nije isto to i problem istraivanja, jer konkretno istraivanje moe obuhvatiti samo mali dio onoga to ne znamo. Kotler Ph.

4

1. UVOD

Ako uzmemo u obzir jednu od definicija osiguranja koja glasi: Osiguranje predstavlja udruivanje lica izloenih istoj opasnosti s ciljem da zajedniki podnesu tetu za koju se unaprijed zna da e, prema teoriji vjerovatnoe, zadesiti samo neke od njih., dolazimo do zakljuka da sutina osiguranja lei u naelu uzajamnosti. Njegov temelj je zajednica korisnika ili vlasnika predmeta osiguranja koji pojedinano mogu pretrpjeti tetu od osiguranih opasnosti. Preko osiguranja se izjednaavaju i izravnavaju rizici na prihvatljivom, lako podnoljivom nivou.1 Upravo naelo uzajamnosti predstavlja osnov za pojedine oblasti osiguranja kakvo je i ivotno osiguranje. Na razvoj ivotnog osigranja utie, prije svega, ekonomska stabilnost kao i razvijeniji ivotni standard. Naime, razdoblje od 1981. do 1990. godine karakteriu zaotreni ekonomski problemi ispoljeni kroz visoku stopu inflacije, depresijaciju domae valute u odnosu na strane valute, uvoznu zavisnost opreme i repromaterijala, to je u uslovima velike zaduenosti prema inostranstvu, uslove privreivanja inilo jo teim. U uslovima ekonomske stabilizacije i sprovoenja irokih mjera tednje, na obuhvatnost osiguranja i stepen naplate premije osiguranja uticala su i nepovoljna kretanja likvidnosti korisnika drutvenih sredstava.2 U ovom radu posvetiemo se detaljnije ivotnom osiguranju, tanije bie vie rijei o jednoj vrsti ivotnog osiguranja, osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita. Ova specifina vrsta osiguranja ivota je ve dui niz godina zastupljena u zemljama

1 D.Mrki,J.Miloradi,N.arkovi:Uvod u osiguranje i ivotna osiguranja, N.Sad,2006. 2 Dr Koovi J., Dr uleji P., Osiguranje, CID, Beograd, 2002, str.205.

5

Evropske unije a nekolike godine unazad pojavljuje se u zemljama u okruenju. Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita kod nas je zastupljeno odnedavno, ali i za tako kratak vremenski period biljei znaajan uinak u portfeljima osiguravajuih kompanija koje se bave ovom vrstom osiguranja. Nakon dueg vremena pruila se mogunost da se na relativno lak i brz nain doe do novanih sredstava potrebnih za reavanje preteno egzistencijalnih potreba, tako da se veliki dio radno aktivnog stanovnitva opredijelio za zakljuenje ugovora o kreditu. Sa oivljavanjem kreditne sposobnosti graana, irila se i ponuda kredita, tako da su se u veoma kratkom periodu na naem tritu nali i dugoroni krediti.3 U cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, svaka banka je duna da procjenjuje kreditnu sposobnost graana ali i da zahtijeva kvalitetne instrumente obezbjeenja rizika. Traeni instrumenti obezbjeenja rizika razlikuju se u zavisnosti od vrste kredita i visine kreditnog zaduenja, i definisani su aktima poslovne politike svake banke. U velikom broju sluajeva, naroito za dugorone kredite, pored niza neophodnih instrumenata obezbjeenja zahtijeva se i polisa osiguranja ivota korisnika kredita zaloena u korist banke davaoca kredita. Postupkom zalaganja polise osiguranja dolazi do promjene korisnika osiguranja, tako da ako doe do nastupanja osiguranog sluaja zaloen povjerilac (u ovom sluaju banka) moe da naplati iznos dospjelih obaveza ugovaraa osiguranja/osiguranika, ali najvie na ugovorenu sumu iz polise, u skladu sa uslovima osiguranja. Istaknuta pitanja bie predmet daljih istraivanja u ovom radu. 3 Prof. dr Dragan Mrki, Gordana Tomaevi-Drai, Polisa osiguranja ivota u funkciji dobijanja komercijalnih kredita, zbornik radova: Osiguranje u susret procesu pridruivanja SiCG Evropskoj uniji, Pali 2006 god., str. 178

6

2. POJAM I OSNOVNA OBILJEJA IVOTNOG

OSIGURANJA

Osnovna specifinost osiguranja ivota je u tome to predstavlja kombinaciju

osiguranja od osiguranog rizika i tednje4. Ovo osiguranje se odnosi na sva osiguranja

kod kojih prestankom ili trajanjem ivota jednog ili vie lica (osiguranika) dolazi do

isplate osigurane sume od strane osiguravaa. Dakle, osiguranje ivota predstavlja ugovor

kojim se osigurava, nasuprot plaenim premijama, obavezuje da isplati osiguraniku ili

licu koje on odredi odreenu sumu ili rentu u sluaju njegovog doivljenja odreenog

vremena ili u sluaju smrti osiguranika.

Osigurana svota je bitan element ugovora o osiguranju lica, poto se jedino prema

visini osigurane sume moe utvrditi visina premije5. Kao to je ve prethodno navedeno,

osigurana suma u osiguranju lica predstavlja gornju granicu obaveze osiguravaa.

Ukoliko se desi osigurani sluaj osigurava je duan da isplati osiguranu svotu pod onim

uslovima pod kojima je dogovoreno bez obzira na visinu tete koja je nastupila jer se

osigurana suma utvruje nezavisno od toga koliko e iznositi teta. Samim nastupanjem

osiguranog sluaja osiguranik stie pravo na isplatu osigurane sume i nije obavezan da

dokazuje tetu koju je pretrpio kao ni visinu tete. Kako ova vrsta osiguranja ne ukljuuje

materijalni interes, ona se moe zakljuiti za sluaj smrti ili posledica od nesrenog

sluaja treeg lica, a ne samo ugovaraa osiguranja.

ivotno osiguranje predstavlja nadogradnju socijalnog (obaveznog) osiguranja.

Pored socijalne funkcije, osiguranje ivota predstavlja izvor kreditiranja koji je

neophodan i za pojedinca i za privredu. Pojedincu polisa ivotnog osiguranja moe

predstavljati garanciju neophodnu za dobijanje kredita, a za privredu predstavlja izvor

sredstava koja se dalje mogu ulagati. U okviru ivotnog osiguranja kumuliraju se premije

4 B. Marovi, V. Avdalovi, Osiguranje i upravljanje rizikom, Biografika AD Subotica 2003, strana 286. 5 Z. Petrovi, T. Petrovi: Osiguranje ivota, Glosarijum 2003, strana 16.

7

koje imaju karakter tednje koja je dugorona, unaprijed odreena i sa ve definisanom

namjenom.

Da bi se ostvarilo osnovno naelo, izjednaavanje premije (prikupljenih sredstava)

osiguranja ivota i obaveza iz ovog osiguranja, potrebno je da se tedni dio premije

zajedno sa kamatom tokom trajanja osiguranja akumulira. Ova sredstva formiraju tzv.

matematiku rezervu koja predstavlja iznos sredstava koja su potrebna da se izvre

budue obaveze osiguravaa (osigurane sume) umanjene za vrijednost buduih obaveza

ugovaraa osiguranja (tedne premije)6.

Tehnika osiguranja ivota bazirana je na teoriji vjerovatnoe, zakonu velikih

brojeva a koriste se i odgovarajui matematiko-statistiki modeli i aktuarske metode.

Zahtijeva se potpuna kompenzacija rizika odnosno da se u potpunosti obezbijedi

izvrenje obaveza po osnovu osiguranja.

Tarifa premija se formira na osnovu statistikih podataka koji se nalaze u

tablicama smrtnosti. Veoma je bitno postaviti pravilnu raunsku osnovu za izraunavanje

tehnike premije7 koju predstavljaju tablice smrtnosti zajedno sa kamatnom stopom.

Izuzetno je vano pravilno odrediti tehniku premiju u osiguranju ivota jer ona u toku

trajanja osiguranja treba da ostvari kamatu najmanje u visini stope ukalkulisane u tarifi

premije.

Prema osnovnom principu matematike osiguranja, matematiko oekivanje

sadanje vrijednosti svih uplata neto premija jednako je matematikom oekivanju

sadanje vrijednosti isplate osigurane sume. Meutim, matematiko oekivanje isplate

nije za svaku godinu isto. Ono se poveava sa starou osiguranika jer se poveava

vjerovatnoa smrti. Kada bi osiguranik plaao svake godine trajanja osiguranja premiju

koja je jednaka matematikom oekivanju isplate u istoj godini smatralo bi se da plaa

6 Za uspjeno poslovanje osiguravaa potrebno je organizovano trite jer to omoguava da njegove usluge postanu prepoznatljive kupcima. S obzirom na karakteristike osiguranja ivota za razvoj ove vrste osiguranja potrebno je obezbijediti ekonomske i institucionalne uslove. Prema podacima za 2002. godinu na ivotno osiguranje otpada 58% od ukupne bruto premije u svjetskim razmjerama, dok je u naoj zemlji taj procenat tek 1,2 % od ukupne bruto premije. Ali i pored oteanih ekonomskih uslova u SCG u poslednjim godinama ova vrsta osiguranja biljei rast. Prema podacima Udruenja osiguravajuih organizacija Srbije i Crne Gore uee ivotnog osiguranja u ukupnoj bruto premiji je 3,5% za 2003. godinu. 7 Tehnika premija slui za izravnanje rizika u osiguranju i treba da iznosi onoliko koliko je potrebno za isplate iz osiguravajueg fonda na ime pokria nastalih teta., Dr J. Koovi, Dr P. uleji, Osiguranje Ekonomski fakultet Beograd, 2002, strana 70.

8

prirodnu premiju. Prirodna premija bi normalno rasla sa godinama starosti i bila bi

dovoljna da pokrije rizik tekue godine tj. ukupna suma premija koju bi platio odreeni

skup ljudi (osiguranika) bila bi jednaka isplatama osiguranih suma osiguranicima. U tom

sluaju ne bi bilo matematike rezerve tj. onog dijela premija koji preostaje za isplate

sledeih godina osiguranja. Meutim, poto je veoma teko u starijim godinama ivota

kada je i rizik od smrti vei plaati visoke premije realnije je umjesto prirodne premije

plaati prosjenu premiju. Premija koju plaa osiguranik u prvim godinama osiguranja

vea je od prirodne premije, a u poslednjim godinama je manja tako da se razlika u ovim

godinama nadoknauje iz matematike rezerve. Prema tome osigurava upotrebljava

samo dio uplaene premije za pokrie svojih obaveza u istoj godini, a preostali dio tedi

za naredne godine. Dio premije koji se iste godine isplauje osiguranicima je riziko

premija, a dio premije koji preostaje za sledee godine je tedna premija. Prema tome

neto premija se sastoji iz dva dijela: riziko premije i tedne premije.

Riziko premija odreene godine osiguranja jednaka je matematikom oekivanju

isplata u toku te godine. Preostali dio premije je tedna premija koja se sastoji iz rezerve

sigurnosti i matematike rezerve.

Matematika rezerva8 u trenutku t je definisana kao zbir svih do tog trenutka

dospjelih neto premija, umanjen za do tada izvrene isplate (ukamaene do tog trenutka).

Kako se isplate potpuno namiruju iz riziko premije moe se rei da je matematika

rezerva jednaka zbiru do asa t dospjelih neto premija umanjena za pripadajuu riziko

premiju. Zato matematiku rezervu moemo definisati kao: zbir svih do tog trenutka

dospjelih (i ukamaenih) tednih premija tj. iznosa sredstava koji ostaje kada se od neto

premije odbije riziko premija. Problem izraunavanja matematike rezerve uz problem

konstrukcije tablica smrtnosti, jedan je od centralnih problema matematike osiguranja

ivota (aktuarske matematike). Osiguravai svake godine raunaju matematiku rezervu

kako bi mogli dio svog kapitala plasirati i dobiti zadovoljavajui prinos na plasirana

sredstva.

Glavni zadatak (cilj) osiguravaa jeste da uvijek ima pozitivnu matematiku

rezervu da bi mogao sigurno da izvrava svoje obaveze. Ako osiguranik eli da prekine

osiguranje tada e osigurava morati osiguraniku da povrati dio trenutne matematike

8 Premijska rezerva.

9

rezerve koji se odnosi na njegovo osiguranje jer je matematika rezerva trebala da poslui

za pokrie buduih rizika koji su za osiguravaa nestali prekidom osiguranja. Ovaj prekid

osiguranja sa povratom dijela premije naziva se otkup osiguranja. Problem visine otkupa

osiguranja svodi se u sutini na problem izraunavanja matematike rezerve.

Postoje i neke specifine vrste osiguranja za koje je potrebno konstruisati posebne

tablice smrtnosti, izraunati premiju i matematiku rezervu. Takva su npr. grupna

osiguranja (osiguranja kod kojih osiguranje jedne osobe zavisi od ivota i smrti nekoliko

osoba tj. grupe ljudi), osiguranje ljudi sa poveanim rizikom smrti usled bolesti ili

obavljanja odreenog zanimanja koje predstavlja opasnost po ivot.

Osigurava treba tano da zna koji dobitak ostvaruje u svom poslovanju. Jedan

od izvora dobitka u osiguranju ivota odnosi se na smanjenje smrtnosti u odnosu na

oekivanu. Obino se smrtnost smanjuje tokom vremena, to dokazuju tablice smrtnosti

iz raznih vremenskih perioda. Samim tim to osigurava kod kalkulacije premija

primjenjuje tablice smrtnosti koje se odnose na neki protekli period, on e zbog

smanjenja smrtnosti od vremena izrade tablica do vremena dospjea rokova osiguranja,

ostvarivati dobitak dobitak od smrtnosti. Komutativni brojevi koji su dati u tablicama

smrtnosti raunati su uz kamatnu stopu koja moe biti nia od stope koju osigurava

dobija kada plasira svoja sredstva. Ova razlika u kamatnim stopama takoe predstavlja

dobitak za osiguravaa. Ako su stvarni trokovi manji od ukalkulisanih u bruto premiju,

tada je i ova razlika dobitak za osiguravaa. Postoje i sluajevi kada osiguranik prekine

plaanje premije bez dobijanja otkupa i nakon odreenog roka dolazi do obustave

(storniranja) njegovog osiguranja. Djelovi neto premije koji su plaeni do storna ulaze u

dobitak osiguravaa (izuzev riziko premija i nekih nepokrivenih trokova). Svaki od

navedenih uzroka dobitka moe biti i uzrok gubitka. Osiguravai imaju ukalkulisane ove

dobitke, tako da prilikom odreivanja bruto premija, odnosno osiguranih suma, obino

koriste manje akvizicione trokove, trokove tekueg poslovanja i inkaso trokove9 nego

to su stvarni trokovi, a samu razliku nadoknauju iz navedenih dobitaka. Generalno

posmatrano izvori dobiti u osiguranju ivota mogu se podijeliti na:

dobit od kamata na plasmane sredstava tedne premije (matematike rezerve), 9 Akvizicioni trokovi obuhvataju trokove pribavljanja osiguranja, trokove provizije za agente, trokove izdavanja polisa. Trokovi tekueg poslovanja odnose se na obradu i voenje portfelja osiguranja ivota. Inkaso trokovi obuhvataju sve trokove koji nastaju prilikom naplate premije.

10

dobit na pozitivnom rezultatu ispoljavanja rizika dobit po osnovu dopunskih

osiguranja,

tehnika dobit dobit koja se ostvaruje usled storniranja osiguranja zbog

neplaanja premije prije roka za koji je prema uslovima omogueno pravo otkupa

ili kapitalizacije i dobit koja prilikom otkupa ili kapitalizacije predstavlja razliku

izmeu matematike rezerve i otkupne ili kapitalizovane vrijednosti.

11

2.1. Rizici u osiguranju ivota

Osnovni rizici koji su pokriveni osiguranjem ivota su doivljenje odreene

starosti i rizik smrti osiguranika. Meutim, u toku trajanja ugovora o osiguranju ivota

javljaju se brojni rizici koje treba ukalkulisati u premiju koja se plaa. Dodatne rizike i

neizvjesnost stvaraju same karakteristike ove vrste osiguranja: dugoronost ugovora i

fiksna premija koja se plaa tokom cijelog trajanja osiguranja iako rizik raste sa starou

osiguranika; kamatna stopa se odreuje na poetku trajanja osiguranja i preteno je fiksno

odreena i konstantna. Sve promjene koje se deavaju na tritu, fluktuacije i kolebanja,

negativna kretanja na tritu kamatnih stopa, konkurencija na tritu osiguranja mogu

uticati na investicioni portfelj osiguravaa.

Osiguravai ivota moraju imati odreene iznose koji se odnose na tehnike

rezerve, marginu solventnosti i garantni fond. Sredstva tehnike rezerve moraju biti u

iznosu koji e obezbijediti redovno izvravanje dospjelih obaveza. Marginu solventnosti

ine osnovni kapital, sredstva rezervi i druga sredstva koja ne slue za izvrenje obaveza

iz ugovora. Minimalna margina solventnosi utvruje se posebno za pojedine vrste

osiguranja. Kod osiguranja ivota tj. kod osiguranja kod kojih se formira matematika

rezerva minimalna margina solventnosti je 4% matematike rezerve, a za dopunska

osiguranja koja se sprovode uz osiguranje ivota10 visina se odreuje na osnovu obrauna

kod koga je polazna osnova iznos premije u prethodnoj poslovnoj godini i iznos teta u

samopridraju11 osiguravaa i ukupnog iznosa teta (tete koje su u samopridraju i tete

koje su prenijete kod reosiguravaa). Garantni fond predstavlja 1/3 margine solventnosti.

Generalno posmatrano rizici sa kojima se osiguravai ivota susrijeu su:

rizik imovine povezuje se sa injenicom da plasmanima osiguravaa moe pasti

vrijednost (nepredvieni porast kamatnih stopa),

rizik odreivanja premije povezan je sa osnovnom karakteristikom ugovora o

osiguranju ivota tj. dugoronog trajanja ugovora o osiguranju ivota. Premija je

fiksna tokom cijelog trajanja osiguranja i nju je potrebno odrediti na poetku

10 Najee se ukljuuje dodatno osiguranje od nezgode tj. osiguranje od posledica nesrenog sluaja. 11 Samopridraj dio svote osiguranja ili tete ije osiguravajue pokrie obezbjeuje osigurava i koji se ne predaje u reosiguranje, B. Marovi, N. arkovi Leksikon osiguranja, DDOR Novi Sad AD, Novi Sad, 2002, strana 412.

12

perioda. Odreivanje premije se vezuje za smrtnost, kamatnu stopu i trokove

tako da se prilikom odreivanja premije moraju uzeti u obzir rizici koji su

povezani sa sva tri inioca (smrtnost moe da premai oekivanu smrtnost,

kamatna stopa koja je odreena moe da bude previsoka tako da u tom sluaju ne

moe da se odri na dugi rok u sigurnim plasmanima, trokovi osiguranja mogu se

potcijeniti),

rizik usklaivanja imovine i obaveza odnosi se na ronost. Matematika rezerva

je dugorona i predstavlja obavezu osiguravaa. Sa druge strane i plasmani su

izrazito dugoroni. Ukoliko se desi neka nepredviena situacija (otkup ili loe

procijenjena smrtnost) osiguravai svoje plasmane moraju prodavati ispod njihove

stvarne vrijednosti i tako nastaje gubitak i na strani imovine i na strani obaveza.

Zbog ovih situacija javlja se tendencija zamjene plasmana na dugi rok

plasmanima na krai i kratki rok, umjesto fiksne kamatne stope uvode se

proizvodi sa varijabilnom kamatnom stopom, a time i sa varijabilnom premijom.

nepredvidivi rizik povezuje se sa neizvjesnou, to se moe desiti u budunosti

(promjene na tritu, promjene u Zakonima, itd.)12.

Nain na koji se osigurava adekvatno titi od svih rizika jeste da u svakom

trenutku ima odreeni nivo rezervi, ili u vidu premijske rezerve ili u vidu raspoloivog

kapitala, kako bi mogao da kontrolie i da upravlja rizicima. Da bi se sve ovo postiglo

mora postojati saradnja izmeu finansijske i aktuarske slube osiguravaa.

Cilj svakog zakljuivanja ugovora o osiguranju je otklanjanje negativnih

posledica tetnih dogaaja odnosno prebacivanje rizika (opasnosti) sa osiguranika,

odnosno korisnika osiguranja na osiguravaa. Osiguranje ivota omoguava pojedincu da

se na vrijeme zatiti, da obezbijedi sebi i svojoj porodici sigurniju budunost.

12 asopis Svijet osiguuranja broj 3 S. Andrijaevi, A. Radi Rizik u ivotnim osiguranjima

13

2. 2. Vrste osiguranja ivota

Osiguranje ivota se moe podijeliti prema veem broju kriterijuma. Svakako

najprihvatljivija i najsveobuhvatnija, a za nau analizu najznaajnija podjela je podjela

prema nainu isplate osigurane sume i to na osiguranje kapitala i osiguranje rente. Svaka

od ovih vrsta se dalje moe podijeliti na nekoliko podvrsta. Osnovne vrste osiguranja

kapitala su:

osiguranje za sluaj smrti13 sa odreenim trajanjem koje je najstariji i

najjednostavniji oblik ivotnog osiguranja. Osigurana suma se isplauje samo ako

osiguranik umre u odreenom roku tj. u ugovorenom vremenskom periodu, a ako

preivi uplaena premija ostaje osiguravau tj. nema isplate osigurane sume

ukoliko smrt nastupi nakon odreenog datuma ( n godina od dana zakljuenja

polise). Nema karakter tednje tako da je slinije imovinskim osiguranjima nego

osiguranju lica. Ovo osiguranje se moe obnavljati, tj. osiguranik moe produiti

polisu za odreeni period zatite. Premija se poveava sa svakim obnavljanjem, a

osnova su godine starosti osiguranika u trenutku obnavljanja polise. Ova vrsta

osiguranja je fleksibilna u pogledu postojanja mogunosti da se polisa zamijeni

nekom drugom polisom, tj. zamjena terminskog osiguranja za doivotno ili neko

drugo osiguranje koje u sebi ima tednu komponentu;

doivotno osiguranje za sluaj smrti - ugovorena suma se isplauje bez obzira

kada je osigurani sluaj nastao. Premija se plaa ili do smrti osiguranika ili

odreeni broj godina. Osnovne karakteristike ove vrste osiguranja su da je premija

fiksna tokom cijelog perioda uplaivanja premija (prema starosti i zanimanju

osiguranika), fiksna osigurana suma i postoji mogunost otkupa tokom trajanja

osiguranja. Ovo je osiguranje koje je sklopljeno u korist odreene osobe;

osiguranje za sluaj doivljenja osigurana suma se isplauje korisniku

osiguranja ukoliko je doivio odreeni broj godina koji je naznaen u polisi kao

kraj trajanja osiguranja;

mjeovito osiguranje osiguranje za sluaj smrti i doivljenja. To je osiguranje

kod kojeg osigurava plaa osiguranu sumu korisniku osiguranja u sluaju smrti 13 D. Mrki, J. Miloradi, N. arkovi, Uvod u osiguranje i ivotna osiguranje, Zaslon, N. Sad, 2006.god.

14

osiguranika u toku trajanja osiguranja ili po isteku ugovora o osiguranju

osiguraniku u sluaju doivljenja predvienih godina starosti. U prvom sluaju

postoji polisa na odreeni rok a u drugom polisa za sluaj doivljenja. Porast

tedne premije se na kraju izjednaava sa novanim iznosom na koji polisa glasi.

Ovo su osiguranja koja osim rizika osiguranja sadre i element tednje. Osnovne

karakteristike mjeovitog osiguranja su sledee: trajanje osiguranja je na odreeno

vrijeme, za sluaj ranije smrti korisniku naznaenom u polisi, odnosno

zakonskom nasledniku se isplauje osigurana suma, uslovi koji su dogovoreni na

poetku osiguranja ne mogu se mijenjati tokom trajanja osiguranja, osiguranje se

moe otkupiti, polisa moe sluiti kao garancija za dobijanje kredita. Ovaj oblik

osiguranja ivota danas je najei na svjetskom tritu.

Pod rentnim osiguranjem podrazumijevaju se periodine isplate odreenih

ugovorenih iznosa osiguraniku kroz odreeni vremenski period ili do kraja ivota. Pravo

na rentu ima osiguranik nakon uplate ukupne premije. Renta je nain neposrednog

pretvaranja kapitala u dohodak. Postoji vie oblika renti a mogu se podijeliti prema

nekoliko kriterijuma:

1. Prema kriterijumu poetka isplate rente mogu biti:

neposredne isplata rente poinje odmah nakon potpune uplate premije i

odloene poetak isplate rente je odloen za ugovoreno vrijeme nakon potpune

uplate premije.

2. Prema kriterijumu trajanja isplate postoje:

privremene rok trajanja je ugovoren na odreeno vrijeme i

doivotne isplate traju do smrti osiguranika .

3. Prema iznosu koji se isplauje postoje:

stalne rente isplauju se uvijek u istom iznosu i

promjenljive rente mogu rasti odnosno smanjivati se iz godine u godinu. Rentu

koja e se smanjivati iz godine u godinu osiguravaju oni koji smatraju da e im

potrebe u budunosti biti manje.

4. Prema nainu plaanja rente postoje:

anticipativne rente isplata rente na poetku perioda i

15

dekurzivne rente isplata rente na kraju perioda.

5. Prema nainu isplate rente se mogu ugovoriti kao:

mjesene,

kvartalne,

polugodinje i

godinje.

Ukoliko premija koja se plaa u djelovima nije u cijelom iznosu uplaena do dana

ugovorenog poetka plaanja odloene rente, visina rente se koriguje, odnosno smanjuje

na visinu koja odgovara uplaenom iznosu premije. Ako osiguranik odloene rente umre

prije ugovorenog poetka isplate, osigurava isplauje zakonskim naslednicima14

osiguranika kapitalizovani (uglavnieni) iznos uplate a to je matematika rezerva

umanjena za trokove poslovanja. Visina premije u rentnom osiguranju zavisi od starosne

dobi osiguranika, pola osiguranika i naina na koji se renta uplauje (da li je jednokratna

uplata ili u ratama). Premija je za isti iznos via ukoliko se renta isplauje poetkom

perioda (mjesec, kvartal, polugodite, godina) nego ako se isplauje na krajem perioda.

Kod dekurzivne rente moe se ugovoriti pravo proporcije i u tom sluaju postoji

obaveza osiguravaa da plati proporcionalni dio rente za ono vrijeme koliko je osiguranik

ivio u tom periodu (ako to ne bi bilo ugovoreno korisnik ne bi imao pravo na dio rente).

Rente u kojima je ugovorena proporcija su skuplje, neznatno, od renti u kojima nije

ugovorena proporcija. (Primjer: Ukoliko osoba X prima polugodinju rentu dekurzivno,

to znai da 01. 07. prima rentu za period od prvih est mjeseci i ako osiguranik umre u

etvrtom mjesecu tada naslednik tog osiguranika ugovorom o proporciji ima pravo na 4/6

polugodinje rente, a ako nema ugovorene proporcije, naslednik nema pravo ni na kakvu

isplatu.)15

14 Zakonskim naslednicima se smatraju: 1. djeca osiguranika i njegov brani drug (naknada se isplauje u jednakim djelovima), 2. djeca osiguranika na jednake djelove ako nema branog druga, 3. brani drug osiguranika i njegovi roditelji ako nema djece (polovina branom drugu polovina na jednake djelove roditeljima ako su oba iva, odnosno u cjelosti onom roditelju koji je u ivotu), 4. brani drug osiguranika ako su oba roditelja umrla prije njegove smrti kojem tada pripada ukupan iznos naknade, 5. roditelji ili roditelj osiguranika koji je u ivotu, ako nema branog druga (ako su oba roditelja iva naknada se isplauje na jednake djelove, a ako je samo jedan roditelj u ivotu ukupan iznos naknade isplauje se nadivjelom roditelju), 6. zakonski naslednik osiguranika ili naslednici utvreni pravosnanom sudskom odlukom, ako nema lica navedenih u prethodnim takama. 15 asopis Svijet osiguranja br. 9. S. Anrdijaevi, A. Radi Vrste osiguranja ivota i njihove karakteristike, str. 32.

16

U rentnom osiguranju rizik za osiguravae je da e osiguranik ivjeti due nego

to se oekuje, a kod osiguranja kapitala da e osiguranik umrijeti prije nego to se

oekuje. Za ivotna osiguranja kapitala zdravstveno stanje osiguranika je mnogo bitnije

nego kod rentnog osiguranja, jer ukoliko doe do smrti osiguranika u toku trajanja

osiguranja obaveza osiguravaa je da korisniku osiguranja za sluaj smrti isplati cijelu

osiguranu sumu bez obzira to nije uplaena premija u cijelom iznosu.

Ovo su standardni oblici osiguranja ivota iz kojih su izvedeni brojniostali oblici.

Prisustvo inflacije ili oekivanja da e do nje doi i promjenljiva kamatna stopa na

tritima kao i razne nestabilnosti i fluktuacije i kolebanja u privredi su karakteristika

dananjice. Shodno svim uslovima koji vladaju na tritima osiguravai ivota su poeli

da nude fleksibilnije proizvode osiguranja ivota. S obzirom na nivo inflacije i kolebanja

na tristu dolazi do smanjenja realne vrijednosti ugovorenih osiguranih suma a fiksna

premija i fiksni rokovi plaanja postaju sve manje privlani za osiguranike. Zato

osiguravai moraju da nude nove proizvode kako bi odgovorili na potrebe trita. Ti novi

proizvodi se razlikuju u zavisnosti od toga kako se definiu pojedni elementi u ugovoru o

osiguranju; premija, kamate i osigurane sume su fiksne ili varijabilne. Ovo su varijacije

osnovnih oblika osiguranja ivota a sutina njihovog postojanja je ostvarivanje

konkurentnosti osiguranja ivota s obzirom na ostale oblike tednje, transparentnosti

polise osiguranja koja u svakom trenutku prua informacije o svim elementima cijene

osiguranja i o djelovima premije koji se odnose na smrtnost, trokove i kamatu. Postoje

oblici iskljuivo zbog pridobijanja novih osiguranika, prilagoavanja mogunostima

osiguranika u pogledu njihovog plaanja premije i njihovim potrebama. Najei oblici

ovih osiguranja su16:

osiguranje za sluaj smrti sa rastuom premijom, ali sa mogunou obnove pod

povoljnijim uslovima u toku trajanja osiguranja. Ovo je oblik osiguranja koji mnogim

osiguravaima poveava konkurentnost. Osiguranici u ovom sluaju, koji imaju iste

polazne osnove, mogu da plaaju razliite premije za isto pokrie zavisno od toga kada je

osoba prvi put osigurana. Ugovara se rastua premija, jer svaki put kad obnovi osiguranje

osiguranik ulazi u narednu selektivnu grupu, koja s obzirom na njegove godine starosti

16 S. Andrijaevi, V. Petranovi; Ekonomika osiguranja, Alfa DD, Zagreb, 1999. godine, strana 122-123.

17

povlai i promjenu visine premije shodno zdravstvenom stanju osiguranika. S obzirom na

rastuu premiju koju osiguranik plaa koja posle odreenog perioda postaje vea nego to

bi bila premija koju bi taj osiguranik plaao da je tada stupio u osiguranje, osigurava

omoguava osiguraniku da sklopi novo osiguranje uz uslove koji odgovaraju godinama

starosti, ali uz ljekarski pregled. Praksa pokazuje da su ova osiguranja dosta rizina sa

stanovita osiguravaa, a povoljna su za ugovaraa osiguranja koji u poetku trajanja

osiguranja ima manje finansijske mogunosti, a eli odgovarajuu osiguranu sumu;

osiguranje sa promjenljivom visinom premije. Osigurava utvruje maksimalnu

visinu premije, a prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju ivota odreuje premiju

koja je nia od tog maksimalno dozvoljenog iznosa premije. U trenutku, tj. u godinama

kad osigurava utvrdi da mu premije koje ugovara osiguranja uplauje nisu dovoljne,

poveava premije na iznos koji je dovoljan za pokrie rizika, ali uvijek je taj iznos ispod

ugovorenog maksimalnog iznosa premije. U ovom sluaju osigurava postepeno

poveava premiju, ali nikada preko ugovorenog maksimalnog iznosa. Ovaj oblik

osiguranja se najee primjenjuje kod doivotnog osiguranja za sluaj smrti;

doivotno osiguranje koje omoguava promjenu uslova osiguranja u skladu sa

oekivanim promjenama mortaliteta, kamate i trokova sprovoenja osiguranja.

Osiguranje sa mogunou promjene uslova osiguranja zapoinje kao standardno

osiguranje, dakle sa odreenom sumom osiguranja i premijom kao i garantovanim

otkupom. Ovo osiguranje polazi od pretpostavke promjene novane vrijednosti i

promjena premija kako bi se uskladilo sa promjenama stanja u odnosu na one iznose koji

su garantovani u polisi. Osiguraniku se u ovom sluaju daje mogunost da prati kako se

alociraju sredstva koja su uplaena kao premije i koliko iznose dobici od kamata na

uloena sredstva, odnosno uvijek moe da ima uvid u tok sredstava tj. uvid u iznos

trokova, isplate u sluaju smrti i zarada od kamata. Tok sredstava osiguravaa moe se

prikazati razlikom izmeu iznosa uplaenih premija i trokova osiguravaa. Taj iznos se

dodaje akumuliranom iznosu od prethodne godine kako bi se dobio iznos na poetku

tekue godine. Zatim se na taj iznos dodaje kamata po kojoj osigurava u tom trenutku

plasira svoja sredstva. Nakon toga odbijaju se iznosi isplate za sluaj smrti, stopa

smrtnosti se primjenjuje na neto iznos polise. Za svaku polisu osigurava formira fond

tako da od premije odbije riziko premiju i trokove, a ostatak ukamauje prema uslovima

18

trita. Nakon odreenog perioda (trenutno ovaj period u SAD-u je 5 godina) uporeuje

visinu sredstava u fondu sa visinom stvarne otkupne vrijednosti. Ako je visina sredstava

iz fonda vea od visine stvarne otkupne vrijednosti koja je izraunata na bazi

matematike rezerve, osigurava nudi smanjenje premije, obustavu daljeg plaanja

premije i zadravanje iste osigurane sume ili zadravanje istog nivoa premije sa

poveanjem osigurane sume uz obavezan ljekarski pregled. U sluaju da je fond manji od

stvarne otkupne vrijednosti, osigurava moe da povea premiju, smanji osiguranu sumu,

skrati period trajanja osiguranja. Postupak uporeivanja fonda i stvarne otkupne

vrijednosti osigurava ponavlja nekoliko puta u toku trajanja osiguranja. U sluaju

prekida osiguranja isplauje se otkupna vrijednost tj. matematika rezerva koja je manja

za neamortizovane trokove pribave osiguranja i odbitak storna koji su ugovoreni u

polisi. Svrha ove vrste osiguranja jeste da se povea konkurentnost osiguravaa u odnosu

na ostale finansijske institucije na tritu;

osiguranje ivota gdje osiguranik plaa fiksnu premiju sa odreenom dinamikom

plaanja premije i fiksnom osiguranom sumom osiguranja dok novana vrijednost polise

varira u u skladu sa vrijednostima imovine u koju su sredstva plasirana. Kod ove vrste

osiguranja stvara se fond u koji se ulae po izboru osiguranika tako da je za ove polise

bitna regulativa koja vai za finansijsko trite. Rizik ulaganja nosi sam osiguranik.

Osiguranik ima pravo na otkup osiguranja u visini fonda koji je umanjen za trokove17.

Iznos iz osiguranja koji dobija osiguranik sastoji se od osigurane sume i varijabilnog

dijela koji zavisi od uspjenosti ulaganja. Ovo osiguranje najee sklapaju osobe koje

novanu vrijednost polise smatraju investicijom, a ne tednjom. Takoe, postoji rezultat

da investicije budu nepovoljne i da se novana vrijednost smanji ak i da bude nula. U

tom sluaju polisa osiguranja postaje nevaea ukoliko nema dodatnih ulaganja tj. uplata

premija. Odvojenost fondova je povoljna za osiguranika u sluaju da doe do finansijske

nesposobnosti osiguravaa. Premije koje su umanjene za trokove prodaje i isplate u

sluaju smrti stavljaju se na poseban investicioni raun. Osigurava sredstva nudi na

tritu. Dobitak koji se ostvaruje u sluaju smrti je u direktnoj vezi sa stanjem investicija.

Ali, nezavisno od uspjenosti ulaganja, unaprijed odreeni minimalni iznos se ne moe

izgubiti (iznos koji je odreen ugovorom o osiguranju za sluaj smrti). Novana

17 Ovaj oblik osiguranja poeo je da se razvija u Velikoj Britaniji i Norvekoj.

19

vrijednost takoe odraava stanje investicija, ali u ovom sluaju nema garantovanog

minimuma, tako da u svakom trenutku predstavlja trinu vrijednost hartija od vrijednosti

u koje je uloen novac od premija. Varijabilne polise prebacuju sav rizik investicija na

osiguranike. Ovo je oblik osiguranja koji u dugom roku moe ublaiti nepovoljne efekte

inflacije, to nije sluaj u kratkom roku, tako da se danas investicioni fondovi vezuju za

vrste vrednosnih papira koje su mnogo stabilnije u kratkom roku. Ovo je oblik osiguranja

gdje osiguranici sklapaju ivotno osiguranje za sluaj smrti sa odreenom fiksnom

premijom a istovremeno preuzimaju rizik investiranja ulaganjem sredstava u hartije od

vrijednosti18;

univerzalno ivotno osiguranje je osiguranje ivota bez utvrene visine premije i

rokova plaanja. U odnosu na prethodno navedene vrste osiguranja osnovne

karakteristike ovog osiguranja su fleksibilnost i transparentnost. Fleksibilnost se ogleda u

tome da osiguranik moe u toku trajanja osiguranja da mijenja visinu premije (da je

poveava ili da je smanjuje), ak i da prestane da je plaa neko vrijeme, odnosno moe da

trai poveanje ili smanjenje osigurane sume. Transparentnost se ogleda u tome to su

odluke koje su vezane za tri bitna elementa odreivanja cijene u ivotnom osiguranju

(mortalitet, kamata i trokovi) preputene samom potroau. Polisa univerzalnog

ivotnog osiguranja prua mogunost da ona bude jedina polisa osiguranja koju

osiguranik, odnosno osoba treba da ima tokom svog ivota. Jasno je odreen i odvojen

dio koji ima tedni karakter od iste riziko komponente. Ova vrsta osiguranja uvedena je

u SAD-u poetkom 80-tih godina prolog vijeka, kao odgovor na zahtjeve trita i

usmjerena je na fleksibilnije i jeftinije trino osiguranje. U sluaju da se izostane sa

plaanjem premije ukoliko akumulirana novana vrijednost pokriva trokove polise,

osiguranje se nee ugasiti. Vlasnik polise moe sam da odredi poveanje ili smanjenje

iznosa naknade za sluaj smrti. Prilikom kupovine ove vrste osiguranja osiguranik dobija

sve potrebne informacije o premiji, naknadi za sluaj smrti, kamatnoj stopi,

administrativnim trokovima. Svake godine vlasnik polise dobija sline podatke u vidu

godinjeg izvjetaja.

18 S. Andrijaevi, V. Petranovi; Ekonomika osiguranja, Alfa DD, Zagreb, 1999. godine, strana 122-123.

20

2. 3. Funkcija i privredni znaaj osiguranja ivota

Osiguranje ivota predstavlja oblik zatite osiguranika i njemu bliskog lica za sluaj

nesree koja ga moe zadesiti. Na ovaj nain ovjek se na vrijeme obezbeuje od rizika

smrti, odnosno gubitka ili nemanja sposobnosti privreivanja. ivotno osiguranje

otklanja tetne posledice oba rizika. Iako dugo zabranjivano, zbog objanjenja da je

nemoralno izvlaiti korist od smrti ili nezgode, danas je ugovor o ivotnom osiguranju

opte prihvaen u svim pravnim sistemima.

ivotno osiguranje slui proirenju socijalnog (obaveznog) osiguranja. U razvijenim

drutvima kroz privatno ivotno i penzijsko osiguranje vri se korekcija sistema

penzijskog osiguranja zasnovanog na naelu generacijske solidarnosti, poto penzioni

fondovi sve tee podnose optereenje velikog broja penzionera.

Pored navedene socijalne funkcije ivotno osiguranje u svakoj privredi igra znaajnu

ulogu kao izvor kreditiranja razvoja. Sa stanovita drave plaanje premije ivotnog

osiguranja kumuliraju sredstva koja imaju znaaj tednje, koja je dugorona, onaprijed

odreena i namjenska. Stoga se ona moe upotrijebiti kao izvor kreditiranja i investiranja.

Sa stanovita pojedinca, polisa ivotnog osiguranja moe se upotrijebiti i kao garancija za

kredit, to osiguraniku mo eobezbijediti sredstva za ulaganje ili zadovoljenje iznenadnih

potreba. Imajui u vidu znaaj koji ivotno osiguranje ima za privredu svake drave, ono

zahtijeva poseban odnos drave u domenu poreske politike. Stoga se u najveem broju

zemalja premije ivotnog osiguranja oslobaaju poreza.

2. 4. Tehnike osnove osiguranja

Osiguranje ivota bazira se na naelima zakona velikih brojeva, a to je osnovni zakon

u teoriji vjerovatnoe i statistici. Sutina ovog zakona je u tome da se, ukoliko se

posmatra veliki broj sluajeva , mogu uoiti odreene pravilnosti u nastupanju jednog

dogaaja je vea, a odstupanja su manja. Ako se odeeni dogaaj posmatra pojedinano,

on predstavlja sluaj, dok u velikom broju posmatranja postaje zakonitost. Stoga se

zakonitost ispoljava samo u masi sluajeva, ona nije vidljiva kod pojedinanih jedinica

od kojih je masa sastavljena, niti djeluje kod nekih grupa tih jedinica. Tako, recimo,

21

ukoliko je od deset ljudi odreene starosti umrlo njih pet, to ne znai da je vjerovatnoa

smrti za ljudi te starosti 50%.

Poznato je da svaki ovjek mora umrijeti, ali se ne zna kada e to biti, jer je smrt

nekog lica budui neizvjestan dogaaj. Ukoliko se, pak, posmatra velika grupa ljudi,

moe se sa velikim procentom tanosti utvrditi da e godinje u toj grupi umrijeti

odreeni broj ljudi. Zbog toga i zakon velikih brojeva ima veoma veliki znaaj u

osiguranju, jer eliminie neizvjesnost osiguravaa i predvianje nastupanja osiguranog

sluaja. Zato u masi, tj. Mnotvu osiguranih objekata postoji vea mogunost tanijeg

odreivanja buduih osiguranih sluajeva, a time i proraun buduih finansijskih obaveza

na osnovu ega se odreuje visina sredstava potrebnih za njihovo pokrie.

Raunske osnove obrauna tarifa u osiguranju ivota ine:

1. tablice smrtnosti,

2. obraunska kamatna stopa i

3. trokovi provoenja osiguranja.

2.4.1. Tablice smrtnosti

Tablice smrtnosti sadre niz pokazatelja od kojih je osnovni izravnata vjerovatnoa

smrtnosti na osnovu koje se izraunavaju sve ostale biometrijske funkcije: vjerovatnoa

doivljenja, kretanje broja ivih i broja umrlih u okviru odreenog skupa, izraunatog na

osnovu vjerovatnoe smrti. Osnovni faktori koji utiu sa smrtnost su: dob, pol,

zanimanje, nain ivota, klima i slino. Opte je zapaanje da je ivotni vijek u

razvijenim zemljama u poslednjih nekoliko decenija znatno porastao. Produenje

prosjenog ivotnog vijeka stvara znaajne probleme za funkcionisanje redovnih

penzionih fondova. Trend smanjenja smrtnosti takoe za osiguravae moe znaiti

povean rizik (kod osiguranja za sluaj doivljenja), a neto manji rizik u sluaju

osiguranja za sluaj smrti. Meutim, ova okolnost u svakom sluaju treba da bude uzeta u

obzir kod utvrivanja tarifa.

22

2.4.2. Obraunska kamatna stopa

Osiguranje ivota je uglavnom dugorono, jer se ugovori sklapaju na period od deset

do trideset godina, ali se premija osiguranja ne mijenja. Zbog toga je prilikom ugovaranja

osiguranja vaan izbor kamatne stope. Za obraunsku kamatnu stopu ne moe se uzeti

aktuelna kamatna stopa, jer se ona, u skladu sa trinim uslovima mijenja na vie ili na

nie. To je razlog to se kao kamatna stopa koristi neto nia stopa od aktuelne, jer to

garantuje osiguravau da e prihodi od plasmana biti vei od njihove kamatne stope.

2.4.3. Trokovi provoenja osiguranja

Prilikom kalkulisanja tarifa kod ivotnog osiguranja vodi se rauna o tri vrste

trokova. To su:

- akvizicioni trokovi, koji obuhvataju trokove pribavljanja osiguranja, trokove

provizije za zastupnike osiguranja, trokove izdavanja polisa i slino. Ovi trokovi su

jednokratni, s tim to se kod osiguranja kapitala odmjeravaju proporcionalno osiguranoj

sumi, dok se kod osiguranja rente odreuju proporcionalno vrijednosti rente,

- inkaso trokovi, koji obuhvataju sve trokove koji nastaju prilikom naplate premije

osiguranja i

- trokovi obrade i voenja portfelja.

2.4.4. Matematika rezerva

Ugovor o oiguranju ivota se zakljuuje na due vrijeme, i, prema tome, za vrijeme

trajanja ugovora ugovorne strane unaprijed znaju da e se rizik pogoravati, samom

injenicom starenja osiguranjika. Znai, pogoranje rizika se mora unaprijed predvidjeti i

izraunati. Situacija se reava tako to se kod osiguranja ivota ugovara srednja premija,

koja je ista tokom cijelog trajanja osiguranja. Srednja premija se sastoji od dva dijela.

Prvi dio premije slui za pokrie rizika u tekuoj godini, a drugi dio slui za izravnanje

prvog dijela premije kroz itavo vrijeme trajanja osiguranja. Prvi dio premije, koji slui

za pokrie rizika za vrijeme od godinu dana, zove se riziko premija, a drugi dio tedna

23

premija. Ovaj dio premije koji sainjava tednu premiju osigurava ne smije da utroi u

toku jedne godine, ve to mora iz godine u godinu prenositi dok se osigurnje ne ugasi. Na

taj nain se od tedne premije obrazuje matematika rezerva, ije izraunavanje

osigurava mora da izvri krajem svake godine i da u svom bilansu obezbijedi sredstva za

njeno pokrie.19

Matematika rezerva se obrazuje po naelu aktuarske matematike i ini je razlika

izmeu osigurane sume i premije osiguranja. Pod osiguranom sumom podrazumijeva se

sadanja vrijednost buduih obaveza osiguranja. Pod tehnikom premijom osiguranja

podrazumijeva se sadanja vrijednost buduih obaveza ugovaraa osiguranja. Svrha

formiranja matematike rezerve je rezervisanje sredstava tekuih premija kako bi

osigurava bio u mogunosti da odgovori svojim obavezama u budunosti. Sredstva

matematike rezerve se u poslovanju osiguravaa iskazuju kao pasiva, a zove se

matematika, jer se izraunava matematikom metodom na osnovu tablica smrtnosti i

kamatne stope.

19 Aleksandar Pala: Matematika rezerva osiguranja ivota oblik tednje i izvor sredstava za investicije, Osiguranje i privreda, Zagreb, broj 3-4.

24

3. STAMBENI KREDITI 3.1. KARAKTERISTIKE I USLOVI ODOBRAVANJA STAMBENIH KREDITA Stambena problematika je jedno meu vanim podrujima zanimanja, ne samo strune ve i najire javnosti. Iz tog razloga razvijene i one manje razvijene drave nastoje pronai razliite modele stambenog finansiranja, kojima se zadovoljavanje osnovne ovjekove potrebe za stanom ne preputa samo zakonima ponude i potranje, ve se, zbog obiljeja stambenog trita, javlja potrba i za dravnom intervenciom. 3.1.1. Karakteristike stambenih kredita Stambeni krediti su dugoroni, namjenski krediti za kupovinu stambenog prostora, u uem smislu znaenja. U irem smislu, pod pojmom stmbenih kredita podrazumijevaju se krediti za izgradnju, adaptaciju, sanaciju, rekonstrukciju ili dogradnju stambenog prostora. Kredit moemo definisati kao ustupanje odreene svote novanih sredstava banke ili druge finansijske organizacije kao kreditora (povjerioca, zajmodavca) drugom licu (duniku, zajmoprimaocu), uz obavezu da mu ih ovaj vrati u nekom dogovoremom roku i plati pripadajuu naknadu u obliku kamate. Kreditni odnos zasniva se zakljuenjem ugovora o kreditu. 20 Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita da na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene manjene, a korisnik se obavezuje banci plaati ugovorene kamate i ikorieni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno. Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pismenom obliku i njime se utvruju iznos i uslovi davanja, korienja i vraanja kredita. Banka moe otkazati ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka, ako je kredit iskorien suprotno odobrenoj namjeni, u sluajevima insolventnosti korisnika kredita ili zbog prestanka postojanja pravnog lica ili smrti fizikog lica kao ugovornih strana. Osnovni elementi ugovora o kreditu su iznos kredita, uslovi davanja, korienja i vraanja kredita, visina kamate, nain obrauna kamate i drugo. Navedeni elementi moraju biti sadrani u ugovoru kao uslov njegove valjanosti. Ugovori o kreditu sadri i niz drugih elemenata kao npr. nain raskida ugovora o kreditu, naknade i trokove koji terete kredit i nain osiguranja kredita. Ugovor o kreditu zakljuuju dvije ugovorne strane: banka ili druga finansijska organizacija kao kreditor i pravno ili fiziko lice kao korisnik kredita. S obzirom da je stmbeni kredit iskluivo namjenski, tj. da mu je svrha investiranje u kupovinu ili adaptaciju stambenog prostora, korisnik kredita je fiziko lice.

20 HYPO ALPE-ADRIA-BANK Karakteristike i nain odobravanja stambenih kredta, www.haab.co.me

25

Stambeni krediti se javljaju u tri osnovna modela (tipa), to su:

1. stambeni krediti bez depozita i bez uea, 2. stambeni krediti sa ueem (visina uea regulisana je uslovima krditnog

proizvoda). Uee moe biti vee od utvrene visine, to ne dovodi do promjene ostalih uslova kredita.

3. stambeni krediti sa depozitom (visina depozita regulisana je uslovima kreditnog proizvoda

Krediti se odobravaju u iznosima utvrdjenim odlukom davaoca kredita (banke ili neke duge finansijske organizacije) o uslovima odobravanja stambenih kredita kao i period otplate kredita. Stambeni krediti se odobravaju u EUR-ima. Visina kamatne stope na kredit i na sredstva depozita je odreena odlukom davaoca kredita o kamatnim stopama. Obraun kreditne kamate je konformnom metodom dekurzivno, kao i obraun zatezne kamate i kamate po depozitu. Isplata kredita mora biti u skladu sa namjenom kredita uz adekvatnu dokumentaciju. Krediti se vraaju u mesenim anuitetima koji dospijevaju posljednjeg dana svakog mjeseca, administrativnom zabranom ili trajnim nalogom ili gotovinskom uplatom. Banka dozvoljava korisniku kredita prijevremenu djeliminu i prijevremenu konanu otplatu kredita. Za konanu otplatu kredita, dozvoljava se korienje depozita po kreditu, za tu namjenu. Sredstva depozita depozitar uplauje u trenutku potpisivanja Ugovora o kreditu i Ugovora o namjenskom depozitu, najkasnije dva dana prije putanja kredita u korienje. Depozit je u valuti EUR, sa ronou identinom ronosti kredita, odnosno do potpune otplate kredita

Uee moe biti uplaeno: - direktno na raun prodavca nepokretnosti - korisnik kredita je obavezan da prije putanja kredita u korienje davaocu kredita dostavi dokaz o uplati uea (fotokopiju-uplatni nalog, raun, priznanicu, fakturu) zajedno sa originalnim dokumentom. - na partiju kredita - sredstva uea i banina sredstava se zajedno prenose na raun prodavca nepokretnosti. Uplata uea mora biti istog dana kada je i putanje kredita. Svi bitni elementi stambenih kredita sa osiguranjem, su definisani ugovorom o regulisanju medjusobnih obaveza u poslovima osiguranja potraivanja po osnovu stambenih kredita, koji je banka potpisala sa osiguravajuom kuom. Ciljnu grupu korisnika stambenih kredita ine fizika lica, sa stalnim radnim odnosom, koja su zaineresovana za kupovinu stanova ili kua u cilju reavanja ili unapreenja stambenog prostora.

26

3.1.2. Instrumenti obezbeenja stambenih kredita 1. Hipoteka21 zalono pravo prvog reda na odgovarajuu nepokretnost. Vrijednost nepokretnosti mora biti u potrebnoj srazmeri sa iznosom odobrenog kredita Ukoliko je neka druga nepokretnost predmet obezbjedjenja, potrebno je da procijenjena vrijednost te nepokretnosti bude najmanje jednaka kupoprodajnoj vrednosti nepokretnosti koja se kupuje. Procjenu vrijednosti nepokretnosti mora izvriti ovlaeni sudski vjetak ili drugo ovlaeno lice prihvatljivo od strane davaoca kredita. Procijenjena vrednost nepokretnosti mora biti verifikovana od strane Osiguravajue kue. Predmet hipoteke moe biti nepokretna imovina fizikih lica, koja je uknjiena i bez tereta, a koju Banka prihvati, kao to su: - gradjevinski objekti trajnog karaktera zgrade, stanovi, porodine stambene zgrade, ekonomske zgrade; - banka nee prihvatiti za obezbedjenje svog potraivanja nepokretnosti kao to su: privremeni objekti, pomoni objekti i sl. 2. Administrativna zabrana korisnika kredita, solidarnog dunika i solidarnih jemaca 3. Mjenica/e popunjene i potpisane od strane korisnika kredita, solidarnog dunika i solidarnih jemaca kao i mjenino ovlaenje o ispunjenju blanko potpisane mjenice, potpisan od strane korisnika kredita, solidarnog dunika i solidarnih jemaca 4. Polisa osiguranja nepokretnosti od osnovnih rizika (poar i neke druge opasnosti), sa valutnom klauzulom, vinkulirana u korist Banke, za cio otplatni period. 5. Polisa ivotnog osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita se moe zahtijevati kao dodatni instrument obezbjedjenja kod rizinih zanimanja korisnika kredita ili iz nekog drugog razloga radi smanjenja stepena rizika naplate kredita. Polisa ivotnog osiguranja za korisnika kredita i/ili za solidarnog dunika, kod kredita sa osiguranjem kredita kod osiguravajue kue, se realizuje na osiguranu sumu u visini odobrenog kredita, sa rokom jednakim roku otplate kredita i vinkulira u korist banke. Ukuliko korisnik kredita nema plaeno ivotno osiguranje, prema Pravilima Korporacije premijska stopa se uveava za odredjeni procenat. 3.1.3. Uslovi odobravanja stambenih kredita Kada se govori o uslovima koje korisnik kredita mora zadovoljiti kako bi ostvario kredit, moemo govoriti o ekonomskim i pravnim uslovima. Ekonomski uslovi odnose se na zadovoljavajuu kreditnu sposobnost, odnosno ocjenu sposobnosti vraanja kredita, a pravni uslovi na osiguranje vraanja kredita ukoliko korisnik kredita zbog odreenih okolnosti ne bi bio u mogunosti vratiti dospjeli kredit ili njegov dio. Uslovi za dobijanje kredita se razlikuju od banke do banke, ovdje emo pokuati ukazati na neke generalne pristupe. 21 Zakon o hipoteci, Sl. list Republike Srbije br. 67/04.

27

Fiziko lice da bi postalo korisnik kredita u prvom redu treba zadovoljiti uslov kreditne sposobnosti koja se izraunava na nain da mjesena primanja korisnika kredita umanjena za zaduenja, moraju biti u visini anuiteta kredita uveanog za odreeni iznos (osnovicu) koja je propisana uslovima kreditiranja banke ili da 1/3 primanja korisnika kredita podmiruje jedan mjeseni anuitet uvean za eventualna zakonska i druga davanja. Ukoliko korisnik kredita ne zadovoljava uslov kreditne sposobnosti moe kreditu pristupiti sudunik, odnosno vie njih u zavisnosti od uslova banke, do ispunjenja uslova kreditne sposobnosti. Nadalje, korisnik kredita treba osigurati irante, iji je broj propisan uslovima pojedinog kreditnog proizvoda, a takoe i u zavisnosti od njihove kreditne sposobnosti. irante je mogue supstituirati novanim depozitom ili zalogom nekretnine vee vrijednosti u odnosu na kredit. Konano, od korisnika kredita, zavisno od vrste kredita, se moe zahtijevati zalog ili prenos vlasnitva na nekretnini ili pokretnosti radi osiguranja u vrijednosti koja je aktima banke propisana za osiguranje kredita. Po odobrenju kredita kao uslov plasmana sredstava kredita korisnik kredita, sudunici i iranti moraju potpisati i sudski ovjerenu suglasnost (administrativnu zabranu) kojom ovlauju banku kreditora da radi naplate potraivanja po ugovoru o kreditu (glavnica, kamata, naknade i drugi trokovi) moe zaplijeniti odreeni dio linog dohotka, penzije ili drugih stalnih ili povremenih novanih primanja. Postupak odobravanja kredita po pravilu ima sledei tok:

1. pronalaenje nekretnine koja e biti predmet kupovine; 2. zakljuivanje predugovora za kupovinu nekretnine uz isplatu kapare; 3. podnoenje zahtjeva za kredit banci; 4. prilaganje sledee dokumentacije uz zahtjev za odobravanje kredita:

o predugovor za kupovinu nekretnine o podaci i dokumentacija o sudunicima i irantima o list nepokretnosti za nekretninu koja se kupuje ili drugu nekretninu

koja je predmet hipoteke; 5. procjena nekretnine po ovlaenim procjeniteljima ili specijalizovanim

organizacijama ovlatenim za procjenu nekretnine od strane banke; 6. odobrenje kredita - kada banka ocijeni da su ispunjeni svi uslovi za

odobrenje kredita donosi odluku o odobrenju od strane nadlenih tijela banke;

7. zakljuenje Ugovora o kreditu - ugovor o kreditu zakljuuju banka i korisnik kredita uz potpis svih inilaca kreditnog odnosa - sudunika, iranata i hipotekarnih dunika;

8. zakljuenje Ugovora o kupovini nekretnine - korisnik kredita mora prije poetka koritenja kredita zakljuiti ugovor o kupovini nekretnine kojim se tano odreuje kada i kome se trebaju uplatiti sredstva iz odobrenog kredita na ime isplate kupoprodajne cijene;

28

9. Provoenje osiguranja: o zasnivanje zalonog prava na nekretnini koja je predmet zaloga ili

upis prenosa vlasnitva radi osiguranja. o dostava drugih instrumenata osiguranja - administativne zabrane,

mjenice, polise osiguranja nekretnine, polise osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita/sudunika i drugih ugovorom utvrenih instrumenata osiguranja;

10. Plasman (korienje) kredita - konana isplata sredstava kredita korisniku kredita.

Dokumentacija koja je potrebna za kreditnu aplikaciju: Da bi aplikacija za kredit bila potpuna, veina banaka trai sledee:

uredno popunjen zahtjev za kredit (banka u kojoj se trai kredit kredit); ovjerene kopije linih karata za traioca kredita, sudunika, irante i

lanove domainstva (najblia optina); kopija prijave prebivalita za traioca kredita, sudunika, irante i lanove

domainstva; dokaz o primanjima traioca kredita: tri zadnje platne liste, mjesto

zaposlenja, tri zadnja izvoda sa tekueg rauna (banka preko koje traioc kredita prima lini dohodak), izjava firme o redovnim primanjima (mjesto zaposlenja);

ako je lice koje trai kredit samostalni preduzetnik (privatno preduzee), prijava od poreske uprave razreza poreza na neto dobit (interni raunovoa).

Ako je namjena stambenog kredita kupovina nekretnine, potrebna jo i dodatna dokumentacija:

predugovor o kupoprodaji nekretnine (advokat) lis nepokretnosti od nekretnine koja je predmet kupovine ovjerena kopija line karte i prijave prebivalita vlasnika nekretnine

(najblia optina)

Ako se stambeni kredit koristi u svrhe izgradnje objekta, pri apliciranju za kredit potrebno je dostaviti i sledee:

graevinska dozvola ili urbanistika saglasnost predraun radova dokumentacija za hipoteku ovjerena kopija line karte (najblia optina) prijava prebivalita vlasnika nekretnine procjena vrijednosti nekretnine u 3 kopije (ovlaeni procjenitelj).

29

3.2. POSLOVANJE KORPORACIJE ZA OSIGURANJE STAMBENIH KREDITA 3.2.1. Pojam Korporacije za osiguranje stambenih kredita Korporacija za osiguranje stambenih kredita osigurava kredite koje banke ili druge finansijske organizacije odobravaju fizikim licima za kupovinu, adaptaciju i izgradnju nekretnina, a koji su obezbijeeni hipotekom. Korporacija ima svojstvo pravnog lica.22 Kada poslovna banka potpie ugovor o osiguranju potraivanja sa Korporacijom, svaki pojedinani kredit koji zadovoljava uslove postavjene od strane Korporacije banka nudi na osiguranje. Ukoliko Korporacija donese odluku da prihvata da osigura odreeni kredit, ona preuzima dio rizika nanaplativosti tog kredita, to u praksi znai 75% neto gubitka banke po osnovu nanaplaenog kredita snosi Korporacija. Preuzimanjem dijela rizika, Korporacija sniava ukupan rizik banke, to utie na smanjenje kamatne stope koju banka naplauje svom klijentu. Najvea kamatna stopa koju banka moe da naplati za kredit koji je osiguran kod Korporacije iznosi 8.95% na godinjem nivou za model kredita sa ueem, odnosno 7.45% na godinjem nivou za model kredita sa depozitom. 3.2.2. Djelatnost Korporacije za osiguranje stambenih kredita Djelatnost Korporacije za osiguranje stambenih kredita ogleda se u sledeem:

1. osiguranje potraivanja po osnovu stambenih kredita koje odobravaju banke i druge finanijske organizacije, koja su obezbijeena hipotekom;

2. posredovanje u prenosu potraivanja obezbijeenih hipotekom; 3. izdavanje hartija od vrijednosti na osnovu uspostavljene hipoteke, u skladu

sa zakonom; 4. pruanje strune pomoi dravnim organima, bankama i drugim

finansijskim organizacijama i drugim zainteresovanim licima u oblasti poboljanja uslova za finansiranje stambene izgradnje;

5. obavljanaje drugih poslova pod uslovima predvienim Statutom i drugim optim aktima, aktma poslovn politike i Pravilima poslovanja Korporacije.

Ukupan nominalni iznos obaveza Korporacije koje proizilaze iz obavljanja djelatnosti Korporacije moe biti najvie do esnaest puta vei od iznosa kapitala Korporacije, dok nominalni iznos prema pojedinanoj poslovnoj banci i pojedinanom pravnom licu 22 Zakon o Nacionalnoj Korporaciji za osiguranje stambenih kredita, Slubeni list Republike Srbije

30

utvruje se Pravilima poslovnja Korporacije. Korporacija moe sa obrazloenim zahtjevom od Vlade zatraiti poveanje nominalnog iznosa za odreeni vremenski period. U obavljanju svojih poslova Korporacija moe izdavati hartije od vrijednosti u zemlji i inostranstvu, izraene u domaoj ili stranoj valuti u skladu sa zakonom. Organi Korporacije su Upravni odbor, direktor i Nadzorni odbor. Opte akte Korporacije ine Statut, akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, Pravila poslovanja i drugi opti akti. Statut sadri odredbe o nazivu i sjeditu Korporacije, organima i njihovoj djelatnosti, nainu odluivanja organa, zastupanju, postupku izmjene statuta i drugim pitanjima od znaaja za rad Korporacije. Pravilima poslovanja Korporacije ureuju se uslovi i nain obavljana djelatnosti Korporacije, kao i druga pitanja od znaaja za poslovanje Korporacije. Korporacija ta osiguranje stambenih kredita moe promijeniti oblik organizovanja u akcionarsko drutvo, u skladu sa zakonom kojim se ureuje pravni poloaj preduzea. 3.2.3. Poslovanje Korporacije za osiguranje stambenih kredita Ukupna suma kredita koje Korporacija moe osigurati odreena je Zakonom i u direktnoj je zavisnosti od visine kapitala Korporacije. Ukupan nominalni iznos osiguranih kredita koje Korporacija osigurava, prema pojedinanoj banci ili pojedinanoj finansijskoj organizaciji, moe biti do 20% od ukupne sume kredita koja moe biti osigurana. Najvei mogui osigurani kredit jednom fizikom licu ne moe prei 5% od ukupne sume kredita koja moe biti osigurana. Iznosi se iskazuju u dinarima i umanjuju se na ime rezerve za pokrie promene kursa dinara srazmerno ueu kredita sa valutnom klauzulom u ukupnoj sumi osiguranih stambenih kredita. Korporacija osigurava kredite koje banke ili druge finansijske organizacije odobre fizikim licima za kupovinu, adaptaciju i izgradnju nekretnina, po kamatnoj stopi i uz proviziju za bankarske usluge odreene poslovnom politikom banke. Korisnici osiguranja kredita su banke ili druge finansijske organizacije sa kojima Korporacija ima zakljuen ugovor o osiguranju kredita i regulisanju meusobnih obaveza u poslovima osiguranja kredita za obezbeenje dijela kredita koje banke ili druge finansijske organizacije odobravaju fizikim licima. Ugovorom izmeu Korporacije i banaka reguliu se osiguranje kredita, naplata banaka ili drugih finansijskih organizacija od Korporacije u sluaju nastupanja osiguranog sluaja, kontrola namenskog korienja kredita osiguranih kod Korporacije, plaanje premije osiguranja kao i sva druga pitanja od znaaja za ugovorni odnos Korporacije i banke ili druge finansijske organizacije. 23 Korporacija za osiguranje stambenih kredita pismeno poziva banke i druge finansijske organizacije da podnesu prijavu za zakljuenje ugovora sa Korporacijom. Prijava banke ili druge finansijske organizacije obavezno sadri sledee bitne elemente: 1) naziv i sjedite, broj reenja registarskog suda, broj reenja Centralne banke o izdavanju dozvole za rad, matini broj, poslove koje obavlja u smislu zakona kojim se 23 Nacionalna Korporacija za osiguranje stamnenih kredita (NKOSK), Pravila poslovanja NKOSK

31

ureuju banke i druge finansijske organizacije, mreu, status organizacionih dijelova i ovlaenja organizacionih dijelova u pravnom prometu; 2) osnovne podatke o poslovnoj i razvojnoj politici banke ili druge finansijske organizacije, a naroito podatke o dijelu poslovne politike koja regulie kriterijume za odobravanje kredita fizikim licima (politika rizika) i podatke o planiranim sredstvima za plasman u stambene kredite fizikim licima, politici kamatnih stopa, visini provizija i drugim bitnim uslovima za ovu vrstu plasmana; i druge podatke keje zatrai Korporacija. Uz prijavu za zakljuenje ugovora, banka ili druga finansijska organizacija podnosi dokumentaciju iz koje se moe sagledati njena organizacija i poslovanje, a naroito:

1) ugovor o osnivanju i statut banke ili druge finansijske organizacije; 2) reenje registarskog suda, sa prilozima, o upisu banke ili druge finansijske

organizacije u sudski registar; 3) reenje o izdavanju dozvole za rad; 4) poslednji godinji i periodini bilans stanja i uspjeha; 5) poslednji reklasifikovani bilans stanja i uspjeha; 6) izvetaj ovlaenog revizora o izvrenoj reviziji poslednjeg godinjeg obrauna; 7) poslednji izvjetaj o usklaenosti poslovanja sa odredbama zakona kojim se ureuju banke i druge finansijske organizacije; 8) podatke o licima sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima; 9) izjavu da je upoznat sa Pravilima poslovanja Korporacije i da e se pridravati odredaba Pravila poslovanja, vaeeg programa rada i drugih optih akata Korporacije, kao i da e u odnosima sa Korporacijom postupati uz potovanje naela zakonitosti i poslovnog morala, 10) izjavu o prihvatanju srazmernog uea u podjeli rizika.

Korporacija odluuje o podnijetoj prijavi banke ili druge finansijske organizacije, razmatrajui sve okolnosti prijave, priloenu dokumentaciju uz prijavu, a naroito: 1) dio poslovne politike banke ili druge finansijske organizacije koja regulie kriterijume za odobravanje kredita fizikim licima (politika rizika); 2) podatke o planiranim sredstvima za plasman u stambene kredite fizikim licima; 3) politici kamatnih stopa, visini kamatnih stopa, visini provizije i drugih uslova pod kojima banka ili druga finansijska organizacija odobrava kredit; 4) stepen naplativosti po do sada odobrenim a dospjelim kreditima banke ili druge finansijske organizacije; 5) prihvatanje banke ili druge finansijske organizacije da sa Korporacijom podijeli rizik naplate kredita srazmerno preuzetim obavezama, po ugovoru o regulisanju meusobnih odnosa u poslu osiguranja stambenih kredita. Ugovor o osiguranju kredita se zakljuuje po individualnoj emi za osiguranje. Pod individualnom emom za osiguranje podrazumijeva se razmatranje svakog pojedinanog zahtjeva banke ili druge finansijske organizacije za osiguranje kredita. Korporacija samostalno vri analizu kreditnog aranmana i evaluaciju zahtjeva za

32

osiguranje kredita. Upravni odbor Korporacije moe, svojom odlukom, odobriti da se saradnja sa odreenom bankom ili drugom finansijskom organizacijom u cjelosti ili djelimino, pod odreenim uslovima, odvija po automatskoj emi osiguranja, u skladu sa uslovima i kriterijumima za osiguranje kredita iz ovih pravila, Programa rada i drugih akata Korporacije i utvrditi okvirni iznos za osiguranje kredita za takvu banku ili drugu finansijsku organizaciju. Pod automatskom emom osiguranja kredita podrazumeva se osiguranje kredita odreene banke ili druge finansijske organizacije bez razmatranja svakog pojedinanog zahtjeva, a u okviru limita utvrenog odlukom Upravnog odbora Korporacije.

Osiguranje kredita

Odluku o osiguranju pojedinih stambenih kredita donosi Odbor za osiguranje kredita, kao tijelo Korporacije. Korporacija osigurava kredite po individualnoj emi osiguranja na osnovu zakljuenog ugovora, pismenog zahteva banke ili druge finansijske organizacije za osiguranje kredita i odluke Odbora za osiguranje kredita. Kriterijumi kojima se rukovode Odbor za osiguranje kredita i struna sluba Korporacije u postupku donoenja odluke osiguranju kredita su: 1) ocjena o kreditnoj sposobnosti zajmoprimca; 2) ocjena o kreditnoj sposobnosti jemca; 3) kvalitet instrumenata obezbeenja; 4) usaglaenost podnetog kredita za osiguranje sa programom rada i optim pravilima za osiguranje stambenih kredita kod Korporacije; 5) urednost u izmirenju obaveza u prethodnom periodu zajmoprimca i jemca; 6) dosadanje iskustvo u radu Korporacije sa bankom ili drugom finansijskom organizacijom koja je podnijela zahtjev za osiguranje; Korporacija utvruje i razrauje nain vrednovanja pojedinih kriterijuma prilikom ocjene pojedinih zahteva za osiguranje. Kada je svaki od ore navedenih kriterijuma razmotren, struna sluba Korporacije podnosi Odbru za osiguranje kredita i sledee bitne elemente: 1) iznos kredita koji se osigurava; 2) rok vaenja osiguranja; 3) instrumente obezbeenja kredita i ocjenu istih u skladu sa kriterijumima; 4) visinu premije osiguranja; 5) druge posebne uslove. Korporacija je obavezna da svoju odluku o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva banke ili druge finansijske organizacije za osiguranje kredita, sainjenu u pisanoj formi, odmah po donoenju dostavi podnosiocu zahtjeva.

33

Na ime osiguranja kredita, banke i druge finansijske organizacije plaaju Korporaciji premiju osiguranja u visini utvrenoj odlukom Upravnog odbora Korporacije, u roku od pet radnih dana od prijema fakture Korporacije. Za kredite koji imaju valutnu klauzulu, premija se naplauje u dinarskoj protivvrijednosti, obraunatoj po srednjem kursu NBS na dan plaanja. U odreenim sluajevima, Upravni odbor Korporacije moe odluiti da za osiguranje kredita nee naplatiti premiju ili da e premiju naplatiti po nioj stopi od stope utvrene posebnom odlukom, ili na drugi odgovarajui nain, u skladu sa odlukom Korporacije. Programom rada mogue je utvrditi maksimalni procenat uea osiguranih kredita po pojedinim regionima, gradovima, bankama ili nekom drugom kriterijumu, ako se za to ukae potreba zbog odravanja prihvatljivog nivoa rizika na nivou Korporacije. Korporacija moe raskinuti ugovor sa bankom ili drugom finansijskom organizacijom i odbiti dalje osiguranje kredita u sledeim sluajevima: 1) ukoliko Korporacija utvrdi da banka ili druga finansijska organizacija ne potuje odredbe ugovora ili izvri promene uslova u ugovoru o kreditu koji je osiguran, bez prethodne pisane saglasnosti Korporacije; 2) ukoliko se bilo koji podaci, izjava ili dokumenti u vezi sa osiguranim kreditom koje je banka ili druga finansijska organizacija dostavila Korporaciji pokau netanim u bilo kojoj pojedinosti koja je bila od znaaja prilikom donoenja odluke o osiguranju kredita; 3) u drugim sluajevima utvrenim ugovorom izmeu Korporacije i banke ili druge finansijske organizacije.

Sam proces osiguranja stambenih predita ko Korporacije odvija se u sledeim koracima:

- Banka ili druga finansijska organizacija sklapa ugovor sa Korporacijom u kome se obavezuje da e ponuditi na osiguranje svaki stambeni kredit koji eli da odobri, akoji se uklapa u kriterijume Korporacije;

- Banka podnosi zahtjeve za osiguranje pojedinanih stambenih kredita; - Korporacija vri kreditnu analizu zajmoprimaoca i obezbeenja prema interno

ustanovljenim kriterijumima; - Osiguranje kredita se prihvata ili odbija. Odbijanje osigurnja ne spreava banku

da odobri kredit; - Korporacija ozdaje polisu osiguranja banci, kojom se obavezuje da e nadoknaditi

75 % neto gubitka banke, ako nastupi osigurani sluaj.

Kada dunik prestane da plaa anuitete banci, banka proglaava kredit dospjelim u cjelosti. Tada se odvija proces isplate po polisi osiguranja stambenog kredita. Procedura isplate po polisi je sledea:

- Banka upuuje Korporaciji zahtjev za naplatu po polisi osiguranja stambenog kredita;

34

- Korporacija vri isplatu nenaplaenih anuiteta i nastavlja da mjeseno plaa anuitete banci do momenta naplate banke iz sredstava obezbjeenja;

- Banka pokree naplatu iz sredstava obezbjeenja, a po prodaji hipotekovane nekretnine sredstva se deponuju na namjenki raun banci;

- Sredstva sa namjenskog rauna se isplauju prema sledeem redosledu, a u skladu sa finalnim obraunom Banke i Korporacije:

1. Korporaciji se vraa suma isplaena na ime neisplaenih anuiteta dunika;

2. U sluaju da preostala suma nije dovoljna da se pokriju potraivanja po kreditu, Korporacija vri nadoknadu 75% neto gubitka banke.

3. Ukoliko suma nadmauje sve obaveze prema Korporaciji i banci, ostatak sredstava se isplauje duniku.

35

4. POJAM OSIGURANJA IVOTA

ZA SLUAJ SMRTI KORISNIKA KREDITA24

Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita zakljuuje se po Posebnim uslovima za osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita i odgovarajuim tarifama za riziko osiguranje ivota, a u skladu sa Odlukom o ogranienju osiguranih suma.25 Ugovorom o osiguranju ivota za sluaj smrti (riziko osiguranje) osigurava se samo rizik smrti osiguranika (korisnika kredita). Ako osiguranik doivi ugovoreni rok isteka osiguranja ne postoji nikakva obaveza osiguravaa. Uz ovaj vid osiguranja nije mogue ukljuiti dopunski rizik osiguranja nezgode niti neki drugi rizik vezan za osiguranje lica. Ovim ugovorom o osiguranju moe biti osigurano samo jedno lice. Osigurati se mogu fizika lica korisnici kredita, s tim da istek osiguranja mora biti najkasnije u godini u kojoj osiguranik navrava 65 godina ivota, to znai da stope za ovu vrstu riziko osiguranja postoje samo do 65 godina starosti osiguranika. Osiguranje se, po pravilu, ugovara na osiguranu sumu u visini odobrenog kredita (glavnog duga), odnosno ostatka glavnog duga, ali najvie do iznosa utvrenog Odlukom o ogranienju osiguranih suma. Zavisno od iznosa osigurane sume osiguranje se ugovara sa ili bez ljekarskog pregleda. Korisnik osiguranja za sluaj smrti je banka koja je osiguraniku odobrila kredit, do visine glavnog duga, a iznad tog iznosa lice koje je u polisi odreeno za korisnika osiguranja. Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita moe se ugovarati sa jednokratnom, godinjom ili mjesenom uplatom premije. Osiguranje sa jednokranom uplatom premije zakljuuje se po tarifi II tarifnoj grupi 1, Tarifa osiguranja ivota. Premija se obraunava na osnovu ogovorene sume, pristupne starosti osiguranika i trajanja osiguranja. Ugovorena osigurana suma je fiksna u toku cijelog trajanja osiguranja. Premija se plaa u jednokratnom iznosu, unaprijed, prilikom zakljuenja ugovora o osiguranju. 24 Uputstvo za sprovoenje osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita, Loven Osiguranje, 2006. 25 Ova odluka se odnosi na to da osigurana suma u ovom sluaju moe iznositi maksimalno 60.000 eura.

36

Polisa se moe tampati i uruiti osiguraniku samo pod jednim uslovom, da je prethodno izvrena uplata premije, o emu je podnijet odgovarajui dokaz, koji se obavezno prilae uz ponudu i uva zajedno sa ostalim prilozima. U sluaju smrti osiguranika u toku trajanja osiguranja obaveza osiguravaa utvruje se prema zakljuenom ugovoru i Posebnim uslovima za osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita. Korisnik osiguranja je banka davalac kredita, do visine ostatka osnovnog duga, a preko tog iznosa lice koje je u polisi odreeno za korisnika. Osiguranje sa godinjom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II, tarifnoj grupi 3 Tarifa osiguranja ivota. Osigurana suma za prvu godinu osiguranja ugovara se u visini odobrenog kredita, ali najvie do iznosa koji je utvren Odlukom o ogranienju osiguranih suma. Premija za prvu godinu osiguranja obraunava se na osnovu ugovorene osigurane sume i pristupne starosti osiguranika. Za naredne godine osigurana suma je jednaka visini ostatka glavnog duga na poetku svake godine osiguranja, gdje se iznosi utvruju na osnovu anuitetnog plana otplate kredita, koji ini sastavni dio ugovora o osiguranju, a u skladu sa Odlukom o ogranienju osiguranih suma. Premija za naredne godine osiguranja obraunava se na osnovu aktuelne osigurane sume na poetku svake godine osiguranja i aktuelne pristupne starosti osiguranika. Godinja premija dospijeva za naplatu svake godine prvog dana u mjesecu poetka osiguranja. Polisa osiguranja se odnosi na cijeli period trajanja osiguranja, s tim da se osigurana suma i premija iskazana u polisi, odnosi na prvu godinu trajanja osiguranja. Prilog uz polisu ini pregled osiguranih suma i premija po godinama trajanja prema anuitetnom planu otplate kredita i Posebnim uslovima. Ovaj prilog se izrauje na osnovu unijete ponude i podataka o visini ostatka glavnog duga, ini sastavni dio polise i obavezno se prilae uz polisu. Premija za prvu godinu plaa se prilikom zakljuenja ugovora. tampa polise i uruenje iste osiguraniku dozvoljeni su samo ako je podnijet dokaz o izvrenoj uplati premije. U sluaju eventualnih naknadnih promjena anuitetnog plana izrauje se novi prilog uz polisu, sa adekvatnim prikazom i obraunom osiguranih suma i premije. Ako nastupi smrt osiguranika u toku trajanja osiguranja, obaveze osiguravaa se utvruju prema odredbama Posebnih uslova osiguranja26 i zakljuenom ugovoru. Korisnik osiguranja je banka davalac kredita do visine ostatka osnovnog duga, a za eventualnu razliku od aktuelne osigurane sume, lice koje je u polisi odreeno za korisnika osiguranja. 26 Posebni uslovi osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita, LovenOsiguranje AD Podgorica

37

Osiguranje sa mjesenom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II, tarifnoj grupi 2 Tarifa osiguranja ivota. Osigurana suma za prvi mjesec osiguranja ugovara se u visini odobrenog kredita, ali najvie do iznosa koji je utvren Odlukom o ogranienju osiguranih suma. Premija za prvi mjesec osiguranja obraunava se na osnovu ugovorene osigurane sume i pristupne starosti osiguranika. Za svaki naredni mjesec osigurana suma je jednaka visini ostatka glavnog duga na poetku svake godine osiguranja, gdje se iznosi utvruju na osnovu anuitetnog plana otplate kredita, koji ini sastavni dio ugovora o osiguranju. Premija za naredne godine osiguranja obraunava se na osnovu aktuelne osigurane sume na poetku svakog mjeseca osiguranja i aktuelne pristupne starosti. Polisa osiguranja se odnosi na cijeli period trajanja osiguranja, s tim da se osigurana suma i premija iskazana u polisi, odnosi na prvi mjesec trajanja. Prilog uz polisu ini pregled osiguranih suma i premija po mjesecima trajanja prema anuitetnom planu otplate kredita i Posebnim uslovima. Ovaj prilog se izrauje na osnovu unijete ponude i podataka o visini ostatka glavnog duga, ini sastavni dio polise i obavezno se prilae uz polisu.

4. 1. PRIBAVA OSIGURANJA Ugovor o osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita zakljuije se na osnovu pismene ponude osiguranika, ugovora o kreditu koji je osiguranik zakljuio sa bankom, anuitetnog plana otplate kredita, a po potrebi i drugih priloga uz ponudu. Ponuda se podnosi na unificiranom obrascu osiguravaa za odgovarajui oblik osiguranja. Ponuda je osnovni dokument iz koga se crpe podaci za polisiranje i formiranje matine datoteke osiguranika. Unos podataka sa ponude, naplata premije i tampa polise i priloga uz polisu, evidentiranje podataka o naplati premije i praenje promjena u toku trajanja vri se decentralizovano kod osiguravaa u skladu sa posebnim uputstvom. Ukoliko se osiguranje ugovara sa ljekarskim pregledom uz ponudu se obavezno prilae izvjetaj ljekara uz ponudu za osiguranje za sluaj smrti korisnika kredita sa miljenjem ljekara cenzora o zdrastvenoj podobnosti ponuaa za prijem u osiguranje.

38

4. 1. 1. Primjer izraunavanja premije

Banka zahtijeva da osiguranik ima polisu ivotnog osiguranja, za sluaj smrti i da su prava iz osiguranja vinkulirana na banku tj. da korisnik osiguranja ukoliko se desi osigurani sluaj bude banka u iznosu ostatka glavnog duga. Osiguranik se odluuje da godinje plaa premiju osiguranja. Kao to je gore navedeno, ova vrsta osiguranja ivota zakljuuje se po odobrenju kredita od strane banke. Dokumentacija koja je potrebna da bi se zakljuio ugovor o osiguranju su odluka o odobrenju kredita i anuitetnu plan tj. plan otplate kredita. Na osnovu ovih dokumenata popunjava se ponuda o osiguranju ivota a kasnije se ti podaci prenose na polisu osiguranja ivota za sluaj smrti korisnika kredita. Ovo je konkretan primjer izraunavanja premije za sluaj smrti korisnika kredita. Premija se inae izraunava i plaa plaa u godinjim ratama, stim to se premija za prvu godinu osiguranja plaa odmah pri izdavanju polise Osiguranje sa godinjom uplatom premije zakljuuje se po Tarifi II tarifnoj grupi 3 Tarife osiguranja ivota.27

U sluaju eventualnih naknadnih promjena anuitetnog plana izrauje se novi prilog uz polisu, sa adekvatnim prikazom i obraunom osiguranih suma i premije. Ako nastupi smrt osiguranika u toku trajanja osiguranja, obaveze osiguravaa se utvruju prema odredbama Posebnih uslova osiguranja28 i zakljuenom ugovoru. Korisnik osiguranja je banka davalac kredita do visine ostatka osnovnog duga, a za eventualnu razliku od aktuelne osigurane sume, lice koje je u polisi odreeno za korisnika osiguranja. Pretpostavljamo da je Marko Markovi star 36 godina, zakljuio ugovor sa bankom za kredit u iznosu od 10.000,00 na period od 5 godina sa mjesenim plaanjem rata. Na osnovu podataka iz prethodnog primjera, banka dostavlja anuitetni plan otplate kredita:

27 Prema uputstvima za sprovoenje osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita. 28 Posebni uslovi osiguranja za sluaj smrti korisnika kredita, Loven Osiguranje AD Podgorica.

39

Slika br. 10: Anuitetni plan plan otplate kredita

40

Na osnovu informacija iz anuitetnog plana moemo uoiti kolike su osigurane sume

na poetku godine trajanja osiguranja.

Na poetku osiguranja zakljuuje se ugovor na 10.000,00 osigurane sume tj.

visina iznosa odobrenog kredita. Kod riziko osiguranja tehnika premija je 80% i reijski

dodatak 20%, s tim da postoji dodatni vei rizik za smrt, 20% od tehnike premije.

Za osiguranu sumu od 10.000,00 EUR-a premija bi bila

10,21

00211,000,000.10

36

36

P

P

Na osnovu dostavljenog anuitetnog plana moe se vidjeti da su osigurane sume za

naredne godine osiguranja: 8.329,08; 6.507,77; 4.522,54 i 2.358,65 respektivno.

Promjenom godina starosti osiguranika mijenja se i premija osiguranja za jedinicu

osigurane sume. Shodno tome, premija za drugu, treu, etvrtu i petu godinu osiguranja

je:

41,18

00221,008,329.8

37

37

P

P

Za treu godinu osiguranja kada osiguranik ima 38 godina i osigurana suma je

6.507,77 premija je:

41

74,1238 P

Na poetku etvrte godine trajanja osiguranja osigurana suma je 4.522,54 tako da

je premija:

48,1139 P

I na kraju za petu godinu osiguranja kada je osigurana suma 2.358,65 premija je:

07,640 P

U ugovorima osiguranja ivota za sluaj smrti nema uestvovanja u dobiti

osiguravaa i ugovor nije mogue otkupiti. Ugovor traje koliko i otplata kredita.

42

Osiguranje ivota za sluaj smrti korisnika kredita zauzima sve znaajnije mjesto u portfelju osiguravaa koji u svojoj ponudi imaju osiguranje ivota. Voeni imperativom da na adekvatan nain odgovore potrebama korisnika svojih usluga, osiguravai svoje proizvode prilagoavaju deavanjima u okruenju. Posmatrajui ponudu osiguranja ivota na tritu osiguranja zemalja u okruenju u kojima je takoe ekspanzija kreditne aktivnosti poslovnih banaka, moe se uoiti da je svuda prisutno riziko osiguranje ivota korisnika kredita. Postoje brojni modaliteti ovog osiguranja, ali imajui u vidu platenu sposobnost graana koji ulaze u kreditne aranmane, najinteresantnije od svih je osiguranje za sluaj smrti korisnika kredita.29 Analizirajui zahtjeve poslovnih banaka koje pored niza instrumenata obezbeenja sve ee zahtijevaju i polisu osiguranja ivota korisnika kredita gdje je kao korisnik osiguranja imenovana banka, osiguravai su kreirali proizvod koji u potpunosti zadovoljava potrebe poslovnih banaka, ali i korisnika kredita. Ugovorom o osiguranju ivota za sluaj smrti (riziko osiguranje) korisnika kredita osigurava se samo rizik smrti osiguranika. Ako osiguranik doivi ugovoreni rok isteka osiguranja ne postoji nikakva obaveza osiguravaa. Ugovor se zakljuuje na odreeno vrijeme, i to po pravilu na period trajanja otplate kredita. Osigurati se mogu samo zdrava lica, od navrene 14. godine ivota, s tim da osiguranje istie najkasnije u godini u kojoj osiguranik navrava 65. godina ivota. Osiguranik je u ovom sluaju lice na iji se ivot osiguranje odnosi, a koje je sa bankom zakljuilo u svoje ime i za svoj raun ugovor o kreditu. Da bi ova polisa mogla da predstavlja instrument obezbeenja kredita, kao korisnik za sluaj smrti osiguranika imenuje se banka davalac kredita i to u visini ostatka glavnog duga, najvie do iznosa ugovorene sume. Ugovorom o osiguranju definie se u toku trajanja otplate kredita nije mogue iskljuiti banku koja je odobrila kredit, kao korisnika za sluaj smrti. S obzirom na visine kredita koji se odobravaju i rizik koji se zakljuenjem ugovora o osiguranju ivota za sluaj smrti korisnika kredita preuzima od strane osiguravaa postavljena su i ogranienja osiguranih suma. Analizom uslova osiguravaa, koji zakljuuju ove vrste ugovora o osiguranju, doli smo do sledeih ogranienja:

- ugovorena osigurana suma do 20.000 EUR-a; osiguranje je mogue izvriti bez izvrenog ljekarskog pregleda;

- ugovorena osigurana