Motorni vlakovi za gradsko-prigradski i regionalniputnički prijevoz

Milaković, Božidar

Undergraduate thesis / Završni rad

2015

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:226643

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04

Repository / Repozitorij:

Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Božidar Milaković

MOTORNI VLAKOVI ZA GRADSKO -

PRIGRADSKI I REGIONALNI PUTNIČKI

PRIJEVOZ

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2015.

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

ZAVRŠNI RAD

MOTORNI VLAKOVI ZA GRADSKO - PRIGRADSKI I

REGIONALNI PUTNIČKI PROMET

MOTOR TRAINS FOR SUBURBAN AND REGIONAL

PASSENGER TRANSPORT

Mentor: doc. dr. sc. Mladen Nikšić

Student: Božidar Milaković, 0135223682

Zagreb, 2015.

MOTRNI VLAKOVI ZA GRADSKO – PRIGRADSKI I REGIONALNI PUTNIČKI

PRIJEVOZ

SAŽETAK:

Stanje Hrvatskih željeznica trenutno nije onakvo kakvo priliči željeznici države koja je članica

Europske unije. U ovom radu opisano je postojeće stanje voznog parka Hrvatskih željeznica.

Obrađena je i proučena prometna potražnja, kako u gradsko-prigradskom, tako i u regionalnom

željezničkom putničkom prometu. Navedeni su ciljevi i moguća rješenja trenutno lošeg stanja

HŽ-a. Predstavljeni su elektromotorni i dizel-motorni vlakovi koji su dio voznog parka

Hrvatskih željeznica, te njihove tehničke karakteristike i njihova upotreba na željezničkoj

mreži. Navedene su neke od najvećih svjetskih tvrtki za proizvodnju željezničkih vozila te

motorni vlakovi proizvedeni u tim tvrtkama.

KLJUČNE RIJEČI: motorni vlakovi; prometna potražnja; Hrvatske željeznice; putnički

promet; vozni park; tehničke karakteristike;

MOTOR TRAINS FOR SUBURBAN AND REGIONAL PASSENGER TRANSPORT

SUMMARY :

Condition of Croatian Railways is not as it is supposed to be in the state that is a member of the

European Union . This piece of work describes the current state of the fleet of the Croatian

Railways . Traffic demand is treated and studied in both urban and suburban , as well as in

regional rail passenger transport . Here are the goals and possible solutions to the current poor

state of Croatian Railways. Electric and diesel - engine trains that are part of the fleet of the

Croatian Railways are mentioned in this study, as well as their technical characteristics and

their use on the rail network . Some of the world's largest companies for the production of

railway vehicles and motor trains manufactured by these companies are featured in this work.

KEYWORDS: motor trains; traffic demand; Croatian Railways; passenger transport; Croatian

Railways fleet, technical characteristics

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................1

2. POSTOJEĆA STRUKTURA VOZNOG PARKA MOTORNIH VLAKOVA HŽ

PUTNIČKOG PRIJEVOZA.........................................................................................2

3. PROMETNA POTRAŽNJA U PUTNIČKOM PRIJEVOZU ................................6

3.1. PROMETNA POTRAŽNJA U GRADSKO-PRIGRADSKOM PUTNIČKOM

PRIJEVOZU.............................................................................................................6

3.2. PROMETNA POTRAŽNJA U REGIONALNOM PUTNIČKOM

PRIJEVOZU NA ELEKTRIFICIRANIM PRUGAMA ............................................8

3.2.1. ISTRAŽIVANJE PRIJEVOZNE POTRAŽNJE NA RELACIJI ZAGREB – 8

3.2.2. DEFINICIJA GRADSKO - PRIGRADSKOG I REGIONALNOG

PROMETA ......................................................................................................... 11

4. MOTORNI VLAKOVI ZA GRADSKO-PRIGRADSKI PROMET .................... 18

4.1. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 112-101 ........................................ 18

4.2. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 111 ............................................... 21

4.3. DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 121 .................................................. 23

4.4. DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 122 – ''ŠVED'' ................................. 25

5. MOTORNI VLAKOVI ZA REGIONALNI PROMET ........................................ 26

5.1. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 112 ............................................... 26

5.2. DIZEL - MOTORNI VLAK SERIJE 7 022 .................................................. 27

5.3. NAGIBNI DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 123 ................................ 29

6. MOTORNI VLAKOVI SVJETSKIH PROIZVOĐAČA ..................................... 31

6.1. TVRTKA STADLER RAIL – ŠVICARSKA................................................ 31

6.1.1. FLIRT DB BR 429 ................................................................................. 31

6.2. TVRTKA BOMBARDIER TRANSPORTATION - NJEMAČKA ............... 34

6.2.1. TURBOSTAR (BOMBARDIER TRANSPORTATION –

NJEMAČKA ......................................................................................................... 34

6.2.2. TALENT CLASS 93 (BOMBARDIER TRANSPORTATION –

NJEMAČKA)...................................................................................................... 35

6.3. TVRTKA ALSTOM - FRANCUSKA .......................................................... 37

7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 38

8. LITERATURA .................................................................................................... 39

1

1. UVOD

Željeznički promet vrlo je složena grana prometa. To je strogo organiziran prometni

sustav u kojemu dolazi do neprestane interakcije željezničkih vozila i tračnica te neprestanog

križanja i mimoilaženja željezničkih vozila na tračnicama.

Gradsko-prigradski i regionalni putnički promet na željeznici izrazito je zahtjevan za

organizaciju i ostvarivanje zbog razlike u potrebi i potražnji usluga od strane putnika u

određenim vremenima tokom dana. U vršnim satima jako je teško osigurati potreban

kapacitet, tj. broj vlakova jer je baš u tim satima najveća potražnja korisnika za uslugom. Zato

je u takvim uvjetima izrazito bitno osigurati siguran i brz promet kroz kolodvore kako ne bi

došlo do prometnog zagušenja i kašnjenja vlakova. Uz to, treba osigurati i potrebnu uslugu

prijevoza korisnicima te siguran i udoban prijevoz od polaznog kolodvora do željenog

odredišta.

Iz tih razloga se u gradskom i prigradskom željezničkom putničkom prometu teži ka

upotrebi vlakova koji u relativno kratkom vremenu mogu postići veliku brzinu, tj. imaju

dovoljno veliko ubrzanje te koji se isto tako u kratkom vremenu mogu zaustavit i. Takvim

uvjetima najbolje odgovaraju vlakovi koji imaju mogućnosti neprestanog pokretanja i

zaustavljanja. To su motorni vlakovi koji se prema tipu pogona dijele na dizel-motorne

vlakove i elektromotorne vlakove.

2

2. POSTOJEĆA STRUKTURA VOZNOG PARKA MOTORNIH

VLAKOVA HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA

Postojeći vozni park Hrvatskih željeznica relativno je star, u prosjeku je starost

lokomotiva, vlakova i vagona oko 30 godina, što je u usporedbi sa željeznicama nekih

razvijenijih europskih zemalja relativno puno.

Do sada se nije previše ulagalo u razvoj i modernizaciju željeznice zbog manjka kapitala.

Vozni park Hrvatskih željeznica je sve stariji i stariji, a s time je i postotak imobilizacije sve

veći i veći. Vozila se učestalo kvare te dolazi do manjka kapaciteta i kašnjenja vlakova u

putničkom prijevozu. Sve su to razlozi zbog kojih broj putnika opada iz godine u godinu, a to

uzrokuje i opadanje prihoda u putničkom prijevozu.

Tablica 1. Prikazuje strukturu voznog parka vlakova za Vozni red 2010./2011. Vidljivo je

da je u upotrebi bilo više dizel-motornih vlakova čija je planirana raspoloživost iznosila 22

vlaka kod jednodijelnih i dvodijelnih vozila. Nije bilo aktivnih vozila elektromotornih

vlakova za istosmjerni sustav 3kV (više se ne koristi), dok je planirana raspoloživost

elektromotornih vlakova sustava 25kV 50Hz bila 15 vozila.

3

Tablica 1. Struktura voznog parka motornih vlakova za Vozni red 2010./2011.

Vrsta

Godina

proizvodnje

Ukupan broj

vozila

Aktivan vozni

park

Planirana

raspoloživost za

VR 2010./11.

Dizel-motorni

vlak za lokalni

promet

(jednodijelni)

1981.

35

34

22

Dizel-motorni

vlak za lokalni

promet

(dvodijelni)

1980. – 1982.

31

31

22

Dizel-motorni

vlak za daljinski

promet

(dvodijelni-

nagibni)

2004.

8

8

3

Elektromotorni

vlak za sustav

25kV 50Hz

1978.

21

21

15

Elektromotorni

vlak za

istosmjerni

sustav 3kV*

1965.

2

0

0

Izvor: Studija opravdanosti investicije u nove prijevozne kapacitete – motorne vlakove, Case study: Srednjoročni

plan (do 2020.)

4

Međutim, Hrvatske željeznice napravile su pomak u modernizaciji i obnovi postojećeg

voznog parka. HŽ Putnički prijevoz ugovorio je nabavu 32 elektromotorna vlaka, i to 16 za

gradsko-prigradski prijevoz i 16 za regionalni prijevoz, te 12 dizel-električnih motornih

vlakova. Nositelj proizvodnje 44 nova motorna vlaka je tvrtka Končar - Električna vozila.

Motorni vlakovi bit će isporučivani i puštani u promet tijekom 2015., 2016. i 2017. godine.1

Cilj ove nabave je modernizacija postojećeg voznog parka i zamjena starih vagona i vlakova s

novim i modernim motornim vlakovima koji će pružiti veću sigurnost i udobnost, smanjiti

kašnjenja te uvesti stabilnost u vozni red, kao i povećanje broja putnika.

Prvi novi vlak je četverodijelna elektromotorna niskopodna garnitura. Maksimalna brzina

vlaka je 160 km/h, ima 210 sjedećih mjesta, a ukupni kapacitet je 419 osoba. Opremljen je s

četiri para dvokrilnih ulaznih vrata sa svake strane, ima pokretnu rampu za ulazak i izlazak

osoba u invalidskim kolicima te prostor za bicikle. Putnički prostor čini jedinstvena i

prostrana cjelina u kojoj su ugrađene djelomične pregrade koje vizualno ne zatvaraju prostor,

a putnike štite od prodora hladnog zraka prilikom otvaranja vrata. Sjedala su izvedena kao

dvosjedi, osim u dijelu prostora namijenjenog osobama sa smanjenom pokretljivošću u koja

su ugrađena jednosjedi i preklopna sjedala.

Slika 1. Prvi serijski proizveden elektromotorni vlak u suradnji HŽ PP i Končar – Električna vozila

(www.hzpp.hr)

1 www.hzpp.hr

5

Prvi elektromotorni vlak koristit će se u regionalnom prometu i prevoziti putnike na

relaciji Zagreb GK – Koprivnica i Zagreb GK – Sisak – Sunja, a tijekom 2015. bit će

isporučeno 17 niskopodnih motornih vlakova (16 elektromotornih vlakova za regionalni

prijevoz i 1 dizel-električni motorni vlak).2

Planovi HŽ Putničkog prijevoza su veoma ambiciozni. Planiraju se nova ulaganja i nove

nabave motornih vlakova u narednim godinama. U programu restrukturiranja je nabava iste

količine vlakova do 2019. godine.

Slika 2. Visoki gosti i koprivnički domaćini ispred novog vlaka na koprivničkom kolodvoru; Izvor:

www.koprivnica.net

2www.hzpp.hr

6

3. PROMETNA POTRAŽNJA U PUTNIČKOM PRIJEVOZU

Željeznica kao prometni sustav predstavlja jedno od najboljih rješenja za brza, sigurna i

udobna putovanja putnika. Sa stajališta putnika, isti želi od svog početnog mjesta brzo i

sigurno te uz minimalne troškove doputovati do svog odredišnog mjesta (posao, škola,

kupovina, ...). Upravo to treba biti cilj i tomu trebaju težiti željeznički putnički prijevoznici

kako bi privukli što veći broj putnika i korisnika usluga te kako bi preuzeli glavnu ulogu u

gradsko-prigradskom i regionalnom putničkom prijevozu. Današnja željeznica u Republici

Hrvatskoj relativno je zastarjela. Kako bi ostvario svoj cilj, a to je privući što veći broj

putnika i osigurati putnicima sigurna, udobna i putovanja s primjerenom cijenom putničke

karte, HŽ PP mora provesti veliku rekonstrukciju i modernizaciju na mreži, počevši od

voznog parka.

3.1. PROMETNA POTRAŽNJA U GRADSKO-PRIGRADSKOM

PUTNIČKOM PRIJEVOZU

Grad Zagreb sa svojim prigradskim naseljima veliko je područje s relativno velikim

brojem stanovništva. Na tom području svakodnevno se događaju velike migracije

stanovništva iz prigradskih naselja prema središtu grada i u obrnutom smjeru, te je zbog toga

prometna potražnja velika. Stoga su Grad Zagreb i Zagrebačka županija idealno mjesto za

ponudu adekvatne i primjerene usluge prijevoza. Kako željeznica glasi kao jedan od

najjeftinijih vidova prometa, nesumnjivo je da bi ulaganje u razvoj i modernizaciju

željezničke prijevozne usluge urodio plodom.

7

Tablica 2. Opseg željezničkog gradsko-prigradskog putničkog prometa 2005.-2013.

Godina Broj ispostavljenih

karata ZET-HŽPP

Broj putnika Broj PKM-a

2005. 492162 21655 325

2006. 650081 28604 429

2007. 1009743 44428 666

2008. 1192040 52450 787

2009. 1225185 53908 809

2010. 1136635 50008 750

2011. 669322 29450 442

2012. 106173 4672 70

2013. 70299 3093 35 (Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera 2/2014)

Najveći porast broja putnika od 2007. rezultat je uvođenja besplatnog prijevoza

učenika, studenata i umirovljenika određene kategorije za vožnju vozilima ZET-a i HŽ PP-a.

Besplatan prijevoz putnika navedenih kategorija ostvaren je na temelju odluke Gradskog

poglavarstva Grada Zagreba i komercijalnog ugovora HŽ Putničkog prijevoza s Gradom

Zagrebom, što je dodatno potaknulo građane da koriste javni gradski putnički prijevoz na

području Grada Zagreba.

Ukidanjem subvencioniranja prijevoza korisnika karte ZET – HŽ PP te povećanja

cijene karte dolazi do velikog pada broja putnika i prihoda od prodaje karata.3

3 Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera 2/2014

8

3.2. PROMETNA POTRAŽNJA U REGIONALNOM PUTNIČKOM

PRIJEVOZU NA ELEKTRIFICIRANIM PRUGAMA

Prometna potražnja u regionalnom putničkom prometu na elektrificiranom dijelu

mreže sustava HŽ-a vrlo je niska. Razlozi takvog stanja su nedovoljna ulaganja u

modernizaciju i razvoj željezničke infrastrukture i voznog parka te neadekvatna organizacija

pružanja usluga. Kako bi se ostvarilo poboljšanje i rast broja putnika, Hrvatske željeznice

trebaju napraviti velike promjene u organizaciji pružanja usluga te u obnovi postojeće

infrastrukturne mreže.

3.2.1. ISTRAŽIVANJE PRIJEVOZNE POTRAŽNJE NA RELACIJI ZAGREB –

KOPRIVNICA

Prometna potražnja na relaciji Zagreb – Koprivnica 2011. Godine istražena je

metodom anketiranja. Željeznički promet anketiran je u razdoblju od 16. kolovoza do 21.

kolovoza 2011. godine. Što se tiče željezničkog prometa, anketirano je ukupno 567 putnika

raznih dobnih skupina i stupnja obrazovanja.4

Tablica 3. Ciljne skupine putnika za željeznički promet na relaciji Zagreb-Koprivnica

STUPANJ OBRAZOVANJA BROJ PUTNIKA

Studenti 91

SSS 286

VSS 60

Učenici 28

Umirovljenici 51

VŠS 20

Nekvalificirani 8

Nezaposleni 4

Bez spreme 19

(anketa provedena u kolovozu 2011. godine)

4 Analiza prometne potražnje, Marin Dugina, Petar Feletar, Igor Francetić

9

Tablica 4. Razlog putovanja putnika za željeznički promet na relaciji Zagreb-Koprivnica

RAZLOG PUTOVANJA BROJ PUTNIKA

kuća – posao - kuća 123

kuća – škola – kuća 72

kuća – rekreacija – kuća 28

kuća – ostalo - kuća 244

(anketa provedena u kolovozu 2011. godine)

Dijagram 1. Ciljne skupine putnika za željeznički promet na relaciji Zagreb-Koprivnica

(Izvor: anketa provedena u kolovozu 2011. godine)

Putnici

studenti

SSS

VSS

učenici

umirovljenici

VŠS

nekvalificirani

nezaposleni

bez spreme

10

Dijagram 2. Prikaz razloga putovanja putnika za željeznički promet na relaciji Zagreb -

Koprivnica

(anketa provedena u kolovozu 2011. godine)

Analizirajući prijevoznu potražnju na relaciji Zagreb – Koprivnica kao i demografska

strukturna obilježja stanovništva možemo zaključiti da je ciljna skupina vrlo raznolika što se

isčitava iz nekoliko kategorija putnika, korisnika željeznice kao prijevoznog sredstva (Tablica

3.).

Iz analize je vidljivo da je najveći razlog putovanja kuća – posao – kuća. U 39%

slučajeva sudjeluju ljudi sa SSS i VSS zbog odlaska na posao dok velik udio otpada na

umirovljenike i studente koji željeznički prijevoz koriste za razne poslove i obrazovne

potrebe.5

5 Analiza prometne potražnje, Marin Dugina, Petar Feletar, Igor Francetić

Razlozi putovanja

kuća - posao - kuća

kuća - škola - kuća

kuća - rekreacija - kuća

kuća - ostalo - kuća

11

3.2.2. DEFINICIJA GRADSKO - PRIGRADSKOG I REGIONALNOG PROMETA

Razdvajanjem gradsko-prigradskog i regionalnog putničkog prijevoza bitno je definirati

koncepcije tih vrsta prijevoza.

GPP vlakovi:

- prijevoz putnika se obavlja integrirano s ostalim vrstama gradskog

prijevoza unutar određenih zona

- prometuju oko gravitiranog središta prijevoza gdje je, glavni uvjet

udaljenosti, vremenski interval prometovanja

Regionalni vlakovi:

- prijevoz putnika vrši se integrirano sa ostalim regionalnim vidovima

prijevoza – opcija

- prometuju uvjetovano od početnih regionalnih kolodvora u

vremenskom intervalu udaljenosti od 90' – 120'

- DMV garniture prometuju samo do spojnog kolodvora na

elektrificiranoj pruzi

- u područjima GPP prometa nemaju manipulacije putnicima, osim u

krajnjim kolodvorima GPP-a na dvokolosječnim prugama, a na

jednokolosječnim prugama takvo bavljenje bilo bi u kolodvorima sa

većom frekvencijom putnika

Daljinski vlakovi:

- dosadašnji brzi, ICN, EC i vlakovi iz međunarodnog prometa6

Prema tim kritetijima, određene su granice djelokruga gradskog putničkog prijevoza u 5

najvećih gradova Republike Hrvatske.

6 Studija opravdanosti investicije u nove prijevozne kapacitete – motorne vlakove, Case Study, Srednjoročni plan

(do 2020.)

12

Zagreb

Slika 3. Granice GPP-a područja grada Zagreba

Varaždin

Slika 4. Granice GPP-a područja Varaždina

13

Osijek

Osijek

Beli Manastir

Belišće

Strizivojna - Vrpolje Vinkovci

Osijek D.G.Josipovac

N.Kapela-Batrina

Koprivnic

a

Bizovac

Tovarnik

Drenovci

Županja

Sl. Šamac

Novska

Vukovar

Erdut

I.

ZONA

II. ZONA

III. ZONA

Dalj

AntunovacČepin

Đakovo

KoškaNašice

Darda

Slika 5. Granice GPP-a područja Osijeka

Split

II. ZONA

I. ZONA

Split

Kaštel

Stari

Trogir

Slika 6. Granice GPP-a podučja Splita

14

Rijeka

I. ZONA

Rijeka

Sušak Pećine

Jurdani

Škrljevo

Opatija

Matulji

Slika 7. Granice GPP-a područja Rijeke

Regionalni promet se nastavlja na već postojeći sustav gradsko-prigradskog prijevoza svih

većih gradova u Republici Hrvatskoj te ujedno povezuje sve susjedne mreže GPP-a. Granični

kolodvori mreža GPP-a su krajnji kolodvori bavljenja regionalnih vlakova, osim dizel-

motornih vlakova koji voze samo do priključnog kolodvora na elektrificiranim prugama.

Koprivnica

Dugo SeloNovska

Sisak C. ŽFBH

Županja Drenovci

Str.-Vrpolje Vinkovci

Osijek

Tovarnik

Dalj

B. Manastir

Botovo

Varaždin

Križevci

Kloštar Erdut

ZG

Našice

N. Kapela B.

GPP Osijek (DMV)

Regionalni vlakovi (EMV)

Regionalni vlakovi (DMV)

Slika 8. Povezivanje GPP-a Grada Zagreba, Osijeka i Varaždina

15

Koprivnica

Dugo SeloNovska

Sisak C.

ŽFBH

Županja Drenovci

Str.-Vrpolje Vinkovci

Osijek

Tovarnik

Dalj

B. Manastir

Botovo

Križevci

Kloštar ErdutNašice

N. Kapela B.

Zagreb GK

S. Marof Zaprešić

D. Resa

Ogulin

Varaždin

Čakovec

Volinja

Zabok

Rijeka

Šapjane

Jurdani

Škrljevo

Knin

Zadar

ŠibenikPerković

Split

Trogir

GPP EMV garniture

GPP DMV garniture

Regionalni EMV

Regionalni DMV

Slika 9. Shema prometovanja regionalnih vlakova prema preporuci autora

Uvrštavanjem novih EMV garnitura u GPP Grada Zagreba, dolazi do oslobađanja od turnusa

postojećih EMV garnitura, koje bi se mogle upotrijebiti za regionalni promet na prugama

Zagreb – Koprivnica i Zagreb – Ogulin.

Uvrštavanjem dvije EMV garniture na pravcu Zagreb – Koprivnica kapacitet koji je trenutno

zadovoljavajući, prema tabeli bi bio povećan (Tablica 5).7

7 Studija opravdanosti investicije u nove prijevozne kapacitete – motorne vlakove, Case Study, Srednjoročni plan

(do 2020.)

16

Tablica 5. Kapacitet na relaciji Zagreb - Koprivnica

TRENUTNO STANJE NOVO STANJE

VLAK RELACIJA 6111 7121 KLASIKA PUTNIKA 6111 6112 7121 7124 PUTNIKA

2200 KC - ZG 3 240 1 500

2201 ZG - KC 4 320 1 500

2202 KC - ZG 7 560 1 500

2203 ZG - KC 5 400 1 500

2204 KC - ZG 4 320 1 500

2205 ZG - KC 3 240 1 500

2206 KC - ZG 5 400 1 500

2207 ZG - KC 5 400 1 500

2208 KC - ZG 3 240 1 500

2209 ZG - KC 7 560 1 500

2210 KC - ZG 5 400 1 500

2211 ZG - KC 1 288 1 500

995 (VD) - ZG - KC 4 320 2 576

971 ZG - KC 6 480 1 500

980

(OS) - KC -

ZG 6 480 1 500

981 ZG - KC - (OS) 3 240 1 500

5888 6006 8076

.

Tablica 6. Kapacitet prema novom rasporedu garnitura

dnevno godišnje

Razlika u broju putnika za EMV 6112 2188 798.620

Povećanje ( u %) 37

Razlika u broju putnika za EMV 6111 118 43.070

Povećanje ( u %) 2

17

Određivanje krajnjih kolodvora regionalnog prometa određuje vremenska komponenta i

iznosi od 90' – 120' . Ovom podjelom i određivanjem graničnih kolodvora regionalnog

prometa regionalni promet odvija se na relacijama:

- Zagreb GK - Novska, Novska - Vinkovci,

- Zagreb GK - Koprivnica, Koprivnica - Osijek

- Varaždin - Zaprešić,

- Zagreb GK - Ogulin, Ogulin – Knin, Ogulin – Rijeka

- Knin – Split, Knin – Zadar, Knin – Šibenik

- Rijeka – Šapjane

Tablica 7: Teoretski prijevozni kapacitet po utvrđenim relacijama putovanja za regionalni

putnički promet8

RELACIJA DNEVNO GODIŠNJE

Zagreb - Novska 4.000 1.460.000

Zagreb - Koprivnica 4.000 1.460.000

Zagreb - Sisak - Novska 2.000 730.000

Zagreb - Sisak - Volinja 3.000 1.095.000

Zagreb - Ogulin 4.000 1.460.000

Varaždin - Zaprešić 4.000 1.460.000

Koprivnica - Osijek 3.000 1.095.000

Novska - Vinkovci 6.000 2.190.000

Ogulin - Knin 2.000 730.000

Ogulin - Rijeka 3.000 1.095.000

Knin - Split 4.000 1.460.000

Knin - Šibenik 4.000 1.460.000

Knin - Zadar 1.500 547.500

Rijeka - Šapjane 4.500 1.642.500

UKUPNO PUTNIKA 49.000 17.885.000

8 Studija opravdanosti investicije u nove prijevozne kapacitete – motorne vlakove, Case Study, Srednjoročni plan

(do 2020.)

18

4. MOTORNI VLAKOVI ZA GRADSKO-PRIGRADSKI PROMET

Motorni vlakovi jedan su od glavnih dijelova voznog parka Hrvatskih željeznica. Dijele se

na dizel-motorne vlakove i elektromotorne vlakove. Dizel-motorni vlakovi se uglavnom

koriste za lokalni i regionalni putnički prijevoz, dok se elektromotorni koriste za gradsko-

prigradski putnički prijevoz.

Konstrukcija, dizajn i vozna svojstva niskopodnih elektromotornih vlakova omogućuju

uspješnu primjenu i vrhunski komfor vožnje u regionalnom i gradsko-prigradskom putničkom

prometu s obzirom na dužinu prijevoznog puta.9

4.1. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 112-101

Elektromotorni vlak serije 6112-101 je prototip elektromotornog vlaka za gradsko-

prigradski promet. To je četverodijelna kompozicija s dvije motorne jedinice i dva središnja

modula. Modul A/B je krajnji pogonski modul s upravljačnicom, dok je modul C1/C2

putnički modul.

Pogon ovog elektromotornog vlaka se sastoji iz dvije pogonske jedinice. Ako se slučajno

jedna od pogonskih jedinica pokvari, druga istu može zamijeniti i vlak može nataviti vožnju.

Pogon je asinkroni s dva pogonska elektromotora snage 525kW (ukupno 1050kW). Dostupna

je i memorija kvarova, a uređajima se upravlja mikroprocesorski.

Grijani podni paneli ugrađuju se radi grijanja putničkih prostora. Svaka upravljačnica ima

klima-uređaj te podni grijač. Svaki pogonski modul s vanjske bočne strane ima ugrađenu

video kameru koje služe za praćenje ulaza i izlaza putnika, te stanja vlaka tijekom vožnje. U

svakom modulu nalaze se dvije kamere za unutarnji nadzor.

Najveća brzina koju može postići ovaj elektromotorni vlak je 160 km/h. Kapacitet vlaka

iznosi 189 sjedećih i 271 stajaće mjesto. Dvostruka vrata omogućavaju brz i jednostavan ulaz

većeg broja putnika odjednom što ovaj vlak čini dobrim izborom za gradsko-prigradski

promet.

9 www.koncar-kev.hr

19

Putnici sve potrebne informacije tijekom putovanja dobivaju putem modernog sustava

informiranja, dok se zaustavljanje u službenim mjestima automatski najavljuje putem GPS

sustava i poruka na display sučeljima te na razglas.

Uvođenje ovakvih tipova gradsko-prigradskih vlakova povećava kvalitetu usluge i

kapacitet koji je neophodan za odvijanje gradsko-prigradskog putničkog prometa.

Slika 10. EMV – HŽ serija 6 112-101; (www.koncar-kev.hr)

Osnovne karakteristike EMV-a 6 112-101:

- prostrani komforni interijer dizajniran prema zahtjevima korisnika

- s kraja na kraj prolazan putnički prostor bez stepenica

- do 8 vrata sa svake strane za brzu izmjenu putnika

- klimatiziran putnički prostor i vozačke kabine

- vakuum toaleti, također i za invalidne osobe

- ergonomski dizajnirana vozačka kabina

- zavarena čelična konstrukcija sanduka, lijepljene oplate od aluminijskih sendviča

- vanjska ljuska upravljačnice od stakloplastike

20

- postolja sa zračnim ovjesom

- redundantni vučni krug s IGBT energetskim pretvaračima

- mikroprocesorski sustav upravljanja i dijagnostike

- višestruko upravljanje omogućava povezivanje do tri vlaka10

Glavne tehničke karakteristike:

ŠIRINA KOLOSIJEKA 1435 mm

NAPON NAPAJANJA 25 kV 50 Hz

RASPORED OSOVINA Bo'2'2'2'Bo'

VISINA PODA 600 mm

ŠIRINA VRATA 1300 mm

DUŽINA PREKO KVAČILA 75 m

ŠIRINA VOZILA 2885 mm

VISINA SA SPUŠTENIM

PANTOGRAFIMA

4280 mm

MAKSIMALNA TEŽINA 172 t

RAZMAK OSOVINA U POSTOLJU:

POGONSKA/SLOBODNA

2700 mm/ 2700 mm

TRAJNA SNAGA NA KOTAČIMA 2000 kW

VUČNA SILA PRI POKRETANJU 200 kN

STARTNO UBRZANJE PRI PUNOM

OPTEREĆENJU

1 m/s2

MAKSIMALNO USPORENJE 1,3 m/s2

MAKSIMALNA BRZINA 160 km/h

(www.koncar-kev.hr)

10 www.koncar-kev.hr

21

4.2. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 111

Elektromotorni vlak serije 6111 poznatiji još kao ''Mađar'', služi za gradsko-prigradski

putnički promet. Prometuje najviše na području Grada Zagreba. Od 1992. godine koristi se na

način da se dnevno koristi 6-7 garnitura.11

Izgrađen je u periodu od 1976. do 1979. Godine u mađarskoj tvornici Ganz Mavag.

Koristi sustav 25 kV i 50 Hz električnog napajanja. Maksimalna brzina mu je do 120 km/h,

dok mu je masa 145 tona. Dužina jedne garniture iznosi 72,4 metra.

Jedna garnitura sastoji se od motornog (pogonskog) vagona u sredini te dvije prikolice

s upravljačnicom na oba kraja. Prikolice su označene s oznakama 4111 i 5111 dok je

pogonski vagon označen s oznakom 6111. Ovaj vlak također ima mogućnost spajanja

dodatnih garnitura, a iz jedne se upravljačnice može upravljati s najviše 3 garniture.

Slika 11. EMV 6 111 024 – ''Mađar'' (www.zeljeznice.net)

11 www.vlakovi.com

22

Tehničke karakteristike EMV-a serije 6 111:

PROIZVOĐAČ GANZ MAVAG, Mađarska

SASTAV VLAKA Prikolica 4111+pogonski vagon

6111+prikolica 5111

RASPORED OSOVINA 2'2'+Bo'Bo'+2'2'

SUSTAV NAPAJANJA 25 kV 50 Hz

SNAGA 1200 kW

MAKSIMALNA BRZINA 120 km/h

DULJINA VLAKA PREKO

KVAČILA

72400 mm

DULJINA UPRAVLJAČKOG

VAGONA PREKO KVAČILA

24500 mm

DULJINA POGONSKOG VAGONA 23410 mm

ŠIRINA VAGONA 2850 mm

DULJINA 72,4 m

MASA 145 t

BROJ MJESTA ZA SJEDENJE 236 (modernizirani 136 sjedećih i 422

stajaća)

UKUPAN BROJ MJESTA 466

(www.tzv-gredelj.hr)

23

4.3. DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 121

Dizel-motorni vlak serije 7 121 poznatiji kao ''Makoza'' koristi se za gradsko-

prigradski i lokalni putnički prijevoz. Posebno je pogodan za korištenje na prugama s velikom

frekvencijom putnika, na kraćim međukolodvorskim razmacima u gradsko-prigradskom

prometu kao i na većim udaljenostima na neelektrificiranim prugama.12

Ovaj dizel-motorni vlak se počeo proizvoditi 1980. godine u tvornici ''Đuro Đaković''

iz Slavonskog Broda, prema licenci španjolske tvornice Macosa Co.

Čine ga dva motorna vagona, od kojih svaki ima upravljačnicu s mogućnošću

upravljanja, ovisno o smjeru vožnje. Svaki motorni vagon je opremljen dizelskim motorima

koji mogućavaju vučnu snagu od 368 kW. Podserija 100 nastala je rekonstrukcijom na način

da je jedan pogonski motor s opremom prebačen u prikolicu.

Slika 12. DMV 7 121 128 – ''Makoza'' (www.zeljeznice.net)

12 www.tzv-gredelj.hr

24

Tehničke karakteristike DMV-a serije 7 121:

Proizvođač : ''Đuro Đaković''

Godina izgradnje:

- podserija 000: 1981. – 1986.

- podserija 100: 1997.

Osovinski raspored:

- podserija 000: Bo'Bo' + 2'2'

- podserija 100: 2Bo' + Bo'2' Slika 13: DMV 7 121 008 (podserija 000)

Snaga motora:

- podserija 000: 2x210 kW

- podserija 100: 2x230 kW

Maksimalna brzina: 120 km/h

Masa:

- podserija 000: 67 t

- podserija 100: 70 t

Duljina preko središnjeg kvačila: 44200 mm

Širina sanduka: 2850 mm

Broj sjedala: 144 Slika 14. DMV 7 121 110 (podserija 100)13

Broj stajaćih mjesta: 68

13 www.zeljeznice.net

25

4.4. DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 122 – ''ŠVED''

Dizelski motorni vlak serije 7 122 poznatiji kao''Šved'' je jednodijelna garnitura

motornog vlaka proizvedena u suradnji švedske tvrtke Kalmar i talijanske tvrtke Fiat-

Ferroviaria 1980. i 1981. godine. U Republici Hrvatskoj počeo je voziti 1996. godine.

Vučna operma nalazi mu se ispod poda između okretnih postolja. Sadrži 2 dizelska

pogonska motora snage 147 kW. Najveća dopuštena brzina mu je 130 km/h. Vlak ima 2

upravljačnice, 2 putnička prostora s ukupno 64 sjedeća mjesta.14

Tehničke karakteristike:

Osovinski raspored: (1A)'(1A)'

Snaga motora: 2x147 kW

Maksimalna brzina: 133 km/h

Duljina: 24400 mm

Širina sanduka vlaka: 2880 mm

Masa: 40 t

Slika 15. DMV serije 7 122 – ''Šved'' (www.vlakovi.com)

14 www.vlakovi.com

26

5. MOTORNI VLAKOVI ZA REGIONALNI PROMET

Najpoznatiji regionalni vlak Hrvatskih željeznica zasigurno je niskopodni elektromotorni

vlak serije 6112. U voznom parku vlakova za regionalni promet HŽ-a nalazi se još dizel-

motorni vlak serije 7022 te nagibni dizel-motorni vlak serije 7123.

5.1. ELEKTROMOTORNI VLAK SERIJE 6 112

Elektromotorni vlak serije 6 112 je niskopodni vlak namijenjen za regionalni promet.

Proizveden je u tvrtci Končar.d.d. za potrebe Hrvatskih željeznica. Prvi put je predstavljen na

sajmu InnoTrans u Berlinu 2010. godine, a pokusnu vožnju obavio je u veljači 2011. godine

na pruzi prema Koprivnici. Od srpnja 2011. godine vozi na relaciji Zagreb –Vinkovci.

Sanduk vlaka čini četverodijelna zavarena čelična konstrukcija povezana zglobovima. Na

konstrukciju su zalijepljene aluminijske oplate. Sva postolja imaju zračni ovjes, a dva krajnja

postolja su pogonska. Vlak ukupno sadrži 432 putnička mjesta od kojih je 192 sjedeća.

Duljine je 75 metara. Prostor za putnike je jedinstvena cjelina duž cijelog vlaka bez bilo

kakvih pregrada, kompletno je klimatiziran i funkcionalan. Komforna vrata omogućuju brzi

ulazak i izlazak putnika iz vozila na stajalištima. Visina poda je 550 mm, što je optimalna

visina za sve perone.

Trofazni asinkroni vučni motori napajani iz IGBT pretvarača omogućuju visoka ubrzanja i

vožnju maksimalnom brzinom od 160 km/h. Upravljanje i dijagnostiku vrši VCU

mikroprocesorski sustav, povezan s ostalim podsustavima vlaka.15

Slika 16. EMV 6 112 (www.vlakovi.com)

15 www.vlakovi.com

27

5.2. DIZEL - MOTORNI VLAK SERIJE 7 022

Niskopodni dizel-motorni vlak za regionalni promet serije 7 022 proizvela je tvrtka

TŽV Gredelj d.o.o. za potrebe Hrvatskih željeznica. Koristi se za regionalni promet.

Sastavljen je od dva krajnja motorna vagona s upravljačnicom i jednog srednjeg

vagona bez upravljačnice. Svi vagoni su oslonjeni na dva okretna postolja, od kojih je jedno

pogonsko, a jedno slobodno. Sva oprema koja služi za pogon smještena je na krov vozila.Na

krovovima vagona su ugrađene grupe dizel generatora s pretvaračima koji napajaju pogonski

elektromotor te upravljaju radom tih motora koji se nalaze na okretnim postoljima.

Upravljanje dizelskim motorima obavlja se računalno prema algoritmu proizvođača. Pogon se

sastoji iz tri nezavisne pogonske jedinice. Kočenjem i vučom upravlja se na jednostavan način

– preko iste upravljačke ručice. Kočenje se ostvaruje pomoću elektrodinamičke, pneumatske

ili magnetne kočnice, tj. kombinacijom svih njih.

Putnički prostor sva tri vagona povezan je u jedinstvenu cjelinu. Vlak je opremljen s 8

dvostrukih vrata koja su široka 1300 mm. U zoni vrata s upravljačnicom ugrađeni su toaletni

prostori, s jednim opremljenim prostorom za osobe s posebnim potrebama.16

Slika 17. DMV 7 022 (www.zeljeznice.net)

16www.tzv-gredelj.hr

28

Tehničke karakteristike DMV-a serije 7 022

RASPORED OSOVINA Bo'2'+2'Bo'+2'Bo'

DUŽINA VLAKA 70450 mm

ŠIRINA SANDUKA 2860 mm

VISINA VLAKA do 4280 mm

RAZMAK SREDINA OKRETNIH

POSTOLJA

17000 mm

RAZMAK OSOVINSKIH SKLOPOVA 2300 mm

DUŽINA VAGONA S

UPRAVLJAČNICOM

23850 mm

VISINA PODA 570/600/875 mm

BROJ SJEDEĆIH MJESTA 209

BROJ STAJAĆIH MJESTA 201

NAJVEĆA VUČNA SILA 125 kN

NAJVEĆA BRZINA 160 km/h

NAJVEĆA SNAGA NA OBODU

KOTAČA

1390 kW

(tzv-gredelj.hr)

29

5.3. NAGIBNI DIZEL – MOTORNI VLAK SERIJE 7 123

DMV serije 7 123 je nagibni dizelski motorni vlak namijenjen za regionalni putnički

prijevoz. Proizvela ga je tvrtka Bombardier Transportation. Prvobitni naziv mu je bio

RegioSwinger, kojeg je u to vrijeme proizvodila tvrtka Adtranz.

To je dvodijelni hidraulični motorni vlak sa 134 sjedeća mjesta. Najmanju pogonsku

jedinicu čini dvostruki motorni vagon s motorom snage 1118 kW. Najveća brzina koju postiže

ovaj dizel-motorni vlak iznosi 160 km/h. Međusobno se u kompoziciju može spojiti do 4

garniture – duljina kompozicije iznosi 207 metara i raspolaže sa 536 sjedećih mjesta.

DMV 7 123 izveden je s nagibnom tehnikom. Nagibna tehnika može se koristiti tek

iznad brzine preko 70 km/h. Elektronički sustav naginjanja veoma je problematičan jer je vrlo

zahtjevan za održavanje (prilikom korištenja dolazi do većeg trošenje mehanizma).17

Tehničke karakteristike:

Proizvođač: Bombardier Transportation, Njemačka

Godina proizvodnje: 2004.

Raspored osovina: 2'B' 2'B'

Snaga motora: 2x560 kW

Najveća brzina: 160 km/h

Masa: 108 t

Duljina preko središnjeg kvačila: 51,75 m

Broj sjedala: 134

Broj stajaćih mjesta: 138

17 www.vlakovi.com

30

Slika 18: DMV 7 123 (railpictures.net)

31

6. MOTORNI VLAKOVI SVJETSKIH PROIZVOĐAČA

Neki od glavnih proizođača motornih vlakova u svijetu su njemačka firma Bombardier

Transportation, švicarska tvrtka Stadler Rail i francuski Alstom. Vlakovi navedenih tvrtki

iznimno su kvalitetni i popularni u svim državama koje maju razvijene željeznice. U

Republici Hrvatskoj koristi se dizel-motorni vlak serije 7 123 tvrtke Bombardier

Transportation.

6.1. TVRTKA STADLER RAIL – ŠVICARSKA

Švicarska tvrtka željezničkih vozila Stadler Rail svoje tvornice ima diljem Europe, a

najviše zaposlenih ima u Švicarskoj i Njemačkoj. Svoje vlakove također isporučuje diljem

Europe.

Neki od vlakova Stadler Raila su FLIRT, EC250, GTW, KISS, Regio-Shuttle i SPATZ.

6.1.1. FLIRT DB BR 429

To je dizel.motorni vlak švicarske tvrtke Stadler Rail. FLIRT je skraćenica od Flinker

Leichter Innovativer Regional Train što u prijevodu znači brzi i lagani inovativni motorni

vlak. Iako se na početku proizvodio za potrebe Švicarskih željeznica, vrlo brzo je prepoznat u

svijetu te se danas koristi na prugama Njemačke, Austrije, Italije, Norveške, Finske, Poljske,

Rusije i Mađarske.

Kompozicija ovog vlaka može se sastojati od 2 do 6 modula. U regionalnom prometu

ovakvi vlakovi sadrže po 2 vrata, dok se u prigradskom putničkom prometu koriste

kompozicije s 4 vrata. Najveća brzina koju postiže ovaj vlak je 160 km/h.18

18 www.malivlakovi.com

32

Slika 19.Stadler FLIRT (www.malivlakovi.com)

Slika 20.Stadler EC250 (www.stadlerrail.com)

Slika 21.Stadler GTW (www.stadlerrail.com)

33

Slika 22. Stadler KISS Slika 23.Stadler RegioShuttle

(www.rail-pictures.com) (www.bahnbuilder.de)

Slika 24.Stadler SPATZ (www.bahnbuilder.de)

34

6.2. TVRTKA BOMBARDIER TRANSPORTATION - NJEMAČKA

6.2.1. TURBOSTAR (BOMBARDIER TRANSPORTATION – NJEMAČKA)

Turbostar je dizel-motorni vlak koji zadovoljava najviše standarde. Proizveden je u

njemačkoj tvrtci Bombardier Transportation. Trenutno se koristi za potrebe operatora Anglia

Railways, Central Trains Ltd, Chiltern Railways, Midland Main Line Ltd, ScotRail Railways

Ltd i South West Trains Ltd u Velikoj Britaniji.

Opremljen klima uređajima, javnim telefonima, sjedalima za potrebe putnika s

posebnim potrebama, širokim vratima za jednostavan ulaz i izlaz, ovaj vlak odgovara

najvišim standardima putnika.

Duljina jednog modula ovog vlaka je 23 metra, postiže najveću brzinu od 160 km/h, a

sadrži 124 sjedeća mjesta.19

Slika 25. TURBOSTAR (www.bombardier.com)

19 www.bombardier.com

35

6.2.2. TALENT CLASS 93 (BOMBARDIER TRANSPORTATION – NJEMAČKA)

Ovaj dizel-motorni vlak proizveden je u Njemačkoj, a koristi ga norveški željeznički

operater Norwegian State Railways.

Unutrašnjost je preuređena kako bi zadovoljila potrebe norveških državnih željeznica.

Sadrži 82 sjedeća mjesta, a postiže brzinu do 140 km/h.

Talent posjeduje nagibnu tehnologiju, a novorazvijeni pogonski uređaj pogoduje

ekstremnim zimskim uvjetima središnje Norveške.20

Tehničke karakteristike:

Duljina: 38210 mm

Širina: 2925 mm

Najveća brzina: 140 km/h

Sjedeća mjesta: 82

SSlika 26. TALENT 643.2 DB (www.bombardier.com)

20 www.bombardier.com

36

Njemačka tvrtka Bombardier Transportation proizvela je veliki broj motornih vlakova

koji se danas koriste diljem Europe. Neki od njih su još AGC u Francuskoj, ELECTROSTAR

u Engleskoj, TALENT Class 643.2 i ICT T u Njemačkoj, REGINA u Švedskoj, CONTESSA

u Danskoj, AM 96 u Belgiji, LOTSCHBERGER RegioExpress u Švicarskoj te CP 2000 u

Portugalu. Svi ti vlakovi pripadaju skupini najmodernijih gradsko-prigradskih i regionalnih

putničkih vlakova u Europi.21

Slika 27. AGC (www.bombardier.com) Slika 28.REGINA(www.bombardier.com)

Slika 29.CONTESSA(www.bombardier.com) Slika 30.CP2000 (www.bombardier.com)

Slika 31. RegioExpress(www.bombardier.com) Slika 32. ICT - T (www.bombardier.com)

21 www.bombardier.com

37

6.3. TVRTKA ALSTOM - FRANCUSKA

Francuska tvrtka Alstom proizvodi vlakove serije Coradia. Alstom također isporučuje

veliki broj vlakova državama diljem Europe. Coradia vlakovi su visokorazvijeni i moderni

dizel i elektromotorni vlakovi koji mogu prevoziti do 900 putnika u nekim kompozicijama.

Postoje više varijanti ove serije vlakova koje se koriste u različitim državama.

U Velikoj Britaniji koriste se serije Coradia 100 i Juniper, u Njemačkoj se koriste

Coradia LINT i Coradia Continental, a u Švedskoj se koristi Coradia Nordic.22

Slika 33. Coradia 100 (www.alstom.com) Slika 34. LINT (www.alstom.com)

Slika 35. CONTINENTAL (www.alstom.com) Slika 36. NORDIC (www.alstom.com)

22 www.alstom.com

38

7. ZAKLJUČAK

Vozni park Hrvatskih željeznica trenutno je u relativno lošem stanju. Vozila su stara i

sklona kvarovima. Motorni vlakovi bitno zaostaju za vlakovima koji voze po prugama

Europe i zapadnog dijela svijeta. Uz obnovu postojećih i nabavu novih motornih vlakova,

potrebna je i rekonstrukcija željezničke mreže u Republici Hrvatskoj. Željezničke pruge

su u lošem stanju.

Ulaskom Republike Hrvatske u sastav Europske Unije otvorila su se vrata prema

europskim fondovima i upravo je to mjesto za traženje dodatnog kapitala za obnovu i

modernizaciju željezničke mreže Hrvatskih željeznica, koji već godinama nedostaje, što je

glavni razlog trenutnog stanja kompletnog sustava Hrvatskih željeznica.

HŽ Putnički prijevoz napravio je prvi korak prema obnovi voznog parka. Osigurali su

nabavu novih, modernih vlakova koji zadovoljavaju potrebe putnika, od kojih je jedan

pušten u promet u travnju ove godine. Veliki je to korak u postupnom podizanju razine

usluge HŽ Putničkog prometa. Glavni cilj prema kojemu se treba orijentirati je osiguranje

kvalitetnog gradsko-prigradskog i regionalnog putničkog prijevoza te bolja organizacija

prometne ponude. Željeznica se mora prilagoditi putnicima i korisnicima željezničkog

prijevoza.

Obnova voznog parka značajno će utjecati na kvalitetu usluge ali i na broj putnika koji

će prepoznati poboljšanje usluge i uvidjeti da je željeznički prijevoz najbolje rješenje za

putovanja, kako za gradsko-prigradska i regionalna, tako i međunarodna putovanja.

39

8. LITERATURA

1. Željeznice 21; Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera, 3/2012

2. Željeznice 21; Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera, 1/2013

3. Željeznice 21; Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera, 2/2014

4. Studija opravdanosti investicije u nove prijevozne kapacitete – motorne vlakove, Case Study,

Srednjoročni plan (do 2020.)

5. Analiza prometne potražnje, Marin Dugina, Petar Feletar, Igor Francetić

6. www.hzpp.hr

7. www.tzv-gredelj.hr

8. www.koncar-kev.hr

9. www.vlakovi.com

10. www.malivlakovi.com

11. www.zeljeznice.net

12. www.railpictures.net

13. www.bombardier.com

14. www.alstom.com

15. www.stadlerrail.com

16. www.bahnbuilder.de