mostar, studeni 2015.

Redatelj: Lawrence KiiruAsistentica redatelja: Jelena KOrDiĆ KurET

Dramaturška obrada teksta: Dragan KOMADiNAScenograf: Stefano KATuNAr

Glazba: Gabrijel PruSiNA & HErZEGOViANScenski pokret i koreografija: Jelena KOrDiĆ KurET

Dizajn i izrada kostima: Majida KOVAČEViĆ

Igraju:

robert PEHAr, Sanda KrGO SOLDO, Jelena KOrDiĆ KurET, Velimir PŠENiČNiK NJiriĆ,

Miro BArNJAK, Nikolina MAriĆ, ivan SKOKO, Bojan BEriBAKA, Anja riKALO, Marijo BEVANDA, Anto BrALO

Inspicijentica: Azra MErDANAsistent scenografije: Davorin BriŠEVAC

Majstor svjetla: Zoran ĆOrLuKAMajstor tona: Mladen ANDriJANiĆ

Rekviziterka: Ljiljana BADALiĆŠef scene: Leo SMOLJAN

Scenski radnici: Branko KuZMANOViĆ, Zorislav GALiĆ , Mario BOŠNJAK

Premijera u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, 12. studenoga 2015.

rene Medvešek

Tekst „Brat magarac“, istaknutog hrvatskog glumca i redatelja Renea Medvešeka, praizveden je prije petnaest godina u Zagrebačkom kaza-lištu mladih, gdje je kao predstava polučio ogroman uspjeh, o kojemu je nepodijeljeno svjedočilo zanimanje publike i kritike. Danas u novim globalnim i regionalnim okolnostima, karizma i pozivanje na djelo svetoga Franje čine se nikad potrebnijim. Riječi aktualnog Pape, koji na najbolji mogući način utjelovljuje riječi sveca iz Asisija, osiguravajući mu globalno nepodijeljenu recepciju kao vrhunskog moralnog autoriteta, dodatno su obnovili zanimanje za lik svetoga Franje. Ova predstava želi u pomiriti tu globalnu pozitivnu recepciju djela i lika svetoga Franje i repertoarno je osloniti na iznimno snažnu lokalnu ukorijenjenost i povjerenje publike u franjevačku prisutnost i djelovanje na ovim pro-storima.

Predstava „Brat magarac“ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru donosi optimizam i radost. Ona se zahvaljujući unutarnjoj si-nergiji između ansambla i suradnika, uspjela izboriti za jedan autohton i rijetko zanimljiv scenski ritual. Riječ je o gotovo mansionskoj dramatur-giji, dramaturgiji tzv. stanica, gdje se u prosedeu teatra u teatru zapravo redaju slike iz života sv. Franje. Te su scenske slike dane u verbalnom, najčešće realističnom postupku, te u pjevanom i koreografiranom ključu. Scenski pokret i plesne točke upotpunjuju vizualni doživljaj, u postupku koji nas uporno podsjeća da smo u kazalištu, ne pružajući mo-gućnost emotivnog poistvojećivanja, nego nam na razini jedne iznimne scenske energije utjelovljene u riječi, pokretu i plesu pruža mogućnost da otvorimo naša osjetila za dobre vibracije. A za dobre vibracije naj-zaslužnija je glazba, koja nije samo akustična podloga u slavu lika i djela sv. Franje, nego je jedan funkcionalan podsjetnik i najbolji promotor hercegovačkog etnoglazbenog potencijala. Stoga, bez pretencioznosti možemo reći kako je glazba ovdje ravnopravan akter, nešto kao trinae-sti glumac na velikoj Franjinoj trpezi.

SESTRA FORMA I BRAT RITUAL

5

6

Mostarski, bolje reći hercegovački „Brat magarac“, izbjegao je zamku vjersko-didaktičke pouke. Uronjen u formu etno mjuzikla, s koreo elementima koji zbog svoje zaigranosti i vizualne sugestivnosti često natkriljuju cjelokupni verbalni narativ, a samim tim glazbu, ples i pokret čine estetskim trojstvom neodvojivim od ovog scenskog rituala, uspio je ozbiljnost neskrivenog moraliteta pretvoriti u blagdan scenskog ludizma.

"Bratom magarcem" sveti je Franjo nazvao svoje tijelo na kojemu je pu-tovao do sestre Smrti. Lik svetog Franje jest glava ovog scenskog tijela, ali se on pokreće u ritmu ansambla, kao „braća“ pauci i „sestre“ ptice. Svi likovi, od Franjinih roditelja, preko njegovih prijatelja, biskupa, pape, sultana, do sv. Klare svedeni su na mjeru suptilnih ilustracija njihovih od-nosa i Franjinih emotivnih stanja, dok je epizoda potrage za gospođom Siromaštinom, kao početak njegovog duhovnog poslanja, u kazališnom smislu „spašena“ jer je ispričana gotovo jezikom bajke, čime se iz današ-nje perspektive uspostavlja tako efektna distanca spram vrijednosti koje evociramo kada govorimo o svetome Franji.

Poštujući formu i ideju Medvešekovog vješto integriranog scenskog igrokaza, predstava je uspjela očuvati onu potrebnu dozu infantilnosti u najpozitivnijem smislu te riječi, koja publici, ali i samim akterima, ši-rom otvara vrata jednog duboko osobnog katarzičnog i okrijepljujućeg iskustva. Iskustva koje je jamac njezinog dugog i uspješnog scenskog života.

Dragan KOMADINA

7

Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri,tvoja je hvala i slava i časti blagoslov svaki.Tebi to jedinom pripada,dok čovjek nijedan dostojan nijeni da ti sveto spominje ime.

Hvaljen budi, Gospodine moj,sa svim stvorenjima svojim,napose s bratom, gospodinom Suncem:od njega nam dolazi dani svojim nas zrakama grije.Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.

Hvalite i blagoslivljajteGospodina moga,zahvaljujte njemu, služite njemu sviu poniznosti velikoj.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.Njih si sjajne i drage i lijepepo nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu našem Vjetru,po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,i po svakom vremenu tvojem,kojim uzdržavaš stvorove svoje.Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestrici Vodi,ona je korisna, ponizna, draga i čista.

Pjesma stvorovasv. Franjo Asiški

8

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu našem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje noć.On je lijep i ugodan, silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestri i majci nam Zemlji.Ona nas hrani i nosi, slatk enam plodove,cvijeće šareno i bilje donosi.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po onima koji opraštaju iz ljubavi tvojei podnose rado bijede života;blaženi koji sve podnose s mirom,jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestri nam tjelesnoj smrti,kojoj nijedan smrtnik umaći neće.Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;a blaženi koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,jer druga im smrt nauditi neće.

9

Rene Medvešek (Velika Gorica, 1963.)

Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1989. godine. Iste godine postaje član ansambla Zagrebačkog

kazališta mladih. Uz redovite nastupe u predstavama matične kuće, kao glumac sudjeluje i u projektima drugih kazališnih kuća i skupina, te u domaćim i stranim filmskim i televizijskim produkcijama. Jedan

je od utemeljitelja autorske skupine “Mig oka” u sklopu koje 1993. na scenu postavlja prvi autorski projekt, Zimska bajka, nakon kojeg

se uz glumački angažman počinje baviti redateljskim i radom. Od Magic&Loss, Hampera i Mrveka i Crveka, preko Brata magarca i Našeg

grada do Najbolje juhe! Najbolje juhe!, Glasâ iz planina i Ne, prijatelja!

Za svoj rad dobio je čitav niz prestižnih nagrada, od onih glumačkih na sarajevskom MESS-u 1991., preko onih filmskih kao što je Zlatna

arena 1996. u Puli, do onih redateljskih kao što je Nagrada Grada Zagreba 1997. Ipak, jedno od najvećih priznanja doživio je 2002.

kada je primio Nagradu “Dubravko Dujšin” 2002. za autorstvo predstave Brat magarac.

Od 2002. godine vanjski je suradnik na Akademiji dramske umjetnosti, a od 2004. u stalnom je radnom odnosu kao docent

na Odsjeku glume, gdje predaje Scenski govor. Medvešek je jedan od rijetkih hrvatskih kazališnih umjetnika koji već dva desetljeća

svojim glumačkim, redateljskim i pedagoškim radom, redovito zaslužuje pohvale i poštovanje velike većine svojih kolega i

studenata, kritike i publike.

10

Lawrence Kiiru(Muranga – Kenija )

Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u Keniji, studirao je i diplomirao režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Iako je režirao nekoliko predstava u Najrobiju, većinu svog redateljskog opusa, kada je u pitanju kazalište, ostvario je na hrvatskim pozornica-ma. Od desetine premijera diljem Hrvatske izdvajaju se sljedeći naslovi: Sizwe Bansi je mrtav Athola Fugarda (Teatar ITD, Zagreb), Ponoćna igra Dubravka Jelačića Bužimskog i Elizabeta Daria Foa (HNK Varaždin), Afrička bajka, Ružno pače (Zagrebačko kazališta lutaka), Kvartet Ron-alda Harwooda, mjuzikli Piaf Pam Gemsa i S ljubavlju, Janis (Gradsko kazalište Komedija, Zagreb), Kralj umire Eugena Ionesca (HNK Zagreb - Scena Habunek), Na čijoj strani Ronalda Harwooda ( Kazalište Marina Držića, Dubrovnik), Okrutno i nježno Martina Crimpa (INK Pula), Euri-dika Sarah Ruhl (Talijanska drama, HNK Rijeka), te Ljubavnik Harolda Pintera (Kazalište Marina Držića, Dubrovnik).

Režija predstave Brat magarac je druga suradnja s HNK Mostar, gdje je 2004. režirao Noćnu guštericu nastalu po tekstu Tanje Radović. U Lutkarskom kazalištu Mostar režirao je 2007. komad Jasena Boke Zid od brašna.

Za HRT je režirao brojne TV igrane filmove, drame, radio drame, stotine dokumentaraca, obrazovnih emisija i izravnih prijenosa raznih koncer-ata. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika, Sindikata novinara Hrvatske, te UNIME (Union Internationale de la Marionnette).

11

Stefano Katunar (Rijeka, 1984)

Trenutno radi kao viši asistent na kolegiju Scenografija pri Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci. Poslijediplomski studij pri Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani završio je 2013., smjer

kiparstvo u klasi prof. Matjaža Počivavšeka. Diplomirao je 2007. godine pri Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci na Odsjeku za kiparstvo u klasi akademskog slikara i kipara Josipa Diminića. Djeluje

kao scenograf u kazalištu te filmskoj i advertising produkciji. Izlagao na skupnim, te samostalnim izložbama. Autor je javnih radova, te

dobitnik strukovnih nagrada za kazališnu scenografiju, od kojih treba izdvojiti godišnju nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika za najbolju kazališnu scenografiju za predstavu 8 Donne e un mistero / 8

žena i jedna zagonetka Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u sezoni

2012/2013, te nagradu za najbolju scenografiju 2014. na Naj, naj naj festivalu za predstavu Crvenkapica u režiji Ivane Čoh Šverko Kazališta

Trešnja iz Zagreba.

12

13

Gabrijel Prusina (Mostar, 1984)

Ovaj klavirist, hammond orguljaš, glazbeni producent, skladatelj, glazbeni učitelj, te studijskog glazbenik, glazbom se počeo baviti s 11 godina. Član Mostar Sevdah Reuniona, benda GIA, te Bad Blues Banda. Također je i bivši član mostarskog sastava Zoster s kojim je snimio jedan album. U svojoj diskografiji izdvaja suradnju s Innes Sibunom (bivšim gitaristom Roberta Planta), Zoricom Kondžom, Majom Blagdan, Đanijem Stipaničevom, te Robertom Faccani (bivšom pjevačicom talijanske grupe Matia Bazar). Utemeljitelj je i voditelj eksperimentalnog etno sastava Herzegovian. Zajedno s Markom Jakovljevićem osnivač je studija Groove te moderne glazbene škole koja nosi isto ime. Gabrijel je također predavao klavijature u sada već poznatoj i etabliranoj Mostar Rock School.

HERZEGOVIAN je dugogodišnji glazbeno-eksperimentalni etno projekt koji svoju kreativno-glazbenu inspiraciju crpi iz tradicionalnih hercegovačkih glazbenih elemenata. HERZEGOVIAN djeluje pod udrugom HEO (Hercegovački Etno Okret) koja postoji nešto više od šest godina. Glavni cilj skupine entuzijasta je da etno zvukove Hercegovine utkaju u modernu glazbenu svakodnevnicu i približe ih običnom slušatelju.

Anto Bralo

Antun Branko Šimić

Nađeni BogNe traži Boga mišlju; u praznini

u kojoj se miso, tamna sjenka, gubiUza te Bog je, uvijek u blizini

U stvarima oko tebe, u zvuku i muku

Bog ti je uvijek najbliži od svegaDiraš ga rukom, gledaš ga u boji nebaBog ti se smiješi iz jednog dragog lica

i plaši te iz svake stvari: nema tajne

Ne pružaj miso u praznu daljinuUza te Bog je. Otvori sva čula:

na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti

Bog oko tebe sja treperi miriše i šušti

Nikolina Marić

Miro Barnjak

14

Anto Bralo

Sanda Krgo Soldo

Robert Pehar

Velimir Pšeničnik Njirić

Jelena Kordić Kuret

Ivan SkokoNikolina Marić

Marijo Bevanda Anja Rikalo

Miro Barnjak

Bojan Beribaka

NAKlADNIK: HrVATSKO NArODNO KAZALiŠTE u MOSTAru ZA NAKlADNIKA: iVAN VuKOJA UREDNIK PROGRAMSKE KNJIžICE: DrAGAN KOMADiNA GRAFIčKO OBlIKOVANJE PlAKATA I KNJIžICE: SHifT BrAND DESiGNFOTOGRAFIJE: MATE ZEMLJiĆTISAK: PriNT TEAM, MOSTAr