most između Europe i organiziranog civilnog društva

Europski gospodarski i socijalni odbor

le

2

3

1. Uvod – poruka predsjednika 4

2. Što je Europski gospodarski i socijalni odbor? 82.1 Jedinstvena uloga:

po čemu je EGSO poseban? 92.2 Koja je njegova misija? 2.3 Na koji način djeluje? 2.4 Suradnja s kolegama u zemljama članicama

3. Tko su ljudi u EGSO-u? 223.1 Skupine 24

4. Kako EGSO djeluje? 284.1 Predsjedništvo i ured 294.2 Plenarna skupština 304.3 Odjeli 304.4 Skupine za proračun,

komunikaciju i blagajnici 464.5 Glavno tajništvo 47

5. Gledajući prema van 50

6. Kontaktirajte nas! 546.1 Gdje ćete nas pronaći 556.2 Posjete: dobrodošli u EGSO! 566.3 Internet-stranica 576.4 Publikacije i referentni materijal 57

4

predsjednika

Uvod –

4

1

5

Poslije više od pedeset godina, kako EGSO ispunjava svoju misiju

savjetodavnog dijela EU institucija, smatram da je ova izvrsna metafora

Odbora kao mosta ili, još bolje, kao graditelja mostova, sve pogodnija.

Ono što mi ovdje radimo jeste osigurati vezu između institucija EU-a

i građana Europe zastupljenih u Odboru preko njihovih poslodavaca,

sindikata i raznih udruga. Naša uloga „premošćivanja“ je dvostruka: mi

povezujemo EU zakonodavce i regulatore sa stručnim znanjem država

članica, stečenim na lokalnoj razini, a osim toga, mi također nastojimo

doprijeti do više organizacija građana na europskoj i nacionalnoj razini.

Imajući ovu ideju na umu, napravio sam od Angažiranja pučanstva za

održivu Europu političku poruku tijekom vlastitog mandata. Vjerujem da

su „angažiranje” i „održivost” dva ključna pokretača za budućnost Europe.

Potrebni su nam angažirani građani da bismo postigli reforme; a uspjeh

reformi treba mjeriti ne samo u smislu kratkoročnog gospodarskog rasta ili

fi nancijskih dobiti, nego i u smislu održivosti sadašnjih i budućih generacija.

Moj program rada za slijedeće dvije i pol godine ima tri glavna prioriteta:

dijalog i sudjelovanje, održivosti i rast, te solidarnost i razvoj. Pod mojim

predsjedavanjem, Odbor će ojačati svoju ulogu institucionalnog foruma

za sudjelovanje, savjetovanje i dijalog na razini EU-a, posebice sada kada

je Lisabonski ugovor od civilnog dijaloga napravio demokratsko načelo

upravljanja Europskom unijom.

a

6

Pod prioritetom održivosti i rasta, EGSO ima ključnu ulogu u provođenju

strategije Europa 2020., strategije za pametan, održiv i inkluzivan rast, kako

bi se postigao ekonomski oporavak i smanjila nezaposlenosti. Sudionici u

državama članicama moraju istinski prihvatiti strategiju Europa 2020. kao

svoju vlastitu.

Odbor će sudjelovati u raspravama o zelenom i etičkom poduzetništvu,

prednostima socijalnog gospodarstva, reformi Zajedničke poljoprivredne

politike, te potrošačke politike. Mi ne samo da govorimo o tim orijentacijskim

politikama, nego i predstavljamo dobro istražena, ostvariva i uravnotežena

mišljenja stvarateljima politike i svim ostalim zainteresiranim sudionicima.

6

7

Ja sam isto tako svjestan da EGSO treba držati korak s globalnim zbivanjima.

Uz pomoć svog Opservatorija održivog razvoja, EGSO će poduzeti

inicijativu usklađivanja nekoliko zajedničkih stavova europskih organizacija

i predstavljanja civilnog društva u sklopu priprema za Konferenciju

Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u Rio de Janeiru u 2012. godini

(Rio+20). Europa se može pozicionirati kao nositelj i uzor na međunarodnoj

razini u areni održivog razvoja.

Ova publikacija će pružiti više informacija o tome tko smo i što radimo. Naša

mišljenja, koja su sastavljena od strane članova Odbora, prenijet će ih još

učinkovitije. Upravo naši članovi stvarni su graditelji mostova.

Staff an Nilsson

Predsjednik Europskog gospodarskog

i socijalnog odbora, 2010. - 2013.

8

Što je

8

2

9

Europski gospodarski i socijalni odbor savjetodavno je tijelo Europske

unije, koje se sastoji od predstavnika raznih gospodarskih, socijalnih i

građanskih komponenti organiziranog civilnog društva.

Osnovan je 1957. godine, kada su osnivači Europske unije potpisali

Rimski ugovor. Njihov je cilj bio uključiti različite gospodarske i socijalne

interesne skupine u razvoj zajedničkog tržišta, te omogućiti Europskoj

komisiji i Vijeću ministara da se šire savjetuje o raznim vidovima politike

Europske unije. Prvi plenarni sastanak Odbora održan je u svibnju 1958.

godine u Bruxellesu.

2.1 Jedinstvena uloga: po čemu je EGSO poseban?

Pučanstvo mora biti u srcu uspješne Europe, a Europski gospodarski i

socijalni odbor namjerava garantirati da se glasovi svih različitih skupina i

interesa u društvu čuju i uvažavaju pri kreiranju politike i donošenju odluka

na najvišim razinama u Europskoj uniji.

Članovi Odbora biraju se iz mnogih sfera života, a imenuju ih nacionalne

vlade na sastanku Vijeća. Stoga, oni odražavaju široki raspon iskustva,

te održavaju svakodnevne kontakte sa svojim sugrađanima u različitim

zemljama i sektorima gospodarstva i društva. Oni razumiju praktične želje i

brige pučanstva.

10

EGSO ima karakteristično mjesto u procesu odlučivanja u Europskoj uniji,

kao savjetodavno tijelo koje je posrednik između „izvršne vlasti“ (Komisije), i

„zakonodavnih tijela“ (Europskog parlamenta i vijeća). To je jedinstveni forum

za predstavljanje i informiranja organizacija civilnog društva i izražavanje

njihovih stavova.

Postizanje konsenzusa

Članovi Odbora čine sastavni dio u procesu stvaranja politika i pripremi

odluka na razini EU-a. Predstavljajući opći interes, Odbor dostavlja mišljenja

institucijama Europske unije, nastojeći postići pozitivan konsenzus između

pozicija koje su često različite, a ponekad i proturječne. Ovaj proces i

kontinuirana potraga za kompromisom obuhvaćaju predstavnike udruga

poslodavaca javnog i privatnog sektora, zaposlenike, te ostale dijelove

organiziranog civilnog društva, što je karakteristika svojstvena EGSO-u, kao

što su poljoprivrednici, slobodna zvanja, potrošači, skupine za zaštitu okoliša,

skupine koje se bore protiv siromaštva i isključenosti, mladi, obitelji, starije

osobe, žene, osobe s invaliditetom, itd.

Konzultiranje Odbora EU tijelima koja donose odluke omogućuje dobivanje

boljeg uvida i u utjecaj koji će prijedlozi Komisije vjerojatno imati na one

kojih se najneposrednije tiču i u promjene koje mogu biti potrebne za

prikupljanje šire podrške javnosti.

11

Ugovori zahtijevaju da EGSO bude konzultiran o prijedlozima u mnogim

područjima djelovanja EU-a. Osim toga, Odbor također objavljuje svoja

stajališta o temama na koje institucije možda nisu obratile dovoljno ili

nimalo pozornosti, putem mišljenja na vlastitu inicijativu ili informativnih

izvješća.

Jačanje transparentnosti

Stručnost Odbora, njegove rasprave i pregovori, identifi ciranje razlika u

mišljenju i potraga za približavanjem, sve to služi za poboljšanje kvalitete

i uvjerljivosti procesa donošenja odluka EU-a, što ga čini razumljivijim i

prihvatljivijim za građane Europe i povećava transparentnost, koja je od

tako vitalnog značaja za demokraciju. Na taj način, pojam predstavničke

demokracije nadopunjen je konceptom sudioničke demokracije, u kojoj

se riječ gospodarskih, socijalnih i građanskih sudionika doista čuje.

Izazovi s kojima se Europska unija danas suočava daju Odboru sve veću

važnost i posebnu vrijednost u institucionalnoj postavci Unije. Pitanja

u sferi interesa znače da svi građani, a prije svega oni koji su u bliskom

kontaktu s gospodarskom i društvenom stvarnosti svojih zemalja i čine

pokretačku silu koja stoji iza europskog društva, moraju biti uključeni.

Kao institucionalni forum i za dijalog i za konzultacije, Odbor i dalje igra

dvostruku ulogu, jačanjem demokratskih glasova u procesu europskih

integracija i približavanjem EU-a svojim građanima. Na taj način,

11

12

pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta Unije i razvoju europske svijesti

te djeluje kao stvarni most između Unije i civilnog društva diljem Europe.

Jačanje veza

Europske i nacionalne organizacije civilnog društva, uključujući i društveno-

ekonomske organizacije - poslodavce i sindikate - redovito se sastaju u

EGSO-u te aktivno sudjeluju na konferencijama i u raspravama koje Odbor

organizira. Njihovi europski ili nacionalni stručnjaci pomažu u procesu

obogaćenja rasprave tijekom izrade mišljenja, putem vlastitog znanja i

iskustva na terenu.

Odnosi između članova Odbora i nacionalnih organizacija civilnog društva

kojima pripadaju osiguravaju širok protok informacija koje se odnose na

aktivnosti i inicijative EGSO-a i Europske unije općenito. Oni čine mnogo za

povećanje svijesti o stvarnosti EU-a i poboljšavaju oblikovanja mišljenja u

samim organizacijama.

Odbor također želi biti bolji i učinkovitiji portal i mjesto slušanja za potrebe

organiziranog civilnog društva. Ova želja za otvorenosti i razmjenom

izražava se kroz brojne inicijative - seminari, rasprave, konferencije i forumi -

uključivanje organizacija civilnog društva, uključujući i europske i one koje

nisu, ili su samo posredno, zastupljene u Odboru. EGSO je također uspostavio

skupinu za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva.

13

Kroz ove inicijative, od kojih se neke provede na zahtjev institucija EU-a,

osobito Komisije, EGSO može bolje odražavati raznolikost organiziranog

civilnog društva i njegov razvoj. On također promiče širi strukturirani dijalog

između organiziranog civilnog društva i institucija EU-a, te između samih

organizacija civilnog društva.

14

2.2 Koja je njegova misija?Postoje tri ključna elementa misije EGSO-a:

❙ Savjetovanje Komisije, Vijeća i Parlamenta o prijedlozima politike,

koristeći posebnu stručnost i praktična iskustva svojih članova, te

time pridonosi procesu donošenja odluka EU-a;

❙ Omogućivanje organizacijama civilnog društva u Uniji da budu više

uključene, te stoga predanije europskim pothvatima, na nacionalnoj i

europskoj razini, kako bi pripomogle u približavanju Europe njezinim

građanima i

❙ Jačanje uloge organizacija civilnog društva u zemljama ili blokovima

(ili skupinama zemalja) izvan EU-a u kojima ima već uspostavljene

odnose, razvijanje strukturiranog dijaloga između organizacija

civilnog društva, posebice socijalnih partnera, te promicanje

savjetodavnih modela prema smjernicama EGSO-a.

15

2.3 Kako poduzima aktivnosti?Kada ugovori zahtijevaju da Vijeće ili Komisija konzultiraju Odbor za određeni

prijedlog, obavezno je konzultiranje EGSO-a. U drugim slučajevima to je

opcijsko. EGSO također može i na vlastitu inicijativu usvojiti mišljenja.

Jedinstveni europski akt (1986.) i Ugovor iz Maastrichta (1992.) proširili su

spektar pitanja koja moraju biti upućena Odboru, osobito nove politike

(regionalne i politike zaštite okoliša). Ugovor iz Amsterdama (1997.)

dodatno je proširio spektar obveznog savjetovanja i omogućio Europskom

parlamentu da službeno po prvi put konzultira EGSO. Lisabonski ugovor

(2010.) proširuje područja u kojima odbor mora biti konzultiran na tri

nova područja politike EU-a: sport, europski istraživački prostor i energija.

Osim toga, Članak 11. novog Ugovora o Europskoj uniji pruža Odboru više

mogućnosti da u potpunosti odigra svoju ulogu istaknutog posrednika

između organiziranog civilnog društva i tijela EU-a koja donose odluke. Ovaj

članak štiti ulogu civilnog društva u europskom procesu.

15

16

EGSO može:

❙ Davati mišljenja o pitanjima koja mu uputi Komisija, Savjet ili

Parlament;

❙ Davati mišljenja na vlastitu inicijativu, kojima izražava vlastita stajališta

o bilo kojem pitanju za koje smatra da je to potrebno i

❙ Davati istraživačka mišljenja kada Komisija, Parlament, ili čak

Predsjedništva Unije zatraže da razmotri i podnese prijedloge na

zadanu temu. Ti prijedlozi mogu kasnije dovesti do prijedloga

Komisije.

Odbor također može odlučiti da pripremi informativno izvješće glede

ispitivanja bilo kojeg pitanja koje se odnosi na politike EU-a. Konačno, nakon

prijedloga iz odjela, skupine ili jedne trećine njegovih članova, može se

postići suglasnost oko rezolucija o aktualnim pitanjima.

Prema zakonu Europske unije, pri donošenju konačne odluke, Vijeće mora

uzeti u obzir mišljenja Odbora, bez obzira da li su obvezna ili neobvezna.

Kao dio nastojanja za poboljšavanje veza između institucija EU-a, Komisija

i EGSO u studenom 2005. godine, potpisali su sporazum o suradnji. koji

određuje ključna područja u kojima Odbor ima posebnu stručnost i može

ponuditi značajnu dodanu vrijednost mjerama EU-a: Lisabonska strategija

17

– koja je sada postala strategija „Europa 2020.“ – održivi razvoj, strukturne

promjene, analize utjecaja europskog zakonodavstva i vanjski odnosi EU-a.

Da bi se potaknula suradnje na razini EU-a, EGSO i europske organizacije i

mreže civilnog društva, u rujnu 2004. godine, uspostavili su skupinu za veze.

Skupina je forum za politički dijalog, a nastoji:

❙ zajamčiti koordinirani pristup EGSO-a europskim organizacijama i

mrežama civilnog društva i

❙ slijediti zajedničke inicijative.

Ova inicijativa pomaže EGSO-u pri podizanju profi la i utjecaja organiziranog

civilnog društva na europskoj razini, te jačanju svoje vlastite uloge

kao institucionalnog predstavnika organiziranog civilnog društva i

glasnogovornika za svoje interese, očekivanja i težnje.

18

2.4 Suradnja s kolegama u zemljama članicama

Odbor održava redovite kontakte s gospodarskim i socijalnim vijećima

u državama članicama EU-a u cilju jačanja strukturiranog dijaloga

između svih sudionika u organiziranom civilnom društvu, te promicanja

temeljnog sudjelovanja u izgradnji Europe. EGSO i njegovi nacionalni

suradnici dijele uvjerenje da gospodarske i socijalne politike koje imaju

izravan utjecaj na živote ljudi (kao što su radna mjesta, socijalna prava i

socijalni dijalog, društvo utemeljeno na znanju, javne usluge i Lisabonska

strategija) zahtijevaju užu suradnju između savjetodavnih tijela na

nacionalnoj i europskoj razini.

S tim ciljem na umu, zajednički su organizirane konferencije u zemljama

koje predsjedaju EU. Osim toga, predsjednici i glavni tajnici gospodarskih

i socijalnih vijeća i EGSO-a redovito se sastaju, a nacionalna vijeća se

smjenjuju u ulozi domaćina. Ovi sastanci omogućuju raspravu o ključnim

pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu EU-a: na primjer, u 2006. i

2008. zajednička izvješća predstavljena su na proljetnom Europskom

vijeću. Ta izvješća usredotočena su na provedbu Lisabonskog procesa u

svim zemljama članicama i bila su poslana šefovima država i vlada EU-a.

18

19

EGSO podržava poteze socijalnih partnera, ostalih organizacija civilnog

društva i vlada za uspostavljanje gospodarskih i socijalnih vijeća, posebno u

državama članicama i zemljama kandidatima koje ih još uvijek nemaju. Slična

podrška pruža se vladama država izvan EU-a kako bi uspostavile ne samo

gospodarska i socijalna vijeća, nego i okrugle stolove za olakšavanje civilnog

dijaloga, kao što su Okrugli stol EU-Indija.

Naposljetku, EGSO je član Međunarodnog udruženja gospodarsko-

socijalnih vijeća i sličnih institucija (AICESIS), osnovanog 1999. godine, sa 60

punopravnih i pridruženih zemalja članica. Ovo udruženje nastoji potaknuti

utjecaj organiziranog civilnog društva u kontekstu globalizacije.

EGSO izvodi promjene

Odbor dodaje važnu i konstruktivnu dimenziju procesu odlučivanja u EU

te predstavlja vrijednu podršku organiziranom civilnom društvu u svim

zemljama članicama.

Dvije vrste mišljenja su posebno učinkovite u razjašnjavaju stanovišta EGSO-a

kreatorima politike:

❙ Mišljenja na vlastitu inicijativu često podižu svijest među političarima,

posebice u Komisiji, o temama koje su možda previdjeli i postavljaju

temelje za pravovremene reakcije.

20

❙ Istraživačka mišljenja sastavljena na zahtjev drugih institucija, prije

nego li Komisija pripremi nacrt vlastitih prijedloga, omogućuju da

sve razne interesne skupine zastupljene u civilnom društvu izraze

svoje zahtjeve i interese. Također omogućuju EGSO-u da otkrije

područja u kojima je potrebno djelovanje na razini Europske unije.

Otkako je prije više od 50 godina osnovan, EGSO je izveo promjene na

cijelom području politike i zakonodavstva EU-a putem mišljenja i savjeta o

kojima je obaviješten od strane organiziranog civilnog društva. Publikacija

Oblikovanje Europe: najnovija postignuća EGSO-a pokazuje, kroz čitav niz

najnovijih praktičnih primjera, kako Odbor radi na poboljšanju života ljudi

ne samo unutar EU-a, nego i šire. Na EGSO se sve više gleda kao na „udrugu

stručnosti”, u kontaktu s ključnim pitanjima i stavovima običnih građana.

Opseg utjecaja EGSO-a ogleda se u raznolikosti obrađenih tema: kreću se od

21

borbe protiv mafi je do poticanja volontiranja; od zaštite prava potrošača do

promicanja partnerstva s europskim istočnim susjedima ili zemljama Latinske

Amerike, od poticanje integracije doseljenika do pomoći biciklistima pri

posjeti EU-a. One također odražavaju četiri glavna smjera programa Odbora:

gospodarski oporavak, temeljna prava, održivi razvoj i dobra uprava.

Publikacija:

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.publications.10844

Želite li doznati više o našim djelatnostima?

http://www.eesc.europa.eu

22

Tko su ljudi u

22

3

23

Ugovor navodi: „Odbor se sastoji od predstavnika organizacija

poslodavaca, zaposlenika i drugih predstavnika civilnog društva,

posebice u socijalnim, gospodarskim, građanskim, stručnim i kulturnim

područjima“.

EGSO sada ima 344 člana, koji su imenovani od strane nacionalnih vlada na pet

godina i mogu biti ponovo birani, te koji su okupljeni iz cijele Europe iz različitih

ekonomskih i socijalnih interesnih skupina. Podjela prema zemljama je:

Belgija: 12

Bugarska: 12

Češka: 12

Danska: 9

Njemačka: 24

Estonija: 7

Grčka: 12

Španjolska: 21

Francuska: 24

Irska: 9

Italija: 24

Cipar: 6

Latvija: 7

Litva: 9

Luksemburg: 6

Mađarska: 12

Malta: 5

Nizozemska: 12

Austrija: 12

Poljska: 21

Portugal: 12

Rumunjska: 15

Slovenija: 7

Slovačka: 9

Finska: 9

Švedska: 12

Ujedinjeno Kraljevstvo: 24

23

24

3.1 SkupinePrema svom Pravilniku, Odbor je podijeljen u tri skupine, koje zastupaju

poslodavce, zaposlenike i druge predstavnike i dionike civilnog društva,

posebice u gospodarskim, građanskim, stručnim i kulturnim područjima.

Svaka skupina ima svoj vlastiti sekretarijat. Sami članovi EGSO-a biraju kojoj

skupini se žele pridružiti. (Povremeno članovi odluče da ne pripadaju niti

jednoj skupini.)

Skupina poslodavaca (Skupina I)

Predsjednik: Henri Malosse (FR)

www.eesc.europa.eu/employers-group/

Skupina poslodavaca sastoji se od članova iz privatnoga i javnog sektora

gospodarskih grana. To su poduzetnici i predstavnici udruga poduzetnika

koji se bave industrijom, trgovinom, bankarstvom, osiguranjem,

poljoprivredom i uslugama u 27 zemalja članica Europske unije. Obuhvaćaju

muškarce i žene koji su uključeni u poslovni svijet i koji su u kontaktu s

realnosti svakodnevnog života te koji su spremni iskoristiti svoje iskustvo za

unaprjeđenje europskog pothvata.

Skupina poslodavaca tijesno surađuje s BUSINESSEUROPE (Udruga

europskih konfederacija poslodavaca i industrijalaca), EUROCHAMBRES

25

(Udruženje europskih gospodarskih i industrijskih komora), EUROCOMMERCE

(Zastupanje trgovine na malo, veliko i međunarodne trgovine), CEEP

(Europski centar poduzeća s javnim sudjelovanjem), i redovito s brojnim

organizacijama iz industrijskog sektora na europskoj razini.

Politika skupine poslodavaca odražava mišljenje europskih poduzetnika u

podržavanju razvoja slobodnih tržišnih gospodarstava EU-a sa slobodnom

trgovinom i kretanjem na unutarnjem tržištu, u uvjerenju da je to najbolji put

za rast, konkurentnost i zapošljavanje. Skupina poslodavaca smatra da EGSO i

njegova tripartitna struktura nude jedinstveni način postizanja konsenzusa o

politikama EU-a i služi kao model za šire europsko društvo.

Jaka, jedinstvena i dinamična skupina poslodavaca je, dakle, ključna da bi se

stavovi poslodavaca uvažavali na europskoj razini.

Skupina zaposlenika (Skupina II)

Predsjednik: Georgios Dassis (EL)

www.eesc.europa.eu/workers-group/

Skupina zaposlenika (Skupina II) sastoji od predstavnika iz nacionalnih

sindikata, konfederacija i sektorskih federacija. Njezini članovi predstavljaju

više od 80 sindikalnih organizacija - velika većina ih je povezana s Europskom

konfederacijom sindikata (ETUC) ili njezinim sektorskim federacijama.

26

Iako je europski socijalni model primjer za veliki dio svijeta, još uvijek ima

previše ljudi koji trpe poteškoće ili su isključeni iz društva zbog siromaštva,

diskriminacije, nedostatka obrazovanja ili nekih drugih nedostataka.

Ključni prioriteti Skupine II uvijek su bili zapošljavanje s punim radnim

vremenom, poboljšanje uvjeta života i rada radnika u Europi i dobrobiti svih

građana EU-a, te radnika i njihovih obitelji na drugim kontinentima. Ona se

čvrsto zalaže za proširenje i jačanje EU-a kao područja blagostanja, slobode

i demokracije, uzajamne podrške, solidarnosti i socijalne kohezije, te ima za

cilj osigurati da radnici mogu igrati pravu ulogu u europskom donošenju

odluka.

Skupina raznih interesa (Skupina III)

Predsjednik: Luca Jahier (IT)

www.eesc.europa.eu/various-interests-group/

Sastav EGSO-a odražava promjenjivo lice europskog društva. Prisutnost

Skupine različitih interesa, uz Skupinu poslodavaca i Skupinu zaposlenika,

osigurava da Odbor čuje glasove i brige cijelog niza socijalnih, profesionalnih,

gospodarskih i kulturnih organizacija koje čine civilno društvo.

27

Ono što Skupini III daje jedinstveni identitet je raznolikost pučanstva u svojim

redovima: njezini članovi sastavljeni su iz seljačkih udruga, malih poduzeća,

obrta i zanimanja, zadruga i neprofi tnih udruga, potrošačkih i ekoloških

skupina, nevladinih organizacija i udruga koje zastupaju obitelji, osobe s

invaliditetom, te znanstvenih i akademskih zajednica itd.

Oni su međusobno povezani svojim osjećajem odgovornosti prema

građanima EU-a čije interese zastupaju. Njihov stav je da kako bi se ti interesi

učinkovito pratili, svi društveni i gospodarski igrači moraju biti uključeni u

oblikovanje odluka Europske unije. Zajednički cilj skupine je postizanje prave

gospodarske, socijalne i participativne demokracije u EU.

28

EGSO radi?

28

©A

hiA

&B

ildA

lid’

hiP

lNël

4

29

4.1 Predsjedništvo i UredOdbor bira predsjednika i dva potpredsjednika svake dvije i pol godine,

čija je uloga da vode EGSO i predstavljaju ga na sastancima s institucijama

EU-a, nacionalnim vladama, međunarodnim organizacijama i tijelima

organiziranog civilnog društva diljem Europe i svijeta.

Ured EGSO-a, s 39 članova, organizira rad EGSO-a. Osim predsjednika (koji

predsjedava Uredom) i dva potpredsjednika, sastavljen je od predsjednika

triju skupina (poslodavaca, zaposlenika i različitih interesa) i šest odjela te

Savjetodavne komisije o industrijskim promjenama (CCMI), plus po jedan

član iz svake države članice kojeg izravno bira Plenarna skupština.

?

© A

rchi

tect

ure:

Art

& B

uild

+ A

telie

r d’

arch

itect

ure

Paul

Noë

l

Predsjednik:

Staff an NILSSON (SE, Skupina III)

www.eesc.europa.eu/president/

Potpredsjednici:

Anna Maria DARMANIN (MT, Skupina II)

www.eesc.europa.eu/vice-president-communication/

Potpredsjednici:

Jacek KRAWCZYK (PL, Skupina I)

www.eesc.europa.eu/vice-president-budget/

30

Dva potpredsjednika predsjedavaju Skupinom za informiranje i Skupinom za

proračun.

4.2 Plenarna skupština Cijeli Odbor se devet puta godišnje sastaje na plenarnoj sjednici. Tu usvaja

mišljenja natpolovičnom većinom, prije nego li ih proslijedi Vijeću, Komisiji i

Parlamentu.

EGSO u prosjeku donese 170 savjetodavnih dokumenata i mišljenja na

godinu (od čega je oko 15% na vlastitu inicijativu).

4.3 Odjeli Odbor ima šest odjela: oni pripremaju mišljenja za plenarne sjednice, a svaki

od njih šest bavi se određenim područjima politike obuhvaćene ugovorima

EU-a. Za svako mišljenje, nadležni odjel obično uz pomoć stručnjaka

uspostavlja radnu skupinu i imenuje izvjestitelja.

Kada su pitanja relevantna za više od odjela, EGSO može osnovati privremeni

pododbor. Pododbor djeluje na isti način kao i odjeli, ali je njihov zadatak

ograničen na ispitivanje određenog problema do određenog roka.

Osim toga, uspostavljeno je nekoliko „opservatorija“ kako bi slijedili glavna

pitanja na duži rok.

31

Odjel za ekonomsku i monetarnu uniju

i ekonomsku i socijalnu koheziju (ECO)

Predsjednik: Michael Smyth (UK, Skupina III)

www.eesc.europa.eu/eco/

Nadležnosti ECO odjela obuhvaćaju fi nancijske prognoze, vlastita sredstva i

proračun EU-a te statistička pitanja. On se bavi problemima koji se odnose na

ujednačivanje poreza, kao i pitanjima koja se tiču fi nancijskih tržišta i njihove

integracije.

U području ekonomske i monetarne unije (EMU), ECO odjel obuhvaća

koordinaciju gospodarske i monetarne politike, smjernice široke gospodarske

politike, pakt za stabilnost i rast, proširenje euro zone i druga pitanja koja se

odnose na gospodarsku upravu.

U području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, ECO odjel nadgleda

regionalnu i strukturnu politiku i kohezijsku politiku. Naposljetku, ECO odjel

također je odgovoran za pitanja koja se odnose na prostorno planiranje,

urbanu politiku i velegradska područja.

31

32

Odjel za jedinstveno tržište,

proizvodnju i potrošnju (INT)

Predsjednik: Bryan Cassidy (UK, Skupina I)

www.eesc.europa.eu/int/

Djelokrug INT odjela obuhvaća industrijsku politiku (opću i sektorsku),

tržišnu politiku, politiku tržišnog natjecanja, usluge (uključujući i bankarstvo,

trgovinu, osiguranje i turizam, ali isključujući usluge od općeg interesa),

mala i srednja poduzeća (MSP), socijalno gospodarstvo (zadruge, zajednička

društava, udruge i zaklade), zanimanja, zakon o tvrtkama, istraživanja,

intelektualno vlasništvo, zaštitu potrošača i carinsku uniju. Također organizira

godišnji Europski dan potrošača.

33

Europski dan potrošača

Europski dan potrošača održava se u ožujku svake godine, uz aktivnosti

diljem država članica da bi se prenijela poruka da potrošači trebaju „znati

svoja prava i koristiti svoja prava“.

Inicijativom predsjednice, Rangoni Machiavelli, Europski gospodarski

i socijalni odbor organizirao je prvi Europski dan potrošača 15. ožujka

1999. Ova inicijativa je bila izuzetno uspješna i dobila je neposrednu

potporu Europske komisije i slijedećih predsjedništva EU-a.

Kao rezultat toga, budući da su se prva tri događaja odvijala u Bruxellesu,

tijekom kojih se raspravljalo o pitanjima kao što su sigurnost hrane i

sigurno korištenje interneta, Europski dan potrošača često je održavan

u zemlji koja je predsjedavala Europskom unijom: Madrid 2002. i 2010.,

Solun 2003., Dublin 2004., Beč 2006., te Berlin 2007.

33

34

Opservatorij jedinstvenog tržišta

Predsjednik: Edgardo Maria Iozia (IT, Skupina II)

www.eesc.europa.eu/smo/

Opservatorij jedinstvenog tržišta (SMO) djeluje pod okriljem INT

odjela. Osnovan je 1994. godine, njegova zadaća je da prati rad

jedinstvenog tržišta na osnovnoj razini, prepozna sve nedostatke i

predloži poboljšanja. On vodi bazu podataka posvećenu europskim

samoregulacijskim i suregulacijskim inicijativama, koje je EGSO razvio

u suradnji s Glavnim tajništvom Europske komisije (http://www.eesc.

europa.eu/?i=portal.en.self-and-co-regulation-enter-the-database). Ova

baza podataka trenutačno je jedina sveobuhvatna lokacija o europskim

samoregulacijskim i suregulacijskim inicijativama koja je dostupna na

mreži.

34

35

Odjel za transport, energetiku,

infrastrukturu i informacijsko

društvo (TEN)

Predsjednik: Stéphane Buff etaut (FR, Skupina I)

www.eesc.europa.eu/ten/

Rad TEN odjela obuhvaća sve vrste prijevoza, glavne transeuropske

infrastrukturne mreže, energetiku, informacijsko društvo, usluge od općeg

interesa i audio-vizualnu politiku EU-a. On organizira sve veći broj rasprava

i konferencija o ključnim pitanjima; TEN odjel koordinira dvije stalne radne

grupe o uslugama od općeg interesa (SGI), i Digitalni program EU-a.

36

Odjel za zapošljavanje, socijalna pitanja

i građanstvo (SOC)

Predsjednica: Leila Kurki (FI, Skupina II)

www.eesc.europa.eu/soc/

SOC odjel radi na širokom spektru politika, uključujući zapošljavanje,

uvjete rada, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna i prava građana,

socijalnu uključenost, ravnopravnost spolova, slobodno kretanje, imigraciju

i integraciju, te javno zdravstvo. Obuhvaća rad nekoliko glavnih tajništva

Komisije, odbora Europskog parlamenta i struktura Vijeća.

SOC odjel ima opsežan portfolio određenih mišljenja koja unaprjeđuju

program socijalnog modela, uključujući pitanja kao što su smjernice za

zapošljavanje, zapošljavanje mladih, osposobljavanje i doživotno učenje,

korporativna društvena odgovornost, fl eksibilnost, zakon o radu, promicanje

37

dostojanstvenog rada za sve, produktivnost i kvaliteta rada, zaštita zdravlja

i sigurnosti na radu, postavljanje radnika, jaz između jednakih mogućnosti i

plaća prema spolovima, stariji radnici, mogućnosti za osobe s invaliditetom,

socijalna sigurnost i socijalna uključenost, zdrava ravnoteža između rada

i života, međugeneracijska solidarnost, demografske promjene, skrb o

starim osobama i dugoročna skrb, prava djeteta, prava pacijenata, borba

protiv diskriminacije, međukulturni dijalog, integracija manjina, imigracija i

integracija. Rasprave o tim temama redovito se održavaju sa stručnjacima i

organizacijama civilnog društva. Osnovana je stalna radna skupini u odnosu

na Forum europskih integracija u 2009. u suradnji između Europske komisije

i EGSO-a.

38

Opservatorij tržišta rada (LMO)

Predsjednik: Krzysztof Pater (PL, Skupina III)

www.eesc.europa.eu/lmo/

Opservatorij tržišta rada (LMO) osnovan je 2007. godine kako bi se

identifi cirali i analizirali trendovi i izazovi na tržištu rada i pružila dodatna

vrijednost radu SOC odjela i Odbora. Konkretno, on

❙ organizira rasprave s EU institucijama i agencijama, socio-

profesionalnim dionicima, organizacijama civilnog društva i

akademskim zajednicama;

❙ priprema istražna izvješća o odabranim temama vezanim za

tržište rada.

LMO je provodio rasprave o položaju starijih radnika, pristupu žena

tržištu rada, situaciji zapošljavanja osoba s invaliditetom, održivom rastu

produktivnosti, fi nanciranju aktivnih politika tržišta rada i kulturi, kao

alatu za poboljšanje konkurentnosti.

38

39

Odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj

i zaštitu okoliša (NAT)

Predsjednik: Mario Campli (IT, Skupina III)

www.eesc.europa.eu/nat/

Glavna područja nadležnosti NAT odjela su zajednička poljoprivredna

politika i njezina reforma, ruralni razvoj, sigurnost hrane, zajednička ribarska

politika i njezine reforme, šumarstvo i zaštita okoliša u širem smislu; većina

predloženih propisa na tim poljima uključuje obvezno konzultiranje EGSO-a.

U izradi svojih mišljenja, Odjel organizira rasprave i održava sastanke

unutar i izvan Bruxellesa. Također objavljuje mišljenja na vlastitu inicijativu

i istraživačka mišljenja o ključnim političkim pitanjima, te održava široke

konzultacije o vrlo aktualnim pitanjima kao što su, primjerice, reforma vina,

uloga šuma, ili svjetski izazov hrane.

40

Opservatorij održivog razvoja

Predsjednik: Hans-Joachim Wilms (DE, Skupina II)

www.eesc.europa.eu/sdo/

Opservatorij održivog razvoja (SDO) djeluje pod okriljem NAT odjela.

Osnovan je u listopadu 2006., cilj mu je jačanje unosa civilnog društva u

politici održivog razvoja, a u posljednje vrijeme je sve više fokusiran na

temu klimatskih promjena i Svjetski samit za održivi razvoj u 2012. On

pomaže Odboru u nalaženju kompromisa koji su povezani s ekološkim,

društvenim i gospodarskim interesima.

40

41

Potpora održivog razvoja

U 2006. obnovljena europska Strategija održivog razvoja prepoznala

je vrijednost doprinosa EGSO-a u raspravi o održivosti i pozvala ga je

da „igra aktivnu ulogu u stvaranju vlasničke strukture, između ostalog,

djelujući kao katalizator za poticanje rasprava na razini EU-a“.

Nakon tog poziva, osnovan je Opservatorij održivog razvoja za potporu

širokog djelokruga rada EGSO-a na ovom području. Od tada, Odbor

je izgradio jaku stručnost kako bi se dokazao kao vjerodostojan i

mjerodavan sudionik na korist civilnog društva u raspravi o održivom

razvoju. On je pripremio nekoliko mišljenja o ključnim pitanjima

održivosti, primjerice o Međunarodnim pregovorima o klimatskim

promjenama i o Dvogodišnjem izvješću o napretku EU strategije održivog

razvoja. U razdoblju 2010. – 2012., fokus je na doprinosu europskog

organiziranog civilnog društva Konferenciji Ujedinjenih naroda o

održivom razvoju u Rio de Janeiru u 2012. (Rio+20).

41

42

Odjel za vanjske odnose (REX)

Predsjednik: Sandy Boyle (UK, Skupina II)

www.eesc.europa.eu/rex/

Glavna područja nadležnosti REX odjela su proširenje, odnosi s trećim

zemljama, posebice njihovim organizacijama civilnog društva, te

međunarodna trgovina, ljudska prava i razvoj. REX odjel uglavnom

objavljuje mišljenja na vlastitu inicijativu, ali, u sve većoj mjeri, također

sastavlja istraživačka mišljenja kao odgovor na zahtjeve iz institucija EU-

a. U izradi ovih mišljenja, Odjel usko surađuje s predstavnicima Europske

unije i organizacijama civilnog društva koje nisu zastupljene unutar odjela i

organizacijama civilnog društva u zemljama koje nisu članice Europske unije.

43

Zajednički savjetodavni odbori (ZSO-i) uspostavljeni su sa zemljama

kandidatima, zemljama i regijama obuhvaćenih sporazumima o pridruživanju

s EU, te državama Europskog ekonomskog prostora (EEA). Druge stalne

skupine u Odjelu rade zajedno sa svojim kolegama u državama Zapadnog

Balkana, istočnim susjedima EU-a, Japanu, afričkim, karipskim i pacifi čkim

državama, Latinskoj Americi i u okviru Euro-mediteranskog partnerstva.

Okrugli stolovi civilnog društva uspostavljeni su s Brazilom, Kinom i Indijom.

Ljudska prava i međunarodna trgovina prioritetna su pitanja u okviru rada

Odjela.

44

Savjetodavna komisija

o industrijskim promjenama (CCMI)

Predsjednik: Jorge Pegado Liz (PT, Skupina III)

www.eesc.europa.eu/ccmi/

Nadovezujući se na Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ, en: ECSC) 50

godina iskustva Savjetodavnog odbora na području dijaloga, ECSC ima šire

nadležnosti koje pokrivaju sve industrijske sektore. To je jedino tijelo takve

vrste u europskim institucijama. Zadatak CCMI-a je gledati u budućnost,

putem predviđanja, prevencije i analize. Ona je osnovana za izgradnju

konstruktivne zajedničke strategije za upravljanje industrijskim promjenama,

balansiranje potrebe za društveno prihvatljiv pristup s održavanjem

konkurentske prednosti europske industrije.

45

Upravni odbor Europa 2020.

Predsjednik: Joost van Iersel (NL, Skupina poslodavaca)

www.eesc.europa.eu/Europe2020

Strategija Europa 2020. i izazovi bez presedana koje sadašnja kriza predstavlja

uvjetovali su potrebu za temeljitom suradnjom civilnog društva u cjelini.

EGSO je postavio Upravni odbor Europe 2020., u kojemu su nacionalna

gospodarsko-socijalna vijeća usko uključena u procjenu reformi koje će se

provoditi u kontekstu strategije Europa 2020.

Upravni odbor se fokusira na razmjenu dobre prakse, sustavno vrednovanje i

umrežavanje u različitim tematskim područjima. Predstavnici civilnog društva

također će raditi na akcijama koje različiti sudionici mogu poduzeti u izradi

i potpori provedbe reformi u državama članicama, uključujući i globalne

izazove, upravu i komunikacijske aspekte.

46

4.4 Skupine za proračun, komu-nikaciju i fi nancijski nadzor

EGSO ima tri skupine odgovorne za određene administrativne zadatke:

Skupinu za proračun Ured imenuje da bi pomogla u fi nancijskim i

proračunskim odlukama.

Skupinu za komunikaciju Ured imenuje da bi vodila i nadzirala strategiju

informiranja Odbora.

Skupinu dužnosnika fi nancijskog nadzora imenuje plenarna skupština da bi

pratila i osiguravala pravilnu provedbu statuta članova.

47

4.5 Glavno tajništvoGlavni tajnik Martin Westlake rukovodi tajništvom EGSO-a,

koje se nalazi u sjedištu Odbora u središtu Europske četvrti

u Bruxellesu.

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.secretary-general

Glavnom tajniku pomažu dva zamjenika glavnog tajnika: Wolfgang Jungk,

odgovoran je za savjetodavni rad, i Nicolas Alexopoulos, odgovoran je za

opće poslove i ljudske resurse.

Standardni postupak za izradu mišljenja EGSO-a

Mišljenja EGSO-a obično se izrađuju na slijedeći način:

❙ 1. Zahtjevi za mišljenjima upućuju se predsjedniku EGSO-a, obično

od strane Vijeća ili Komisije, ali ponekad i od strane Parlamenta.

❙ 2. Ured EGSO-a odlučuje koji odjel će biti odgovoran za pripremni

rad Odbora.

❙ 3. Odjel organizira radnu grupu (u prosjeku devet članova) i imenuje

izvjestitelja kojem pomažu stručnjaci (najviše četiri).

❙ 4. Temeljem rada radne grupe, odjel usvaja mišljenje natpolovičnom

većinom i prosljeđuje ga predsjedniku Odbora.

48

❙ 5. Poslije razmatranja teksta odjela, Odbor usvaja svoje mišljenje na

plenarnoj sjednici natpolovičnom većinom.

❙ 6. Ovo mišljenje se šalje Vijeću, Komisiji i Parlamentu, te također se

objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Postupak izrade mišljenja Odbora na vlastitu inicijativu je isti, ali plenarna

skupština, na prijedlog Ureda, mora dati odobrenje prije nego li nadležni

odjel počne s radom.

© A

rchi

tect

es: B

lond

el -

Ney

- Si

mon

4949

50

prema vani

50

5

51

Utjecaj globalizacije i rastući značaj međunarodnih odnosa između

EU-a i ostatka svijeta imaju povećanu potrebu za paralelnim razvojem

odnosa između društava. „Novi dionici“ u međunarodnim odnosima,

posebice predstavnici organizacija civilnog društva, pozvani su da

igraju sve važniju ulogu zajedno s onima koji tradicionalno sudjeluju u

prekograničnim pitanjima.

Uz Vijeće EU-a, Komisiju i Parlament, Odbor stoga pruža jedinstveni

doprinos vanjskoj politici Unije štiteći dimenziju „civilnog društva“. Uloga

Odbora nije ograničena na izdavanje mišljenja i preporuka drugim

institucijama EU-a. On također djeluje izravno, na zahtjev političkih vlasti ili

na temelju međunarodnih ugovora, u trećim zemljama jačanjem dijaloga

s predstavnicima organizacija civilnog društva i doprinosom uspostavi

savjetodavnih struktura. EGSO na taj način djeluje kao most između

građana tih zemalja i Europe, te pomaže konsolidirati model pluralističke i

participativne demokracije u svojim partnerskim zemljama.

i

52

EGSO u mnogim različitim područjima surađuje s civilnim društvom,

uključujući i zemlje kandidate za članstvo u EU i potencijalne kandidate na

Zapadnom Balkanu, istočnoeuropske susjede (uključujući Rusiju), Europski

gospodarski prostor (EEA), mediteranske zemlje, afričke, karipske i pacifi čke

države (ACP), Latinsku Ameriku, Indiju i Kinu.

5353

5454

6

55

6.1 Gdje ćete nas pronaćiSjedište EGSO-a smješteno je na adresi Rue Belliard 99, 1040 Bruxelles, Belgija,

blizu drugih institucija EU-a (Parlament, Komisija i Savjet).

Sjedište Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Rue Belliard / Belliardstraat 99

Sjedište Europskog parlamenta

Rue Wiertz 43 / Wiertzstraat

Sjedište Vijeća Europske unije

Rue de la Loi / Wetstraat 175

Sjedište Europske komisije

Rue de la Loi / Wetstraat 200

Sjedište Odbora regija

Rue Belliard / Belliardstraat 101

1

2

3

4

5

56

6.2 Posjete: dobrodošli u EGSO!Svake godine EGSO otvara svoja vrata posjetiteljima iz 27 zemalja članica

diljem Europske unije, od kojih su mnogi članovi organizacija ili udruga

civilnog društva, ili studenti koji se specijaliziraju za europska pitanja. Osobito

smo zadovoljni prilikom susretanja s posjetiteljima iz novih država članica EU-a.

Da biste organizirali posjet, kontaktirajte:

visitescese@eesc.europa.eu.

Zahtjevi trebaju biti poslani najmanje tri tjedna unaprijed s naznakom

jezika i datumom prezentacije, kao i brojem sudionika. Osim ako nije

drugačije navedeno (npr. skupine koje zahtijevaju stručnog predavača),

naše interaktivne prezentacije, uključujući i razmjenu mišljenja, bavit će se

strukturom i aktivnostima EGSO-a i njegovom ulogom u procesu donošenja

odluka u Europskoj uniji. Prezentacija traje između jednog i dva sata.

Za više informacija možete vidjeti stranicu:

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.visit-the-eesc

56

57

6.3 Internet-stranicaInternet-stranica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora je ključni

komunikacijski alat: http://www.eesc.europa.eu

6.4 Publikacije i referentni materijalMišljenja Odbora objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

EGSO šalje mjesečni bilten koji se zove EESC Info (Informacije o EGSO-u),

sažetak obavještenja o radu EGSO-a, koji izlazi devet puta godišnje poslije

svake plenarne sjednice, te memorandum dva puta na godinu, u kojem

iznosi prioritete rada Odbora za svako predsjedništvo Unije.

Svi ti dokumenti, uključujući i mišljenja, dostupni su na internet-stranici:

http://www.eesc.europa.eu

58

Glavne publikacijeUloga i rad EGSO-a

❙ Oblikovanje Europe: najnovija postignuća EGSO-a❙ EGSO: most između Europe i organiziranog civilnog društva❙ Otkrijte EGSO❙ Angažiranje pučanstva za održivu Europu: Program rada predsjednika Nilssona za

razdoblje 2010. - 2013.❙ Prioriteti EGSO-a tijekom predsjedanja Belgije Vijećem Europske unije❙ EGSO tijekom predsjedanja Mađarske❙ Povijest EGSO-a, pedeset godina participativne demokracije

Organizirano civilno društvo❙ Bolje partnerstvo za bolji razvoj❙ Kako organizirati Forum dionika ❙ CESlink – Online suradnja između gospodarskih i socijalnih vijeća

Jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja❙ Doprinos EGSO-a potrošačkoj politici EU-a❙ Farmaceutski paket – stav EGSO-a❙ Doprinos EGSO-a Europskoj inovacijskoj politici ❙ Poboljšanje regulatornog okvira EU-a – uz i niz zakonodavni proces

Ekonomska i monetarna unija, Ekonomska i socijalna kohezija❙ Teritorijalna kohezija❙ Odbor o reformi Strukturnih fondova i strateške smjernice za kohezijsku politiku za

razdoblje 2007. - 2013.❙ Razvoj načela partnerstva u Politici kohezije EU-a

Zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo❙ Forum europskih integracija❙ Imigracija: integracija i temeljna prava❙ Visoko obrazovanje i poduzetništvo

Vanjski odnosi❙ EGSO i Mediteran❙ Organizirano civilno društvo u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji, uključujući i njihove

odnose s Europskom susjedskom politikom (studija)❙ Brošura o aktivnostima Odjela za vanjske odnose EGSO-a❙ Brošure o aktivnostima EGSO-a u području Euro-Mediterana, Latinske Amerike,

afričkih, karipskih i pacifi čkih država, zemalja Zapadnog Balkana, istočnih susjeda, Azije, trgovinske zajednice, Turske

59

Transport, energetika, infrastruktura i informacijsko društvo❙ TEN odjel: Transport❙ TEN odjel: Energetika❙ TEN odjel: Infrastruktura❙ TEN odjel: Informacijsko društvo❙ TEN odjel: Aktivnosti na polju usluga od općeg interesa i infrastrukture❙ TEN odjel: Najnovija postignuća❙ Energetska transformacija Europe❙ Koja je Energetska politika za Europu? Ključne točke najnovijih mišljenja

EGSO-a❙ Konferencija – Javne usluge: Uloga civilnog dijaloga u pružanju kvalitetnih

gospodarskih i socijalnih usluga

Industrijska promjena❙ Premještaj - Izazovi i mogućnosti❙ Savjetodavna komisija o industrijskim promjenama (CCMI)❙ Budućnost tekstilnog sektora, sektora odjeće i obuće u Europi❙ Usporedba modela industrijske transformacije u novim državama članicama

Informiranje o Europi❙ Suvremena Europa❙ Što DALJE Zauvijek mladi

Lisabonska strategija❙ 58 konkretnih mjera kako bi se osigurao uspjeh Lisabonske strategije❙ Provedba Lisabonske strategije: Sažetak izvješća za Europsko vijeće (23. i 24.

ožujka 2006.)❙ Obnovljena Lisabonska strategija za razdoblje 2008. – 2010.: Uloga

organiziranog civilnog društva (Sažetak izvješća za Europsko vijeće 13. i 14. ožujka 2008.)

Održivi razvoj❙ SDO – Opservatorij održivog razvoja

Poljoprivreda, ruralni razvoj i zaštita okoliša ❙ NAT – Odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša❙ EGSO i pregled okvirne direktive: Novi izazovi u politici vode

59

HR

QE-31-10-611-HR-CISBN 978-92-830-1533-8

doi:10.2864/28714

Služba za „Posjete i publikacije”Tel. +32 2 546 9604 • Faks +32 2 546 9764

Rue Belliard/Belliardstraat 991040 Bruxelles / Brussel

BELGIQUE /BELGIË

EESC-2011-08-HR

U 2009. Institut za upravljanje okolišem iz Bruxellesa (IBGE) dodijelio je Europskom gospo-darskom i socijalnom odboru (EGSO) prestižnu oznaku „Ekodinamična tvrtka“, dajući mu 3 zvjezdice, što odgovara najvišoj razini označavanja. Ovom oznakom nagrađuju se tvrtke za svoje vrhunske rezultate u zaštiti okoliša.

The EESC is on-line:

www.eesc.europa.eu

www.eesc.europa.eu/facebook/

www.eesc.europa.eu/twitter/

www.eesc.europa.eu/youtube/

Anna-Maria Darmanin

www.eesc.europa.eu/anna-maria-darmanin/

President’s Comment

www.eesc.europa.eu/staff an-nilssons-comment/

Europski gospodarski i socijalni odbor

© Europska unija, 2011.Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.