Mosk-Židovska-masonerija

7/30/2019 Mosk-idovska-masonerija

1/23

IDOVSKA MASONERIJA

MOSK


2/23

MODERNA SOCIJALNA KRONIKA

Godina II., /Br. 1

Svezak za mjesec sijeanj 1935.

IDOVSKA MASONERIJA

idovski duh masonerije

Poznati njemaki vojskovoa u svjetskom ratu, Ludendorff, u poslijeratno se dobasav posvetio borbi protiv masonerije. Za njega je masonerija idovska ustanova, ija

povijest, stupnjevi slube, lozinke i izjave jesu od poetka do kraja idovske. Tajna

masonerije - kae Ludendorff - jest idovstvo. Mason, ukoliko nije idov, u loi postaje

umjetni idov t. j. on dobiva mentalitet, svojstva i osobine idova. Masonerija - tvrdi

Ludendorff - slui interesima idovstva, poidovljenju naroda i uvrivanju idovskog

gospodstva nad svijetom.

Iako Ludendorffove tvrdnje moemo donekle smatrati pretjeranim, ipak ima

mnogo istine u osnovnoj Ludenrorffovoj tezi, da je masonerija odraz i djelo idovskog duha.

Kada se pojmljivo promatra masonska ideologija, njezina simbolika, ritualni rad i t. d.,

nalazimo izravne idovske uplive. Pogotovo je neoboriva povijesna injenica da je slobodno

zidarstvo u prolosti najvie posluilo interesima idovskog naroda, da mu je pomoglo u

osloboenju od Ghetta u kojem su idovi boravili odijeljeni od ostalog svijeta, i posluilo

da su uli u sva zvanja. Jasno je da je masonerija jedno od najjaih sredstava idovskog

gospodstva. idovski duh prodro je u masoneriju, on je danas nadahnjuje tako da su zapravo

masonerija i idovstvo dva nerazluiva pojma. To su dva blizanca koje jedva moemo

meusobno razlikovati, odnosno, oni su kao stari poganski bog Janus s dva lica.

Iako masonska organizacija u svom dananjem obliku nije starija od g. 1717., ipak

njezini korijeni siu u daleku prolost i vode izravno do idovstva. Masonska je organizacija

preko udruenja Bratstava Rue i Kria, koja su bila okultistika, magijska i alkemijska

drutva, a traila su neke sakrivene, u stvari, nedokuive ivotne tajne to ih je na Istoku

otkrio izmiljeni svjetski putnik Rosenkreutz, preuzela od idovske predaje - koja se razvila iz

1


3/23

Talmuda (idovska sv. knjiga) t. zv. Kabale - mnoge sustavne elemente svoga nauavanja i

rada. Kabalistike misli irili su u srednjem vijeku idovi Ghetta. Tajanstveno znaenje, koje

masoni pridaju pojedinim idovskim rijeima, brojevima i slikama, potjee od te Kabale.

Prvi osnivai masonskih loa poetkom 18. vijeka u Londonu, otkuda se

masonerija proirila po svijetu, bili su due protestanti, ali ve g. 1723. nalaze se u loinskim

popisima idovska imena. to vie, g. 1732., na jednom loinskom sastanku u gostioni K

rui slubu starjeine (majstora) vri jedan idovski trgovac duhana, jer je tada ta grana

trgovine bila idovski monopol. Na jednoj sveanosti velike loe, iste godine u Londonu,

jednu visoku slubu vri idov Salamon Mendez.

Engleska masonerija, a po njoj i ostala, irom je idovima otvorila svoja vrata.Ona je napustila prvotno stanovite klesarskih cehova da lanovi loa mogu biti samo krani.

Sastavlja loinskog ustava, engleski pastor Anderson, g. 1723. kao svrhu loe stavlja

njegovanje vjere u kojoj se svi ljudi slau. Takva vjera nije ni jedna postojea, jer se sve

meusobno razlikuju, i zato masoni hoe da sebi samovoljno stvore neku posebnu vjeru. Zbog

toga oni ne trebaju paziti na vjersku pripadnost svoga lanstva. Takvo dranje loe u

pitanjima vjere dobro je dolo upravo idovima, koji su svojim uroenim trgovakim

instinktom nanjuili da je masonerija ustanova koja e njima posluiti da razbiju ograde koje

ih dijele od ostalih ljudi, i da njima zavladaju. Zato su oni, u kratko vrijeme nakon osnutka

prve velike loe u Engleskoj, postali najbolji promicatelji masonerije. Ona je, naime, pod

uplivom idova proglasila da je najvia tekovina razvoja ovjeanstva vjerska i graanska

jednakost i podnoljivost, i da zbog toga loa, u kojoj se izgrauje ovjenost, pozna samo

dobre ljude, koji su meusobno braa, bez razlike vjere, narodnosti, boje i krvi. Zbog toga

se u loi ne smije praviti razlika izmeu kranina i idova, ve obadva moraju biti

ravnopravna, odnosno ne smije se pitati kakva je tko plemena i koljena. Ta su naela u svome

interesu proirili idovi, jer su oni prije bili iskljueni iz kranskog drutva. Tako je

masonerija u idovima dobila najboljeg i najjaeg saveznika. Oni su joj na raspolaganje

stavili svoju duboku kesu, a ona je njima za uzvrat razvila propagandu i u prilog njihove

emancipacije, t. j. potpune ravnopravnosti, provela borbu protiv kranskog ureenja drutva i

protiv svih duhovnih temelja, na kojima je poivao kranski srednji vijek.

2


4/23

idovi osvajaju masoneriju

Tu i tamo bilo je u masoneriji otpora nadiranju idova , ali je taj bio brzo uguen.

Tako se nalazi u Londonskom Fog's Journal-u od 7. X. 1732., da je neki glasoviti ulini

govornik imenom Henley na londonskim ulicama drao govor protiv idomasona. Loe u

Bordeaux-u zakljuile su g. 1750. da ne e primati idove ni kao brau (lanove) ni kao

goste, makar bili lanovi drugih loa. Meutim, ti pojedinani pokuaji nijesu mogli suzbiti

navalu idova na loe.

Najvei otpor primanju idova u masoneriju bio je u njemakim zemljama.

Njemakoj je masoneriji zapravo idove nametnuo Francuski Veliki Orijent. Prve loe, u

kojima su pored krana bili i idovi, osnivane su u Njemakoj pod zatitom VelikogOrijenta, koji je budno pazio da se prema idovima strogo provodi naelo vjerske snoljivosti,

po onoj narodnoj: Brat je mio, koje vjere bio!

Kad su se neki idovi u Hamburgu g. 1811. potuili da ih tamonje loe ne e

primati, Veliki Orijent Francuske poduzeo je korake u Prilog idova i hamburke loe morale

su se izviniti i obeati da e se unaprijed savjesno drati uzvienih masonskih naela. U

Hamburgu je od svih njemakih zemalja najprije prodrlo naelo da su idovi ravnopravni. U

ostalim njemakim zemljama ilo je tee, ali i u njima je konano svladan otpor.

Kako su idovi bili uporni, dokazom je sluaj s loom u Frankfurtu. Tamonja

Eklektika Velika Loa koncem 18. vijeka odbijala je primanje idova. Na to su idovi,

koji su bili primljeni u francuskim loama, osnovali posebnu lou pod zatitom Velikog

Orijenta Francuske. Budui da su bili najbolji sluge Napoleonskog reima, nakon pada

Napoleona morali su prekinuti veze s francuskom masonerijom. Kako ih spomenuta

Eklektika Velika Loa nije htjela primiti pod svoju zatitu, obratili su se frankfurtskiidovi Velikoj Loi Engleske, vojvodi od Sussexa. Ovaj im je podijelio patent, ukorivi

frankfurtsku veliku lou, a to je bio veliki uspjeh idova, jer je Engleska velika loa vaila

kao matica loa itave masonerije na svijetu. Budui da su pruske loe uskraivale primanje

idova, pa i onih koji su bili primljeni u engleskim loama, zaprijetila je Engleska Velika

Loa da e prekinuti sve veze s pruskom masonerijom. Engleska Velika Loa intervenirala je

ak i preko princa, supruga engleske kraljice Viktorije, Fridrika Vilima. Kad je on sredinom

devetnaestoga vijeka posjetio Englesku veliku lou, primio ga je veliki metar sa svimvladarskim poastima, ali mu je kazao da e Velika Loa uskraivati pristup pruskim

3


5/23

masonima sve dotle dok oni ne budu primali englesku brau idovske vjere. Princ-suprug

morao je obeati da e u Berlinu poraditi da se zakljuak pruske masonerije o neprimanju

idova ukine kao zastario.

Budui da razne njemake velike loe, napose tri pruske, nijesu glatko i

oduevljeno htjele primati idovsku brau, stali su masoni u pojedinim loama protestirati.

Oni su govorili da se u masonske radionice unosi pozitivno kranstvo, to vie, - kranske

dogme. Brat Klotz se u jednoj majstorskoj loi alio to neki masoni hoe ljubljenu

njemaku domovinu uvui u nesretne vjerske borbe. Isto tako iz inozemstva, gdje su u

Velikim loama sasvim zavladali masoni, kao iz Londona, New Yorka i Pariza, stizali su

protesti i prijetnje pojedinim velikim njemakim loama zbog njihove vjerske netolerancije.

idovi su pak uspjeli da su im i u njemakoj masoneriji irom otvorena vrata. ak su idovinapravili protunavalu i proveli naelo da se u lou ne smije primiti nijedan kranin koji u

idovima ne bi gledao svoju brau, koja su za masonski rad sposobnija od bilo koje druge

rase. Neki brat Conrad 1882. napisao je: Iskljuiva kranska masonerija jest nesmisao.

idovi su gotovo jedina istinski napredna rasa na zemaljskoj kugli, zadojena demokratskim

duhom, koja uvijek tei za napretkom (Flammen fr freie Geister).

Pitanje primanja idova konano je u njemakoj masoneriji do pred (I.) svjetski

rat ovako ureeno. to se tie staropruskih Velikih loa, Velika zemaljska loa i Velika

narodna matica loa K trima zemaljskim kuglama primale su idove, lanove drugih loa,

kao goste, dok ih same kao kranski sustavi nijesu primale za lanove. Velika loa Royal

York, K prijateljstvu, dozvoljavala je idovima stupanje u tri ivanovska reda (egrt, kalfa i

majstor). Ostale, t. zv. humanitarne velike loe primale su idove bez ogranienja, a kad je

Hitler doao na vlast htjele su se spasiti od ukidanja na taj nain to su se postavile na

rasistiko stanovite. Sve im to nije pomoglo, jer ih je zadesila ista sudbina, kao i ostale t. zv.

humanitarne velike loe, to jest, rasputene su i zabranjene. U kakav njihov antisemitizam

dravna vlast sasvim ispravno nije vjerovala, jer one naelno nijesu bile protiv idova, poto

su ih primale kao goste, a druge su im davale nie redove. One su bile kranske samo u

toliko to su se donekle ograniavale na lanove stanovite vjeroispovijesti, do koje oni

uglavnom ne dre nita.

Svi masonski pisci i udbenici kau da u t. zv. kranskoj masoneriji nema govora

o kakvom antisemitizmu. Lennhoff-Posnerov slubeni Internationales Freimaurer Lexiconna str. 81 pie: Antisemitizam i slobodno zidarstvo u smislu Saveza (slobodnozidarskoga)

4


6/23


7/23

Francuski Veliki Orijent u rukama idova

Jedna od najuplivnijih francuskih masona 19. stoljea bio je idov Isaac Adolphe

Cremieux (1796.-1880.), po zanimanju advokat. On je bio glavni pokreta februarske

revolucije g. 1848., kojom je s francuskoga prijestolja otjerana orleanska dinastija. U

privremenoj vladi postaje on ministar pravde. Primio je izaslanstvo od tri stotine masona, koje

je dolo estitati bratskoj vladi na velikom uspjehu. Tada je brat Cremieux u ime vlade

izjavio: Republika je u masoneriji. Republika e initi ono to zapovijedi masonerija. Kad

je, inae, brat Proudhon vidio kako idovi-masoni spretno izrabljuju francuske revolucije u

svoju korist, i rekao je onu glasovitu reenicu koja se moe primijeniti na svaku evoluciju u

Francuskoj: Francuska nije uinila nita drugo, nego promijenila svog idova. Time je

socijalist Proudhon izrekao istinu da se od svake revolucije najvie koriste idovi, koji su

uvijek na vlasti, samo to eventualno na mjesto Moritza doe Kohn. Cremieux je brzo izdao

republiku, kad je omoguio kandidaturu budueg Napoleona III. za predsjednika republike,

jer je on bio karbonar t. j. pripadnik tajnog politikog udruenja koje je radilo na ujedinjenju

Italije, a bilo je srodno i pod uplivom masonerije. Cremieux je naslutio konac Napoleonove

svemoi i pravodobno skrenuo masoneriju u opozicionalni smjer. God. 1870. bio je lan

revolucionarne vlade Narodne obrane i opet postao ministar pravde. Umro je kao senator.

Brat Cremieux bio je vrlo svjestan idov, iako je kao mason osuivao svaki

klerikalizam i ruio svaku vjeru, osim idovske. Kad su g. 1840. u Damasku zbog obrednog

umorstva bili osueni neki idovi, dohrlili su u Egipat braa Cremieux iz Pariza i Moses

Monteliore iz Londona, provieni svim punomoima vlada koje su ovisile o idovskom

uplivu, i uspjeli su da osuenici budu puteni na slobodu, ve je g. 1860. osnovao drutvo za

obranu idovstva Alliance Israelite Universelle, kojoj je bila zadaa da uva i promie

interese idovstva po svem svijetu, napose na Istoku, gdje je bilo idovskih pogroma.Masonerija mu nije bila dovoljna, ve je htio jedno zatvoreno idovsko drutvo u kojem nee

biti krana. Alliance Israelite uvijek je zastupana u Velikom Orijentu i Velikoj Loi preko

kojih provodi svoje osnove.Masonerija i Alliance Israelite tako su usko spojeni da se bez

pretjerivanja moe kazati da se sjednica vodstva Alliance dri ujedno kad je na okupu i

plenarna skuptina vrhovnog odbora masonerije, Velikog Orijenta. Alliance Israelite je za

vrijeme (I. sv.) rata izvrila sudbonosnu povijesnu ulogu, kad je preko svojih veza za antantu

angairala idovsko javno mnijenje i njegov kapital.

6


8/23

Cremieux je bio u najuoj suradnji sa svojim idovskim bratom Loenom

Gambetta. Kako je njihova idovska svijest daleko ila, i kakva je bila velika briga za

idovstvo, neka slui samo ovaj primjer. Njemaka je vojska opsjedala Pariz 1871. i

francuska privremena vlada Narodne obrane bila je u Toursu. Gambetta, koji je bio dua te

vlade narodnog otpora, nije imao pametnijeg posla nego da na nagovor brata Cremieuxa

proglasi ravnopravnost idova u - Aliru. idovi su u Aliru bili omraeni (kao i danas), jer

su bili krijumari alkohola, gulikoe i vlasnici javnih kua. Arapi se dignu protiv te naredbe,

ali istom nakon francusko-njemakog rata, da ne bi nakodili Francuskoj. Francuska vojska

svladala je arapski ustanak, i odrala emancipaciju idova, koja je stajala samo nekoliko

hiljada francuskih ivota, kako su se u komori ciniki izraavala ido-masonska braa. I u

parikoj komuni g. 1871. imala su svoje prste braa Rothschildi i bankar Simon Deutsch.

Rotschildove kue za ustanka nijesu stradale, ali je zato od komunarda strijeljan pariki

nadbiskup Darboy. Simon Deutsch samo je u poetku, iz obzira prema javnosti, malo odsjedio

u zatvoru, da kasnije postane izdavaGambettine La Republique Francaise.

Trea republika ostvarila je idovima obeanu zemlju. Tada istom doe do prave

vlasti Israel kojemu je u slubi bio Veliki Orijent. Budui da se radilo o idovu kapetanu

generalnog taba Dreyfussu, koji je bio optuen da je njemakim vojnim vlastima izdavao

vojne planove, digla se sva ido-masonerija u njegovu obranu, ne pazei pri tome na ugled iinterese francuske vojske. Sve to je bilo neprijateljsko francuskom narodnom biu, sve je

stalo dizati drvlje i kamenje na francuske nacionalne ustanove, i ruiti temelje francuske

nacije. To je jedna od najsramotnijih epoha francuske povijesti i uope povijesti modernog

nacionalizma, kada se zbog jednog idova blatilo sve to je najsvetije svakom pravom

nacionalistu.

Dreyfussovu aferu izrabila je masonerija da sasvim zavlada Treom republikom, a

preko masonerije - idovstvo. Jo i danas ido-masoni vladaju ljeviarskim strankama, koje su

parlamentarni eksponent masonerije. Na elu jake socijalistike stranke jest frankfurtski ido-

mason Leon Blum, lan loe L' Action Socialiste, dok su u radikalnoj stranci od najveeg

utjecaja i moi zastupnik Jammy-Schmidt i senator Abraham Schramek, idovi i masoni.

7


9/23

idovi prvoborci masonerije u Italiji

I u talijanskoj masoneriji idovi su igrali glavnu ulogu. Bankar revolucije,

Veliki metar Velikog Orijenta Italije, Veliki komander Vrhovnog Savjeta i t. d., brat

Adriano Lemmi (1822.-1906.) bio je idov. Bio je veliki prijatelj masona Lajosa Kossutha,

koji g. 1848. Hrvatsku nije mogao nai na zemljopisnoj karti, i financirao njegove osnove da

se garibaldinci iskrcaju u Hrvatskoj. Njih je, kao protivnike hrvatstva, ogoreno pobijao

veliki hrvatski patnik i muenik Eugen Kvaternik. Lemmijev nasljednik na vodstvu talijanske

masonerije bio je famozni Ernest Nathan (1854.-1921.), navodno nezakoniti sin Mazzinija i

Sare Nathan. Masonerija ga za prkos talijanskim katolicima i Vatikanu 1907. g. postavi za

naelnika vjenog grada Rima, njega, koji je bio dua svih sramotnih protukatolikih i

protupapinskih demonstracija, meu ostalima i one, kad su udrueni masoni i socijalisti uTiber htjeli baciti mrtvo tijelo pape Pia IX. za prijenosa iz Laterana u Vatikan. Nathan je bio i

u vodstvu talijanske masonske iredentistike organizacije Dante Alighieri, koja je imala

svrhu da u naim krajevima odrava i stvara Talijane i odnarouje na hrvatski svijet. Na

poetku (I.) svjetskog rata masonerija se pod Nathanovim vodstvom najodlunije zalagala za

ulazak Italije u rat na strani antante, jer se s jedne strane samo tako mogla ostvariti zavjetna

misao talijanske masonerije da za Italiju ugrabi drugu obalu Jadranskoga mora, a s druge

strane da poslui interesima svjetskoga idovstva. Ministar vanjskih poslova idov bratSonnino pogaao se i s centralnim vlastima i s antantom i pristao uz onu stranu koja je vie

ponudila. Kad je antanta nudila Londonski ugovor masonerija je s oduevljenjem pristala na

nj, i u travnju 1915. proglasila svoju civilnu mobilizaciju, a poetkom svibnja, pred

stupanjem u rat, priredila je masonsku ratnu demonstraciju u Quartu, gdje su defilirale sve

loinske vlasti sa svim znakovima, pregaama i sl., a pod vodstvom idovskog brata

Rapporte - D'Annuzia, kasnije glasovitog osvajaa hrvatske Rijeke. Teren za to otimanje

naega grada godinama je prire

ivala talijansko-idovsko-madarska loa Sirius na Rijeci,koja je posredovala izmeu masonsko-idovske opozicije i hrvatske brae u famoznoj

Rijekoj rezoluciji.

Vezu izmeu talijanske i francuske masonerije, a i ostalih masonskih centrala,

odravala je ve spomenuta Alliance Israelite, preko koje su iz Francuske dolazile pare,

kojima su se kupovali talijanski parlamentarci i oduevljavali za rat na strani antante.

Talijanska je masonerija za vrijeme rata traila da u vladi slubeno bude slubeno zastupana

po jednom ministru, kako je to bilo u Francuskoj. Obzirom na veliku omraenost masonerije u

8


10/23


11/23

Hrvatske Vile u Zagrebu bili su idovi i pokrteni idovi andor Weiss de Polna, Julius

Hhn, Eugen Bothe, Edmund Kolmar, Robert Fischbach, Slavoljub Bulvan, Samuel Kocian,

Simon Frange, Anton Schlesinger, Adolf Rosenfeld, Ignatz Granitz, Ferdo Lux i drugi. Loa

Stella Orientalis u Zemunu takoer je imala za lanove zgoljne idove kao n. pr.

Neumanne, Goldsteine i druge.(O tome opirno u: Masonerija u Hrvatskoj, I. dio). Kasnija

zagrebaka loa K ljubavi blinjega imala je u veini idovsko lanstvo, a i danas su idovi

obilno zastupani u loama koje rade pod zatitom Velike Loe Jugoslavije, kao i u onima

koje su pod zakutnom Velikom Loom Libertas.

Loe i sinagoge

idovi u masoneriji imaju sve preduvjete i mogunosti da se u njoj osjeaju ba

kao u svojoj sinagogi. Masonsko mjesto sastajanja, loa, zove se kao i idovsko mjesto

bogosluenja, hram ili Tempal. Na istonoj strani nalazi se oltar ili rtvenik, a na njemu

biblija kao u Starom Zavjetu. Biblija je, inae, masonima samo simbol etike, a ne sveta

knjiga. Iz biblije masoni najradije iznose mjesto o gradnji Salamonova hrama i njegovu

graditelju Hiramu iz Tira, jer se svaki mason zamilja da je graditelj Hiram i da u sebi i od

sebe zida Salamonov hram. U hramu se nalazi pet stupova ili pet svjetlosti. tri stupa nose

svijenjake i nalaze se oko Tapisa ili saga, a zovu se tri manja svjetla i znae: mudrost jakost i

ljepotu, dok su druga dva stupa ili slobodna ili se na njima nalaze ulazna vrata. Ta je dva

stupa pred Salamonov hram stavio graditelj Hiram. Jedan se zove Jahin i drugi Boas (J. i B.),

ali se takoer u loi ui da su stupovi stariji od Salamonova hrama. U masoneriji se, osim

toga, mnogo rabe i hebrejske rijei tako da sav masonski obrednik podsjea na sinagogu, a

podavanje znaenja brojevima potjee od upliva idovske Kabale, tako da je izvrsno kazao

ameriki mason Pike, kad je napisao: Sva istinska masonska udruenja svoje tajne i svojesimbole zahvaljuju Kabali. Jedina Kabala zapeauje savez izmeu apsolutnoga razuma i

Boanske volje. U njoj (Kabali i Talmudu) se nalazi kljusadanjosti, prolosti i budunosti.

(Pike: Morals and Dogma).

Ipak idovima nije bilo dosta to su sasvim zavladali masonerijom i sasvim je

podvrgli svom duhu i sluenju idovskim interesima. Oni u njoj ipak nijesu sasvim sami, jer

su u drutvu krana pred kojima se ustruavaju otkrivati svoje planove, iako ti krani-

masoni na sve mogue naine, isticanjem svoje tolerancije, mrnjom na kransku vjeru, i

10


12/23

na sve to idove smeta, nastoje ugoditi svojoj idovskoj brai. Anglosaksonska masonerija t.

j. ona u Engleskoj i Sjedinjenim Amerikim Dravama, poznata je zbog svoje irokogrudnosti

prema idovima. Ona je ila tako daleko da je idovima dozvolila da osnivaju iskljuivo

svoje idovske loe, ije e lanstvo biti samo idovsko. Ortodoksni su, naime, idovi nali

izliku da budu sami, kad su zahtijevali da se kod bijelih trpeza t. j. kod banketa nakon

rada na gradnji Salamonova hrama uzimlje u obzir njihov jelovnik, koji n. pr. iskljuuje

svinjetinu. Engleska su braa stoga idovskoj brai dozvolila da osnuju svoje idovske

loe, uz uvjet da ostaju pod zatitom t. j. kontrolom Velike Loe. Slino je bilo i u Americi.

Osnivanje posebnih idovskih loa

Ali im su idovi pomou masonerije postigli svoju graansku emancipaciju, a u

masoneriji postigli svu vlast, stali su misliti i na svoju posebnu masoneriju. U tu svrhu nikli su

u Americi posebni idovski masonski redovi kao n. pr. Independent Order B'nai B'rith

(Nezavisni Red B'nai B'rith), Independent Order B'rith of Abraham (Nezavisni Abrahamov

red B'rith), Independent Order Free Sons of Israel (Nezavisni red slobodni sinovi Izraela),

Independent Order B'nai Mosche, Grand Order of Israel (Veliki red Izraela), Order Achei

B'rith, Sons of Benjamin (Sinovi Benjaminovi), Order of Ancient Maccabaeaus (Red starih

Makabejaca). Order Archei Ameth Kheser Shel Barzel, Ahaoat Israel, Loyal Order of Moses,

American Star Order (Red Amerike Zvijezde) i drugi.

Najveu vanost i rairenost postigao je Independent Order B'nai B'rith

(Nezavisni red Sinovi Saveza). Taj je red g. 1843. u New Yorku osnovao jedan doseljenik

iz Njemake - Heinrich Jones. U njega se primaju samo idovi. Jones mu je kao zadau stavio

da zastupa interese idova u Americi i po

itavome svijetu. Za vanjski, neidovski svijet, otom Nezavisnom redu se kae da ima svrhu raditi na moralnom i etikom usavravanju

svoglanstva, da slui ljubavi blinjega, da je filantropski. U stari, njemu je glavna svrha da

bdije nad idovskim interesima, da vee idove meusobno, da ih dri na okupu, da pazi i

upozoruje idove gdje bi mogli stei koju poziciju, i da motri sve akcije koje bi za idove

mogle biti nepovoljne. Radi te svoje svrhe, ta se idovska masonerija tako rairila da idovi s

ponosom kako B'nai B'rith obuhvaa itav svijet, i da nad njime sunce nikada ne zalazi.

11


13/23

idovi su se u svojoj masoneriji okupili u doba kad je u Sjedinjenim Dravama u

jeku bila jaka protumasonska borba zbog Morganove afere. Tada su se idovi, zbog otpora

javnog miljenja, pobojali za sudbinu masonerije, pa su se na vrijeme pobrinuli da stvore

organizaciju koja e titi njihove interese. G. 1827. ugrabili su masoni jednog obrtnika, zidara

Williama Morgana, jer se prijetio da e izdati knjigu o masonskom radu, njihovom ritualu i

tajnama. Oni su ga uhitili, navodno, zbog nekog neplaenog duga, i odveli u nepoznatom

pravcu.Njegova sudbina nikada nije razjanjena, te se tvrdi da su ga sunovratili u Nijagaru.

Zbog te otmice protiv slobodnih zidara, koji se na ovako neovjean nain rjeavaju svojih

protivnika, se digla bura ogorenja. Kao izraz tog neprijateljstva protiv slobodnih zidara,

nastala je u Uniji protumasonska stranka (Anty Masonic Party), koja je zahtijevala rasputanje

loa. Brojni su masoni iz straha napustili loe. U tom bijegu prednjaili su, dakako, braa -

idovi.

Velika mo idovskih loa

U tom raspoloenju idovima je dobro dolo osnivanje vlastite idovske

masonerije, koja je u svojim redovima tijekom godina cvijet amerikog idovstva. Ta je

idovska masonerija brzo presaena u Europu. Sredite joj je ostalo u Chicagu, kamo je

preneseno iz New Yorka. U Europi i ostalom svijetu osnivaju se distriktne Velike loe, koje

onda osnivaju pojedine loe. Loa u Europi nema posebnih stupnjeva, ali ima svoj ritual i

svoje znakove raspoznavanja, tako da nemasoni ne mogu imati uvida u njihov rad. Distrikata

u svemu ima 13, od tih 7 u Americi i 6 u Europi. U Europi su distriktne velike loe ove:

Berlin (ukinuta), Bukuret, Prag, Carigrad, Be i Krakow. B'nai B'rith u itavom svijetu ima

preko 600 loa sa blizu sto tisua lanova.

Masonerija B'nai B'rith osnovana je navodno da suzbija rasnu mrnju i vjersku

nesnoljivost. Meutim, usprkos tih svojih ciljeva ona iskljuivo prima idove, dakle,

udruuje u sebe samo pripadnike jedne rase i jedne vjere. U konstituciji, osnovnom zakonu i

direktivi reda, veli se:

Nezavisni B'nai B'rith smatra za svoju misiju da sjedini idove najviih i ope-

ovjeanskih interesa, da podigne umni i moralni karakter naroda nae vjere, da mu ucijepi

naela najistije filantropije (ovjekoljubivosti), asti i domoljublja, da pomae znanost i

12


14/23

umjetnost, da olaka redu sirotih i potrebnih, da izbrie suze udovica i siroadi, zatiujui ih

najirim naelima ovjenosti.

lanovi B'nai B'ritha vele da su idovi jo i danas izabrani narod, i da je njihova

zadaa uloga odreena rijeima Starog Zavjeta upuenih Abrahamu:

Ostavi svoju zemlju i svoju kuu, svoju rodbinu i uputi se u zemlju koju u ti

pokazati. I ja u od tebe nainiti velik narod, veliat u i blagosloviti tvoje ime i blagosloviti

u one, koji tebe blagoslivlju, a prokleti u one koji tebe proklinju, i svi narodi biti e

blagoslovljeni kroz tebe.

B'nai B'rith je naroito u Americi razvilo veliku aktivnost u korist idova. Osniva

i uzdrava mnogobrojne dobrotvorne ustanove, sklonita, domove, bolnice, poliklinike. U tu

svrhu utroene su stotine milijuna dolara.

lanovi idovskih loa od reda su najbogatiji i najuplivniji ameriki idovi, tako

da su oni mnogo doprinijeli stupanju Amerike u (I. sv.) rat. Za antantine drave oni su bili iz

vie razloga. Ponajprije, od trgovanja s antantom ba su idovski trgovci imali najvie koristi,

jer su se oni drali rijei to ih je njihov brat Isaac Markussohn izrekao na banketu, u poast

lordu Northcliffeu : Rat je ogromno poslovno poduzee, pri emu heroizam vojnika nije ononajljepe (!), nego poslovna organizacija. Amerika je ponosna na povoljni poloaj koji

uiva. # Heroizam, t. j. smrt na bojnim poljanama, kao manje lijepo, preputala su braa

kranima, a oni su izabrali ono ljepe - bogaenje. Osim toga Alliance Israelite

Universelle djelovala je preko masonerije na antantofilsku orijentaciju idovstva i, konano,

Engleska je Balfourovom deklaracijom za sluaj pobjede idovima stavljala u izgled

osnivanje njihove nacionalne idovske drave u Palestini. Iz svih tih razloga odluili su se za

vrijeme rata za stranu antante najuplivniji ameriki idovi (sve sama bra

a): bankari

Blumenthal, Meyer, Seligmann, Salamon, Lehmann, veliki industrijalci: Lewisohn,

Guggenheim, rabini Wise, Lyons, Philippson, profesori Gottheil, Hollnder, Wiener,

publicisti F. Franklin, S. Stransky, Beer, Frankfurter, pedagozi U. Flexner, Leipziger, suci

Cardozo, Marschall, Joretzky i mnogi drugi.

B'nai B'rith materijalno pomae lanove svoga naroda. Pod njegovim okriljem

osnovano je u Americi Drutvo za irenje poljoprivrede meu amerikim idovima. Kad je

drutvo osnovano 1910., u cijeloj amerikoj Uniji bilo je svega 216 farmerskih obitelji, koje

13


15/23

su obraivale oko 12 tisua jutara zemlje. Godine 1930. bilo je 60.000 idova koji su

obraivali 100 tisua jutara.

Iz naroitog je fonda blizu Jeruzalema osnovan grad koji se zove B'nai B'rith

Garden City.

I iza rata (I. sv.) imaju ameriki idovi vrlo odlunu rije u amerikoj politici.

Voa amerikog radnitva iza (I. sv. ) rata, Samuel Gompers, austrijski je idov. Ameriki

poslanik u Carigradu za vrijeme rata bio je Hirsch Morgenthau. Pouzdanik svih amerikih

predsjednika od Wilsona do Roosvelta jest Bernard Baruck. Nema uplivnog mjesta kojim ne

dominiraju idovi masoni.

Masonerija B'nai B'rith najjae se iza 1882. rairila u Njemakoj. Iako su

idovima bile otvorene t. zv. humanitarne Velike loe, koje su pod svojom vlasti imale veliku

veinu loa, ipak su za povod posebnom grupiranju uzeli antisemitsku kampanju, toboe, da

se zatite a zapravo da se i pred kranima zabarikadiraju u posebnim loama. Najuplivniji

idovi postali su ujedno i lanovi B'nai B'ritha. tako je tom redu pripadao i veliki parobrodski

magnat Ballin, poznati vlasnik elektrotehnike industrije i ministar Walter Rathenau, zatim

Friedlnder-Fuld, Bleichrder, Katzenstein, Max i Paul Warburg, ubijeni predsjednik

Nezavisne Bavarske Kurt Eisner (Kosmanovsky) i mnogi drugi. Prije raspusta masonerije u

Njemakoj B'nai B'rith loa je bilo preko stotine. U samome Berlinu bilo ih je devet.

U francuskoj B'nai B'rith nije se rairila, budui da je pored Alliance Israelite

bila nepotrebna.

Popis lanova loe Srbija

B'nai B'rith kao glavnu zadau na kontinentu ima da brani i promie interese

idovskih manjina. U turskome carstvu idovi su znali stei mogunosti opstanka i napretka i

bili su, kao financijeri Turaka, povlatena manjina. Zato je u Carigradu kao sreditu carstva

koje je svoju vlast i svoj opstanak osnivalo na isisavanju kranske raje, osnovana Velika loa

XI. distrikta istoka. Pod nju su potpadale loe u Carigradu, Drinopolju, Smirni, Rodu, Solunu,

Sofiji i Beogradu, dakle, u svim privredno-politikim centrima. U Beogradu je g. 1911

osnovana loa pod imenom Srbija. Njezini su lanovi bili dananji vrhovni rabin i senator

dr. Isak Alkalaj, poznati beogradski lijenik dr. Buki Pijade, idovski povjesniar Ignjat

14


16/23

lang, lijenik dr. Bukus Alkalaj, pok. dr. David Alkalaj, pok. radikalski narodni poslanik

emajo Demajo, advokat i demokratski kandidat za zastupnika u Beogradu dr. Friedrich Pops,

Nisim Benarojo, Jakov Davio, sada ef odjeljenja Dravne hipotekarne banke, rentier Adolf

Reovski, prodava klasne lutrije Abraham Farhi, advokat Rafailo Fine i drugi.

idovi u Srbiji, u prvom redu u Beogradu, imali su vrlo jake drutvene poloaje,

koje su sauvali jo od turskih vremena. Za njihov ugled i mo dosta je navesti da su u

Beogradu i biva radikalna i biva demokratska stranka na parlamentarnim izborima

kandidirale po jednog idova. idovi u Srbiji od poetka su znali svoje posebne interese

spojiti s opim dravnim interesima, zbog ega su dobivali priznanja od najviih predstavnika

dravne vlasti.

Loa Srbija iza rata svoj je izvjetaj podnijela Distriktnoj velikoj loi u

Carigradu. U izvjetaju stoji:

U Srbiji je prije rata bilo svega 7500 idova, od ega kojih 6500 u Beogradu, a

1000 u ostalim veim mjestima. U politikom pogledu idovi uivaju ista prava kao i

kransko stanovnitvo. Poslije balkanskih ratova simpatije srpskoga naroda prema idovima

znatno su se uveale. U Narodnoj skuptini idovstvo je predstavljeno jednim poslanikom, a

na visoko povjerljivim poloajima dravne uprave vidimo nae jednovjernike. U vojsci, pored

jednog manjeg broja aktivnih oficira, imamo i vei broj rezervnih oficira, koji su cijenjeni i

kao njihovi srpski kolege idovska omladina odgaja se u srpskim osnovnim, srednjim,

strunim i visokim kolama. Siromani aci potpomagani su i od drave, i od nae ustanove

Potpora, koja je veem dijelu inenjera, lijenika, advokata i td. omoguila dovrenje

kolovanja.

Kada je g. 1918. dolo do stvaranja Jugoslavije, loa Srbija prikupila je sebi sveidove lanove B'nai B'ritha, koji su bili ulanjeni u bekim i petanskim loama, zavisnim

od velike loe bekog distrikta. Beogradska loa Srbija dugo vremena nije htjela dozvoliti,

da t. zv. preanski idovi osnuju posebne loe, koje bi bile ovisne od beke distriktne loe,

ve ih je prisilila da u nju stupe, smatrajui da se u njenom okrilju, i po uzoru njenih lanova,

imaju nauiti patriotizmu i lojalitetu spram dravnih vlasti. Ona sama nikako nije htjela izii

iz zatite otomanske velike distriktne loe u Carigradu, i da se moda prikljui drugoj velikoj

loi, samo da prema dravnim vlastima naglasi kako idovi u novoj dravi hoe nastaviti

15


17/23

prokuani rad i posveene tradicije loe Srbija, koja ih je mogla nesmetano razvijati i

ouvati pod zatitom carigradske velike loe.

Beogradska loa Srbija obuhvaa elitu beogradskog idovskog drutva. Godine

1935. predsjednik joj je lijenik, dr. Cezar Kajon, dok joj je g. 1934. predsjednik bio Aron

Alkalaj, generalni sekretar Dravne hipotekarne banke.

lanovi su Srbije osim spomenutih bili: advokat David A. Alkalaj; direktor

banke Metropol Samuel A. Alkalaj; direktor Srpsko.vicarske banke Bencijon Aron;

veletrgovac tekstilnom robom Izrailo Aruetti; veletrgovac tekstilnom robom Josif Aruetti;

knjiar izdava Franjo Bach; trgovaki agent an Benarojo; vlasnik tehnikog biroa ing. Emil

Deutsch; agent za ivae maine Samuilo K. Davi

o, advokat Samuilo Demajo; direktor

Anilina A. D. Mika Efrajim; tvorniar sirove svile Albert Farhi; direktor srpske industrije

piritusa Bernat Farka; zubar dr. Joseph Finzi; izvoznik koe i agrarnih proizvoda Heinrich

Fleischer; izvoznik ljiva i itarica Leo Glougner; advokat dr. Fran Herzog; direktor Opeg

jugoslavenskog bankarskog A. D. (prije Wiener Bank Verein) David Hohner; advokat dr.

Josif Holnder; agent tekstilnom robom Moa B. Josif; trgovac tekstilnom robom Leon B.

Josif; trgovac tekstilnom robom Solomon A. Koen; poznati knjiar Geca Kohn; trgovac

tekstilnom robom Azriel Lwy; direktor Kolonijalne banke Moric D. Lwy; trgovac

kolonijalnom robom Moa Naftali Lwy; trgovaki agent Nahman Lwy; agent za gvoe i

graevno drvo Leon de Leon; lijenik dr. Rafailo Margulies; direktor vicarsko Srspke

banke Isak Meiah; trgovac galanterijskom robom Isak Medina; trgovaki agent Jakob S.

Melamed; trgovaki agent Isak Moloho; lijenik dr. Moa Munk; bankovni inovnik kod

France-serbe David S. Pijade; direktor Balkanske kreditne banke ivko Pijade; direktor

transportnog poduzea Globus Stevan Reichnitzer; lijenik dr. Rafailo Rubenovi;

tvorniar tinte i boja Jakov Ruso; ininjer Isidor Sumbul; arhitekt Samuilo Sumbul; bankovni

prokurist Jugoslavenske udruene banke Baruh Samokovlija; trgovac bojama Zdravko B.

Salamon; suvlasnik Traversa, trgovine graevnim materijalom ing. Julije alinger; trgovac

gumom i pisaim mainama Alfred atner; predstavnik M. Fila - sinovi Kreka dr. leo

tajndler; tvrorniar sapuna i ica iz crijeva Marko tajner; direktor Jugo-Mosse Hugo

Schwartz; graevni ininjer Leon Talvi; lijenik dr. Nisim Testa; advokat Pavle Winterstein;

trgovac staklarske robe Isak Zunana.

Jo pod lou Srbija spadaju braa iz Zemuna i Paneva, dok su tu - prije negosu osnovane samostalne loe u Novom Sadu, Subotici i Osijeku - pripadala i tamonja braa.

16


18/23

Braa u Zemunu jesu ova: direktor trgovake akademije i glavni sekretar Saveza

idovskih bogotovnih opina Ivan Kohn; ef ispostave zemunskog okrunog ureda lijenik

dr. Aleksandar Band; lijenik dr. Arnold Schn; advokat dr. Lav Bradeis; trgovac

parfumerijskom robom Jakov Klopfer. U Panevu su ova braa: trgovac itom Artur

Freund; zastupnik Standard oil Company dr. Hugo Lenard; trgovac galanterijskom robom

Ernest Maj; trgovac itom Avram Paparo; advokat dr. Aleksandar Herzl.

Popis lanova loe Zagreb

Istom g. 1927. mogli su preanski idovi osnovati svoju prvu lou na teritoriju

bive austro-ugarske monarhije. U izboru imena osnivai se nijesu usudili slijediti primjer

beogradske bra

e, ve

su uzeli neutralno ime Zagreba, premda osje

aju potrebu dazagrebakoj loi dadu i koje specifino idovsko ime. Dosadanji predsjednici loe Zagreb

bili su: od 1927. do 1930. lijenik dr. Milan Schwartz, koji je ujedno vrlo aktivan i u

masoneriji koja potpada pod (zakutnu) veliku lou Libertas u Zagrebu; dr. Gavro Schwartz

(1930.-1931.); advokat dr. Oskar Spiegler (1932.-33.), takoer agilini radnik i u loama

obedijencije Libertas; direktor Opeg Jugoslavenskog d. d. Mavro Kandel (1933.-34-).

Sada (g. 1935.) je predsjednik dr. Marko Horn. Inae, lanovi ove loe nisu toliko ljubomorni

na tajnu o njihovoj pripadnosti idovskoj masoneriji. Tako u telefonskoj knjizi za grad Zagreb

pod slovom L moemo nai broj te loe zabiljeen ovako: Loa Zagreb - Juriieva 2. br.

7302. Dakle, ta loa ima prostorije u zgradi Srpske banke. U prostorijama je radi

komoditeta brae ak instaliran i telefon pod pravim imenom, to ostale t. zv. mjeovite

loe ne bi nipoto uinile.

lanovi su loe: lijenik dr. Vladimir Altmann; advokat i vlasnik Tvornice likera i

octa d. Hugo Bauer; lijenik Merkura dr. Marko Bauer; direktor tvornice Hermann

Pollack i sinovi Alfred Bondy ( U toj tvornici bio je g. 1935. trajk radnika, i novine suiznijele porazne podatke o izrabljivanju radnika!); suvlasnik tvornice kandita i okolade

Union Slavoljub Deutsch-Maceljski; lijenik dr. David Eisenstdter; direktor banke

Kreutzer Julije Fischer; direktor tvornice papira ing. Laci Freund; industrijalac Matija

Freund; bankovni direktor u miru i vlasnik Pouzdanikog biroa dr. David Fuhrmann;

valetrgovac jajima i vlasnik Ovexa d. d. iga Graf; veletrgovac kolonijalnom robom

Teodor Grnfeld; suvlasnik komercijalne poslovnice Lavoslav Hiembach; generali direktor

Traversa d. d. Otto Heinrich; veletrgovac kolonijalnom robom i vlasnik prione kaveKonsum d d. David Herzog; veletrgovac tekstilnom robom i suvlasnik firme Prevedan i

17


19/23

Hoffmann Josip Hoffmann; takoer i suvlasnik iste firme Vilim Hoffmann; Direktor Banke

Kreutzer Franjo Huber; lijenik dr. uro Jelinek; veletrgovac vinom Dragutin Kastl;

veletrgovac vinom milan Kastl; suvlasnik firme Kleiner V. et Co. Vilim Marko Kleiner;

suvlasnik tvornice kandita i okolade Union julije Knig; lan ravnateljstva Granuma d.

d. i Skladinog i otpremnikog d. d. d. Herman Kraus; agent u poslovima drva Makso

Lederer; vlasnik Trgovinske banke d. d. dr. Benko Lvinger; glavni tajnik Kern kajemet

lejisrael dr. elomo Lwy; advokat dr. Pavao Neuberger; ravnatelj Jugoslavenske

destilacije drva d. d. dr. Sigmund Pordes; advokat dr. Makso Pscherhof; advokat dr. Rudolf

Rodani; lijenik dr. Rudolf Rosner; rezbar andor Schneller; vlasnik Zagorke d. d. za

graevnu industriju Armin Schneller; generalni direktor Naike tvornice tanina i paropila

Aleksandar Sohr (sada u istranom zatvoru); generalni direktor Slaveksa d. d. Alfred Spitz;

lijenik dr. Beno Stein; veletrgovac papirom Lavoslav Steiner; ravnatelj Francuskog

osiguravajueg drutva 'Unon' Lav Stern, burzovni metar Maksim Stern; profesor

Aleksandar Szemitz; advokat dr. Lavoslav ik; vlasnik Ivanice, tekstilne industrije Leo

Tobolski; ravnatelj Save d. d. osiguravajueg drutva dr. Heinrich Wollak. Nadalje je lan

direktor Krapinske tekstilne industrije d. d. Stjepan Otto Lwy; tvorniar tekstilne robe u

Mariboru Marko Rosner; u Sisku primarijsu dr. ragutin Herlinger. lan loe Zagreb bio je i

pok. Otto Stern, jedan od najbogatijih Zagrepana, koji je iz financijskih razloga poinio

samoubojstvo.

Popis lanova loe Sarajevo

Poetkom 1933. osnovana je u Sarajevu samostalna loa B'nai B'rith pod imenom

Sarajevo. Do tada su sarajevska braa potpadala pod beogradsku lou. Na sveanosti

instalacije prisustvovao je u ime Srbije dr. Pijade kao i izaslanik loe Zagreb.

Predsjednik joj je direktor Gradske tedionice dr. Vita Kajon. lanovi su trgovac koom

Albert Alkalay; trgovaki agent Herman Alkalay; lijenik dr. Moa Alkalay; trgovac

eljsznom robom Avram Majer Altarac; tvorniar opeke Mordehaj R. Attias; lijenik dr.

Adolf Benau; lijenik dr. iga Bauer; advokat dr. Rudolf Buchwald; trgovac tekstilnom

robom Salamon Danon; nadsavjetnik Leon Finci; trgovac pokustva Mauricio Finci; trgovac

kolonijalnom robom Ovadio Finci; advokat dr. Robert Frst; eljezniki inovnik Ludwig

Furcht; direktor Tehnike kole ing. Oskar Graf; suvlasnik Singer et Co. Iso Herman;

advokat dr. Otto Horowitz; trgovaki agent Jeua Israel; lijenik dr. Ezra Kajon; advokat dr.

18


20/23

Jakov Kajon; trgovac teksilnom robom Albert E. Kajon; ravnatelj Fnixa, osiguravajueg

drutva, Bernardo Klein; sudac dr. Salamon Kabiljo; nadrabin dr. Moric Levi; direktor fabrike

arapa Avram Levi Sadi Mihael Levi; trgovac tekstilnom robom Moise J. Montiljo;

veterinar dr. Isak Nahmijas; zubar dr. Moric Papo; lijenik dr. Rafael Papo; tvorniar uarske

robe Silvio Papo; lijenik dr. Leon Peri; advokat dr. Julije Rothkopf; lijenik i pisac dr. Isak

Samokovlija; lijenik dr. Josef Salom; panjolski konzul Albert Salom; suvlasnik Singer et

Co. Julije Singer; bankovni direktor Josip Sumbul; trgovac kolonijalnom robom Rafael

Tolentino; nadrabin dr. Hinko Urbach.

Popis lanova osjeke loe Menora

U svibnju 1934. osnovana je u Osijeku loa Menora. Na prijedlog brata dra

Lavoslava ika prekinulo se s obiajem da se loama daju neidovska imena. Tako su

osjekoj, kao i subotikoj te novosadskoj dana isto idovska imena. Braa u Osijeku

potpadala su dijelom pod beogradsku, a dijelom su se bila prikljuila zagrebakoj loi.

Predsjednikom je izabran advokat dr. Josip Horn. lanovi su loe lijenik dr. Edmund

Altman; suvlasnik Wilheim et Boslowitz Huko Boskovitz; tvorniar kapa i odora Bela

Hermann; zubar dr. Geza Fein, veletrgovac kolonijalnom robom Bernardo Klein; lijenik dr.

Lazar Margulies; nadrabin dr. Simon Ungar; advokat dr. Nikola Tolnauer; lijenik dr. Karlo

Weismann, trgovac iga Wollner i graevinski poduzetnik ing. Ljudevit Freundlich.

Osjekoj loi pripadaju: iz Vinkovaca zubar dr. Maks Arminski; veletrgovac

vinom Armin Borovitz; zastupnik Naiki Julije Gutmann; veletrgovac eljeznom robom

Rudolf Gross; advokat dr. Ignjat Lang i lijenik dr. Adolf Stark. Iz Vukovara je industrijalac

drvom Aleksa Steiner.

lanovi idovske loe u Subotici

Loe u Subotici i Novom Sadu najnovijeg su datuma. Ona u Subotici zove se

Mahnat Jad. Predsjednik joj je advokat dr dr. Zoltan Lorant, dok su joj lanovi: lijenik dr.

Mirko Berger; veletrgovac vinom dr. Matija Bruck; lijenik dr. Ladislav Brumemmer;

fabrikant opeke te vlasnik importnog i eksportnog komanditskog drutva Hermes Samuilo

19


21/23

Deutsch; vlasnik grafikog umjetnikog zavoda Ernest Fischer; suvlasnik fabrike Braa

Goldner Bela Goldner; suvlasnik iste fabrike Edo Goldner; lijenik dr. Artur Hollnder;

sekretar Jadranskog osiguavajueg Bela Lengyel; advokat dr. Marcel Lbl; vlasnik tvornice

arapa i pletene robe Merkur Lwenthal Henrik; direktor Hrvatske Sveope Kreditne

Banke Josip Pili; direktor gvoare Barzel i tvornice pei Zephir Martin Rosenfeld;

suvlasnik Central spedit Makso Rotbart; zubar dr. Mirko Schlesinger; vlasnik trgovine

optikim aparatima Friedrich Schnberger; suvlasnik veletrgovine kolonijalnom robom

Aleksandar Spitzer; suvlasnik tvornice okolade Braa Ruff dr. Mirko Teltsch; advokat dr.

Iso Tordai. Subotikoj loi pripadaju i braa iz Sombora: ravnatelj Naike tvornice tkanina i

paropila David Krmer; advokat dr. Henrik Oblat; suvlasnik veletrgovine tekstilnom robom

ivko Polaek. U Bakoj Topoli je lan loe vlasnik mlina Dezider Forgacz.

lanovi loe u Novom Sadu

Loa u Novom Sadu zove se Dr. Solomon Alkalay. Predsjednik joj je

veletrgovac Ludwig Korody. lanovi su joj: trgovac drvom Ernst Bernat; zubar dr. Leo

Fischer, trgovac kratkom robom Viktor Gross; lijenik dr. Alfred Hajim; trgovac uarskom

robom Hajo Julije; lijenik dr. Desider Keiner; inovnik Steiner, drvarsko-industrijsko d.

d. Vlado Kraus; industrijalac stakla Pavle Lampl; advokat dr. Ferdinand Lustig; trgovac

hranom Franjo Sirtes; direktor Rossia Foncier Aleksandar Rosenbaum; trgovac

kolonijalnom robom Martin Schlossberger; lijenik dr. Petar Schwartz; advokat dr. Desider

Tibor; ekonom dr. Edmund Pisker Haas; iz Velikog Bekereka suvlasnik agenturne i

komisionalne radnje Leopold Fleischberger.

idovi zapovijedaju masonima

Po imenima i zanimanjima lanova loe B'nai B'rith kod nas vidi se da je u tim

drutvima okupljeno sve to je najmonije, najuplivnije i najkrupnije u idovskom svijetu, a i

u naem javnom ivotu. Tu su od reda privrednici, koji u rukama imaju na ekonomski ivot,

napose financijski, tu su advokati koji zastupaju te bankare, trgovce i tvorniare, te lijenici

koji ih lijee i. t. d. Druga zvanja u loama i nisu zastupljena. Tek u sarajevskoj loi nalazimo

20


22/23

po kojeg profesora ili inovnika. U ostalim loama takvih bijelih vrana nema. U njima su

iskljuivo krupni kapitalisti, ljudi novca i gospodari privrede.

Prema tome, te su loe udruenja u kojima se vezuje najekskluzivnije idovsko

drutvo. To su zapravo karteli, sindikati ili trustovi najueg kruga, koji gospodari kapitalom.

idovske su loe, u stvari, mjesta iz kojih se sve promatra i dirigira se svime. Osim toga

njihovi lanovi, zatieni tajnom, imaju ne samo uvid u rad ope ivanovske i kotske

masonerije, u kojoj su izmijeani krani i idovi, nego s njima i upravljaju, kako smo to

imali prilike pokazati u ovome svesku. Zbog toga su loe B'nai B'rith drutva, u kojima se

nalazi ona stvarna masonska vlast, jer je njihovo t. j. idovsko sve to pripada itavoj

masoneriji, dok nad onim to je idovsko, nitko izvan B'nai B'ritha nema vlasti.

idovske loe najjai su eksponenti i iritelji idovske moi i snage. Mjeovita

masonerije stavlja im na raspolaganje sve to sama ima, daje im uvid u sav javni ivot, dok su

one same otvorene samo najuem idovskom krugu. idovstvo, koje je samo po sebi zatvoren

krug, jo je jae stisnulo redove u loama B'nai B'rith, potenciralo je ekskluzivnost i

neizmjernost. B'nai B'rith loe su pravo vodstvo, koje kroji sudbinu pojedincima, grupama,

dravama i narodima, a ostala je masonerija vie-manje samo njihov izvrni organ. Zato je

Ludendorff masone neidove t. j. krane oznaio umjetnim idovima. Svi masoni samo slue

izabranom narodu i stvaraju mu preduvjete za obeanu zemlju.

U pravilima nezavisnog reda B'nai B'rith stoji da njegovi lanovi svojim javnim i

privatnim ivotom trebaju dokazati da je pojam idova isto to i pojam ispravnog ponaanja,

da biti idov znai raditi na najviim naelima istine i humaniteta.

itatelji neka sami po imenima i profanim zvanjima te radu spomenutih

kandidata za savrenstvo boraca na polju humaniteta i filantropije prosude, to znai biti

lan

izabranog naroda i kako lanovi B'nai B'ritha rade na najviim naelima istine i

humaniteta.

MOSK Modernu socijalnu kroniku ureuju i izdaju zajedniki lanovi H.K.A.D. Domagoj uZagrebu i Zbora D.M.Z. Mosk eli upozoriti hrvatsku javnost na opasnosti, koje naemu narodu

prijete od pogubnih ideja kapitalista, masonerije i marksista svih struja.

21


23/23

CREATIVITY HRVATSKA
http://www.geocities.com/narodnisavez/index.htmlhttp://www.geocities.com/narodnisavez/index.htmlhttp://www.geocities.com/narodnisavez/index.html

Documents

Mosk-Židovska-masonerija