21
MODERNA I SADAŠNJOST U POSTHISTOIRE Lea Čepić & Nina Jurčić 10.6.2015.

Moderna i Sadašnjost u Posthistoire

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Moderna i sadašnjost u posthistoire poglavlje je u kultnoj knjizi Kraj povijesti umjetnosti? njemačkog teoretičara Hansa Beltinga, jedne od najutjecajnijih studija iz povijesti umjetnosti u proteklih dvadesetak godina. Belting zaključuje kako živimo u doba poslije povijesti, budući da pojavom postmoderne nismo stigli u ponovljenu povijesnu, već u postpovijesnu situaciju, dakle u posthistoire. Razlog tome navodi kako je “prije 1960. godine sve što je htjelo biti umjetnosti, tada prvo moralo postati umjetnost te se dokazati kao inovacija koja se ističe u okviru vlastitog medija. ”Umjetnost se nakon 1960. godine više ne dovodi u pitanje već se priznaje kao fikcija odnosno autonomni svijet koji postoji za sebe, simultano sa realnim, kojemu institucije poput muzeja, galerija i kazališta daju potvrdu i kredibilitet.

Citation preview

  • MODERNA I SADANJOST U POSTHISTOIRE

    Lea epi & Nina Juri10.6.2015.

  • Uvod ivimo u doba poslije povijesti - u posthistoire Posthistoire (franc. poslije povijesti) - doba nakon

    povijesti umjetnosti; Prije 1960. povijest umjetnosti je tekla linearno; sve to

    je htjelo biti umjetnost, moralo se dokazati kao inovacija koja se istie u okviru vlastita medija

    Umjetnost prestaje biti mimetika i tvori vlastiti svijet, koji koegzistira sa naime.

  • Odsad vie nee postojati razvoj imanentan umjetnosti! Zavrila je u svakom pogledu logina povijest umjetnosti, a ono to dolazi ve postoji: sinkretizam nereda svih stilova i mogunosti, posthistoire.-- Arnold Gehlen, Slike vremena (1960.)

    Postmoderna

  • Postpovijesni kontekst Uloga teorije umjetnosti - ini svijet umjetnosti

    moguim Teorija institucionalizacije umjetnosti - George Dickie

    (krajem 60ih) dematerijalizacija umjetnosti

  • Andy Warhol, Brillo Boxes, 1964. Donald Judd, "Untitled, 1989 (Bernstein 89 24)", 1989., bakar i crveni pleksiglas

  • Tako to u javnost izlazi kao dogaaj povijesti umjetnosti, slikarstvo se oslobaa svojeg materijalnog tijela i poprima spektralno tijelo sveprisutno u knjigama o umjetnosti, katalozima na televiziji i u filmovima kao i u tekstovima onih koji piu o umjetnosti Ono postoji sukladno o frekvenciji javnog spominjanja, dakle ovisi o vremenu. (H. Rosenberg)

    Umjetnost odlazi u svijet

  • Istaknuti umjetnici Jean Tinguely Allan Kaprow Donald Judd Yves Klein J. Beuys

  • Jean Tinguely ( 1925-1991) Homage to New york

    Kratkotrajno umjetniko djelo- samounitavajue skulpture

    Izvodi umjetnost u obliku eventa, hepeninga Djelo je preivjelo jedino na snimci i u sjeanju

    gledatelja Ostaci djela su poklonjeni muzeju

    [https://vimeo.com/8537769]

  • Jean Tinguely, Homage to New York, 1960.

  • Allan Kaprow (1927-2006) Utemeljitelj hepeninga u 50-im godinama Usmjerio je pozornost na Art Environment koji vie nije

    bio mjesto umjetnosti ve je mjesto uinio umjetnou Predloio da umjetnici vie ne osmiljavaju umjetnost

    nego njezin kontekst

  • Allan Kaprow, Yard, 1961, Environments, Situations, Spaces, Sculpture Garden at Martha Jackson Gallery, New York

  • Donald Judd (1928-1994) Ameriki umjetnik minimalizma Umjesto tradicionalnog slikarstva i kiparstva izrauje

    tzv. specific objects, objekte liene emocija koji se bave propitkivanjem prostora i proporcija

  • Donald Judd, Bez naziva, 1969.

  • Yves Klein (1928-1962)

    Francuski slikar, vodei lan Novog realizma Utjecao je na performans, pop art, i minimalizam Poznat je po koritenju samo jedne boje-ultramarin

    plave, koja je ujedno i njegov zatitni znak te je postala internacionalno poznata kao Klein Blue

  • Yves Klein, Blue Monochrome 1961, 195.1 x 140 cm, suhi pigment u sintetikom polimer mediju na pamuku preko perploe

  • Joseph Beuys (1921-1986) Njemaki umjetnik Bavio se kiparstvom, grafikom, performansom,

    hepeningom, instalacijama i pedagogijom Njegov rad se temelji na konceptima antropozofije,

    humanizma i socijalne psihologije

  • Joseph Beuys, Wie man dem toten Hasen die Bilder erklrt', 1965

  • Otvoreno djeloKako bi rijeio problem statusa netipinih i eksperimentalnih djela, knjievnik Umberto Eco uvodi pojam otvorenog djela koje prua promatrau uvjerenje da svijet u kojem on promatra ili ita djelo nije nikakav steeni red koji mu garantira konana rjeenja, nego je to svijet u kojemu je on odgovoran sudionik koji se mora kretati naprijed prema hipotetikim i promijenjivim rjeenjima, u neprestanoj negaciji postojeeg i u davanju novih prijedloga. (uvakovi)

  • ZakljuakNe moemo govoriti o kraju umjetnosti o kojemu je govorio Hegel, ve o kraju linearne povijesti umjetnosti zato to se umjetnost u meuvremenu rastaje sa vlastitom povijeu.

    Ne moemo se otrgnuti dojmu da je umjetnost odraz svoga vremena, tako da ne moemo govoriti o kraju umjetnosti, osim ako ne govorimo o kraju vremena.

    Djelo je promatrau blie no ikada, ali je ironono, za razumijevanje djela esto potrebno biti upoen u teoriju umjetnosti

  • Hvala na panji!