Jedan od najjednostavnih modela koji objasnjavaju proces komuniciranja jesteLasswell-ovmodel koji proces komuniciranja predstavlja kroz odgovore na 5 pitanja1.KO (nesto kaze ili porucuje )?2.STA (kaze)?3.KAKO (to kaze)?4.KOME (to kaze )?5.SA KOJIM EFEKTOM (to kaze )?PERSONALNI KANALI su direktni ili neposredni kanali komuniciranja. Oni ukljucuju licnu prodaju, kao i oglasavanje od usta do usta, direktni marketing.18

[Pick the date]MARKETING KOMUNICIRANJENEPERSONALNI KANALI ukljucuju posredni ili indirektni kontakt posiljaoca i primaoca. Oglasavanje, unaprjedjuje prodaje i odnosi s javnoscu spadaju u ovaj oblik komuniciranja, kao i direktni marketing.Ako kanal komuniciranja isporuci porukuprimaocu, tada primalac primljene znakove (simbole) ponovo pretvara u misionu poruku. Ovaj se proces nazivadekodiranje.(Dekodiranje je proces pretvaranja primljenih znakova (simbola) u misaonu poruku.)Dekodiranje ce biti najuspjesnije, ako se posaljilac i primalac razumiju, odnosno ako imaju zajednicko polje iskustva.Kada poruka bude jedna primljena, ona ce kod primaoca izazvati odredjenu reakciju ili odgovor. Dio ukupnog odgovora koji stize do posaljioca i kojeg ovaj pokusava da izmjeri, naziva se feedback. Feedback je veoma vazan za posiljaoca, jer mu govori da li je i koliko njegova komunikacija bila uspjesna.SMETNJEpredstavljaju neplanirani zastoj u komuniciranju, prekide i mijesanja, koji mogu da umanje uspjesnost komuniciranja..Karakteristike elemenata procesa komuniciranjaPosiljaoci poruka mogu proizvesti tri osnovna tipa utjecaja na primaoca, da ovi prihvate njihove poruke. To su:POPUSTANJE (Se javlja u situacijama kada primalac komunikacije ocekuje neku korist, neku pozitivnu reakciju, neku povoljnu posljedicu, zbog njegovog prihvatanja poruke. To je razlog zasto sto on popusta i prihvata utjecaj posiljaoca).IDENTIFIKACIJA je proces poistovjecivanja primaoca (npr. kupca- tinejdzera) su izvori informacija (npr- poznatom sportskom zvijezdom).U takoj situaciji primalac prihvata poruku posiljaoca.INTERNALIZACIJA ( u slucaju kada primalac prihvata poruku, zato sto je ona u skladu s njegovim sistemom vrijednosti i vjerovanja, govori se o internalizaciji). Proces internalizacije je veci sto je vece povjerenje primaoca u izvor poruke.Kodiranje i dekodiranjeKodiranje i dekodiranje su dvije osnovne funkcije ili procesa vezana za prenosenje poruke. Kodiranje uvijek mora biti takvo da podrazumjeva mogucnost dekodiranja.Karakteristike porukePORUKA je skup znakova koje upucuje posiljalac i koji djeluje na skretanje paznje, pobudjivanje interesa i stvaranje zelje, te pojacava cijelokupan pozitivan stav primaoca, uticuci na njega da preduzme odredjene akcije.Karakteristike kanala komuniciranjaPERSONALNI KANALI komuniciranja odnose se na interpersonalnu komunikaciju.NEPERSONALNI KANALI komuniciranja odnose se na sve nepersonalne komunikacije, organizacijsku, javnu, masovnu i interaktivnu komunikaciju.ATMOSFERAje posebna okolina, posebni uslovi i odnosi u okolini koji stvaraju ili pojacavaju sklonost kupaca za kupovinu ili potrosnju odredjenog proizvoda. To je posebno vazno za preduzeca koja pruzaju usluge.DOGADJAJI su osmisljene aktivnosti namjenjene za prijenos posebnih poruka cilinim auditorijima.Karakteristike primaocaPrimalac je trana koja prima poruku od posiljaoca. Naziva se jos auditorij, publika i sl.Kanalom komuniciranja poruka stize do primaoca i ukoliko nije bilo smetnji, moze se reci da je primalac dekodiranjem simbola koje je primio, dobio poruku od posiljaoca.Motivi, percepcija, ucenje, stavovi i osnovne karakteristike licnosti, utjecu na proces prihvatanja, obrade i reagiranja na primljenu poruku.Najvaznije krakteristike licnosti primaoca su: samopouzdanje, autoritativnost, inteligencija, otvorenost, pripadnost odredjenom drustvenom sloju i slicno.

postoji mnogo razliitih modela koji opisuju komunikacijske procese, poevi od najjednostavnijih modela prijenosa poruke od poiljatelja do primatelja kroz jedan kanal. Za njih je komunikacija akcija iji je cilj prenijeti poruku od jednog poiljatelja do drugog. Ima modela koji komunikaciju promatraju kao interakciju s ciljem zajednikog stvaranja poruke u kojem je poiljatelj istodobno i primatelj i obratno, a koje se dogaa kroz meusobnu transakciju poruke i povratne veze . Svi spomenuti pristu-pi formirali su iroko polje razliitih teorija koje opisuju komunikaciju i njene fenomene.'''Shanon Weaverov model komunikacije'''

Claude ShannoniWarren Weaveru svojim radovima opisali su model komunikacije, esto nazivan i majkom svih modela, koji se sastoji od naizgled jednostavnogsustavakoji povezujeizvorili poiljateljainformacije,kanalkroz koji se informacija alje,primateljaili odredite tebukukoja utjee na informaciju tijekom procesa prijenosa. U skladu s pogledima kibernetike tradicije, Shannon i Weaver komunikaciju promatraju kao dio sustava kojem je cilj dostaviti to je mogue toniju i neizmijenjenu informaciju, na koju utjeu razliite smetnje ili buka u kanalu. to je buka manja, manja je i neizvjesnost oko same informacije i obrnuto poveanje buke u kanalu poveava vjerojatnost da e informacija biti prenesena samo djelomino ili da e biti krivo reinterpretirana, pa se time stvara neizvjesnost oko javne informacije.

Gerbnerov model komunikacije vezuje opaanje dogaaja situiranog u neko okruenje koji zahtjeva dostupna sredstva koja e sadrajno uobliiti reakciju da bi izazvala eljenu posljedicu. S informatikog stanovita model se moe promatrati i kvantitativno na nivou sadraja informacije koja se prenosi komuniciranjem, iako Gerbner ne spominje informacije izrijekom. To nije niti nuno jer se i pri materijalnom komuniciranju ipak komunicira i prijenosom informacija.Koliina informacija koje se prenosi u komunikaciji je mjeriva, barem u elektronikim komunikacijama. U telekomunikacijama su se govorne poruke takoer mjerile brojenjem rijei koje se alju primatelju u svrhu odreenja financijske naknade za uslugu osiguranja komuniciranja. Zanemarimo li svrhu i okruenje komunikacije svaka e poruka nositi odreenu koliinu informacije Q. Ukoliko je komunikaciju potrebno osigurati na bilo koji nain nuno je osigurati primjereno kodiranje/ifriranje. Time se koliina informacije poveava, najee kroz zalihostQ, pomou dodatnih mehanizama ifriranja i kodiranja. Q jest koliina koja na odreeni nain optereuje komunikaciju ali je nuna za njezinu sigurnost. Pri tome se zalihost moe pojaviti u istom obliku u kojem se pojavljuje i poruka to nije nuno.Ako se uzme primjer piramida moe se kameni obujam promatrati kao pakiranje ili zalihost koja uva originalnu poruku za primatelja kojem je upuena i koji e je razumjeti. Tako postaje jasniji stav Itala Calvina o temporalnim informacijama, ali i problem kojeg imaju uesnici komunikacije u takvim situacijama. Moglo bi se rei da spacijalne okolnosti prema svemu reenom mogu zadovoljiti samo komunikacije s lakim i jeftinim informacijama. Bilo bi k tome tako da u modernim potroakim i komercijalnim uvjetima nije profit konani cilj. Zato Calvino spacijalnu komunikaciju s pravom naziva hitom. Hit ima za cilj ostvarenje maksimalne dobiti u to kraem roku. Ako se ovakav koncept usporedi s Greb modelom jasno je da posljedica ili cilj ne zahtijevaju vei trud oko kodiranja, ali da kodiranje mora biti uinkovito, djelotvorno i vremenski ogranieno. Prema Calvinu postoji i hibrid ili granini sluaj koji e zadovoljiti obje vrste komunikacije: i temporalnu i spacijalnu. Takve e poruke zadrati vanost u obje dimenzije: vremenu i prostoru u obliku evergreen

George Gerbner postavio linearni model komunikacije s deset komponenata (slika 4.)( Morgan, 2011). Prema njemu komunikacija tee na nain da:Netko opaadogaaj ireagirausituacijikroz nekosredstvoda bi materijali postalidostupniu nekomoblikuikontekstuimajuisadrajs nekomposljedicom. Premda je ovaj model linearan ne uzima u obzir injenicu da je komunikacijski kanal najee alterirajui i da poiljatelj i primatelj u komunikaciji mijenjaju uloge prema potrebi i situaciji. Njihove pozicije ovise i o njihovom ponaanju za vrijeme komunikacije.

Slika 4. Grebnerov model komunikacijeJednako tako je komunikacija izloena utjecajima okoline, koja ne mora uvijek biti dobronamjerna. U tim sluajevima je poruku i itavu komunikaciju potrebno zatiti na primjeren nain. Kad se poruka i komunikacija tite od oteenja ili unitenja kodiranje dobiva novo znaenje. Zatita uvijek predstavlja na odreen nain tajnu komunikaciju odnosno djelomino ili potpuno tajni nain realizacije. Meutim, bilo kakvi uvjeti da su sva tri aspekta poruke: sintaktiki, semantiki i pragmatiki, moraju biti zadovoljena. Ti su aspekti meusobno vezani i uvjetovani.

Newcombu jekomuniciranje najopijeinajefikasnije sredstvozapostizanjekoncensusa.Alisuglasnostnijesamasebi cilj, negojeuspostavljamo zato da olakamo koordinirano djelovanje u okolini. Komuniciranje dviju osoba tei simetrinosti orijentacija, ravnotei mnjenja.Ravnotea omoguuje postizanje suglasnosti. Ali to ne vrijedi samoza dijadike odnose nego i za drutvene grupe. Grupe nastaju naosnovi postizanja suglasnosti,kojanatajnain postojeinstrument kooperiranja ljudi u grupama. Svako je grupiranje ljudi posljedica koncensusa,WestleyiMacLean,Gerbner,Stapers idrugikonstruiralisukomunikacijske A-B-X modele. Komunikacijski tok poinje procesom uoavanja vanjskog dogaaja (objekta), a zatim se razvija upravikomunikacijskiproces.Povratnitokovisunaznaenisamokod prvih dvaju autora. Druga dva, meutim, prikazuju model komunikacijskog lana, a ne pravi interakcijski odnos. Vie razvijajuprocestransakcijesokolinom.Interakcijskiitransakcijskiodnosodreenije je definirao Fearing. Kod novih modela, meutim, nemoemo govoriti o orijentacijskom odnosu dviju osoba prema o-bjektu