Upload
others
View
19
Download
2
Embed Size (px)
MOĆ - VLAST – POLITIKA –DRŽAVA
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Uvod u sociologiju
2019./2020.
Ivan Perkov, mag. soc.
MOĆ
MOĆ JE DRUŠTVENI FENOMEN DO KOJEGA DOLAZI NA TEMELJU DRUŠTVENE INTERAKCIJE I DRUŠTVENOGA DJELOVANJA
MOĆ JE ELEMENT GOTOVO SVIH DRUŠTVENIH ODNOSA
„IZGLEDI JEDNOG ČOVJEKA ILI VEĆEGA BROJA LJUDI DA PROVEDU SVOJU VOLJU UOKVIRU ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA, ČAK I UNATOČ OTPORU OSTALIH KOJI U TOMDJELOVANJU SUDJELUJU”
“MOĆ JE UNIVERZALNI FENOMEN, MIJENJAJU SE SAMO NJENI OBLICI I SREDSTVA “
PERSPEKTIVE O MOĆI
PLURALISTIČKA VLAST I DRŽAVA DJELUJU U KORIST DUŠTVA
NAJUČINKOVITIJI SU SUSTAVI ZAPADNIH DEMOKRACIJA (SAD, VB)
UPORABA MOĆI OD STRANE DRŽAVE JE LEGITIMNA
MARKSISTIČKA MOĆ JE U RUKAMA MALOBROJNE ELITE
ELITA KORISTI MOĆ ZA VLASTITE POTREBE
EKONOMSKI RESURSI SU GLAVNI IZVOR MOĆI
MISLI O MOĆI - KLASICI
WEBER PRAVILO KONSTANTNOGA ZBROJA
AKO JEDNI IMAJU MOĆ – DRUGI JE NEMAJU
PARSONS PRAVILO VARIJABILNOGA ZBROJA
VRIJEDNOSNI KONSENZUS I KOLEKTIVNI CILJEVI
AKO SE CILJEVI VIŠE OSTVARUJU – MOĆ RASTE
„Moć je opća sposobnost kojaomogućuje ispunjenje dužnosti imedij za mobiliziranje resursa zaučinkovito kolektivno djelovanje“(Parsons)
Hannah Arendt „Moć, vlast, snaga, sila, nasilje, prisila,sredstva su kojima čovjek vlada prirodom, čovjekom,društvom. .Smatraju se sinonimima zato što imaju istufunkciju.” (Arendt, 1996:182)
Ovaj svijet je volja za moć, i ništa drugo! (Nietzsche, 1988).
Prisila je onaj oblik moći koju njoj podložni ne smatraju legitimnom (Haralambos i Holborn, 2002:588)
MISLI O MOĆI - KLASICI
MISLI O MOĆI - SUVREMENI TEORETIČARI
GIDDENS - GLOBALIZACIJA GLOBALNA KONKURENCIJA (multinacionalne kompanije)
NEGIRANJE PROSTORA I VREMENA
CASTELLS – UMREŽENO DRUŠTVO DRUŠTVO MASOVNIH MEDIJA (moć se manifestira kroz masovne
medije)
MEDIJSKA ČVORIŠTA
FOUCOULT – MOĆ = ZNANJE jačanje moći države uključuje i razvoj novih tipova znanja koja
omogućuju državi da prikupi više informacija o društvu te na taj način čvršće nadzire svoju populaciju
sposobnost koja se može iskoristiti ako pojedinac ovlada ispravnim manevrima, taktikom i tehnikama
OBLICI I IZVORI MOĆI
Prisila: autoritativne naredbe uz upotrebu sile ili prijetnje, podloženi je ne smatraju legitimnom
Utjecaj: sposobnost uvjeravanja pojedinaca ili grupa uz nagrade i kazne
Manipulacija: navođenje pojedninca ili grupe nanesvjesnodjelkovanje
Ekonomska
Vojna
Politička
Ideološka
OBLICI DRUŠTVENE MOĆI
IZVORI DRUŠTVNE
MOĆI
VLAST
„politički utemeljeno pravo posjedovanja političkih, pravnih i ekonomskih moći koje omogućuju vladavinu, upravljanje, zapovijedanje i gospodarenje”
Weber: Vlast je institucionalizirana moć
„monopol na legitimnu upotrebu fizičke sile na određenom teritoriju”
TIPOVI POLITIČKE VLADAVINE
MONARHIJA
AUTORITARNI SUTAVI
DEMOKRACIJA SUDIONIČKA (DIREKTNA) DEMOKRACIJA
PREDSTAVNIČKA DEMOKRACJA
IDELANI TIPOVI VLASTI PREMA MAXU WEBERU
TRADICIONALNI - temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija; pojedinci na vlasti zahtijevaju poslušnost podanika na temelju svojeg tradicionalnog statusa, koji je obično naslijeđen
KARIZMATSKI - zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da raspolaže iznimnim sposobnostima
RACIONALNO – LEGALNI - temelji se na prihvaćanju skupa impersonalnih pravila; oni na vlasti mogu izdavati naredbe i drugi im se pokoravaju jer prihvaćaju zakonski okvir koji legalizira tu vlast
DRŽAVA
LJUDSKA ZAJEDNICA KOJA USPJEŠNO PRISVAJA MONOPOL NAD LEGITIMNOM UPORABOM FIZIČKE SILE NA ODREĐENOM TERITORIJU
Državne službe TIJELA VLASTI
ZAKONODAVNA TIJELA
DRŽAVNI I BIROKRATSKI APARAT
ORUŽANE SNAGE, POLICIJA
Javne službe ZDRAVSTVO
ŠKOLSTVO
SOCIJALNA SKRB...
NACIONALNE DRŽAVE
Suverenitet – jasno utvrđene granice
Građanstvo – svijest o zajedničkim pravima i dužnostima
Nacionalizam – skup simbola i vjerovanja o pripadnopsti određenoj političkoj zajednici
POLITIKA
Politika je umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom, te svi postupciupravljanja koji se očituju u organiziranim oblicima društvenoga djelovanja i društveniminstitucijama putem kojih ljudi teže ostvarivanju svojih društvenih interesa i reguliranjuopćih poslova zajednice.
Termin politika refleks je grčkih riječi tà politiká (građanska vlast koja obvezuje) i hẽpolitikḗ (političko umijeće, politička vještina). Obje su riječi imenice izvedene od pridjevapolitikós (građanski), koji je pak izveden od riječi polítēs (član polisa kao političkezajednice – građanin). Pojam politika najčešće se izvodi iz riječi pólis (antički grad-država,politička zajednica). (Hrvatska encilopedija)
Razlika politics / policy
Tko se bavi politikom, prema Weberu, teži za vlašću kao sredstvom u službi drugih ciljeva (idealističkihili egoističkih) ili za moći radi nje same, da bi uživao osjećaj prestiža koji ona pruža.
POLITIČKI SUSTAVI
NAČELO TRODIOBE VLASTI ZAKONODAVNA
IZVRŠNA
SUDBENA
SUVREMENI POLITIČKI SUSTAVI PREDSJEDNIČKI (VISOKE OVLASTI
PREDSJEDNIKA)
POLUPREDSJEDNIČKI (NEPOSREDNO IZABRAN PREDJEDNIK S VISOKIM OVLASTIMA –SURADNJA S VLADOM)
PARLAMENTARNI (IZVRŠNA VLAST ODGOVORNA PARLAMENTU)
KLJUČNI POLITIČKI AKTERI – POLITIČKE STRANKE
POLITIČKE STRANKE
OSNIVAJU SE I POSTOJE S JEDNIM OSNOVNIM CILJEM –OSVAJANJE VLASTI
UGLAVNOM IMAJU AMBICIJU ZASTUPANJA SVIH GRAĐANA
SVAKA STRANKA IMA
STATUT
PROGRAM
ORGANIZACIJSKU STRUKTURU I UPRAVLJAČKA TIJELA
KLJUČNI POLITIČKI AKTERI – GRUPE ZA PRITISAK
GRUPE ZA PRITISAK (INTERESNE SKUPINE)
ZASTUPAJU INTERESE ODREĐENIH DRUŠTVENIH SKUPINA
PROTEKTIVNE (SINDIKATI, KOMORE, UDRUŽENJA),
PROMOTIVNE (DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA, OKOLIŠA)
teže utjecaju na političku vlast i na donošenje političkihodluka sebi u prilog; organizirane skupine ljudi koje djelujuunutar jedne organizacije s ciljem nametanja određenogagrupnog interesa kao općeg. U demokratskim sustavimadjeluju okupljene oko konkretnoga materijalnog ilidrugačijeg interesa i služe se legalnim, lobističkim i drugimmetodama, ali i manipulacijom masmedija, korupcijom i sl.
IZBORNI SUSTAVI
SUSTAV APSOLUTNE VEĆINE Kandidat mora dobiti strogu većinu glasova (ako je veći broj kandidata
može biti potreban drugi krug)
SUSTAV RELATIVNE VEĆINE za pobjedu dobiti samo veći broj glasova od svih drugih kandidata, ovo je
najčešći oblik glasovanja za parlament jer ga koristi 58 država svijeta, a drugi najčešći oblik predsjedničkih izbora jer se koristi u 19 država svijeta
RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV davanje mandata prema razmjeru glasova. Primjer razmjernog izbornog
sustava je D’HONTOV sustav
MJEŠOVITI IZBORNI SUSUTAV
HVALA NA PAŽNJI!