Mit o Ozirisu

Egipatska religija obiluje mnogobrojnim mitovima. Najpoznatiji su mitovi o Ozirisu i Izidi i borbi izmeu Horusa i Seta. Detaljno ih je opisao grki pisac Plutarh (o. 46. - iza 120. g. po Kr.). Tijekom svoga ivota Plutarh je napisao oko 227 raznih djela. Najpoznatija djela su mu Izida i Oziris, u kojoj govori o egipatskoj religiji i Usporedni ivotopisi, u kojima je paralelno prikazao ivote glasovitih grkih i rimskim vojskovoa, politiara i dravnika. Prema Plutarhu Oziris je bio prvi gospodar zemlje koji je prve divlje ljude nauio jesti, obraivati zemlju i uzgajati stoku. Takoer ih je nauio potovati bogove i pisati, a sastavio je i prve zakone. Njegov brat Set bio je eljan vlasti pa je uz pomo zavjerenika ubio Ozirisa ije je tijelo bacio u Nil. Ozirisova ena Izida nakon duge potrage pronala je tijelo mrtvog mua te je zaela sina Horusa.

Kada je Set saznao da je Izida pronala Ozirisa dao se u potragu za tijelom. Nakon to ga je pronaao rasjekao ga je na etrnaest dijelova koje je potom razbacao po Egiptu. Izida se ponovno dala u potragu za dijelovima tijela. Pronala je sve osim njegova spolovila. Izida je od sakupljenih dijelova tijela obnovila mrtvo tijelo mua, obavivi pritom obred balzamiranja putem kojeg je Ozirisa vratila u ivot. On je od tada gospodar svijeta mrtvih. Nakon to je njihov sin Horus odrastao, zaratio je sa stricem Setom. Poslije dugog suenja i borbe dvaju bogova, Horusu je vraeno njegovo pravo na prijestolje Gornjeg i Donjeg Egipta. Faraon se stoga u egipatskoj mitologiji tovao kao utjelovljenje Horusa i gospodar itave zemlje. Proitajte dio Plutarhova teksta u kojom je opisano Ozirisovo vladanje na zemlji i njegovo ubojstvo.

Kada je Oziris poeo kraljevati posvetio se obraanju Egipana od ivota u neimatini i divljatvu navodei ih da se upoznaju s plodovima zemlje, donosei im zakone i poduavajui ih da tuju bogove. Putovao je zemljom promiui civilizaciju. Rijetko je bio primoran upotrijebiti oruje jer je u veini sluajeva naklonost ljudi pridobio razumnim uvjeravanjem, a ponekad ih je znao oarati pjesmama i ostalim glazbenim vjetinama. Zato Grci vjeruju da je Oziris zapravo Dioniz. Tifon se za Ozirisove odsutnosti nije usudio ita poduzimati zahvaljujui tome to je Izida bila na oprezu i odravala red. Kada se Oziris vraao s putovanja, Tifon mu je postavio zasjedu uz pomo etiopske kraljice Arso i sedamdesetdvojice zavjerenika. Tajno uzevi mjeru Ozirisova tijela Tifon je naredio da se naini velianstven, raskono ukraen koveg i donese na gozbu. Svi su uzvanici bili zapanjeni i oarani kovegom, a Tifon je u ali obeao da e pokloniti koveg onome kome bude odgovarao po veliini. Jedan za drugim uzvanici su lijegali u koveg, ali nikome nije odgovarao. Na kraju je Oziris legao u koveg i mogao se u njemu ispruiti koliko je dug. U tom su se trenutku svi prisutni bacili na koveg da ga zatvore. Jedni su zakivali poklopac a drugi su ga peatili rastopljenim olovom. Dovrivi posao koveg su odnijeli do rijeke i otisnuli ga prema moru tanitskim rukavom Nila koji je jo i danas poznat kao "prokleti", a preziru ga svi Egipani.