Mis i kuglica za traganje

Seminarski rad iz predmeta

Informatika i informatike tehnologije

Naslov rada:

Mi i kuglica za traganje

www.maturski.orgSadraj:

1.Uvod-to je mi?

2

1.1.Povijest mia

2

2.Dizajn mieva

3

2.1.Rani mievi

3

2.2.Mehaniki mievi

3

2.3.Optiki mievi

4

2.4.Laserski mievi

5

3.Eksperimenti- Logitech mievi u praksi

6

3.1.Logitech MX 310

6

3.2.Logitech MX 510

7

3.3.Logitech MX 700

8

3.4.Logitech MX 1000

9

4.Zakljuak

10

Literatura

11

1.Uvod-to je mi?

Mi je naziv za spravu koja se pomie rukom kako bi se oznaio toan poloaj u ravnini koji se eli aktivirati. Prvi mi je predstavljen 1984. godine od strane tvrtke Apple. Ime je dobio zbog svoje slinosti pravome miu. Kao i tipkovnica mi je ulazna jedinica raunala koja oitava pokret ruke koja ga dri i pretvara taj pokret u pokret pokazivaa na ekranu. Danas postoje razliite izvedbe mia, tako da se kod nekih poloaj odreuje pomicanjem po posebnoj tablici za unos podataka, dok se kod nekih poloaj odreuje pomou kotaia koji slue za izbor razliitih funkcija. Poto je ureaj male dimenzije, giba se po povrini s kabelom za povezivanje koji je slian repu, pa je tako dobio naziv mi. Danas se ova sprava preteno koristi pri grafikom dizajnu i izdavatvu. Glavna tipka mia je lijeva tipka mia i nju najee koristimo.Desnom tipkom mia otvaramo kontekstni izbornik (izbornik preaca). 1.1. Povijest mia

Zbog svog jednostavnog koritenja kompjutorski mi je, uz tipkovnicu, postao standardna i neophodna ulazna jedinica modernih kompjutora. Nakon II. svjetskog rata Douglas Engelbart, diplomirani student stanfordskog Instituta je osmislilo nain na koji se sve vrste informacija mogu prikazati na ekranu od katodne cijevi poput onog to su imali radari koje je koristio tijekom rata. 1968. godine Engelbart sa grupom mladih inenjera koje je okupio u istraivakom centru SRI u Menlo Parku odrao je 90-minutnu multimedijalnu demonstraciju mrenog kompjuterskog sustava na Jesenskoj kompjutorskoj konferenciji u San Franciscu. To je bio prvijenac ne samo kompjutorskog mia ve i dvodimenzionalnog editiranog zaslona i hypermedije. Hypermedija ukljuuje adresiranje i linkanje objekata unutar datoteke, viestrukih prozora sa fleksibilnom kontrolom pogleda i video telekonferencije. Zbog nekorisnosti u ranim danima raunarstva mi nije bio prihvaen do 12 godina kasnije, 1980., kada su grafika suelja postala popularna. Douglas Engelbart je nazvao svoj rad 'bootstrapping', to je u doslovnom prijevodu samopodravanje.

Prvi kompjuter koji je bio opremljen sa miem je bio Xerox Star, slubeno poznat kao 8010 Star Information System uveden 1981. To je bio prvi komercijalni sustav koji je utjelovio razne danas uobiajne tehnologije. To je ukljuivalo bitmap prikaz, grafiko suelje bazirano na prozorima, ikone, direktorije, internet mreu, elektroniku potu, printer i kompjuterski mi.

Mi je postao popularan tek 1983. kad je Apple izdao svoj Apple Lisa. Ovo revolucionarno raunalo iji je razvoj zapoeo jo 1978. godine sa ciljem stvaranja osobnog raunala (PC) sa grafikim sueljem koji bi bio koriten u poslovne svrhe. Jo poznatiji nasljednik Lise je Macintosh, iji je razvoj zapoet 1982.

Zbog vrtoglavog razvoja grafikih operativnih sustava mi je postajao sve kompleksniji i napredniji. Uz tada jedan postojei gumb, dodani su jo jedan do dva, i razni kotaii.

2. Dizajn mieva

2.1.Rani mievi Douglas Engelbart je izumio mi nakon mnogih testova isprobavanja korisnosti. Ti testovi mjere koliko dobro ljudi koriste testirane objekte za njihovu primjenu. Prvi mi se sastojao od dva kotaia okomitih jedan na drugi. Rotacija svakog od tih kotaia se trarnslatirala na pomake po x i y osi. Engelbart je patentirao svoj dizajn 17. studenog 1970. pod sifrom US3541541 sa imenom 'X-Y Indikator pozicije za prikazni sustav.

2.2. Mehaniki mievi Bill English je izumio ranih 1970-ih mi sa kuglicom dok je radio za Xerox PARC. Kuglica je zamijenila vanjske kotaie sa jednom kuglicom koja se mogla rotirati u bilo kojem smjeru. Njene pomake su detektirali senzori smjeteni unutar tijela mia. Ova varijanta mia je bila popularna tijekom 80ih i 90ih.

2.3. Optiki mievi

Za razliku od ranog i mehanikog mia koji koristi pomicanje svojih dijelova za detektiranje pomaka, optiki mi koristi diode i fotodiode da detektira pomake relativno sa povrinom na kojoj se koristi. Pojava prvih optikih mieva, 1980., dolazila je iz dva smjera. Mi, poput onog izumljenog od Steve Kirscha, koristio je infracrvenu LED i etiri-karatni infracrveni senzor za detektiranje linije grida nacrtane sa posebnom tintom koja upija infracrvene zrake, na specijalnoj metalnoj povrini.Drugi smjer razvoja, poput mia izumljenog od Richarda Lyona i prodanog Xeroxu, koristio je 16-pikselni senzor vidljivog svijetla sa integriranim detektorom pokreta na istom ipu, i pratio je pomicanje svijetlih toaka na tamnom polju podloge. Oba dizajna su imala jako razliito ponaanje. Dok je Kirshov model koristio x-y koordinate podloge i nije dobro radio dok je bio rotiran, Lyonov mi je koristio x-y koordinate tijela mia, kao i mehaniki mievi. Sa razvojem tehnike i njenim pojeftinjenjem postalo je mogue ugraditi monije ipove obrade slike u mia. Oni su omoguavali detektiranje relativne pokrete na irokom spektru podloga, prenosei pokrete mia u pokrete kursora na ekranu i time maknuli potrebu za posebnim podlogama. Moderni mievi neovisni o podlozi na kojoj se koriste koriste optoelektrini senzor za uzimanje slike povrine na kojoj rade. Veina mieva koriste LEDice da osvijetlavaju povrinu koja je trenutno praena. Zbog toga su optiki LED mievi esto zamijenjeni sa laserskim mievima.

2.4. Laserski mievi

Rane 1988-te Sun je uklopio laserski mi unutar svog Sun SPARC servera. 2004., Logitech skupa sa Agilent Technologies uveo je laserski mi sa njihovim MX 1000 modelom. Ovaj mi koristi mali laser umjesto LED, koji poveava rezoluciju slike generirane od mia to rezultira 20x veoj osjetljivosti na povrinu u usporedbi na optiki mi preko interferencije. Nedostatak MX 1000 je u tome da ne reagira odmah na pomicanje nakon to je mi podignut pa sputen na povrinu. Noviji modeli ne pate od toga problema, zbog uvedene mogunosti ouvanja energije (skoro svi optiki, laserski i LED mievi su implementirali tu mogunost, osim igraih mieva gdje je i milisekunda vana). Laserski mi je dizajniran kao beini mi da sauvaju to vie mogue energije. Zbog toga mi blinka laserom kada je u stanju ekanja (standby mod) tj. 8 sekundi nakon zadnjeg pomaka, to takoer produuje ivotni vijek lasera.

3.Eksperimenti - Logitech mievi u praksiOvaj eksperiment je baziran na uzorku od 8 ljudi starosti 18 do 25 godina u razdoblju od tjedan dana na mievima tvrtke Logitech modela MX 310, MX 510, MX 700 i MX 1000.Izabrani su optiki mievi iste serije MX da vidimo udio cijene u kvaliteti dizajna mieva. Nakon jednodnevnog koritenja mia svi sudionici su odabrali ocjene vrijednosti od 1 do 10 u tri kategorije. U izgled ulaze dojmovi atraktivnosti vanjskog izgleda. Ergonominost dizajna je subjektivna ocjena koliko je neki mi zadovoljio pojam ergonominosti. Tu ulaze meu ostalima, osjeaj mia u ruci na poetku rada i nakon par sati rada i dostupnost gumbova na njemu. U funkcionalnost ulaze mogunost programske podrke, preciznost, kanjenje, itd.

3.1.Logitech MX 310,

Prvi predstavnik MX familije sa tri dodatna gumba: jedan sa svake strane mia i jedan ispod kotaia za scrollanje. Naalost njihova primjena je jako ograniena zbog nemogunosti drivera za njihovu promjenu. Gumbi sa strane su izboeni i time se lako mogu napipati. Gumbi koji se nalazi ispod scrolla je dosta nepraktino smjeten i veina sudionika u ovom testiranju ga zbog toga, uz lou funkcionalnost selektora programa, uope nije koristila. Kotai je ispao veoma ugodan za koritenje sa mekih, ali opet ne previe mekanim osjeajem.

Kako je jedan od obiljeja ovog mia niska cijena naalost su se proizvoai odluili na simetrian izgled koji bi trebao biti jednak za koritenje i osobama koje su ljevaci i denjaci. Sa svake strane mia postoji udubljeni prostor za palac koji je bio ugodno iznenaenje osobama koje koriste starije modele mieva sa ravnim stranicama. Udubina sa druge strane od one iju ruku koristimo za upravljanje miem je veinom neiskoritena, osim u osobama sa malim rukama koje su tu smjestile mali prst i prstenjak. Kod osoba sa veom rukom su ti prsti bili ili na povrini mia ili na podlozi.

Gumb koji se nalazi na istoj suprotnoj strani je veini bila jako nepraktina za koritenje i zahtijevala je dosta naprezanja da se pritisne prstenjakom ili pomicanjem srednjeg prsta sa gornjeg gumba da se njime pritisne. Zbog toga je efikasna samo jedna tipka sa strane na kojoj drimo palac. Sa svojom visinom od 4 cm ovaj mi je ispao ugodniji za koritenje enskim osobama sa manjim rukama nego mukim sudionicima u pokusu kojima su prsti se vukli po podlozi.

Grafikon1.,KarakteristikeMiaLogitech MX3103.2.Logitech MX 510

Drugi mi koji je testiran je MX 510. MX 510 se razlikuje dosta izgledom od prethodno opisanog MX 310. Gornja povrina sa tipkama je presvuena glatkom presvlakom udne teksture koja se nije svidjela polovici sudionika .

Dizajn je prilagoen iskljuivo za denjake, sa udubinom samo na desnoj strani i dva funkcijska gumbia jedan pored drugog tono iznad te udubine. Za razliku od MX 310 oba gumbia su na prvi pogled dostupna korisnicima denjacima. Ali loa strana je da kako su smjeteni dota blizu da su opet pogodniji za osobe sa manjim rukama i prstima za precizno koritenje, dok su osobe sa veim rukama esto pritiskale oba gumba odjednom ili nisu mogli pronai gornji gumb isprva. .

Gumbii za scrollanje se ispali veoma korisni i zgodni veini dok su se bavili itanjem dokumenata ili stranica na Internetu, ili openito radnjama koje ne zahtijevaju puno klikanja jer su mogli neobavezno i oputeno smjestiti ruku na mi dok su pritiskali samo te dve tipke. Svim tih tipkama omogueno je dodijeliti drugu funkciju preko programa koji dolazi sa miem (za razliku od Mx 310 gdje to nije bilo mogue). Ovaj model dolazi samo i iskljuivo u verziji za denjake, kao i veina modela koji su danas na tritu.

Grafikon 2.Karakteristike mia Logitech MX500

3.3.Logitech MX 700

MX 700 kao trei predstavnik MX serije koji je testiran je beini mi slinog vanjskog dizajna kao MX 510. Ne sadri na povrini posebnu teksturu, ve srebrnasti neutralni preljev to se svidjelo jako svima subjektima u testiranju. Kako je rije o beinom miu, dosta je teak od prethodno isprobanih modela, na to je isprva dosta teko za naviknut se. Njegova prednost pred MX 510 se sastoji u tome to je jako brz, pogotovo pogodan za kompjutorske igrice, prema emu ostali mievi izgledaju dosta tromo.

.

Zadnji mi koji je testiran je veliki brat od MX 510.

3.4.Logitech MX 1000

MX 1000 je takoer beian. Dizajn je primjetno bolji od prethodno istestiranih modela. Linije mia su super izvedene tako da i nakon viesatnog koritenja nema bolova u zglobu. Udubljenje sa desne strane je vee nego kod drugih modela, ime je napokon omogueno i korisnicima sa veim prstima da prislone palac tako da im se ne vue po podlozi .Osobe sa manjim rukama su opet ispale oduevljenije ovim miem jer su sve tipke bile "gdje su trebale biti", tj. dostupne su uz minimalno truda, dok su sudionici sa veim prstima svejedno trebali iskriviti prste za njihovo pritiskanje.

Jedini nedostatak dizajna na prvi pogled je pozicija kotaia za scrollanje koji je malo previe smjeten prema nazad tj. prema sredini dlana. Taj detalj je zapravo koristan jer se sprijeava korisnika da koristi vrh prsta za scrollanje ime on ulae vei napor i napetost u miiima ruke. Kotai za scrollanje je tilt wheel to znai da se moe i pritiskati sa strane to nam donosi dva dodatna funkcijska gumbia. Sa time, MX 1000 donosi ukupno 10 gumbia iju funkciju moemo podeavati. Mnogo je precizniji (za razliku od ostalih) za rad u grafikim alatima i ne "preskae" ovisno o podlozi. Jo jedna zgodna stvar je detektor stanja baterije na prednjoj strani mia, uz bateriju koja dosta dugo traje zbog toga to se prebaci u standby mod nakon 5 sekundi neaktivnosti. Za mi koji nije Bluetooth ima dosta malo kanjenje koje je primijetilo svega mali dio sudionika koji su okorjeli igrai kompjutorskih igara. Ima predivan dizajn sa dubljim prostorom za palac, blagim linijama i savrenim pozicioniranjem gumbi je nadopunjen tilt wheelom, puno boljom izvedbom gumbia sa strane i detektorom baterije.

4.Zakljuak

Prvi mi je predstavljen 1984 godine od strane tvrtke Apple. Ime je dobio zbog svoje slinosti pravome miu. Kao i tipkovnica mi je ulazna jedinica raunala koja oitava pokret ruke koja ga dri i pretvara taj pokret u pokret pokazivaa na ekranu. Mi moe imati jednu, dvije ili vie tipki. svi noviji mievi imaju minimalno dvije tipke i kotai a neki i dodatne tipke sa jo mogunosti.Glavna tipka mia je lijeva tipka mia i nju najee koristimo. Desnom tipkom mia otvaramo kontekstni izbornik (izbornik preaca). Kotai (Scroll wheel)je vrlo koristan kada se kreemo kroz due dokumente a u mnogim programima pritiskom na kotai aktiviramo automatsko skrolanje ili ga u kombinaciji sa tipkom Ctrl na tipkovnici moemo koristiti za brzo zumiranje.Vrste mieva - Danas je klasina podjela na ine i beine mieve. Stariji mievi su mievi sa kuglicom i vrlo rijetko ete ih vidjeti u trgovinama. Za ove mieve se uobiajeno koristila i podloga za mia. Optiki mi se najee koristi i ne treba podlogu dok se najnoviji laserski mi jo probija na tritu.(Beini mievi se obino sastoje iz dva dijela: mia i baze koja je kabelom spojena na raunalo).

S obzirom na zapanjujuu injenicu dananjeg tehnolokog napretka s nestrpljanjem oekujemo nove ,jo fascinantnije izvedbe kompjutorskog mia.

Literatura:

1.Marijan Djurek ,http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/

2.Grbavac Vitomir,Informatika:kompjutori i primjena,3. izmjenjeno i dopunjeno izdanje,Zagreb:Hrvatsko znanstveno drutvo za promet,1995.-

3. http://www.zoki.hr/skola/mis.htm ,Obrt za raunalne usluge Zoki,Split,Hoover Web dizajn,14.3.2008.

www.maturski.orgSlika 1., Xerox Star,

Slika 2., Apple Lisa,

INCLUDEPICTURE "http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/pics/300px-Optical_mouse_shining.jpg" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/pics/mx310.jpg" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/pics/mx510.gif" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/pics/1x.gif" \* MERGEFORMATINET

INCLUDEPICTURE "http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/pics/2x.gif" \* MERGEFORMATINET

Slika 7.,MX 310,

Slika 8.MX510.,

Slika 6.Laserski mi,

Slika 9.MX700.,

Slika 10. Logitech MX1000.,

Slika 4.,

(

Slika 5.,Optiki mi

Slika 3.,Douglas Engelbart

PAGE 11