:eerffi.TTiliiil#

SARAIEVO - 1972.

MIROSLAV PINTER-DELI

TAJNEPROFESIONALNIHHIPNOTIZERA

P R E D G O V O R

IJipnoza i sugestija od davnina pobuduju interes f.iudi. Izrrr, l i ih podataka saznajemo da je hipnoza bi la poznata jo5 pri jerrove ere, u vri jeme kada se ona mogla teiko objaSnjavati i tu-rrni i t i . Smatra se da je njena kol i jevka Azi ja. Oni koj i su u tokui ' i . iekova poznavali ove vjeStine bi l i su, uglavnom, vradi. pozna-vrrnic hipnoze i sugesti je osiguravalo je poznavaocti udoban ilrr:zbriZan Zivot, te se zl:og toga to steieno znanie drZaio u najvedojlujnosti i prenosi lo samo sa kol jena na kol ieno. Takav proces::poznaje bio je veoma spor, tako da je hipnoza, v. lerovatno zbogloga, ostala i do danas nedovoljno, i dobrim di jelom pogreSnor;bia5njena. Smatram da neiu pogri je5it i ako kaZem da je i danas:,: l ista vrlo malo l judi, koj i u ci jelost i poznaiu, da ie tako nazovem,i g r u l j u d s k e p s i h e .

Hipnoza se kao putujuea zabavna radnja poiavila u Evropivr'lo kasno. Prvi takav javni nastup (po nekim podacima izIiterature) izveo je danski hipnotizer Karl Hansen prije okost.otinu godina. Kao zabavna radnja mistidnog karaktera dobila jerrn pozornici ogromnu primjenu, a interes za nju postajao je na-r lrr l je sve veei. Tako je ona decenijama tr i jumfovala, obavi jenarrclom mistike.

U tom periodu pojavilo se dak i nekolilo naudnika koji surrastojal i da objasne hipnozu s nauinog stanovi5ta, aI1 su, na Zaiost,l)ili obmanuti i prevareni lukavim psihitkim ili eak magiikimt likovima. Docnije, uvidjev5i da se specijalno takva literaturanrnogo traZi, pojedini >naudnici( i sami pobinju pisati raznenaudne< bro5ure. Neki od nj ih ist ical i su svoia iskustva na tom

polju, meClutim, proudivii tu literaturu uviclamo da su to fanatici,odnosno laici . Danas postoj i oko desetak takvih knj iga (naravnoitampane su joi pri je tr idesetak godina), al i je to >taino blago<Lrglavnom neupotrebljivo. Na svojim turnejama upoznao sam ne-koliko ljudi koji su tu literaturu paZljivo prostudirali. Medutim,praktidni pokusi iz hipnoze i sugestije gotovo im nikako nisuuspijevali. Vedina ih ma3ta o nekakvim otudima< kojima 6e serrroslavit i .

Otkuda tolike zablude? Sve je to rezultat ovakve literaturelioja vrvi od natprirodnih mo6i i zavodi neupu6ene. Moram pri-znati da sam kao podetnik i sam bio Zrtva ovih >strulnjaka--nauenika(.

Sedam godina svakocinevne prakse na pozornlci, turneja ipoznanstava sa hipnotizerima od zanata, bile su za mene veomaikupa ikoia. Freko dvanaest hiljada osoba (mu5kih i Zenskih), odpet do Sezdeset i pet godina, doveo sam uspje5no u stanie sugestijei hipnoze.-Na

temelju sopstvene prakse tvrdim da ova vleStina niienikakva natpiirodna mo6 nego rezultat izvjesnih praktidnih vjeZbii teoretskog2nanja. Sve se moZe izvesti, treba samo znati - kakolBai to ,kakon nlsam mogao da nadem u cjelokupnoi postojeeojliteraturi i to me mudilo, kao Sto i danas mudi mlade liude' Tapogreina tumadenja pojmova hipnoze i sugestije stvorila su u merli

bot"rebu joS prije Aes-etat< godina da napi3em svoja zapaZanja kakotih, moZ-da, pomogao nekom mladom dovjeku i uputio ga na, kojinadin da ndltirZe dode do re'zultata u praktidnom izvodenju pokusa'

Osim toga, ova vrlo inleresantna i nedovoljno ispitana obiastprivladi mnoge Ijude koji se inade ne bave ovim vje5tinama, ali sulainteresovani zi njih. i njima 6u nastojati da dam Sto podrobnija

obavjeitenja.eez ikikvih okoli5avanja izlaiern svoj nadin rada kao i metoCe

c;stalih profesionainih hipnotizera. Nijedan od hipnotlz€ra ne po-

sjeduje neku natprirod'nu ili prinodenu mo6. Zelim da ditaocimaci-am jasnu sliku o svemu kako ne bi bilo niSta dudno i nejasno'IzloLibu u potpunosti miSljenje koje zastr-rpam na tom qol-ju i

ul<aza6u .ro- mbtodu koje ostali profesionalni hipnotizeri drZe rt

rajnosti. Opisa6u kako ne treba raditi i ukazati na gre5ke kojepojedini dine.

Opisivanjem eksperimenata id'oLi'tu sve novitete danaSnjeprakse a znaitje koje-dete na taj nadin ste6i moZe da bude ravnoznanju jednog hipnotizera od zanata.

l\/Tnrrm nriznati da sam od sve literature, koiu sam pro-

studirao, imao neke koristi jedino od bro3ure Srete Obradovi6a -

Retta. dro5ura nosi naslov: >Tajna hipnotizera i tajne hipnotita-ru,.,

" Stu-pana je prije tridesefak godina tako da su neke stv:lri

ve6 zastarjele. AUT.R

6

STA JE SUGESTIJA, A STA HIPNOZA

Postoji vi5e struini.h definicija za ova dva pojma. OpSir-,ri. j irn opisom nastojaeu da dam Sto jasniju sliku njihovog.:rr:ric'nja. Otkrivaju6i distu istinu na jednostavan i pristu-

1r:ri 'an nadin da6emo najbolju definiciju. Da bi jedna osobarr:rLri i la da dita potrebno je da najpri je savlada abecedu. Takor:;1.o, da bi neko izvodio hipnotidke eksperimenle - mora,rrl i jc svega, da poznaje izvjesna pravila i uslove koji surr, 'ophodni za njihovo izvodenje. Kao Sto se analfabeta divil,.rrt la mu neko dita kakvu li jepu knjigu, tako se mnogi dive, i lrrjuCi p,ostojeeu literaturu o hipnozi. Ta l iteratura ostavliarlrr. jr im kao da gledate kule u zraku i u njoj sve vrvi o'd dudesal.:ro u nekoj bajci. Ne Zelimo ditaoca o,brnanjivati, stoga 6emo' , ' 1lrri je sazidati temelj pa na tom temelju poEeti zidati, lr irdu. Ova knjiga bi6e temelj i abeceda za ovu vje5tinu.

Prije svega, Sta je hipnoza? Hipnoza je posebno stanje;r'r. jesti. Hipnotizam nije natpriro'dna il i priroalena moe nego,r'rno vje5tirra pomoeu koje moZemo osobu hipnotisati i na tajr,rri in zagospodarit i svim njenim duvstvima. Da bi se postigaolrrj ci. l j , potreban je, u izvjesno'm smislu, pristanak dotidne,,sobe. Razumije se, ako neko ne ZeIi bit i hipnotisan i opire';( ' snagom svoje volie, tu ne6e biti uspjeha' Treba smisljenor na lijep nadin pri6i osobi koja se opire, stvoriti u njoj Sto'vt,ci kvantum hipnotiike psihoze, posluZiti se prepredenimllik-eksperimentima, pobuditi interes i u ve6ini takvih sluea-

it'va uspjeh je zagarantovan. Ako u dru5tvu u kojem se nala-zitc ne vlada ta psihoza i interesovanje, onda je vrlo te5koil i gotovo nemogute posti6i uspjeh. Dogada se da neke osoberrnaprijed tvrde da ih je nemogu6e hipnotisati. Kod takvihosoba mogu6nost uspjeha je relativno mala' te ih je bolje iz-lrjegavati i ne pokuSavati na njima eksperimentisati' Naroiito'no treba poku5avati u sam'om po'detku izvodenje eksperime-

nata jer bi neuspjeh stvorio nepovjerenje prisutnih u hipno-tizerove sposobnosti. Buduti da iitav dalji rad ovisi oduspjeha u samom podetku, za podetak je najboije raditi saonim osobama koje lako padaju u hi.pnotidko stanje. Ima,medutim, osoba koje govore da ne mogu biti hipnotisane,a vrlo su pogodni medijumi, to jest, brzo padaju u hipnotidkitrans. To su, svakako, momenti u kojima bitnu ulogu imajuhipnotizerova dovitl j ivost i nadin psiholoSkog ubjedivanja.

Sta ie sugesti ja? Aleksandar Dima kaZe: >Sugestija je

moralnj. prit isak, 5to ga vrSi je'dna osoba na druguo. Mnogo je

takvih osoba koje nije uop5te potrebno uspavati (hipnotisati),cla bi se zagospodarilo njihovim duvstvima. Mnoge su osobepodloZne sugesti j i i u budnom stanju. Sugestijom nazivarnohipnotizerova naredenja, koje osobe (medijumi) izvr5avaju bezkontrole svoje volje. Na plakatima kojima sam objavlj ivaosvoje eksperimente imao sam ovakvo obja5njenje sugesti je:,,Djelovanje voljom i pogledom na druge oso,be, tako da oneprotiv svoje volje izvr5avaju sve radnje koje im se nareduju- iako su u budnom stanju<. Svakako, ovo je obja5njenjepropagandnog karaktera, ito 6ete i sami docnije zakljuiit i '

Osnovna razllka izmedu sugestije i hipnoze jeste u tomeSto se osoba koja je bila u stanju sugesti je sje6a svega Sto je

dini. la i vidjela, dok se osoba probuelena iz stanja hipnoze nesje6a niiega. Medutim, ako se osobi i u staniu duboke hipnozeizridito naredi da se sje6a, kada se pro;budi, svega onoga Sto je

doZivjela, ona 6e se sje6ati. Ako osobu probudimo iz stanjali ipnoze, prethodno ne postaviv5i zahtjev da zapamti i l i dazaboravi, ona se ne6e sjetati nidega. Sto se tide detaljnij ihrazlika izmedu sugesti je i hipnoze ditaiac 6e ih sam najboljeuoiit i pri l ikom na5eg opisivanja pojedinih efektnih izvoelenjasa pozornice.

Hipnotidka psihoza je takode jedan od bitnih uslova zauspjeh eksperimenata programa ove vrste. Sta se podrazumi-jeva pod psihozorn publike? Veliki broj l judi u potpunosti je

pogre5no obavije5ten o toj psihozi, to jest smatra da osobesa kojima se radi treloa ustra5iti. Medutim, strah ie negativanfaktor, te ga stoga treba uklanjati. Vje5tak ne smije nikadadozvolit i da se osobe boje. Naprotiv, inteligencijom i ozbil j-no56u treba ste6i autoritet, simpatije i povjerenje medijuma(osoba na pozornici) i publike. Ako se kod medijuma pojavi

8

,lrah - ma u kojoj formi, vrlo se lako moZe desiti da dode,io nc'uspjeha. Hhi.pnotizer je, stekav3i autoritet, stekao i povje-, rrjL'prisutnih u njegove sposobnosti.

Izvjesne osobe su podloZne negativnim autosugestijamal ;q,, rro primjer: da se ne0e mo6i probuditi, da bi se mogli,, t,om stanju razboljeti, udinit i neSto nedozvoljeno, banalno,,l i odati kakvu privatnu tajnu. Ako te Stetne autosugestijerrt ' uspijemo u samom podetku suzbiti, eksperimenat je osudenrrrr propast i pored najboij ih medijuma.

Kod osobe u hipnotidkom stanju nastaje, u izvjesnomsrnislu, pomak svijesti, dakle, tada vode6u ulogu preuzimapodsvijest. U stanju hipnoze je sp'osobnost rasr-rdivanja uma-rrjcna i l i sasvim paralizovana, te zbog toga postoji skionosirncdijuma da vjeruje u sve Sto postoji i ne postoji. RETTA jerr svojoj broSuri nazvao taj pomak svljesti >promjenom du-icvnog stanja<, te kaZe: > . . . to jest gotovost da osoba v jeru jeLr sve, Sto joj hipnotizer govori i ne samo da vjeruje, negoi'ak i osje6a, duje, miri5e i vidi. sve onako kako joj hipnotizer

lrrcdoiava, pa ma to bilo i apsolutno suprotno od stvarnosti<.

Hipnotizer ce imati uspjeha onda ako naiele na dobrerncdijume. Dogada se da kod iste osobe neki pokusi uspjjevaju,a drugi ne, te prema tome zakljuiujemo da je isircd eksperi-menta viSe zavisan od medijuma nego od hipnotizera. Meni ser,r praksi deSavalo da sam, radeii u privatnom dru5tvu sajcdnom te istom osobom, jedanput postigao odlidan uspjeh,l nekoliko dana kasnije - izvjesni pokusi nisu uspijevali.Dakle, iz ovoga sli jedi zakljudak: za uspjeh je takode vaZnoi momentalno psiholoSko stanje doti ine osobe.

Profesionalnom hipnotizeru nisu potrebni nikakvi dogo-vori i l i ,potpla6eni simulanti<, mada desto pojedinci (laici)o tome pridaju. Ima sludajeva da neke osobe svojevoljno Zeleda glume to stanje, te dak u poietku uspiju prevarit i i samoghipnotizera. eini se da ti >dobro6udni simulantiu Zele svojomglumom skrenuti na sebe paZnju publike kako bi postali, 'popularni<. Postoji nekoliko naiina pomo6u l<ojih se raskrin-l<avaju simulanti, a na6i 6ete ih u daijem izlaganju. eim bih'/,a vrijeme svojih produkcija primijetio neko'g simulantaodmah sam ga slao sa pozornice, jer takvi mogu kod publikestvorit i sumnju i za najuspjeli je tadke.

Verbalna sugestija ima zna6ajnu ulogu pri izvodenju po-

kusa. Verbalnom (govornom) sugestijom nazivamo izgovorenerijedi od strane hipnotizera. Glas treba da bude zvonak, po-

uzdan i ubjedljiv a izbor rijedi blizak nadinu izraZavanja,nedijuma. I

Sada 6emo se upoznati sa svim sredstvima koja su po-

trebna za javne nastupe, kako sa metodom rada, tako i sa

srnje3tajem i izgledom pozornice.

t0

METOD RADA NA POZORNICI

Razmotriderno prvo sistem rada na pozornici. Smatram'l;r je najbolj i nadin za Lo da se opiSe izvoflenje jednog takvogI'r'oglama obrazlaLuti detaljno svaki pojedini eks,perimenat.

Zavjesa se podiZe, vjeStak dolazi na sredinu pozornice il,,rzdravlja publiku. Za posjetioce je to dovoljan znak da'rcba da bude tiSina. PoSto je eksperimentator uspio cla usred-rcdi paZnju gledalaca, otpodinje sa uvodnim govorom. Tajrvod treba da bude kratak, smi5ljen, jer od njega ovisi sav

,l;rl j i uspjeh. Citiratu otpriJ.ike, jedan uobidajeni uvodnit i ( ) vo r :

>Po5tovani posjetiocil Dozvolite mi da vam u nekolikor i.jcdi obrazloZim sadrZaj ove na5e eksperimentalne vederi., irri lo sam rekao vede pokusa il i eksperimenata, a ne pro-,qnrma? Zbog toga Sto 6ete vi sami sudielovati u izvodenjut,ojedinih pokusa. Ovdje je ri jei o pokusima disto psiholo5kogl:rrraktera i jasno je da u tom sluiaju ne moZe biti ni5ta una-l,ri jed odreeleno. Kada bih upotri jebio ri jed program, onda bitrt 'balo tadno znati ko 6e sudjelovati u njemu, ali mi joSrri sada to ne znamo. Zivimo u drugoj polovini XX vijeka ilr i lo bi smijeSno govorit i o nekim dudima jer duda nema.'l'rrlio

isto ne bi imalo smisla govoriti o duhovima ili spiritizmu.Nrma je svima poznato da svako tijelo ima samo tri dimenzije,' l ;rkle: duZinu, Sirinu i visinu. Ni iz dega se ne rnoZe niStar;lvorit i. U prirodi je sve prirodno, a natprirodnoga nema,r,loga su i sugestija i hipnoza samo vjeStine a ne priroctenerli natprirodne modi.

Nave56u nekoliko primjera sugestije iz svakodnevnog'ivota. Recimo da jedan puSai pu5i stalno istu vrstu cigareta.\lio takvom puSadu priele poznanik, ponudi rn-u tu istu vrstu

,ittrrreta i kaZe da se kvalitet cigareta u posljednje vri jemet)()tlor5ao, taj isti pu5ad, kada povude dva-tri dima, potvrdi6e

l 1

to isto, iako moZda puSi cigaretu koja je izrailena prije godinu

dana. Napomirrjem, osoba koja sugeriSe mora biti ozbil jna'

lNvo, recimo, jednog primjera negativne sugesti je. Ako bi neko'

d.ruStvo govorilo jednom od svojih dlanova da je svaki dan

sve slabij i, bljedi, i pitalo ga svakodnevno sa dudeniem - Sta

mu je, ta bi osoba zaista poiela slabiti, izgubila bi apetit, os;e-

0ala se sve nemo6nijom, a time i naru5avala svoie zdravlje'

Ljekarima su takve sugesti je vllo dobro poznate' Zato, pti la-

,"ei "no-"

pacijentu, I jekar govori: >Danas je vec mnogo

boIje. Za dva-tri dana biee sve u reduo. Dakle, ovrm ri jedima

bodri se duh pacijenta, a to ie od ogromne vaZnosti za zdtavlje

dotidne osobe.

Vjerujem da ste iz ovih primjera najboije uvidjeli kakvaje mo6 sugesti je.

Ni sugestija ni hipnoza nemaju nil<akvih fizidkih ni psi-

hiakih posijedlca. Svi pokusi koji se izvode na pozornici mo-

raju bit i u potpuno prisutnoj i ozbil jnoj formi' Niko ne treba

da se plaSi da bi mogao odati koju od svojih privatnih tajni i l i

ne5to nedozvoljeno udinit i. Da bismo postigli potpun uspjeh u

izvodenju ovih eksperimenata, potrebno je ispuniti. dva uslova.

Prvo - u tome morate da udestvujete vi, i, drugo - mora biti

Sto veta tiSina. Kada budem pozivao osobe na pozornicu, oda-

zovite se u Sto veCem broju bez ikakvog ustrudavania' Na taj

nadin vi 6ete bit i najbotja kontrola jer 6ete se tako sami uvje-

r i t i u i sp ravnos t i zvoden jaekspe r imena ta .Nemogu6e je rad i t ibez potpune ti5ine i stoga vas molim da mi u tome pomognete'

Nema posla koji se moZe obaviti na neozbil ian nadin, a po-

gotovo ovakav gdje je u pitanju psiholo5ki proces'

Osim toga, skreOem paZnju eventualnim posjetiocima, koji

s u m o Z d a d o S l i u Z e l j i d a v i d e n e k u s e n z a c i o n a ] n u c i r k u s k utadku, da 6e ih na5e vede razodarati ' . Ono Sto 6e se ovdje moCi

vldjeti veieras ozbil jno je i spada u najkomplikovanije pro-

""r" I j.rdtk" psihe. Zbog toga nastoja6emo svi da na pozornieu

dodu tzbil jne osobe dok 6u neozbil jna l ica odstraniti sa pozor-

nice tako da to zaista ne bi bio cirkus. Hipncza se na vama'

cijenjeni posietioci, ne6e izvoditi, jer je to mnogo dublj i psiho-

ioSki-proces. Prema tome, niko ne treba da se plaSi' Joi jed-

, ro^rr" rmol imdaoveeksper imenteshvat i tekaovr loozbi l jnustvar<.

12

Praktikovao sam da program podijelim u tri dijela. Posli jetrvodnog govora uobidavao sam dati nekoliko tadaka madioni-i 'arskih vjeStina. Taj dio programa treba da ukaZe publici nalazliku izmedu magike i ozbii jnih psiholo5kih eksperimenata.l)ogodilo mi se nekoliko puta da je publi l<a otkri la pokoji tr iki to mojom krivicom. No, u tom sludaju nisam se ni najmanjezbunio i l i nervirao. Hladnokrvno sam se nasmiiao, trik obja-snio i rekao: >Po5tovani posjetioci, meni ie naroiito drago Stosle uspjeli. razjasniti ove trikove ier 6ete samo na taj nadinnajboije uoilt i raziiku izmeatu magike i na5eg daljeg rada<.lskreno govore6i, i nije mi bilo ba5 tako drago, ali to publikanc: smije primijetit i .

Prvi dio programa trajao je svega 10 do 15 minuta, a imaojc vi5estruki znadaj. Trikovi su, uglavnom, bil i takvi da anga-Zuju Sto veCi broj posjeti laca. U podetku, za iedan il i dvatl i l<a, publika se, uglavnom, susteZe da dolazi na pozornicu,rrl i se baS posredstvom tih trikova osobe oslobadaju, a to je zarlalj i rad od velike vaZnosti. Od bitnog znadaia za mene bilo.jr. to Sto sam pri izvoelenju tih trikova ocijenio osobine pu-Iri ike, tako da sam unaprijed znao uspjeh daljeg rada, a tirne,rlaravno, odredio metod rada i mjere predostroZnosti. Trikovisu najbolj i nadin da se oslobodi publika, a uiedno i da joj sepribliZimo. Posli je tog prvog dijela programa mi smo ve6rroznanici i nije problem kako da u drugom dijelu prisnije:raradujemo. Ovakva taktika narodito se pokazala dobrom urr.ranjim mjestima, gdje osobe pril idno te5ko dolaze na pozor-nicu. Tokom ovog prvog dijela nisam zahtiievao narodituli i inu, ali sam postepeno privikavao publiku i na tai nadin Stosrrm nekoliko puta po nekoiiko sekundi stajao mirno s namje-lom da postignem traZenu ti5inu. Po zavr5etku trikova pozor-nica se zatvarala i pauza bi trajala prosiedno 3-5 minuta. Zavrijeme izvcdenja trikova bio sam dobro raspoloZen kako bihlo raspoloZenje prenio i na publiku. Za vri jeme ovih nekolikorninuta pauze spremao sam pozcrnicu za drr.rgi dio rada, odno-sno, za eksperimente iz sugesti je i hipnoze. U drugom dijelulrcba nastupiti ozbil jnije kako bi se ozbii jnost prenijela i narllcdaoce. U toku izvodenja trikova iz magike bila je osvijet-I jcna ditava dvorana, dok sam obidno za drugi dio radal)ogasio u sali svjetla. tako da je jedino pozornica bila osvijet-l. lena. Publika je mnogo mirnija i veia je mogu6nost koncen-

I J

tr isanja kada je u sali polumrak. Naravno, pod takvim okol-

nostima paLnia publike koncentrisana je samo na pozornicu'

a sam t",l dobin" ozbiljniji karakter. Ovaj prvi dio programa

(trikovi) i drugi u kojem sam izvodio pokuse iz telepaiije (bu-

tvalno objaSnjeno - prenos misli) nisu uop5te potrebni po

rijedima dvojice naiih hipnotizera. Ne Zelim ih imenovati ali

tuai me da tako slabo poznaju psihologiiu mase' Stavi3e, jedan

od njih tvrdi da oba ova diiela idu na u5trb eksperimenata iz

,rrg"rti i", a njima se ne postiZe naroditi efekat' Tadno je da

p"lX"tX"d nisam radio ni trikove ni telepatiju ali to je-bilo

samo onda kada sam u sali imao preko 500 posjeti laca i kada

je publika bila samodisciplinovana. Takva publika susre6e .sej"aino po ve6im mjestima gdje se l judi medusobno ne poznaju'

lo ,fog toga dolaze ta pt^ttt itu bez sustezanja' U takvoj

srectinivlaha ozbil jnost i traZena ti5ina' Ovai, nazovimo ga'

prvi i drugi dio programa, to jest prvi magika i drugi telepa-

il ju - primienluju lnostrani hipnotizeri ' To su metode koje

moZemo slobodno nazivati >psiholoSkim trikovimau' Opisatu

vam ukratko taj drugi dio programa i Sta se sve niime postiZe'

Nakon pet minuta f"nr" pozornica se otvara' Nastupio bih

czbil jno i rekao nekoliko ri jedi o telepatij i , otpri l ike' ovo:

>Prelazimo sada na drugi dio programa' Stvar je vrlo

ozbiljna i molim vas za potpunu ti5inu jer bih u prolivnom

bio prisiljen da prekinem rad' U ovom drugom dijelu pro-

!r"-" izvodiCu telepatiju ili prenos misli' Postoie dva nadina

Ia izvodenje telepatije. brvi j! telepatija sa kontaktom' dakle'

direktni kontakt-kada osobu s kojom izvodimo eksperimenat

drZimo za bilo, odnosno za lijevu ruku' Ovaj nadin izvoitenja

telepatije nazivamo joB i pseudo-telepatijom' Drugi naEin je

telepatija bez kontakta Sto znadi' da je osoba na izviesnom ra-

rio:"":". Ako neka osoba koncentrisano misli na iedan broj

i l i ;1o;o, onda postoji moguCnost da taj broj i l i slovo miBlju

prenese na mene, to jest da pogodim taj broi ili slovo'

Telepatija se izvodi tako da jedna osoba intenzivno misli

na jedan'Uroi it i slovo i to tako kao da to vidi pred o6ima

,r"pir"rro, dok druga osoba u tom momentu ne smiie da misli

ni na Sta drugo. Kocl ove druge osobe je prva misao uglavnom

ba3 ono Sto dotiEni slikovito zami3lja' Telepatiju je nemogu6e

izvoditi sa neozbiljnim osobama kao i sa onima koii hotimidno

ne Zele koncentrisati svoje misli ' Evo jednog sli inog primjera:

l 4

Ako skalu vaSeg radio-aparata podesite na neku odreilenustanicu i ako u tom momentu ta radio-stanica ne emituje, od-nosno ne oda5ii je radio-talase, r 'azumljivo je da je ne6ete mo6islu3ati na va5em radio-aparatu. Tako isto sa osobom na kojojcu izvo'diti eksperiment iz telepatije netu imati uspjeha akoona ne bude potpuno koncentrisana. Ako neko namierava daizlaskom na pozornicu izvodi Sale i izaziva smiieh, taj smeta:;vima i stoga 6u ga odmah poslati natrag. Moiim da se sasvimslobodno odazovu i Zensl<e i mu5ke osobe bez obzira na dobastalosti<.

Vjerujem da je ve6 jasno kakav su efekat postigle oveli iedi. Svi gledaoci su ubijedeni da u ovom drugom dijeluvederi nema eksperimenata iz sugesti je i hipnoze nego da je to;raista vrlo ozbil jan dio rada. Niko u publici joS i ne sumnja datre6eg dijela programa nema, to jest svako ie ubijeden daslavni dio programa podinje tek kad po drugi puta padnezavjesa. Zavjesa se do kraja programa viSe i ne spu5ta, a tajdrugi i tre6i dio kao najvaZnij i dio programa je spoien. Po-mo6u tog psiholo3kog trika uspijevamo da na pozornicu izve-demo ozbil jnije osobe, a takve su baS potrebne za izvoelenjesugesti je i hipnoze. Oni koji su jo5 rani' ie imali namjeru daizielu na pozornicu, kako bi se naialili na radun eksperimen-l.atora, osuje6eni su. Takvi nestrpljivo odekuju onaj >tre6i<dio programa, to jest vri jeme kada 6e sc' pojaviti na pozor-nici. Tim uvodnim ri jedima postiglo se i to Sto se oni kojidolaze na pozornicu ne boje vi5e da 6e se na niima izvoditisugesti ja i l i hipnoza. Kad bih publici saop5tio da 6u izvoditipokuse iz sugesti je i hipnoze, onda na pozornicu ne bi do5lennoge ozbil jnije osobe nego bai oni koji za to nemaju do-volino ozbil jnosti. Kad bi osobe na pozornici ve6 zauzele svojamjesta, obitno sam svaku pojedinu osobu brzo i neprimjetnoi)smotrio. Ako bih primijetio da je neka od osoba neozbil jna,vra6ao sam je u salu, a umjesto nje pozivao ozbil iniju. Posje-l ioce koji dolaze sa rukama u dZepovima, koji se smiju i l i seI'cozbil jno pona5aju treba odstraniti, jer baS takvi do-laze da ometaiu program. To treba uiinit i i sa onima kojirlolaze trde6i i l i Eak ne dolaze na pozornicu stepenicama negosliadu preko donie rampe. Takva lica nisu dovoljno ozbil jna il leba ih izbiegavati. Dobri medijumi dolaze ozbil ini, staloZenii spora koraka.

1 D

Kakva je razlika izme'lu ove metode i metoda nekih

drugih hipnotizera? p"ft"S"".ttrn d^-1"d,t1 i na taj nadin' ali

konstatovao sam da ;e nepraktidno' Sta se dogaela kada se. di-

r"i i"" p"rivaju posjetioci da dodu na pozornicu kako bi se

sami osvjedodil i u *J-sugesti je i hipnoze? Publika se tada

direktno obavijesti i-""tt"i" Ligor' s,mijeh' Ozbil ine osobe se

ustrutavaju a" irao";-l"a"i atig* Saiju i gurkaju' do-bScuiu

se komplimenti i tako dalje' Obiino su na pozornicu dolazila

neozbl.ljna lica, a to je 1SIL na u5trb programa' Ovakvim po-

stupkom na pozornrct i" otltot"n put -:1-"

koii se udaraju

Sakom u prsa i govore: 'Ne moZe on meni ni5ta!< Smatram da

su ba3 zbog takvog nadina pristupanja dva moia programa

bila djelimidno neuspje5na, stog.a rne uoplte ne dudi 3to poje-

ai"i tt ip"otlzeri to doZivljavaju de56e'

Kako sam uspijevao ste6i autoritet kod publike? Zamolio

sam ponovo ra potpuntt t i5inu i onda pogadao brojeve koje su

pojedine orot," ,u^illjale' Svakako' -t-o- ie bio samo odlidan

trik a ne telepatij" ' ' i i i pt""ot misli ' (Uvijek je telepatija-na

pozornici samo intelig""l"o s-iSfjeni trik)' Brojevi su obidno

bivali jednocifreni' t"#;"fi"a"niu -izvodio sam po prilici

;; ;;" 15 sekundi, a tim-ta* d''to L'agor' obra6ao t?-i,:,'

publici ovim ri jedim*' 'Foa ovim uslovima ne moZe se raditi l

Molim vas za potp"tt' ti5inul< Zalim,sam nastavljao sa po-

gadan.iem, ati st,ogo ozbil jan' Posli je t ih broieva pogaclao sam

rijeii i slova koje'" ' poi"ai"e osobe zamisli le iz knjige i l i

iz novina. Uspjesi ""-tJ^"

ti"orili su kod publike ubjedenje

o mojoj sposobnosti i 'prinuaifi je na poslu5nost' Publiku treba

zainteresovati i onda j ' . postepeno sve cvr56e drZati ' a kada se

uspije ste6i autorit"i - o"a" ite potpuno ovladali' Ovu taktiku

obrazloZio ,u- '" 'o"dn "u

fitt" ivi rekli: osta 6e marlionidar-

stvo i telepatija na takvom programu? To niie potrebno'

Sugesti;a i hipnoza mnogo su interesantniiel<

A sada opet se vratimo naSim uvodnim ri ie6ima i smje-

Staju Pozornice.

rt)

.' - Tajne profesionalnih hipnotizera t7

SMJESTAJ I IZGLED POZORNICE

Programi ovakve prirode zahtijevaju zaista vrlo malopriprema na pozornici. Svi potrebni rekviziti mogu se na6igotovo u svakoj dvorani za priredbe. Jedino u manjim mje-stima dest problem predstavljaju jaki reflektori. Sto ;e ;afeosvijetljena pozornica, to je ve6i efekat programa. Zbog togasam uvijek nosio sa sobom na turneju svoje reflektore. Takosam na svakoj pozornici imao potrebno osvjefljenje. Na po-zornici je potrebno razmjestiti 20 do 30 stolica.

Kad medijum nije okrenut licem publici, mnogo je oz-biljniji, ugodnije se osje6a, slobodniji je. Ovo narotito vaZiirko se irvodi program u manjim mjestima, gdje se ljudirnedtusobno poznaju i dobacuju doskodice jedni drugima.Iz tih razloga najpogodnije je stolice razmiestiti u dva redas jedne strane pozornice (svejedno na kojoi strani). Tako lical<oja sjede publika vidi sa profila. Najpogodniie su stolicesa naslonom. Osobe se mnogo udobnije i slobodnije osje6ajukad sjede na takvoj stolici nego na klupi bez naslona. Kadamedijum nije naslonjen, misli da 6e prs1i, pazi na odrZavanjetavnoteZe i to udaljuje njegovu paZnjr? i oteZava psiholo5kieksperiment. MoZe vam se udiniti da je to beznadajno, ali si-gurno je da je od znatne vaZnosti za postizanje uspjeha.

Sav ostali prostor na pozornici sluZi za kasniie izvodenjer ksperimenata.

Kako osvijetliti pozornicu? Najpogodniji su reflektori nastalcima. Visina reflektora obidno ie 140 do 180 centimetara.Najbolje je te reflektore smjestiti sa strane, blizu zavjese,i to tza leda osoba koje sjede na pozornici. Snopovi svjetlalreba da padaju tadno u o6i eksperimentatoru kada stoji nasredini pozornice. Ako na sredini plafona pozornice visi velika:sijalica, ona ne smeta i slobodno mole osvjetljavati pozornieu.

Izvodlenje eksperimenata o'meta'donja rampa i stoga je treba

ugasiti. Narofito treba izbjegavati da sa druge strane po19r--

nice reflektor baca svjetlo L odi oso;bama s kojima 6e se raditi'

Svat o svjetlo koje poi malim uglorn udara u odi rnediiumu -_

u*"t". Na pozornici 5e zaista poirebno Sto jade svle!I9' ali ono

*o"" aof"ritj iza leda medijuma' Na ovaj naEin izbjegli lPtftoa" svjetlo udara publici-u odi, jer je jasno da bi u protiv-

nom smetalo gledaocirna za ptalenje programa'

Kakav st-av treba ,,'uiti pri eksperimerrtisanju? Narav-

no bilo bi nezgo'dno ako bi eksperimentator ili medijum bio

iftfi; "r.-""J-p"Uici.

pri eksperimentisanju sa -vi3e osob-a

; #;;"il;;ffi- iii ""

jednom osobo'm najposodniie je da

"f.rn"tf*";tator nasupr"oL medijumu.bude na izvjesnom ra-

Jej'*i", i to tako a'u ift publiika .gleda sa profila- Kad je

*ilft:.l* Ao"ua"" u Zeljeno stanje, .9"9.? 9u. treba lice'm

oii""uti publiei, jer se tato postiZe najbolji efekat'

1 81 9

OSTALE PR,IPR,EME

Eksperimentator je vjeZbama postigao da mu oEi sjaje.(O iim vjeZbarra bi6e govora u daljem izlaganju). I poredtog prirodnog sjaja p,oZeljno je za rad na pozornici izraz odijupojaEati Sminkom. Najpogodnija je obidna crna Srninka kojase lako skida, ne oSte6uje koZu i .daje crno-modri sjaj. TomSminkorn potenciraju se vrlo malo pododnjaci i gornji kapci,tako da odi dobiju dubinu i time mnogo jati izru.Laj. Jasno je:bilo bi smije5no da se eksperimentator pretjerano na5minka.Jaki reflektori i Sminka daju odima vrlo snaZan izraz, a toolak5ava rad kada su u pitanju eksperimenti stezanja rukukoji se polekad izvode sa ditavom salom. Ako se eksperimen-1i5e u privatnom dru5tvu, onda svakako nije potrebna niSminka ni jaki reflektori.

Za rad na pozornici vaZi sljede6e pravilo: Sto su reflekto-ri bliZe i Sto su-snopovi svjetla jadi, to su prorylorcionalno odisj a jnije i izrai,ajnije

Jedna od sitnica koja vrlo prijatno djeluje jeste parfemcksperimentatora. Medijumi. (iako imaju zatvorene o6i) osje-6aju posredstvom parfema prisutnost eksperimentatora. To nenavodi nijedno do sada o'bjavljeno djelo iz ove obLasti, ali pomom rni3ljenju on ima izvjesnu .ulogu. Nije.rijed ovdje o ne-kim speci,jalnim mirisima nego o onima koji se mogu kupitiu svakoj parfimeriji.

Ekqperimentator na pozornici treba da bude pristojnoobuden. Njegova garderoba treba da odaje ozbiljnost. Pogrer-Sno je mi5ljenje da p'ozornica treba biti u crnini -- mistitna.Mistika nije potrebna. PoZeljno je da je garderoba ekspefi-rnentatora ozbiljnih boja kao Sto"su, na primjer, crna, bijelai tamnoplava. Ako bi eksperimentator bio odjeven u Sarenilo,jasno je da bi sama njegova figura odar,ala 'neozbiljnost.

Gotovo svi inostrani hipnotizeri upotrebljavaju bijele ruka-

vice, Sto svakako odaje eleganciju. Tatrno je da bogata garde'

roba i dekol stvaraju ve6i efekat, ali podetniku ie to nernogu6e

imati i prisiljen jL da tuae skromniji' Osim toga, to nije

t"opftoato. Nlposredno pred sam nastup ne preporu6uie -:9!f."i""itn""tatonr aa veEera da bi se osje6ao laganiji i spretniji'pouii:. obilnog rudka ili vedere Eovjek se osje6a trorn i ne-

grf.""t"t. Beioljan je, a i same misli teku sporije' No' -akove6 Zeli veterati, onda-taj obrok treba da bude skrornniji' a

sama hrana laganija. *

PoZeljno je da se hipnotizer uZivi u sve Sto medijumu

sugeriSe. Wa plzornici treba da bude Sto mirniji' staloZeniji

i liadnokrwriii. ato koji eksperiment ne p'ocle za rukom' ne

st"iju Ziv"i pbpustiti. Treba hladnokrvno pre6i preko toga'

Govor treba da bude ubjedljiv i siguran, a izbor rije6i

*o"" biti pristupadan medijumovom nadinu izra?avania' Za

uspjeh je najvaZnija sigurnost u sebe.

Eksperimentator rnora iprije nastupa skicirati sve radnje

i niihov redosljed dobro nantiii napamet jer 6e !" -u !ogti-*;;;;" poro"rri"i te3ko sjetiti. Sama situacija djeluje tako

aa ztunjuie, te i pored najboljih medijuma ne6e znati Sta

Ja raai, ba ee ifr samo vodati tamo-amo po pozornici' -U o*o* podetku rada eksperimentator treba da bude

blag iraspoloZeir, ali kasnije, kada osigura uspjeh -- qtr'gZiiii ozfnjniii. Upravo takva prornjena pred sam zavr5etak daje

p"tg""t",i senzacinalni t<arakter. Vrlo je vaZno da se izvodlaE

ititltai treme, odnosno da je zamijeni samopouzdanjem -ienergiEnoBfu. PoEetnik se oblEno plaBi neuspjeha' ali taj strahje neopravdan." S'vako tice nije uvijek podesno za hipnotisanig' pa-39-

mentalnog psiholo*kog ianja pojedine..osobe zavisl da li 6e

"f.spe"t""ti uspjeti ili ne. Ako se poEetnik fri nrvom n1;

stupu namjeri na robre medijume' moZe se odmah uvjeriti

da i on posjeduje sPosobnost za to'-- - fmio t"* p"itit

" da posmatram jednog profesionalca. i

nije mi se dopao njegorr na6in fiksiranja pri izvodenju

LE#"i-""ata. itipnotlsio je osobe tako Sto bi pognuo glavu'

;;f i; ori-" poiligxutim na gore posmatrao osobu' Smatram

a" ""

tt" tai naEin eksperimentator nepotretng 4q11a' Pri

tome se vidti donji dio bielootnice oka' NeBto je bol"ji natin

20

ako osobu posmatramo potpuno horizontalnim pogledom.Jedan od najpopularnijih nadina posmatranja (fiksiranja)jeste ovaj: eksperimentator stane ravno, glavu zaibaci malounazad, tako da mu p'ogled pada nado,lje, a reflektori potpunoosvjetljavaju odne jab'uEice. Na taj nadin osvijetljen je go,rnjidio bjelo,odice, a odi dobiju famozno blje5te6i izgled. Priizvodenju izvjesnih eksperimenata potrebna je ve6a napetost,tako da svi mi3i6i lica podrhtavaju, kao i ditava glava.Napetost vratnih Zila i podrhtavanje glave djeluje na rnedi-juma zbunjivo. To je narodito potrebno kada se osobi sugeri-Se, recimo, da ne6e mo6i nabrojati do pet. Ta zanoSenja i jakanapetost zaista umaraju, ali imaju veliki uticaj i na publikui na medijume.

2t

POEETNI EKSPERIMENTI

Eksperimentator jednim odtrirn pogledom'osmotri svaku

pojedinu osobu (medijum) na pozornici, a zalim se obrati

p"Ufi"l ovim rijedima: >Nama je svima dobro poznat'o {aiovjek ima pet dula, i to: dulo vida, sluha, mirisa' ukusa i dulo

pipanja. Kao Sesto dulo mogla bi. se uzeti ravnoteZa' Takodeje poznato da postoje tri koncentracije misli: normalna, pa-

sivna i aktivni. Pod normalnom koncentracijom misli pod-

razumijevamo normabro odvijanje misli. Pasivna koncentra-

cija tele je izvodljiva i obidno traje vrl'o kratko vrijeme'

To ;e momenat kada osoba ne rnisli uopSte ni na Bta' Takvo'

stanje slidno je polusnu, ali je osoloa ipak budna' Aktivna

koncentracija mnogo je takSe izvodljiva. Evo jednog primjera:

Vjerojatno ite netaa ditali knjigu ili rad^ili neki posao pored

r.tttln8"ttog radio-aparata ili djetje latme, a da tu galamu po-

vremeno zaista niste duli, kao da je uop3te nije ni b'ilo' Daklg

va5e misli bile su dvrsto koncentrisane na iposao, tako da su

pojedina'osjetila bila izoLovana.Sada 6emo izvesti nekoliko eksperimenata u vezi sa du-

lom ravnoteZe. Od svake se osobe zahtijeva da ozbiljno'

p'oku5a Sto vi5e koncentrisati svoje misli' Prelazimo sada

na rad(.Ve6 smo rekli da je o'd o'gromne vaZnosti za uspjeh pro-

grama izbor osoba sa kojima 6erno raditi' Jasno -ie da onome

f,o ima vi5e prakse na p'ozornici izbor ne6e predstavljati

nikakvu pote5koeu, dok je to za podetnika malo ve6i

pro;blem. Postoji, ipak, nekoliko pravila po'mo6u kojih

Ze se podetnik iak5e sna0i. tako na prvi pogled prep'oznati

dobar medijum? To je najde56e ozbiljna oso;loa koja prati

svaki korak i rijedi eksperimentatora sa krupnim i izra-

iajnim odima. Kada se takvo'm licu obra6ate, ono netremice

ptlti va5e izlaganje i nesvjesno odobrava lakim kli-

22

rnanjem glave. .Praksa je pokazala .da rnedijalna 'spo-

sobnost u starijim godinarna opada, te bismo stoga pod'etnikupreporudili da u podetku uzima mlade oso'be. Djecu trebaizbjegavati jer izvodenje programa' sa njima djeluje ne-"ozbiljnq' a sami',pokusi neubjedljivo. Katkada, u nedostatkudrugih, i djeca ,mogu da spazu situaciju. Dovoljan je jedanletirnidan pogled :da se procijene sve osobe koje sjede napozornici, pra da se donese odluka o konadnom izboru,Neuspjeh u podetku predstavlja opasnost za uspjeh ditavogprograma. Da bi se razbio eventual:ri strah osoba, potrebno je

obratiti in se, po prilici, ovim rijedima.:

>Ovi pokusi su vrlo jednostarrni, ali je ipak potreb-no ozbiljnosti. Nije rijed ni o kakvoj hipnozi, te je'za-

ista svaki strah suvGan. Svako od vas sta6e pred meneslobodno. Napo'minjmn, sta6e uspravno, nogu uz nogui opustiti se. Nastojte da vam svi rni5i0i budu olabav;ljenl Zatim 6ete me neko'Iiko sekundi gledati dubokou oii. Taj kratki pogled sluZi samo zato da bi rlmiriovaSe' misli. Nemojte uo6r5te obratati paZnju na'Lamorpublike. Nakon nekoliko sekundi ja 6u vam re6i da'zatvorite odi. Tada 6ete sami lagano, ali dvrsto zatvo-riti o6i i pokuSati Sto god rnLoZete intenzivnije-misliti

r samo ,na to da odi moraju ivrsto biti zatvorene. Dakle,samo tol Ako neko ne moZe biti oz,biljan samo polaminute, onda bi bilo bolje da odmah sicle sa pozornice<.

Praktikovao sam da poslije toga zamolim jednu osobu(koja mi se udinila najpogodnija) da se izdvoji i postavio je

na sredinu pozo,rnice. Ja sam stajao jedan korak iqpred nje,i to tako da su mi snopovi reflektorskih zraka osvjetljavaliobi, dok je dotidna osoba bila okrenuta od svjetla. Fublikanas je oboje posmatrala sa p'ro'fila' Moj asistent je opet narazdaljini od jednog koraka dotidnoj osobi staiao iza letta. Utim momentima bio sam uvijek ozbiljan. Zatnolio saln olsobu:>Molim vas st'ojte uspravno * ruke spustite niza se - Tako!Opustite,se, olabavite sve mi5i6e! Glavu malo gore! Nemojtestu5ati ptrbliku! Molim paZljivo me gledajte - Tako!<

Posmitrao sam medijuma oibiino desetak sekundi, i toonim..snainim pogledom koji sam ranije opisao. Na licu rni seodraZavala jaka napetost i drhtanje miFi6a. Zatim sam ra5i-lio i ukodio prste na ruci, te rukom ispred lica medijuma

23

napravio drhtavi magnetski p,otez, malo iznad glave, pa otpri-like do prsa, i u tom mornentu izgovorio sugestivnim tonorn:

>Zatvorite oii! - Sugeriiem vam dvrsto zatvorite odi imislite na to da se one sve vi5e steZu!< Potom sam baeio po-gled na ruke jer se dogacla da se pojedine osobe u tome iasuigraju prstima, dakle, hotimidno skredu paZnju. Sve su tositnice koje treba imati u vidu. To je jedna od mjera predo-stroZnosti, a zahtijeva samo dvije sekunde vremena. >Mislitesamo na vaie odi!<

Izgovoriv$i to, stavio sam dotidnoj osobi mali prst na ko-rijen nosa. Prve dvije sekunde to je bio lagani pritisak kojise kasnije postepeno pojadava, tako da osobu pokrenemo izstanja stabilnosti. Kada bi osoba do6la u kosi poloZaj, asistentbi je dvrsto uhvatio. U tom momentu osoba bi se trguula (pot-puno razbudila), a to u publici izaziva grohotan smijeh i ra-spoloZenje. Ukoliko je medijum bio ozbiljno koncentrisan, onnikako ne moZe osjetiti kada ga eksperimentator malo gurne.Ovim malim pokusom provjerili smo stabilnost osobe. Odvelike je vaZnosti za htpnotrzera da, prije nego 3to prideizvodenj u eksperimenta, oci j eni konc entrisanost medijuma.

Ovaj lagani pritisak prstom na korijen nosa ima znaEajnuulogu. eesto se dogacla da neka osoba hotimidno ne misli naodi, ve6 na ne5to drugo, naravno, s namjerom da osujeti po-kus i pokaZe kako se s njom ne moZe uspjeti. BaS tim pri-tiskom eksperimentator uspije skrenuti paZnju na sebe.PokuSajte sami misliti na naito zatvorenih odiju. Pri tomepritisnite prstom korijen nosa, pa 6ete se sami uvjeriti da jeva6a paZnja skrenula, a misli se naprosto izgubile.

Vrio je vaZno za eksperimentatora u ovim pokusimaholiko pojedina osoba misli i da ii uopite misli. No, to je vrlolako provjeriti. Ako je neka osoba duboko koncentrisana,njene odi su Ivrsto stegnute, delo namrgodeno, a obrve skup-ljene. Osoba koja ne koncentri5e svoje misli, leZerno zatvaraodi, lice joj ima bezbrilan, normalan izraz, dakle bez ikakvogrnr5tenja obrva. Jednog profesionalnog hipno,tizera ne srnijeprevariti taj naivni trik.

Za vje5taka je vrlo vaZno da pomotu ovih pokusa (gub-ijenja ravnoteZe) ocijeni koje su osobe najpodloZnije suge-stiji, odnosno da ocijeni njihovu sugestibilnost. To je naj-lak5e u trerrutku kad.a im naretluje da zatvore odi. Osobe koje

ztL

uormalno, iii iak prebrzo zatvaraju odi, obidno su nekorisne.Dobar medijum zatvara odi polagano, pri demu ih zavrnemalo na gore. Kada ih vec napola zatvori, vidi mu se samodonji dio bjeioodnice. Dobar medijum 6esto i ne zatvara odipotpuno, tako da mu se (kad je u stanju sugestije ili dak udubokoj hipnozi) uvijek pomalo vid.i do'nji dio bjeloodnice.

Osoba sa kojom je pokus gubljenja ravnoteZe uspje5noizveden poBalje se da zauzme svoje mjesto na pozornici. Uko-liko sa nekom osobom ovaj pokus ne uspije, onda se po5aljena svoje mjesto u dvorani. Pri izvodenju ovih pokusa ekspe-rimentator se obra6a osobama vrlo pristojnim i ozbiljnimtonom, te sam odretluje kojim 6e mu redom osobe prilaziti.

Sta mediium osje6a pri ovakvom pokusu? Buduci da jeIedima okrenut svjetlu, a vjeitakovo lice i odi osvjetljavajujaki refiektori, to se nakon nekoliko sekundi gledanja predmedijumovim odima pojavljuje svjetlosna magla. Pod utica-jem reflektora i Sminke eksperimentatorove odi b1jeSte, takoda poslije nekoliko sekundi gledanja medijum viSe i ne vidiIice, nego samo odi, i privida mu se da se one postepenopovedavaju.

Medijum najdeSde pri6a sljedeCe:

>Najprije sam osjetio pred odima neku maglu, zatim mise gubilo hipnotizerovo lice, a vidio sam mu samo odi. Zatim suse odi poEele povedavati i konadno su izgledale kruprte kaodvije ljudske Bake. Kada sam stisnuo oii, osjetio sam da sesame sve vi5e steZu. Posljednje dega se sje6am je pritisakmedu obrvama<.

Ako bi se medijum uplaiio da 6e pasti, u tom sludaju onbi se malo ukodio, 5to znadi da bi dio svojih misli koncentri-sao na to kako da se odrZi u uspravnom poloZaju. Pod ovimokolnostima pokus ne bi uspi"o. Dok god medijum ne koncen-tri5e sve svoje misli samo na odi, nemogu6e je izvesti pokuss gubljenjem ravnoteZe. Narodito je, u ovim momentima, po-trebna ti5ina. Kada je medijum uspio da se koncentrGe,dovoljno je da neko iz dvorane ne5to glasno dobaci ili senasmije, pa da skrene njegovu p'ainju, odnosno dekoncentriSega i pokus se mora ponoviti. Ako je neko ne5to dobacio i timeomeo eksperiment, vje5tak se hladnokrvno obratl publici:

25

, , ))Smatram da je, ipak, nekuLturno dobacivati. dosjetke:Meni to ne'smetq ali, kako yidite, prisiijen sam prekinutiprograr,r, a to .svakako ide na va5u Stetu. MoZete Ii dozvolitida.. vam dvije.tri osobe pokvare raspoloZenje?< VjeStak jeovim lukavlm rijedima prido io publiku. Kod gledalaca sijavlja revolt, protv o'noga koji se >pravi vaZan.<, a ovaj sepovladi postiden. Na taj nadin postigli smo da. se ubudu6e neremeti red i rad se moZe mirno nastaviti. Kada bi se vjeitaknervirao. ili-u afektu povisio ton, mogao bi vrlo lako u odimapublike izgubiti autoritet. Treba samo poznavati psihologijumaSe i onda je vrlo lako do6i do Zeljenog rezuitata. Mnogo jelakSe uplivisati na masu i povuci je za sobom nego na poje-dinca. Covjek je u masi mnogo pristupadniji za sugestiju negokad je sam.

, Dobal medijum posmatra ekspgrimentatora potp,uno'otyorenih odiju, bez treptanja i ne skre6e pogled. Vje5taku se;dqgada da pred sobom ima oso'bu koja Zmirk-a, di.ie odi nisupotpu4o otvorene ili dak diji pogled;skre6e u stranu. U tornsludaju potrebno je promijeniti taktiku. Eksperimentator za-moli osobu da ga paZljivo gleda u odi, da ne Zmirka i neskre6e pogled. Kada ta osoba zatvori odi, eksperimentator jojgovori sljede6e: >Dok ja budem brojao do sedam, vi kod sva-kog broja jade zatvorite o'di i u sebi brojite zajedno sa rnno'm.Jedar.! I Dva! __ Samo mislite na brojanje i ivrsto zatvoritecEil - Tri! - eetiril - Jo6 dvr56e zatvorite. odit - Pet! -

Sestl.i Pri ovom'sistemu b,roj >sedam< se uopSte ne izgovaravet su prati reakqija medijuma. eim poine brojati, hipnoti-zei stavi osobi prst na nosni korijen i drZi ga lagano sve dokne izgovori broj pet, a zat;im pojadava pritisak na nadin kojije ranije obja5njen.'Ako, pak, ni pod ovirn uslovima pokusne uspije, lice s kojirn se radilo'treba hladnokrvno tro,slati na;mjesto u salu. Pokuse ravnoteZe treba raditi brzo. ali uvijekstaloZeno i mirno, dok glas mora odavati energidnost i samo-pouzdsnj;e. Tim nadinom . pojadava se psihoza onih koji -sltostali' na'pozornici. Pri izvodenju ovog eksperirnenta dogadase 'da neka osoba kaZe.eksperimentatoru glasno i ironiitro:>ZaEIo me gurate?< To isto moZe neko dobaciti i iz publike;hTaravno, u tom momentu potrebno je publici datl' jedno':[o-'gidno o;bjaSnjenje, kao, na primjer: oJedan fizidki zakon'glasi: da bismo jedno ti jelo pokrenuli iz stanja mirovanja,

26

potrebna je neka sila. Isto tako da bih uspio demonstriratiravnoteZu, potrebno je osobu pokrenuti iz stanja mirovanja.'1'u malu silu koja je potrebna da bi se osoba pokrenula, kao'i sam poreme6aj ravnoteZe, ne moZe uopBte osjetiti osobakoja paZljivo koncentri5e misli. Jasno je da osob'a koja se nijekoncentrisala, a nastoji da se prikaZe da jest, mora osjetititu sporednu silu i onda svakako pokus ne uspijeva.-'Inaa ih,iak, i takvih koji uop5te ne Zele da koncentriSu svirid mislii ja se pitam za5to su izi"Sli na pozornicu<.

Pokus gubljenja rarryroteZe najprije sam izvodio na mu-ikim osobama, a tek onda na Zenskim. Kada bih podeo izvo-ciiti ove eksperimente sa Zenskim osobama, zamolio bih jednuod njih da preuzme ulogu mog asistenta, jer je to, ipak, po-godnije. Posiije zavr5enog eksperimenta, ostalo bi na p,ozorni-ci nekoliko slobodnih sjedi5ta (sjedi3ta onih ko,je sarn vrationa mjesto) te bih se obidno ovim rijedima obratio publici:>Mislim da bismo mogli sada Zrtvovati nekoliko minuta naovim najjednostavnijim i najosnovnijim eksperimentimakako bismo kasnije dobiii u efektu i kvalitetu programa.Zato bi bilo poZeljno da izaile joS nekoliko osoba koje se,pored volje i pune ozbiijnosti, ZeIe osvjedoditi u mogu6nostuspjeinog izvodenja ovih eksperimenata. Sto se tiie trajanjaprograma, nedu gledati na sat, jer mi je staio do toga dagledaoce u potpunosti zadovoljim, makar program trajao ijedan sat duZe. Molim lijepo, ko ZeIi do6i, neka izvoli!<

Uvijek sam nastojao da popunim sva sjedi5ta, kao i staja-njem ve6i dio prosto,ra iza stolica. Pri ovom ponovnom p'o-zivu oso,bama da dodu na pozo'rnicu, pokatkad se duje glaskojeg nestrpljivog posjetioca: >Dosta! - Dosta!< U tom slu-daju obra6ao sam se posjetiocima s molbom da se joS malostrpe, jer znam da su ovi monotoni pokusi ve6 pomalo postalidosadni, ali za nekoliko miauta bi6e ve6 interesantnije.Uvidje6ete sami u toku daljeg izlaganja koliki znadaj imajuovi osnovni po,kusi. Hipnotizer-profesionalac treba da hladno-krvno, staloZeno, bez Lurbe i precizno, obavi podetne radnjekoje su za njega odsko.dna daska. Samo na taj nadin moZe sedo6i do ve6eg uspjeha. Uvijek treba imati na umu staruposl,ovicu: >Konac djelo krasi!<

Poslije ovih monotonih potetnih radnji interes publikenaglo raste, a takav se sistem pokazao kao najbolji. Vje5taku

27

7 - . i

sada ostaje da sam odludi ho6e li gubljenje ravnoteZe izvoditisa svakom pojedinom osobom koja je naknadno do6la napozorqicu ili 6e pre6i na masovni pokus stezanja ruku. Taodluha 6e, svakako, zavisiti od toga koliko je ve6 vremenattl"o'$ig {ta ove probe, zatim da li ve6 ima dovoljan broj do-brih rpeflijuma i od toga kako reaguje publika. Tadno je daje najpolje te pokuse gubljenja ravnoteZe izvoditi na wakojosobi pgBobno, jer docniji uspjeh to u potpunosti opravdava.

t

28

MASOVNE PR,OBE

VjeStak je do sada ve6 ocijenio i zapamtio osobe naj-podtroinije sugestiji. Pretpostavimo da je na svima, koji senalaze na pozornici., izvea pokus gubljenja ravnoteZe. One nakojima taj pokus nije uspi.o, kako smo ve6 napomenuli,iskljudio je sa pozornice. Sada je potrebno pre6i na probe saviSe osoba ili takozvane - masovne probe. Dakle, na ovojprobi u6estvuju we osoibe koje se nalaze na pozornici. U salitreba da vlada potpuna ti3ina.

Evo kako je RETTA opisao masovni pokus stezanja ruku:>Sastavite ruke. - Proturite prste jedne ruke izmedlu

prstiju druge ruke. - Stegnite Evrsto svoje ruke. - LaktovedrZite u jednoj visini. - Molim neBto' vGe. - Tako. (T'o go-vore6i dinite i sami to isto). Ja projiciram sav svoj magnFtizam na va5e prste. - Oni se medusoibno upijaju we jaEe ija6e! - Oni su sada grEevito uhva6eni. - I sada vi svoje rukene moEete viBe rastaviti! - To je nemogude! - Ako poku-Sate, vi 6ete i sami osjetiti jak otpor! - Taj otpor Je sve jaEii vi sada uop3te ne moZete rastaviti ruke!<

RETTA dalje obja5njava: >(Ako skupite ruke, po5to pro-turite prste jedne izmetlu prstiju druge, te ruke drZite u rav-noj liniji ispred grudi i ne5to podignute, to 6ete, a da i nistepod niEijim uplivom, osjetiti da prste ne moZete tako lakorastaviti, poBto je mettusobno trenje pri rastavljanju vrlojako.) Ovaj metod je naroEito podesan za primjenjivanje nacijelu publiku u svrhu odabiranja medijuma, jer svakl onajkoji u istinu ne mo,Ze ruke rastaviti, ve6 je pod uplivom. Toi na njega samoga djeluje vrlo uvjerljivo i od toga momentaon vjeruju8i u vaBu mo6, reagira6e na sve va5e sugestije.(

Citalac je iz ovih redova svakako izveo reahri zakljuEakna temelju kojega r6e sa vi3e interesovanja pratiti dalji tokradnji. Opisa6u vam moderniji naEin izvotlenja ovog eksperi-

- - , /

menta koji, u svakom sludaju, daje bo je rezultate. Osobetreba da sjede ud'o;bno i, po mogu6nosti, da izmedu njih po-stoji izvjesno rastojanje kako ne bi jedna drugu smetalelaktovima. Neke oso,be u sjede6em poloZaju stavljaju nogupreko noge, pa ih treba prije podetka op,o,menuti, jer takavpoloZaj moZe u izvjesnoj mjeri ometati aktivnu koncentraciju.Pri ovo,m eksperimentu mnogo se ud'oibnije os'ie6aju oni kojisjede od onih koji iza njih stoje, ali se sveiedno rnoZe i sanjima raditi. Publici se obratamo sljede6im riiedima: >Sada6u izvesti jedan 6isto psiholo5ki eksperiment sa vi5e osoba.Bi6e nam potrebna potp'r.rna tiSlna. Ukoliko neko ne moZeizdrLati dvije minute da ne progovori ili da se ne nasffrije,onda ga lijepo molim da nas za to vrijeme napusti kako svima4e bi pokvario eksperiment. Ta ti"Sina nije po'trebna meniVe6 ovim esobama sa kojima 6e se raditi. Nije riied joB ni okakvoj hipnozi, nego je ono s"*o pokus na psiholo6koj i fi-zioloSkoj osnovi!<

Vje3tak sada stane na sredinu pozornice, tako da mureflektori osvjetljavaju o'6i, a publika posmatra i njega i me-dijume sa pro,fila. Potorn se oibra6a sam,o onima na pozorniei:>Molim vas lijepo proturite prste jedne ruke izmedu prstijudruge! - evrsto stegnite ruke! - Podignite ih malo vi3e

fspred grudi! - Tako,! - Nemojte ruke otvarati sve dok vamja ne kaZem nego ih drZite dvrsto stegnute! - Ja 6u brojatiod jedan do deset. - Dok ja budem bro,jao, vi ruke dvrsto'steZite i sami mislite na to da vam se sve viSe steZu i da ih nemoZete rastaviti. [Vje5tak za to vrijeme osobe prati pogledom,a time ih ujedno navodi na oz;biljnost i po,ja6ava svoj uticaj.)- Stalno me gledajte u o6i! - Jedan! - Skupljajte svedvr366! - Dva! - Nemojte skretati pogled sa mojih oEiju jergubite kontakt sa mnom! - Tri! - eetiri! - Mislite samo naruke! - Pet! - Sest! - Ruke jo5 Evr36e stegnite! - Sedam!: Sada v66 osje6ate kako vam se ruke i' same steZu! -

Osam! - PaZljivo me gledajte u odi! - Devet! - Ruke seive vi6e steZu! - Deset! f sada su ve6 stegnute, tako da ih nemoZete rastaviti. (U ovom momentu potrebno je da eksperi-mentatorovo trice zadrhti i da sve osobe osrnotri svojim sna-Znim pogledorn.) PokuSajte sada rastaviti ruke!<'.: itrksperimenat izveden na ovaj nadin daje izvrsne rezul-tat'e. rvrrr{ogi ne mogu odvojiti ruke, Sto u publici stvara odu-Sevljenje i povjerenje u vje3takovu sposobnost, a to je ono

30

Sto je za dalji uspjeh neophodno potrebno. Eksp,erimentatorse strogo ozbiljnim tonom obrada medijurnima: >Molim vasnernojte silorn rastavljati rukel Nemojte se,p'Ia5iti ja 6u vampo'rno6i.< Vjed'tak sada ide o'd jedne do druge osobe i govori:uSada 6ete opet modi ruke odvojiti! - Hop!< U trenutkukada izgovori - >Hopl<, on svojim ukodenim kaZiprstomprede preko medijurnovih zgrdenih prstiju. Dovoljno je dasamo p,rvome kaZe: >Sada 6ete opet mo,6i odvojiti ruke!< Idbod jednog do drugoga, previadi kaZiprstom i izgovara: ,HoploU takvom stanju medijum nema svoje volje, on postaje hip-notizerov automat.- U 6emu je nedostatak metode koju je opisao, RETTA?

Prvi i najvaZniji nedostatak je to 5to je vrlo kratko vrijemetrajanja izvodenja eksperimenta i zbog toga daJe znatno sla-bije rezultate. Ovim drugim, savremenijim nadinom eksperi-mentgtor je jcB u samo,m podetku naredio osoloa.ma da drZeruke dvrsto stegnute. Dok im je jo5 davao uputstva, ruke snim ve6 prilidno utrnule, a da to ni oni ,sami nisu primijetili.Stalno fiksiranje dvrstim pogledorn, duZina trajanja i zbunjividrhtaji lica bili su glavni faktori u postizanju uspjeha.

Drugi nedostatak metod,e ko'ju preporuduje RETTA leZiu izboru rijedi. I sam ditalac moZe do6i do zakljudka da Jeovaj drugi nadin moderniji i efikasniji.

Ovaj masovni eksperirnenat daje naroditcj dobre rezultatepri ponavljanju. Postupak je isti kao i prije, ali dobro je po-sluZiti se sada jednim psihbloBkim trikorn. VjeStak je Sadahladnokrvan i nezainteresovan kao da to ponavljanje izvodizbog osoba koje su na pozornici, a ne zbog sebe. Ovaj psiho-loBki trik daje uvijek najb,olje rezultate. Eksperimentator. seobra6a osobama na p'ozornici ovim rijedima: >Kako vidite, sanekima je pokus uspio, a sa nekima nije. Eksperimenat jeuspio'na onirna koji su se pridrZavali mojih uputstava, doksa.ovim.drugima to nismo mogli ni. odekivati. Meni nije pri-jatno. da ponavljam jedan te isti pokus, ali'ako ozbiljno Zeliteda se ponovi, ja 6u to udiniti. Poku5ajte se pridrZavati pra-vila, pa 6ete se na taj nadin najlakBe osvjedoditi.<

Pri ponavljanju raziika je samo u tome Sto eksperimen-tator na kraju ne_ kaZe: >Poku5ajte ih sada otvoriti akomoZete!<, nego eneigidno i sugestivno izgovara: >Ne moZeteotvoriti vaFe rukel< Ponavljanjem eksperimentato,r j,e uspio

31

da na lukav natin natjera osobe da se koncentri5u i, svakako,ima vi5e nade na uspjeh. Ono njegovo ubjedljivo: rNe mo-iete!< - mora donijeti i vi5e uspjeha.

Nakon 3to se osobama otvore ruke treba im se oz,biljnoobratiti sljededim pitanjem: >Ko je pri prvom i drugompokusu lagano otvorio ruke?< Osobe koje kaZu da zu teleotvarale ruke - treba ostaviti na pozornici, dok one, kojeizjave da su to lako uEinile, treba poslati na mjesto ovimrijedima: >Svaka je osoba sugestibilna, neka vi.Se, neka manje.Dakle neke osobe podlijeZu sugestiji u vremenu od dvije dopet sekundi, druge opet od dvije do tri minute. a sa tre6imaje potrebno i vi3e vremena raditi. Mi smo s vremenom ntrlo,ograniEeni. Moj zadatak je da zadovoljim publiku kao cjelinu,a ne pojedince. Svakako, svi biste izgubili strpljenje kacl bihse zadrZavao nekoliko minuta sa svako'rn osoborn.<

Kakav se uspjeh postiZe ovim eksperimentom ako seizvodi masovno: sa ovima na pozornici i sa publikom? PriliE-no je nezahvalno izvoditi ovaj pokus sa publikorn. Vje$tak 6eocijeniti kakav kvalitet publike ima pred soborn, te ako muse 6ini da bi mogao uspjeti, onda ga izvodi na isti naHn kaoi sa onima na pozornici. Ako nema dovoljan bro'j medijuma,ako je prisiljen da pokus izvede i ako postigne uspjeh -

onda je to >luda sre6a<. Svako ve6e rastojanje izmetlu eks-perimentatora i medijuma umanjuje izglede na uspjeh. Usvakom sludaju najpogodnije je imati na pozornici 5to ve6ibroj osoba i samo sa njima raditi.

Imao sam prilike da posmatram jedan program takve

vrste u kome, je eksperimentator izvodio ovaj pokus na slje.

de6i nadin: Zamolio je sve posjetioce da proture prste jedne

ruke izmetlu prstiju druge, zatim da ih tvrsto stegnute stave

preko glave iza vrata. Dok je brojao, zamolio ih je da ruke

steZu we jade i da glavu zabace malo unazad. Ovai metod je

momentalno dao dobre rezultate, ali nije dao i dobre medt-jume. Za5to? U takvom poloZaju krv se iz ruku povude, osobe

drZe prste stegnute, a ruke nesvjesno steZu prema dolje.

Pritiskorn zabadene glave, prsti se sve vi3e steZu tako da

nabreknu, pri Eemu se stvara toliko jako trenje, da ih je

zaista te6ko rastaviti. Pri ovakvom pokusu osoba ne mora

32

uopBte biti koneentrisana, a da ruke ne moZe rastaviti.Kasnije se to osveti eksperimentatoru, jer dalji pokusi s ta-kvorn osobo.m ne uspijevaju.

Drugom prilikom p'osmatrao sam jednog eksp,erimenta-tora, starijeg dovjeka. On je taj isti masovni pokus stezanjaruku radio na ovaj nadin: kada bi osoibe stegnule ruke, on jegovorio: >Gledajte u moje odi! - Rr.lke drZite dvrsto! - Odisu mi plave! - Sada moje odi postaju crvenel - Evo vidite -odi su mi opet ptravel< itd. Stavi5e, eksperimentator je ovajpokus radio sa cijelo,m dvoranom (po'sjetilaca oko sedam sto-tina) a uspjeh je bio tako re6i nikakav. MoZete sami zakljuditikako su oni na pozornici i ptrblika reagovali na owr njegovunelogidnu i smijeSnu pridu. Taj eksperimentator moZda nijeznao da je najteZe sugerisati dulu vida.

3 - Tajne profesionalnih hipnotizera 33

PR,VI FRAPANTNI USPJESI

Eksperimentator je na inteligentan nadin uspio posti6i toda osoba svojevoljno koncentri5e misli. To je njegov najve6iuspjeh. Osobe s kojima se radi treba samo jedanput stegnutisvojom vo,Ijom, a onda ih drZati pod statrnom kontrolom iuspjeh je o,siguran.

Dogada se da neke osobe ne mogu odvoiiti ruke ni pos,lijeeksp,erimentatorovog znaka. Vje5tak se ne s,mije zbuniti, ve6treba da kaZe oso,bi: >Dok izlorojim do tri, va5e 6e se rukesame rastavitil Jedanl Ruke popu5tajul - Dval - VaSi prstise Bire i ruke vi5e nisu dvrsto stegnute. - Tri! - Sada ihopet moZete otvo,riti!< Pri ovom brojanju vje5tak svo'jo n ru-kom ov1a5 prelazi preko medijumovih ruku, a ono ubjedljivo,:>Sada ih opet moZete otvoriti!< - daje uvijek Zeljeni rezultat.

Kako sam ve6 ranije napomenuo, najpotrebni'ie je za5tititise od simulanata. Neke se osobe pretvaraju .da ne rno,guotvoriti ruke ali iskusnog eksperimentato'ra to ne moZe pre-variti. Dovoljan je samo jedan po'gled na m,ke i odmah 6e o,ci-jeniti da li ima pred sobo,m medijuma ili simulanta. Medijumusu prsti dvrsto isprepleteni i od dugog stezanja blijedi, doksimulantovi nisu. Treba dob'ro zapamtiti osobe sa kojima jeovaj poftss oba puta bio uspje5an. Vje5tak energidnim kora-korn, strogom ozbiljno,Sdu i dvrstim pogledom prilazi jednojod tih osoba koje sjede i tihim glasom kaZe: >Recite - A!< -

Ossba izgovori )A( - >Joi jedanput!< Osoba ponovi.>A sad viSe ne rnoZete p,rogovo,riti!<

Eksperimentateru lice o'd napregnutosti zadrhti, a ukode-nom rukom i kaZiprstom napravi drhtavi potez ispred medi-jumovog vrata. To je trenutak kada se'stvara snaZna zuge-stija koja zbunjuje. Medijum salno otvara usta zlieva,ali ne moZe progovo,riti. Eksperimentator glasno izgovori:rHo6r!< a medijum istog trenutka izgovo'ri - )A(.

34

Za5to je eksperimentator najprije tiiim glasom (dok jecsoba sjedila) isprobao ovaj pokus sugestije? Zbog toga Stojo5 nije bio siguran da 6e p,osti6i uspjeh, a ne ZeIi da izgubipovjerenje publike. Dakle, sarno je sebe osigurao,. U sludajuda osoba progovori u mornentu kad. joj on sugeri5,e da n.emoZe progovoriti, (Sto se vrlo rijetko de5ava) on bi to istoispro,bao sa drugo'm osobom. Eksperimentator je sada siguranu uspjeh. Zamoli dotidnu osobu da stane sa sredinu pozornice,a on se o.dmakne u stranu na odstojanju od nekoliko koraka.Sada zamoli publiku za potpunu tGinu i obra6a se osobi po-vi3enim glasom; >Molim vas, izgovorite glasno * A(. - Kadaoso,ba izgovori, on ,o,pet nastavlja: >Izgovorite jo5 jedanput!<Osoba opet ponovi, a on ubjedljivo govori: >Ne moZete viSeprogovoriti! PokuS,ajte, i - i uvjerite se!< Osoba sada stojiizbezumljena i nijemo otvara usta, Sto na publiku djelujefascinantno. Ljudi se pitaju kako je to mogu6e? Kako vidite,potpuno je mogu6e. To je rnomenat u kojem vjeitak s,tideautoritet i on ga mo,ra u p'otpunosti iskoristiti. Sve ovo vri-jeme koje je up'otrijebio na pokuse gubljenja ravnoteZe bi6ezaboravljeno i aplauzom nagradeno. Za nekoliko minuta vje-Stak 6e imati komandu u wojim rukama, a time 6e ujedno,zago,spodariti dvo,rano,m. VjeBtak pusti mediiuma da se na-preZe po prilici desetak sekundi, zatim izgovori - >Hop!<Osoba se trgne i drekne - ))A<( ito kod publike izazovegrohotan smijeh.

OvdJ pokus je uvijek nagraelen aplauzo,m. Vje5tak seobra6a publici ovim rijedima: )Kako vidite, ovo je 6ista pri-rodna zugestija. NajljepBe vas molim da bude potpuna tiSinau momentu kada o,sobi sugeri$em, a kada se pokus zavrBi tj"Sinanije neophodna<. Sada se okrene osobi s kojom radi i zamolije da se okrene licem prema publici, a on stane na rastojanjuod 2-3 koraka iza njenih lecla. Poito se obratio oso,bi: >Brojteglasno, ali polako od jedan daljelo, fiksira je u leda. Medijumbroji: >Jedan - dva - tri * detiri<. Vje5tak ukodeno,m,drhtavom rukom i ra5irenim prstima napravi potez niz nje-gova letta i Sapne: >Ne moZete viie!< Medijum se potnenaprezati, Sto u publici izaziva smijeh. Vje5tak hladnokrvno,stupa pred osobu i ironidno joj se obra6a: >Pokuiajte - ako,mo'Zete?< Tek kada kaLe - >Hop!<, medijum eksplozirmoizgovori - npetlo Broj pet je, u stvari, najpraktiEniji, jer je

35

karakteristiian za izgovor i medijum se napreZe, klima gla-

vom i pravi grimase, Sto na p'ubliku djeluje vrlo efektno'

NajvaZnije je kod ovog eksperimenta onaj Sapat: >Ne moZete

vi5e!< Publika taj Sapat ne duje i dudi se kako je mogu6e

sugerisati osobi iza letla. Ja nisam praktikovao to Saptanje

ve6 bih u momentu kada bih napravio >magnetski potez< -

zaSkripao vrhom cipele po podu. To je bilo dovoljno'' Osoba

na kojoj se izvodi ovaj eksperimenat ved je u toi'ikoj mjeri

pod up,livom da se na njoj docnije mogu izvoditi i najteZi

pokusi. Na osoibe koje sjede na pozornici ovaj prizor je dje-

iovao ubjedljivo. Njihova volja je pokoJ'ebana, dakle - ve6

su uplivisani. Eksperimentator se drZi pravila da u podetku

treba raditi sarrlo sa najboljima. Osobi na kojoj je radio ovaj

eksperimenat zahvalio se i poslao je na njeno mjesto na

pozornici. Potom ide od jedne do druge osobe na pozornici

i izvodi isti p,okus - )>A(<. Sada se sve izvodi brzo: >KaZite- ;A'4. - JoS jedanput! - Ne moZete vGe! - >Hop!<

Oduievljenje publike sve vi5e taste. Za poEetnika je nai-

vaZnije da bude flegmatidan, te da na aplauze ne pridaje

vaZnosti. Treba uvijek imati na umu da je ta ista publika,

koja sada burno aplaudira, u stanju da zviLdi i za mali

neuspjeh.

Kao Sto sam ve6 rekao, dogada se da neka osoba pro-

govori i poslije rijedi: >Ne moZete viSe!< U svako'm sluiaju

to je maio nezgodno, ali jo5 ne znadi da je pokus,-Propao i

treba ostati hladnokrvan, kao da je sve u redu' S'ta je po-

trebno udiniti u takvo'm sludaju? VjeStak se obraCa osobi

ovim rijedima: >fzvinite, ja sam pogrije5io! Sa vama treba

raditi nekol.iko sekundi viSe. - Molim jedan pogled' - Tako!- Zatvortte odi! - Sugeri.Sem vam, dok izbrojim do sedam,

va5e grlo 6e se potpuno ukoditi! - Jedan! - Dva! - Osjetate

kakola5e grlo podinje da se steZe! - Tri! - JoS iaie! -

eetiri! - p"tt - Grlo se ko'6i sve jade! - Sest! Sada vamje grlo potpuno ukodeno i kad kaZem sedam, vi ne6ete mo6i

izgovoriii >An. (Dok vje5tak ovo izgovara, svoiim kaZiprstom

napravi potez ispred medijumovog vrata i to tako da ga

doiakne.) - Sedam! - PokuSajte sada!< Ovo doticanie pr-

storn i duZina trajanja, pogotovo pri zatvorenim odima, ima

na osobu veo,ma jak uticaj. Ako se pak dogo'di da dotidni

progovori i pod tim oko nostima (za Sto postoji vrlo mala

36

mogu6nost), onda nije dobar medijum i treba ga izol,ovati.Uspjeh postignut na ovaj nadin stvara jo5 dvr56e ubjedenjeo eksperimentatorovim sposobnostima. Opisao sam do sadasavremeni sistem sugestije grla, a evo kako ga je, u svoievrijeme, opisao i izvodio RETTA:

>Zatvorile potpuno svoja usta! Uprite dvrsto svojim je-zikom o prednje zube! Izvo,lite, molim, glavu sasvim unatragzabacite. - Tako! Ja sada magnetiziram va5e grlo. (Pri tome,a da i ne dotidete koZu, povlaiite poteze od jabudice do brade.)Vi sada osje6ate kako se mi3i6i skuptrjaju. - Sada ve6 nernoZete progovoriti!<

ObjaSnjenje ovog pokusa glasi ovako: >Ovaj eksperimenatuvijek sjajno uspijeva jer je'prirodno, dokle god medijumpriti56e jezikom na zube, kao Bto ste mu vi naredili, on i bezsugestije ne moZe otvoriti usta, tj. ne moZe govoriti'r. eitalac6e svakako izvu1i zakljudak u demu je razlika izmeilu prvogi drugog sistema. Ovim drugim sistemom, to jest fiziolo5kimtrikom, danas se moZe raditi jedino u privatnom dru5tvu, aliza pozornicu je zastario.

Sta su to >magnetski potezi<? U stvari, ne znade niSta, aliimaju bitnu ulogu i kod medijuma i kod publike. >Magnetskipotezi< daju efekat eksperimentu. Medijum i publika imajudojam da ti potezi imaju neku mo6 - pomo6u kojih se p'renosi>magnetizam< na osobu. Eksperimentatoru pri p'ovladenju tihpoteza nije potrebno da se dotide medijuma, nego ih je dakbolje raditi na izvjesnoj udaljenosti, a1i medijum treba da ihvidi. Rijetko se ko ne sje6a filma >Franke5tajn< iiji famoznipogled, mistidna odje6a i ukodeno-drhtavi potezi ruku nisupobudili strah mnogih kino-posjetilaca, iako je to bio samofilm. Sa nekoliko dosada5njih eksperimenata vje5tak je uoEima publike ve6 postigao pun uspjeh, ali taj uspjeh trebasaduvati i stalno pove6avati. Da bi to postigao, on prelazi najedan drugi masovni (definitivni) pokus sa svima koji senalaze na pozornici.

Treba upozoriti oso,be da sjednu udobno i da ruke staverazdvojeno na koljena. Po,trebno je upozoriti publiku na pot-punu ti3inu i objasniti sljede6e: >Sada 6u izvesti jedan pokus

na svima. Rijed je samo o tome da osobe ne6e mo6i otvoritiodi, a ne ni o kakvom spavanju<. VjeStak stane ispred osobai govori im: >Gledajte me svi u odi! Kako kome kaZem da

zatvori odi, neka ih zatvori i drZi dvrsto zatvorene dok jane izbrojim do deset<. Svaku osobu treba posmatrati oko dvijesekunde, a zatim joj re6i da zatvori odi. Nije na o'dmet ako seu tom trenutku napravi jedan mali >magnetski po,tez<. Kadasve osoibe zatvore o6i, on nastavlja: >Jedan! - Odi drZitedvrsto zatvorene. - (Pri tome se moZe po mrStenju obrva oci-jeniti kako koja osdba ispunjava nalog. Ukoliko u neku osobusumnja, treba da joj stavi prst na udubljenje nosa izrneeluobrva.) - Dva! - Tri! - Odi joS dvr56e zatvorite i stegnite. -

Cetiril - Pet! - Osje6ate kako se odi same zatvataiu. - Sestl- Sedaml - Oii se sve viSe steZu. - Osam! - SugeriSemvam dok kaZem >.deset<, o'di 6e biti dvrsto stegnute! - Devet!- VaSe odi su ve6 dvrsto stegnutel - Deset! - Vi ne moZeteviSe o'tvoriti odi dok vam ja ne pomognem! Rukama nectvarajte odi!< Ukoliko neki uspiju otvoriti odi, eksperimen-tator stavi prst na svoja usfa kao znak da miruju, kako ne biove o,stale orneli. Zatim vje5tak ide od jednog do drugog -

dodirne mu rarne i tiho izgov ,Hopo, a osobe se prenukao iz nekog sna i pri torn zaduiterro otvaraju odi. Vje'Stakocjenjuje koje zu dvije najpogodnije osobe i niima ne otvaraodi ve6 im kaZe: >Recite - >A(! Ne moZete viSe! A sada dokizbrojim d,o tri, ne6ete mo6i ni odi otvoriti ni uA< izgovoritini sa stolice ustati! - Jedan! - Dva! - Tri! - Poku5ajteako moZete!< UvjerivSi se da ne mogu ustati sa stolice, otvaraim oEi. Eksperimentato'r treba da 'dobro zapamti sve one ko-jima je on otvorio odi jer je sada vrijeme za poslizanie naj-ve6ih uspjeha, a upravo sa tim osoibama moZe raditi sve. Dvamedijuma, koja je maloprije provjerio, zamoli da sjednu nasredinu pozornice, a on siete Sto dublje u s'alu, pa im odatlegovo,ri! >Postavite stolice gdje god Zelite na pozornici i sjedite!

MoZete li ustati?< - p ta ih kada ve6 sjednu. Oninaravno ustanu. >Ponovo sjedite. - Tako! - Dok izbrojimdo >tri<, ne6ete modi ustati! - Jedan! - Dva! - Sve se vi3elijepite za sto,licu! - Tri! Vi ste prikovani za tu stolicu i nemoZete vi5e ustati!< Ako se i ovo proprati >magnetskim po-

tezima<, ostvaruje se kod publike joB ve6i efekat. Ne trebase pla3iti toga da 6e ove osoibe ustati. I{ada nisu raniie ustale,

sigurno ne6e ni sada. Sva njihova volja nalazi se sada u

eksperimentato,rovim rukama. Koliko god je publici intere-

santno posmatrati njihovo naprezanje da ustanu, to'liko joj je

38

zapanjuju6e i neshvatljivo,, da to mogu udiniti, utoiiko vi5eSto zu osoibe u budno'm stanju. Na komandu >Hop!< qrstaju isami se 6ude kako je to mogu6e. Da bi vje5tak taj uspjeh joBpotencirao, govori im iz dvorane: >Stavite stolice u stranu istanite malo razmaknuti jedan od drugoga na sredinu pozor-nicel< Po5to su oni izvr3ili zapovjed, vje5tak nastavlja: >Su-gerilem vam dok kaZem >tri<, vi se ne6ete mo6i sa toga mjestap'omakriuti! Jedan! - Dva! - Noge vam se sve viSe kode! -

Osje6ate da su vam noge prikovarLe za pod! - I sad ne moZetese maknuti sa tog mjesta! Tri! Ni naprijed - ni nazad, nilijevo - ni desno! - PokuSajte?!<

Ovaj eksperimenat djeluje joB ubjedljivije I sada trebaraditi samo najefektnije taike. Masovni p,okus stezanja odijuu mnogome je slidan pokusu stezanja ruku. Prednost se sastojiu tome Sto vje5tak normalnim pogledom posmatra svakogapojedinog, dok u prethodnom nije mogao imati takvu kon-trolu. Osobe su ve6 u izvjesnoj mjeri pod uticajem i drZe okojedan minut dvrsto stegnute odi, pa je razumljivo Sto ih jete5ko otvoriti. Pri ovom pokusu najvaZniji dinilac je govorkoji mora biti energiEan, zvonak, ubjedljiv, a takode je po-Zeljno mijenjati boju glasa. Naroditu paZnju treba p'owetitimedijumovim rukama, one treba da budu rastavljene kako sene bi igrali prstima i na taj nadin gubili svoju koncentraciju.Meni se nedavno desio ovaj sludaj: ispitivao sam gubljenjeravnoteZe osoba, zatim je pokus stezanja ruku potpuno uspioi tada sam htio jo3 vi5e p,ojadati svoj uticaj, pa sam pre3aona maso'u'ni pokus stezanja o6iju. Sa svima sam uspio, osimsa detvo,ricom, koji su sjedili u redu jedan do drugoga i kojisu mi se dinili najpogodniji. Pokus je propao. Ponavljam ga,ali opet ista stvar. Tog trenutka sam bio u nedoumici i slu-Eajno sam primijetio da jedan od njih ima u ustima bombon>Bacite bombonlo - rekao sam ljutito'. Na rnoje iznenailenjei ostala trojica izbaci5e iz usta bombon. Docnije sam radio sanjima i najteZe eksperimerrte. Kako vidite, bo,mbon je biodovoljan da dekoncentri5e, iako su ga oni samo drZali uustima.

Sa ovim ekstrrerimentima, izvedenim na izvjesnoj udalje-nosti, postiZe se jo5 ve6e povjerenje publike, pogo'to'vo, ako suizvedelni sa starijim i ozbiljnijim osobama. Za eksperimen-tatora nije vaZno kotriko 6e biti to rastojanie, vaZno je da

- , i i

medijumi mogu duti Sta im se sugerGe. Ta psihoza, kako samve6 ranije rekao, nije strah, nego sarno vjerovanje u eksperi-rnentatorovu moe. Da bi se ta viera postigla, potrebno jeprisutne bsvjedoditi u vlastitu sposobnost, jer je samo' osvje'dodenje i moZe stvoriti.

ZeLim da ditaoca provedem kroz ditav jedan takav pro-gram kako bi dobio jasnu sliku o svernu pa i o vje3takovimmetodama rada. MoZda 6e neko od mojih iitalaca poZeljeti dai sam isproba neke pokuse? Sigurno 6e, sa znanjem stedenimsa ovih stranica, u tome i uspjeti. Nemojte misliti da onadvojica ne bi ustala ili se p'omakla s mjesta da s;r.r to mogla.Ne, oni su sami bili ubijedeni da to ne mogu i sva njihovanaprezanja i napori bili su bezuspje5ni. Izgubili su svoje >Ja<.Sta je dovjek bez vlastite volje - o tome ne treba govoriti.

isto tako, kada je dovjek u masi, njegovo nJa< je vrlo lakopokolebati. Treba samo biti dobar govornik, prividno energid-na i p,ouzdana osoba, formalno dokumentovati stvari i masakre6e - ona ne ztra za sumnju. Mnoge koji ne bi krenuli masaje povukla; njihov >Ja< pretopio se u >Mi<, dakle' on se utopiou to mnoStvo i tako izgubio. Iskusan vje5tak to zna da isko-risti. On je svjestan da mu je, posLije ovih uspjeha, ugledporastao u dvorani. Njemu je dat prioritet i on Zeli da ga joS

viSe potencira. Sve njegove misli koncentrisane su na pozor-

nicu, a samo pokatkad baca pogled da bi ocijenio reagovanjepublike. Hladan je kad mu aplaudiraju, iako rmr je stalo do'ioga, ler kad bi se poslije svakog aplauza dva-tri puta gra-

cjozno poklonio publici, to bi u njihovim odima umanjilo nje-govu vrijednost.

Sada 6u vam opisati dalji program. Onoj dvojici sa ko-jima je radio formalno se zahvalio i zarnolio ih da opet za-uzmu svoje mjesto meclu ostalima izabtanim medijumima.Sve je ovo za njega joB samo podetak pa qtoga najprije ispro-ba pokus sa izgovaranjem i zatvaranjem odiju, a tek kad seuvjeri u jadinu svoga uticaja, sa osob'om radi novi i naravnoteZi. To isto moZe za svega po a minute vremena udiniti sasvima. Zatirn treba opet da zapamti dvojicu-tro'iicu najpo-godnijih sa kojima joB nije radio i da se obrati publici: >Mo-

lim neke od vas da mi za mo'menat uzajme kakvu stvardicu,na primjer: novine, de5alj, upaljaE, ogledalo, kljud ili ne5to

slidno.< Pretpostavimo da je dobio EeSalj i sada zamoli dvije'-

40

-tri izabrane osobe da ustanu. Kad os'obe ustanu, on pruZadeSalj svakoj pojedinaino i zamoli ih da mu glasno kaZu ko-liko je, po prilici, teZak. Recimo da su osobe rekle da je teZak30 grama. On nastavlja: >Molim vas spustite taj deSalj napod! - Vi kaZete 30 grama! - Poku"Sajte ga sada podi6i, pacete se uvjeriti da je teZak pet kilograma!< U ovom slud.ajuobrati se samo jednoj oso,bi i napravi >magnetski po'tez<. Me-dijum diZe de5alj sa oiito ve0im naporom. - >Koliko je te-Zak?u "Pet kilograma< - ka?e medijum. >Spustite ga ponovona podn! Zattrn ga pod istim uslovima diZu ostala dvojica i,poSto je pokus uspio, eksperimentator nastavlja: >A sada jevei toliko teZak da ga ne moZete sami podiCi sa poda!< Uz svanaprezanja prvi medijum ga ne moZe objema rukama po-di6i. >PokuBajte mu vi porno6i! - Mislim da 6e sada mo6i!<Publiku ovaj pokus zabavlja. Uz velike napore njih dvojicauspiju nekako da podignu deBalj. >Sada ga opet lagano spu-stite! - I sada je ved toliko teZak da ga sva trojica zajednone rnoZete podi6i! - Poku5ajte i uvjerite sel< Pri izvotlenjuovog pokusa desto se dogada da se sva trojica od >silnog na-prezanja< povaljaju p'o podu.

Iz ovog primjera moZemo izvuli sljede6i zakljudak. Ovdjeje sugestija postala zaraza, pa je dovoljno to Sto prvi nijemogao podi6i EeSalj, i to je naravno na ostalu dvojicu jo5viSe uticalo. Zbog ve'6e srigurnosti moZe se najprije sugerisatiteZina o'd pet kilograma, zatim dvadeset, pa tek onda stotinu-ili da predmet ne moZe podi6i nikako. Stoga je eksperimenta-tor najprije svima sugerisao teZinu od pet kilograma.

1i

PRIR,ODNA SUGESTIJA

Vje5tak je ve6 do sada prikazao publici nekoliko vrstaprirodne sugestije i tako nastavlja jo5 jedan dio programa.

Pozove medijuma i o,brati mu se rijedima: >Molim vas recite

mi da li je va5a desna noga potp'uno zdrava?<< Medijum po-

tvrdi. >IspruZite je malo naprijed. - Tako! - Sugeri3em varn

dok izbrojim do tri, ona 6e biti potpuno ukodena! Jedan!-- VaSa se noga kodi! - Dva! - Osje6ate sve jade kodenje! -

VaSa je noga ukodena kao drvo tako da je ne moZete saviti ni

u koljenu ni u stopalu! - Tri! - Potpuno je ukodena!< Pri

izvodenju ove sugestije potrebno je pogledom prosto priko-

vati medijuma a svaki broj propratiti jednim drhtavim >mag-

netskim potezom<. Medijum obidno kasnije prida kako je pri

svakom pokretu ruke osjetio kao neku struju kroz nogu' >Po-

ku5ajte sa mnom malo proBetati<. Ova Setnja gore-dolje po

pozoinici narodito je efektna ako se medijuma brZe vodi, tojest vi5e dolazi do izra?aia njegovo Sepanje. Pri komandi

uHopln on naglo, prosto trzajem, savije nogu u koljenu i sam

se dudi 3ta se s njim zbiva.

NajteZe je sugerisati 6ulu vida i memoriji' Za ove ekspe-

rimente-potrebno je uzim'ati samo one o'sobe koje su do sada

najbolje reagovale. Vje5tak ih zamo i da se poreilaju jedna do

druge -i

onda nastavlja: >Sugeri5em vam dok izbrojim do' pet

lpritome ih snaZno fiksira), vi me ne6ete vi5e vidjeti! - Ja

iu nestati! - Jedan! - PaZljivo me gledajte! - Dva! - Tri!- Pred odima vam se pojavljuje magla! - eetiri! - Maglaje sve gu56a! - Pet! - Vi me vi5e ne vidite! - TraZite me!<

iI izvodenlu ove sugestije potrebno je pri kraju sve ti5e go-

voriti a poZ"tSna je i ti5ina. Ovaj eksperimenat odmah otkri-

va eventualnog simulanta. U trenutku kada vje5tak izgovara

>TraZite me!<, ort hotimice krene dva-tri koraka u stranu'

Zalto? Svaki onaj sa kojim je pokus uspio ima izbezumljeno

42

ukodeni p,ogled u pravcu odakle duje glas; ukoliko sa nekimnije ustrrio pokus, njegove oii nesvjesno krenu za eksperimen-tatorom. Pod ovom snaZnom sugestijom lice medijuma imajeziv pogled. Osobe teturaju, trai.e, a Sto je najvaZnije - po-sli je onoga >Hop!<, u detalje se sje6aju kako se sve to,dogo-dilo. Kako je mogute izvesti to nestajanje iz vida, tako istose moZe sugerisati i prikazivanje najrazliiitijih stvari i likova.

Sljede6i pokus, takode sugerisanje dulu vida, za publikuje veoma efektan. Eksperimentator vadi iz diepa, recimo',kakvu morsku Skoljku, pa zamoli medijuma da mq kaZe itadrZi u ruci. Medijum kaZe Sta vidi. Vje5tak sada stisne ikolj-ku u Saku i nastavi: >Pazite dobro na rnqju ruku! - Dokizbrojim do tri, u ruci 6e biti prekrasan zlatni sat! - Jedan!- Dva! -- To je najl jepSi sat koji ste ikada vidjeli! - Tri! -Gledajte dobro! Sada 6u lagano otvoriti ruku<. Cim se rukapotpuno otvori, medijumov izraz liea pokazuje divljenje. Vje-Stak nastavlja: >Dopada li vam se? - Vidite, ja 6u biti toliko'dareZljiv, pa 6u vam ga pokloniti! - Vi imate na ruci naj-prostiji sat od hromal - Dajte vi meni va5, tako da bih ipakznao koliko je sati, a vama evo ovaj zlatni sa-t!< Obidno zatimmedijum brzo skida svoj sat te ga sa najve6im zadovo jstvonnzamjenjuje ovim drugim. Radi vedeg efekta potrebno je daoso;ba sjedi i to licem prema publici, te da tako ostane nek,o-iiko desetina sekundi. Osoba je obidno odu-6evljena, oslu5kuje,ogleda sat sa svih strana, stavlja ga u dZep, zatim opet vadiitd. Ovaj eksperimenat je specifidan po tome Sto medijurn nijevidio nikakav sat prije nego Sto je eksp,erimentator otvorioruku. Po medijumovom pridanju to izgleda ovako: u momen-tu kada se ruka podne otvarati, medijum vidi jedan dio sata,koji se docnije pojavljuje proporcionalno sa otvaranjem ruke.Sat o kome govori proizvod je njegove ma5te. Ne mogu tvr-diti, ali izgleda da ovaj pokus nije vi5e samo budna ,suge-

stija, nego srednji stepen hip,noze, jer se medijum toga vrlomalo i l i nikako ne sje6a. Naravno, sjeda se svih detalja samoako mu se sugeri5e da zapamti, dok se poslije onoga >Hopu -naglo trgne.

Kako stoji sa sugerisanjem na memoriju? MoZem,o silo-bodno re6i da je ipak neSto lak5e, nego, na primjer, sugerisatidulu vida, ali ipak pokus ne uspijeva sa svakim medijumom.Eksperimentator stane ispred medijuma na udaljenosti dva-

A '

'ft

-tri metra i zapita ga: >Recite mi va5e ime?< Pretpostavimo dase dotidni zove Josip. >Vi kaZete Josip! - Vi se ne zovete Jo-sip! - VaSe ime je Emina! - Recite glasno vaSe ime!< Zasi-gurno 6e sada medijum izgovoriti ono Sto mu je sugerisano.ljeStak zamoli p,osjetioce da ga pitaju kako se zove. On, na-ravno, odgovara - vf,ryyi11s11, Zar ovo nije jaka sugestija?Medijum uop6te ne opaZa da je to Zensko ime. U ovom pri-mjeru sugestije primje6uje se da medijum ne rnoZe ni5tadrugo izgovoriti osim onoga Sto mu je sugerisano.

Jedna od teZe izvodljivih sugestija je i sugerisanje iulusluha. Ovu vrstu sugestije najlak5e je izvesti ako medijum pritome ima zatvorene odi. Mnogo je lak3e sugerisati osobi da jegluva i da niSta ne duje (pri otvorenim odima), nego da iujeneke glasove ili glazJou, Sto naravno ne postoji. Ipak, moZemore6i da je to individualno, Sto svakako zavisi od medi' iuma sakojim se eksperiment izvodi. Eksperimentator pita jednogod medijuma: >Molim vas recite mi da li vas boli koii zub?<On odgovara da ga momentalno ne boli. >U redu! - Dokizbrojim do pet, ovaj zub 6e vas straino zalooljeti (pri tomedotakne medijurnovo lice svojim prstom, to jest pritisnebilo koji zub), tako da 6ete morati jaukati! Jedan! - Dva! -VeC osje6ate bolove! - tril - Bolovi su sve jadi! - eetiri!Zub vas ve6 jako boli! - Pet! - Stra5no vas bolilu IJ ovomestanju medijum jauie i Zeljno odekuje onaj >Hop<. Ovaj po-kus prilidno umara medijuma, stoga ga je poZeljno vremenskiSto kra6e izvoditi.

U vezi s tim postavljeno mi je mnogo pitanja od stranepublike koja se uglavnom svode na to da li se sugestijom

moZe ukloniti stvarna zubo;bolja. Pod p,retpostavkom da je

osoba sugestibilna, odnosno da je dobar medijum, zwb moLeprestati boljeti i medijum ne osje6a bolove, ali samo u vre-

menu dok traje sugestirmo stanje. Mogu6e je potpuno ukloniti

zubobolju na taj naEin Sto se osobi daje posthipnotidka suge-

stija, o kojoj 6e biti kasnije govora. Mo'gu6e je vaditi zrLb, i

to tako da oso;ba ne osjeti ni najmanji bol, iako nije primila

nikakvu lokalnu injekciju. To je stanje anestezije, koja je

najlakSe izvodljiva pod hipnozom. No, o tome 6e takode

kasnije bit i govora.

A L

Fo mnogim pitanjima, koja su mi p'ostavljena, zakljudu-jem da veliki broj ljudi mudi problem da li se sugestijomneko moZe odviknuti puSenja? Ovaj se eksperimenat izvodina pozornici ovako: vjeitak podijeli medijumima- po jednucigaretu i zamoli ih da pu5e. Naravno', ovo 6e izvoditi samo sapuSaiima. Na pitanje da li im se dopada cigareta oni potvrde.>Sugeri5em vam dok izbrojim do tri - cigareta vam ne6eprijati! - Jedanl - Povucite dim! - Osjedate kako cigaretasrnrdi kao upaljene krpe! - Dva! - Povucite jo'S jedan dim!- Ta cigareta vas guSi i tjera na kailjanje! - Tri! - Svejade vas guSilu Pri ovom pokusu dobro je da vje5tak zamijenikutiju cigareta sa nekim od po,sjetilaca kako bi otklonioeventualnu sumnju u njegove cigarete. Medijumi snaZno ka-Slju i guie se. Simulant ne moZe odglumiti takav ka5alj i gu-5enje. JoE ve6i efekat se ostvaruje ako ova tadka traje ne5toduZe. To su trenuci kada se medijumima ogadi duhan, a1i togadenje ne traje dugo, jer najkasnije do sutradan ujutro,to jest, poslije sp'avanja, opet traZe cigaretu. Rijetki su onikojima se poslije jedne jedine sugestije ogadi ta vi5egodi5njanavika. Kada bi se taj eksperimenat izvodio u privatno,mdru5tvu nekoliko puta sa jednom te istom osobom pod uslo-vom da je vrijeme njegovog trajanja duZe, sigurno bi dotidnaosoba ostavila duhan, Sto je i sama praksa dokazala. Da bimedijum ostavio pu5enje, potrebno ga je dobro izmoriti, jersamo tim nadinom moZe mu se stvoriti odvratnost prema du-hanu. Poneki hipnotizer stavi na svoju reklamu: >Odvikavanjeod pu5enja, alkohola i drugih relavih navika< - mealutimto je samo jedna vrsta komercijalnog trika kako bi dobiovedu p'osjetu. Ne moZemo pore6i da se sugestijom moZe uticatina odvikavanje od alkohola, samo za taj postupak potrebna jejo5 dublja hipnotidka sugestija. Za uspjeSan ishod ovog eks-perimenta medijumu se daje mala doza alkohola, sugeri5e muse pijano stanje, neugodnost u stomaku i nasilno povraeanje.To nasilno povra6anje u potpunosti je izvodljrvo u hipnozi,pa ako se primijeni i pri odvikavanju od pu3enja, daje jo5bolje rezultate. Treba napomenuti da je na pijane osobe go-

tovo nemogu6e djelovati sugestijom i zato treba pokuiati

s odvikavanjem onda kada je osoba tri jezna. Da bi se postigao'

Zeljeni rezultat, podne se time Sto se osoba dovede u stanje

duboke hipnoze, izmudi po'vra6anjem, ali tada obidno dan-dva

45

T

odleZi, to jest, razboli se. Ako se pri tome da joS i post-hipnotidka zugestija - uspjeh je osiguran. pod navedenimokolnostima takvom licu sigurno dugo.vremena ne6e pasti napamet da popije i malu dozu alkohola.

Sugerisati medijumu da posjeduje ili da nema srrage -vrlo je lako. VjeBtak zamoli da mu neko od posjetilaca po-zajmi kutiju Sibica. Sada zamoLi dvojicu medijuma da uzmupo jedno drvce. >A sada objema rukama drZite to drvce Sibicei to tako kao da ga Zelite prelomiti! - Nemo,jte lomiti dokvam ja to ne kaZem - Jedan! - Osje6ate da imate svemanje snage u rukama! - Dva! Snaga vas sve viBe Ldaje! -Tri! - Sad veC nemate snage da prekiaete to drvce Sibice! -PokuSajte i uvjerite selo Ovdje se takocle kod svakog brojaudini >magnetski potez< iznad medijumovih ruku. JoB ubjed-ljiviji pokus ove vrste je sljede6i: vje5tak zamoli nekolikomedijuma da stanu pored zida i da na nj pritisnu woiu desnuruku. >Sugeri"Sem vam dok izbrojim do pet - neCete semo6i odlijepiti od zida!< - Ovdje, takoele, poslije broja pet,nap'ravi se veliki >magnetski potez<. Pri prvom pokusu medi-jumi su velikim naporom pokulali slomiti drvce Sibice, a uovom drugom sludaju oni se iak i nogama upiru da se odli-jepe od zida, ali im to ne uspijeva. Kako? Sta vrijedi snagabez volje? MoZe li se bez nje i5ta p'osti6i? Sve Sto na svijetupostoji _- stvorila je ljudska volja udruZena s radom. Medi-jumi se upiru nogama o zid, ali su sami ubijedeni da se nemogu od njega odlijepiti. Zahvaljuju6i ba3 tom njihovo'mubjedenju, oni sami nesvjesro jo3 vi5e pritiskuju ruke o zid.

Da vidimo sada kako izgleda jedan pokus smanjivanjamedijumove osjetljivosti. Izvodljiv je pomo6u iiste prirodnesugestije. Sugestor zamoli medijuma da ispruZi ruku (b'iloclesru i1i lijevu), te da je potpuno ukodi i onda nastavlja: >Su.geriSem vam dok iz,brojim do tri, va3a 6e ruka biti uko6enakao drvo! - Jedan! - VaSa se ruka kodi! - Dva! - Rukase sve vi.Se kodi! (Pri tome povladi stalno iznad njegove ruke>magnetske poteze<.) - Tri! - VaSa je rr.ka ve6 potp'unoukodena! - A sada dok opet izbrojim do tri, vi vi5e ne6eteosje6ati ruku! - Jedan! - Vi ne6e'te osjetiti nikakav dodir!- Dva! - Vi sada osje6ate kao da ruka nije va3a! - Tri! -VaBa je ruka potpuno neosjetljival< Da bi se medijum ugod-nije osje6ao, dobro mu je narediti da zatvort odi ili da glavu

46

okrene ustranu. Vje5tak zarno'li nekoliko ozbiljnih osoba izpublike da dotlu na p,ozornicu, dadne im iglu i kaZe im daosobu na nekoliko mjesta ubodu u ruku. Eksperimenat osjet-ljivosti moZe se takode izvesti i zapaljenom cigaretom kojunoZete i do dvije minute drZati na kofi medijumove ruke iliizvesti teZu hirur5ku operaciju, a da on pri tome ne osjeti ninajmanju bol. Iglu je, svakako, potrebno p,rije upotrebe upa-ljenom Bibicom ili na neki drugi naEin dezinficirati. Ovajpokus ne zavrSava se onim nllopn, nego je, u interesu mediju-movog zdravlja i dobrog raspoloZenja, potrebno postepenimbro,janjem do tri, povratiti najprije osjetljivost ruci, a zatimopet drugim brojanjem do tri povratiti gibljivost. Tek sada6e medijum osjetiti da je uboden ili oprZen. Ako mu sesugeriSe, ne6e ni docnije osje6ati nikakav bol na ruci, iako jesugestivno stanje prestalo, odnosno prestao je djelovati eks-p,erimentatorov direktni uticaj.

Iz navedenih primjera se moZe zakljuditi koliko je lakodjelovati na ljudsku psihu. Treba je samo dobro poznavati.Bai zbog svoje ilustrativnosti ovi eksperimenti su najubjed-ljiviji za publiku.

Na temelju izloZenih vrsta prirodne sugestije eksperi-mentator moZe sam komb'i.novati najrazliditije pokuse.

47

T

KAKO SE NA POZORNICT IZVODT POJEDINAENO IIJGRUPNO HIPNOTISANJE

eitav dosada5nji prograrn bio je, manje-vi5e, ozbiljnijegkaraktera. Posjetioci su doSli radi razonode, a na6i 6e je usljede6im humoristidkirn tadkama. Kad bi se vje5tak tokomiitavog programa drZao samo prirodne sugestije, to bi gamnogo zamorilo, a publici bi pre3lo u dosadu. publika volipromjenu. On to dobro zna i stoga najjade tadke Euva za kraj.Za njega nema viSe nikakvih poteSko6a, sada je we lagano ijednostavno. Medijumi su isprobani po nekoliko puta i maloje vjerovatno da se moZe desiti da neki pokus zataji. Svi onisa kojima je radio u budnom stanju, za nekoliko sekundi bi6eu sugestivnom (>magnetidkom<) ili hipnotidko(n snu. Sada jeve6 mogu6e za svega trideset sekundi sve medijume zajednouspavati, te sa njima raditi grupno,. VjeStak ipak ne6e, bar upodetku, raditi sa svima zajedno, nego de najpri je uzimatipo dvojicu-trojicu kako bi sa masovnim i najefektnijim sce-nama zavrSio program.

IHipnotizer zarnoli jednu od osoba, koje sjede na pozornici,

da ustane sa stolice. >Jedan pogled, molim! - Tako! -Zalvorite vaSe odi! - Sugeri5em vam dok izbrojim do tri, vi6ete biti u sugestivnom snul - Jedan! - Sve dublie zapadateu sugestivno stanje! - Dva! - Osje6ate se vrlo ugodno! -Tri! - Vi se ve6 nalazite u sugestivnom snu! - SugeriSemvam nalazite se u jednoj gimnastidkoj dvorani. Vidite va3ekolege treniraju boks. - Evo i vama rukavice! - Navuciteih!< (Tada treba medijumu stegnuti ruke kako bi dobio dojamda zaista ima rukavice na rukama.) Kada eksperimentatoroglasi podetak meda, rukom mu takne lice i izgovori: >eu-vajte nos!< eim medijum podne da izvodi bravure, vje5tak mu

48

Sapatom nareeluje pokrete, publika to ne primje6uje i dobivadojam da on svojom miSlju gospodari svakim pokretom me-dijuma. U dvorani nastaje grohotan smijeh. Kada medijumpostigne najve6i efekat, vjeBtak zavrBava pokus onim >Hop<!Tada se medijum trgne, a njegovo ponaianje je vrlo Eudno,smeteno, budu6i da se ne sje6a nidega Sto je radio.

il

Ovaj pokus je narodito efektan ako se izvodi sa jednomstarijom i ozbiljnijom osob'om. VjeStak moZe osobu najprijehipnotisati na stolici, pa tek onda s niom raditi. >Jedan po-gled, molim! Zatvorile odi! Sugeri5em vam dokizgovorim pet, vi 6ete biti u sugestivnom snu! - Jedan! -Di3ite dublje! - Dva! - Vi ste umorni! - Osje6ate kakovas san savladava! - Tri! - eetiri! - Sad osje6ate kako sezrak p'oEinje kretati oko vas! - Pet! - Vi spavate! - Spa-vajtel - Vi se nalazite u parku na klupi. - Ustanite da malopro5etamo! - Vi ste gladni! - Nalazite se u nepoznatomgradu i ostali ste bez novca. - Vama se pruZa mogu6nost dazaradite 5.000 dinara dnevno. Treba da prodajete novine ugradu. Ovdje vas niko ne poznaje. Ako ne prihvatite ponudu,umrije6ete od gladi! Imate pod ruko,m paket novina, Setate ivi6ete!< Zatim mu hipnotizer Sapne: >Borbau, >Politika<,oOslobodenje<, >JeZ<, >Areana< i tako dalje. Medijum hoda pobini i vide iz sveg glasa, a pri tome pravi sve pokrete, kao dazaista prodaje novine.

Vjerovatno se ditalac ve6 zapitao: Eemu toliko duga prida?MoZe li biti kra6a?

Brojimo do pet zbog toga da bi osoba zapala u Sto dubljestanje hipnoze, kako bi se na taj natin potpuno zagospodarilosvim njenim osje6anjima.

Literatura s ovog podrudja donosi, izmeelu ostaloga, i tvr-denje da: >Ako je sugestija protirma mediiumovom karakteru,on moZe dati otpor ili se trgnuti iz tog sna<. Dakle, drugimrijedima - ne6e izvr5iti sugestiju! Po mom shvatanju to jepotpuno pogreSno tumadenje. Ako nam je ve6 poznato dauslovi i okolnosti formiraju karakter, onda je jasno da mimoZemo sugerisati te okolnosti i uslove bai kao i sam po-

4 - Tajne profesionalnih hipnotizera 49

T

stupak. Ako medijuma postavirno u dublji hipnotidki san, ontada ne posjeduje sposobnosti rasui-livanja, njegov >JA< pre-staje postojati, pogotovo kada mu se sugeri5u kritidne Zivotneokolnosti. Nema toga Sto on ne6e uiiniti i Sto bi, pod takvimokolnostima, bilo protivno njegovom karakteru.

ilI

Ovim pokusom nastoja6u po,tkrijepiti ovu moju tvrdnju.Eksperimentator prilazi jednorn od medijuma. >Jedan po-gled, molim! - Tako! - Naredujem vam vaie se odi samezatvarajul - Sve dublje zapadate u sugestivno stanje! -Vi spavate! - Ne moZete se probuditi prije nego Sto vas japrobudim! - Vi Setate ulicom. Otvorite odi! (Iako medijumotvori odi, kao Sto mu se naredi, on je ipak i dalje u stanjuhipnoze i vidi samo ono Sto mu se sugeriSe.) - Mrak jel -Primite od mene ovaj revolver! (U tom trenutku dao sammedijumu u ruke prazarr revolver.) Vi ste stra5no neraspolo-Zeni! Djevojka koju ste voljeli ostavila vas je! - Vi se stra5noosjeeate! - Odludili ste da izvrSite sarnoubistvol - Vi ste todvrsto odludili!< Zavisi od medijumove maSte na koii 6e dio,tijela prisloniti revolver. eim je povukao okidad, revolver rnupada iz ruke - i on sam, takode. Zamislite kako djeiuju napubliku ti njegovi >posijednji trzaji< na podu. Niie li ovojedna od najde56ih sugestija koja bi mo,gla biti suprotnamedijumovom karakteru? Da budemo nadisto; nema sugesti jesuprotne medijumovom karakteru. Potreibno, Je samo cla semedijumu stvore takvi uslovi u kojima je to izvrienie krajnjanuZda. Sjetimo se Turgenjevog romana: >Odevi i djeca<,u kojem pisac na jednom mjestu kale: >>Bazarov ne6e ukrastimaramicu, ba5 kao Sto ne6e pojesti komad pokvarene gove-dine. Ako bi do5lo do toga da Bazarov podne umirati od gladi,vjerovatno bi uiinio i jedno i drugo. Mudno osiefanie neza-dovoljene tjelesne p'otrebe savladalo bi u niemu odvratnostprema ruZnom mirisu trulo,g mesa i p,rema prikrivenom po-sezanju za tuelim dobromn.

Medijumu je potrebno sugerisati samo prijatne, Saljivestvari, pogotovo kada je u pitanju rad na p,ozornici. Da Ii biovaj pokus >samoubistva( mogao imati psihiEkih posljedicaili naruiiti medijumovo zdravlje? To, svakako, zavisi od osobena kojoj se eksperimenti5e. Ako bi se vje5tak namjerio, na

50

osobu koja je teZi nervni bolesnik, moZda bi rezultat bioprilidno neugodan. Zbog takvih eventualnih nezgodnih po-sljedica bolje je izbjegavati takve pokuse.

IV

Hipnotizer se u isti mah obra6a trojici medijurna. >Jedanpogled, vi, vi i vi! - Zalvorite odi! - Sugeri5em vam vi 6etesada biti u sugestivnom snu! - San p,ostaje sve dublji! -Vi se nalazite u hotelu! - Popijte tu daBu vina, pa idemopro5etati! - Ustanite! - Nalazimo se na jednoj p,oljoprivred-noj izloZbi. - Pogledajte ove smokve! - Oh! - Pogledajteovdje limunove!< Sada je eksperimentator pokazao publici dau ruci ima limunove. - >Idemo dalje<. (Malo ih voda popozornici.) - >aKko su prekrasne ove kru5ke! Sjediteovdje!< - (Vje5tak ih namjesti na stolice, i to tako da sulicem okrenuti publici.) - >>Evo, izlagat vam nudi da probate!<- (Sada im daje po jedan limun u ruku.) - >Prekrasne kru-Ske! - Jeditelo Medijumi jedu sa naive6om sla56u. PosjetioeiisteZu vratove da bi Sto bolje vidjeli. Kada medijumi pojeduve6 polovinu limuna, vje5tak im glasno kaie: >Vi jedetelimunl< Na licima medijuma pojave se kisele grimase. U tomtrenutku treba baciti pogled na publiku. Na licrma svih pri-sutnih pojave se slidne grimase: kod svih je lice skupljenou grimasu i svi gutaju. VjeStak opet sugeri5e da su to kru3kei zavr5ava pokus. Za izvodemje ovog eksperimenta najpogod-niji je limun, ali se u nedostatku mole zamijeniti glavicorncrnog luka ili sirovim krompirom.

V

Ne smijemo zaboraviti da na pozornici imamo mije5anodruitvo, to jest mu3ke i Zenske osobe. Razumljivo ie da se sanjima treba taktidki ophoditi, a takode birati tadke koje imdolikuju. Razumljivo, svi eksperimenti moraju biti pristojni,tj. u skladu s etidkim principima.

Eksperimentator se obra6a jednoj Zenskoj osobi: "Nemojtese niEega p1a5iti. Na vama 6u izvesti jedan ozbiljan pokus! -

Pogled! - Tako! - Odi vam se same zatvaraju! - Vi zapa-date sve dublje u sugestivno stanjel - Vi se nalazite kodku6e - sjedite i ditate knjigu. - Ustanite i malo pro3etajte!

51

- Ostavite knjigu ovdje na stolici! - SugeriSem vam naLazLtese sami na jednoj livadi! - Pogledajte u blizini nema nigdjenikoga. OkruZuje vas prekrasno cvije6e! - Uberite koji cvijeil- Zapjevajte va5u najmiliju pjesmu!< Ovo je neobidno efekt-na tadka. Osoba koja po prirodi ima lijep glas dobiva u stanjuhipnoze jo5 ljepBi i njeZniji. Koliko puta sam doZivio to da mipublika nije dozvolila probuditi osobu, dok ova ne bi otpjevalapjesmu do kraja. Ukoliko medijum nema lijep glas, vjeStakjoj sugeri5e ples, balet i slidno,. MoZe se dogoditi da nekojosobi u tome stanju bude grlo stegnuto. Tada treba postupitiovako: >Dok izgovaram tri, vaSe grlo ne6e biti ni najmanje,stegnuto! - Jedan! - Grlo sve viSe pop,u5ta! - Dva! - VaSegrlo je ve6 potpuno normalno! (Korisno je u tome trenutkudotaknuti se prstima medijumovog vrata.) - Vi podinjetel -Tri!< Poslije ovakve sugestije siguran je uspjeh. To kodenjese obidno javlja kod onih osoba koje u prirodi vrlo malo pje-vaju ili su pak Sutljive.

Hipnotisanima se ne moZe sugerisati da opaZaju, osje6ajui rade ono Sto nikada nisu vidjeti, osje6ali ili radili. Ako do-tiina osoba nije nikada vidjela ili igrala balet, to ne6e mo6iizvesti ni u ovom stanju. Ako medijum nikada u Zivotu nijeznao svirati na klaviru, to ne6e znati ni pod sugestiiom, makako ona jaka i duboka bila. Sve ono Sto medijumu nijepoznato, to ne6e znati ni u sugestivno,m stanju, a ono Sto zna- to moZe izvesti sa vedim uspjehom nego kada je budan.

VI

Ovaj pokus dostiZe kulminaciju oduSevljenja u publici.Izvodi se na nadin koji 6emo upravo opisati sa onom Zenskomosobom koja je do sada najbolje reagovala na sve pokuse.Vje5tak Seta po pozornici i obra6a joj se: >Gospodice, zaSto metako upadno gledate?< Ona se opravdava, a vjedtak jedno-stavno govori - >Dobro!< i opet Seta. >Molim vas primje-6ujem da pratite svaki moj korakln Njoj postaje neugodno iopet se oplavdava. U ve6ini sludaieva dotidna osoba sadagleda preda se u pod. VjeStak je opet proBetao i nastavlja:>Vi sada gledate u pod? Izgleda da ne5to nije u redu? pogle-dajte mel< Ovo je sugestija u budnom stanju (prirodna suge-stija), i dotidnu osobu treba fiksirati pogledom i zbunitidrhtajima lica. >Znam Sta je! - Gledajte me! - Oh, vi mene

52

volite!< - U tom trenutku Sapne: >Ustanite!< PoSto je onaustala - >Zagflite rnsls - Ona p,otrii, objesi se eksperi.men-tatoru oko vrata i u taj das pada komanda >Hop<!

- Eksperimentator-podetnik se moZda ne bi usud"io ovoizvesti na ovaj nadin, aIt zato ima za njega drugi metod.Dotidnu osobu dovede u stanje hip'noze i kada sa njom izvedejednu tadku, kao, na primjer, ples (tako da ona ple5e sama napozornici, zami5ljaju6i da drZi partnera), okrene je od publikei naredi joj da otvori odi. Namjesti je na stolici, i publika imadojam da je ona potpuno budna, jer su joj odi otvorene.Zatim izvodi sa drugim m,edijumom neki pokus, a tek ondaradi sa njom po ovoj metodi. JoS bolje je ako dotidnu osobuuspava na stolici, naredi joj da otvori oii i ne radi sa njomni5ta tako da izgleda da mu pokus nije uspio. Ovaj lukavivjeStakov trik publika ne moZe pripijetiti, a uspjeh je u cje-losti osiguran.

VII

Vje5tak je doveo medijuma u hipnotidki san, naredio muda se ne probudi prije onoga - ,Hop.,, i nastavio sa sugestija-ma: Nalazite se na desetom spratu jedne velike zgrade. Nagnitese preko ove ograde i pogledajte dolje. (Medijum se >oprezno<naginje i po njegovorn izrazu lica vidi se da je zaista >navelikoj visini<.) Pogledajte sa ovoga balkona odapeta je Zicai vezana za drugu zgradu! Vidite li koliko se ljudi skupilodolje na ulici da bi vidjeli va5u umje5nost?! Poklonite im sesvedano! - Vi hodate po Zici lagano ali vje5to!< MedijumIagano hoda i izvodi rukama i tijelo,m sve mogude kretnjekako bi oodrZao ravnoteZu<. eim stigne do kraja pozornice,vje,Stak mu govori: >Okrenite se na Zici i podite natrag! -Zica puca! Vi padateln Tog trenutka medijum u strahu kriknei pada na pod. Poslije sugestije da se ne moZe proibuditi -qn se ni sada ne budi a eksperimentator nastavlja: >Vi stepali, ali se niste uopSte povrijedili. - Ustanitel Vi se osjeCatevrlo ugodno i raspoloZeni ste! Ne6ete se niiega sjeCati kad seprobuditel - Vi se ve6 sada nidega ne sje6ate! - >Hop<!

Poslije ovakvih neprijatnih scena dobro je sugerisatimedijumu da sve zaboravi. Kada se pro;budi iz dubljeg suge-

stivnog (hipnotiikog) sna, medijum se nidega ne sje6a, ako mu

se i ne naredi da zaboravi, ali je ipak korisno to udiniti. Akosu scene prijatne, dobro je sugerisati da zapamti sve u detalje,jer to su uspomene kojih 6e se dotidno lice sje6ati cijelogi,ivota.

VIII

Eksperiment koji 6emo sada iznijeti razlikuje se od svihdosada3njih i za publiku je neshvatljiv.

Eksperimentator postavi na sredinu pozornice nekoliko,stolica, zamoli medijume da sjednu i to licern prema publici.Potrebno je publiku strogo opomenuti da bude tiSina, jer sepokus izvodi iz daljine, to jest izvan dvorane. Sada onnap'uSta dvoranu i zatvara vrala za sobom. Narodito se velikiefekat postiZe ako vje5tak, prije no Sto za sobom zalvorivrata, glasno upita osobe koje se nalaze na pozornici da Ii supotpuno budne. One treba da o.dgovore da jesu. eim eksperi-mentator zatvori vrata, nakon deset sekundi, osobe na po-zornici padnu u stanje hipnoze. Hipnotizer se tada vra6a,te nastavlja sa njima p'okus: - >Uzmite ovu daiu koniaka! (Pritome im ne daje ni5ta nego se samo dotide niihove ruke.)Ispijte to! - Ustanite! - Vi ste ve6 pijani! - Ne rnoZetenormalno da hodate. Zap'jevajte neku pjesmu! Vi idete kudi,mrak je, nigdje nikoga nema. Pjevajte!< Osobe teturaju ipijanim glasom pjevaju. IJ ovom sludaju ne6e biti onogadosada5njeg >Hop!< Vje5tak ih zatim po,sadi na stolice, i tonaop'ako, pa im sugeri5e da su trijezni i da voze bicikl. Po5toponovo napusti dvoranu, osobe se probude nako,n deset se-kundi i prestanu >tjerati bicikl<.

Vjerujem da 6ete se i sami zapitati kako je to moguie.Stvar je jednostavna. Kada prvi put namjesti medijume nastolice, eksperimentator im ubjedljivo, ali tiho, kaZe: >Kada jaza sobom zatvorim vrata dvorane, vi poinite u sebi brojatiod jedan do deset, kad izbrojite do deset - vi 6ete zaspati!<Publika ovaj nalog nije 6ula, te ba5 otuda i p'otide zagonetkaovog eksperimenta. Kada ih po drugi put posadi na stolice,vjeStak im Sapatom sugeri5e da u sebi broje od jedan do,dvadeset i da 6e se kod broja dvadeset probuditi. ZaSto imje sada rekao da broje do dvadeset? Zato 9to mu je potrebnodeset sekundi dok napusti dvoranu i, radi efekta, zadrLa1,e senapolju oko deset sekundi.

54

Treba shvatiti da medijumi znaju samo za poslu5nost,a u tome je tajna uspjeha. Znaiuli to, ne treba se ni najmanjepla5iti da oni ne6e u sebi brojati.

Ovaj primjer me obavezuje da neke stvari podrobnijeobjasnim. Postoji heterozugestija i autosugestija. Heterosuge-stijom nazivamo stanje kada jedna osoba svojom voljomutide na volju druge, kao Sto je to sludaj ovdje u programu,gdje eksperimentator uti6e na volju drugih osoba. Autosuge-stijom smatramo mo6 jedne osobe da vlastitom voljom, emo-cijom i koncentracijom misli dovede sebe u sugestivni ilihiprrotidki san (autohipnoza). U ovom primjeru ne smijemoova dva nadina sugestije razmatrati odvojeno. Ovdje su i hete-ro - i autosugestija sjedinjene. Posmatrajuei ovu ta6ku, inte-ligentniji posjetilac nije doSao do sigurnog rje5enja, ali je bio'nadisto da nije ri jed ni o dogovoru ni o natprirodtroj moii.Laici, meelutim, smatraju hipnotizerovu rno6 natprirodnom,dok skeptici porniSljaju na trik, odnosno dogovor. Moi 6eEitalac odbaciti pretpostavku o natprirodnoj mo6i ili dogo-voru, a donijede pravilan zakljudak na osnovu realnog sagle-davanja dinjenica. IJ iznesenom primjeru bilo je dovotjno Stoim je vje5tak ubjedljivo rekao da 6e zaspati kada izbroje dodeset. Ovdje on nije uloZio ni najmanje truda, jer zu uspjehpostigli sami medijumi. Medijumi i publika bili su uglavnomubijedeni da eksperimentator djeluje svoiom mo6i na udalje''nost, to jest kroz zidove i prepreke. Iz ovoga moZemo izvutizakljudak da je ono Sto nam se desto,puta dini komplikovanoi nerazumljivo, u stvari vrlo jednostavno. Sto se tide hipnozena daljinu, o tome 6e biti govora kasrrije.

IX

Pretpostavimo da je sada jedna starija i ozbiljna osobau sugestivnom snu. Vje5tak joj govori: nVama je sa.da osamgodina! - Vi ste dijete! - Evo, ova djeca otela su vam loptui vi pladete za njom(. Medijum 6e vjerno opona5ati dijetei plakati za >otetom loptom<. Tako se isto moZe sugerisatimladoj osobi da je starac ili starica. Ako bi se osobi sugeri-salo da joj je neko iz obitelji ovoga momenta umro, ona bipred sobom vidjela mrtvaca, ali ko bi bio tai mrtvac, toovisi od njene ma5te, uko'liko joj se ne sugeriSe ne5to odre-eleno. eim medijum duje izgovorenu rijed, ona se kod njega

55

f i

automatski pretvara u sliku ili viziju. Brzina odvijanja tihsnova u hipnozi joi je ve6a od brzine odvijanja prirodnogsna, jer ovdje vjeitak rijedju ubrzava njihov razvoj.

Da bi vam Sto jasnije prikazao tu psihidku televiziju,a.ko ja tako smijem okvalifikovati, opisa6u vam iedan svojsludaj iz privatnog druStva. Djevojdica sa kojom sam veeizveo nekoliko eksperimenata izrazila je Zelju da vidi, ako jeto mogu6e, svoju stariju sestru, koja je prije Sest godina bilaumrla. Ona je tada naravno bila mala i slabo se sje6a njenoglika, te bi Zeljela da obnovi tu sliku. Doveo sam ie u dubljestanje hipnoze i poieo vra6ati godinu po godinu unazad, dokje nisam doveo u ono vrijeme kad je njena sestra bila uZivotu. Tada sam joj sugerisao da se pred njenim odima na-lazi magla (a pri tome su joj odi bile zatvorene), i da 6e jojse postepeno iz te magle pojavljivati sestrin lik. Poslije ne-koliko sekundi zapitao sam je da li Sto vidi. a ona mi jelakim klim,anjem glave potvrdila. Zapitao sam je na kakvomrastojanju vidi sestru. Ona mi je odgovorila: >Oko Sest dosedam metara<. Sugerisao sam joj da 6e sestra pri6i sasvimblizu i da 6e je jas.no rno6i vidjeti. Poslije nekoliko sekundizapttao sam je da li do;bro vidi. Odgovorila mi je da stoji prednjom i da je potpuno jasno vidi. Naredio sam joj da dobrozaparnti lik i ostavio je jo$ oko minut vremena da posmatra.Sugerisao sam joj opet da 6e joj taj l ik zauvijek ostati predodima i postepeno je brojanjem od jedan do pet probudio.Dogodilo se ono Sto nisam oiekivao. Djevojdica je briznulau plad. Poku5avao sam da je budnu umirim, ali mi to nijeuspjelo. Nakon kratkog oklijevanja izvr5io sam hipnozu naprepad. U tom stanju sam je utjeSio i ponovo probudio.

Djevojdica je lagano i ozbiljno pridala sve u detalje i na krajukazala: >Nikada ne6u taj lik zaboraviti! - eini ml se kao daje sada gledam pred sobom<. Uspjeh ovog eksperimenta je

zasluga podsvijesti. U hipnotidkom stanju moZemo najboljevidjeti njeno djelovanje. Dovoljno je bilo to Sto je djevojiicaprije nekoliko godina vidjela taj lik i sa'da je on, pod ova-kvim uslovima, ponovo izazvan, te ga kao takvog preuzima

svijest. Ako je, na primjer, neka osoba u mlatlim godinama

znala neki strani jezik, ali se dugo vremena nije sluZila njime,

56

pa ga je gotovo zaboravila, u hipnotitkom snu moZe govorit itim jezikom, ako ne sasvim, ipak mnogo bolje nego Sto je tomogu6e u p'otpuno budnom stanju.

xVratimo se opet na5oj publici i programu. Vjeitak kaZe

osobama da udobno sjednu i da pri tome paze da im buduruke razdvojene, kao i to da nernaju Sto u njima. >Svi mepogledajtel - eim na nekoga od vas pokaZem prstom, tajtreba da zatvori odi!< Ovdje vaZi pravilo da najbolii medijumiposljednji zatvore odi. One koji odaju utisak da su slabij ipotrebno je, svakog pojedinadno, tri do detiri sekunde fiksi-rati pogledom. Kada svi zatvore odi, nastavlia se sa brojanjemdo deset, kako bi i oni slabiji pali u dublji hipnotidki trans.Kada izbroji deset, a posli je onoga: >Vi spavate!<, ekspeli-mentator tiho izgovori: >Vi tamo Sto ne spavate otvorite odi!<IJ stvari, on ne zna da li neko ne spava, ali pomo6u ovogatrika sludajni simulant otvori odi, jer misli da je njemu upu-6eno. Ako se nade takav simulant, onda ga treba odvojitiu stranu, kako ne bi probudio nekoga od uspavanih. Ho6e lise vje5tak kapricirati da samo sa njim radi, to je njegovastvar. Ako bi sa dotiEnim licem trebalo utro5iti vi5e vremena,onda to znaEi poremetiti kontinuitet programa, a to ne biimalo smisla.

Zatim nastavlja sa sugestijama: )Sugeri5ern vam nalazi-mo se na stadionu! - Vi ste publika - navijaiil - Igra senogometna utakmica izmeelu >HAJDUKA< i >PARTIZANA<.(Naravno, najbolje je sugerisati iokalni ktub i jaieg protiv-nika.) >Vi navijate za >Hajduk< - nHaiduk< daie gol!<Dobro je sugerisati po,lovicu da navijaju za jedan, a ostalimaza drugi tim. >Partizan izravnava rezultat!< fmamo sada va-trene navijade. Na pozornici je guZva, p,ogotovo ako se suge-ri5e da je palo vi5e go ova za jedan i drugi tim. Takotleefektno djeluje ako vjeBtak dobaci: >Sudija pogre5no dosudiogo1! - - - Utakmica se zavrBila! - Polazimo ku6i!< -

(Kada oni ustanu, stolice se pomaknu u stranu, tako da imavi3e prostora na bini.) - >Nalazimo se u vinogradu! Pogle-dajte kako je prekrasno groZde! - Ilberite koji grozd ijedite!n Pravo je zadovoljstvo promatrati ih kako > jeduoi >naslatluju se<.

Zatim je potrebno Zenske osobe probuditi, a sa muSkar-cima nastaviti: nPogledajte ovdje je ko5nica sa medom! -.Vidite li kako jedna po jedna pdelica do,lije6e? - Poviritemalo bolje! - Ko'Snica se prevrnula i pdele vam lete na glavu!- Svuda vas bodu!( - Na pozornici zavlada haos. IJ ovomsludaju eksperimentator mora biti na oprezu, ier se moZedesiti da neko od njih sleti sa pozornice ili da iedan drugogaudari. Zato je potrebno da ima najmanje dvije osobe koje 6emu u torne pomo6i. ,Na komandu >Hopl< svi se trgnu i dudese zaSto u navukli kapute na glavu. Ovi masovni pokusi sumalo nezgodni zbog toga Sto je priliino te5ko dovesti weosobe u jednako dubok hipno'tidki san. Olak5ava donekleokolnost Sto najbolji medijumi p,o,sljednji zatvore odi, ali toponekad nije dovoljno. Ako.- bi se onima, koji padaju usugestirmo stanje za svega dvije sekunde, radilo brojanjemdo deset, tada bi oni zapali u najdublj i stupanj hipnoze. Osobekoje se nalaze u tom najdubljem stadiju hipnoze postajunepo,kretne, a to nije u hipnotizerovom interesu. Da bi sansvih hipnotisanih bio podjednako dubok, najbolje ie prvouspavati sam,o one za koje treba vi5e vremena, a tek ondasve ostale. Ako je neka osoba u tako dubokom hipnotiikomsnu, postoji mogu6nost da se sa nekoliko ublaZuiu6ih suge-stija povrati u Zeljeno stanje, ali takav metod oduzima viSevremena. Najbolje je takvu osobu probuditi, pa je zati,m opetza svega dvije do tri sekunde vremena uspavati.

XI

Da bi izveo pokus koji 6emo sada opisati, eksperimentatorporetla stolice u dva reda i to dvije p,o dvije, tako da na-pravi rasp,o'red sjedi5ta kao u autobusu. Zamo\i da u jedanred posjedaju dvije po dvije Zenske osobe, a u drugi, istotako, dva po dva mu5karci. Kada ih tako dovede u sugestirmisan, nastavlja sa sugestijama: oNalazimo se u jedno'm turistid-kom autobusu! - Vi putujete u nekoliko stranih zemalja! -

Autobus kre6e! - Osje6ate se vrlo ugo'dno! - Cesta ie slabatako da autobus stra3no trese! (Pri tome medijumi pravegrimase i odskaiu sa stolica.) - Evo nas na as altiranoj cesti!-. Sada je voZnja udob'na! Vi ste ve6 gladni! Uzmitehranu iz va3ih ta5na i jedite! - (Osje6a se uZurbanost, medi-jumi su >ljubazniu prema saputnicima i uZivaju u jelu.) Evo

58

nas ve6 u Italiji! - Napuitamo Veneciju i p'utujemo u Rim- Evo nas u Rimu! - Pogiedajte najvelidanstveniju grade*vinu svijeta - rimsku Aren-u! - Nastavijamo put! - Svi-carska! - Pribli"Zavamo se Zenevi! - Sto se viie pribliZa-vanno sjeveru, sve je hladnijel Vama je ve6 veoma hladno!(Poslije ove sugestije medijumi dr56u i cvoko6u zubima.) -Sunce je granulo i hiadnota p,opuSta! - Evo nas u Berlinu!- Vi uopBte niste umorni od tolikog putovanja! - Putujemo,u Pariz! - Danas je nepodno5ljiva vru6ina! (Zenskim osoba-ma treba sugerisati da njima nije vru6e, dok se muSkarciskidaju i rashladuju.) - Sugeri,Sem vam vi ste na ovako,dugom putu stekli p'oznanstvo! - Osoba koju simpati5etesjedi pored vas i vi se vrlo pri jatno osjeCate! Zabavljajte se!- No6 je, i Sofer je ugasio svjetlo u autobusu, a vi ste ba3to' Zeljno odekivali!< Ova scena se ubraja medu najefektnijetadke programa. Medijumi na razli i i te nadine izraZavaiu svojesimpatije. Kad se izvodi ova scena, dobro je medijumimasugerisati da sve zapamte u detalje kako bi se docnije sjetalisvoga >p'uta po inozemstvu< i >svoj€ simpatije<. Kada ovascena dostigne vrhunac uspjeha, pada komanda >Hop<. Akoje neki od medijuma ve6 prije vidio koje od tih mjesta, ra-zumljivo je da 6e sada opet ugledati to mjesto onakvo kakvo,u stvari, i jeste. Oni koji nisu nikada vidjeli, na primjer,Veneciju, vidje6e sarno ono Sto stvori niihova ma5ta.

XII

Medijumi sjede svi na jednoj strani pozornice, kao i nasamom p'odetku programa. Vje5tak odlazi iza pozornice ivra6a se nakon minut vrelnena sa novinama u ruci. Na nje-govo zap'repa5tenje vi5e od polovine osoba je pobjeglo sap,ozornice. On nervoznim gestom baca novine u stranu, ener-gidno i snaZnirn glasorn progovara: >Svi oni ko,ji su napustilipozornicu, dok izbnojim pet, bi6e opet ovdje! - Jedan! -Htjeli - ne htjeli, do6i 6ete ovamo! - Dva! - Vi p,olazite!(Eksperimentator izvodi snaZne >magnetske p,oteze( i to tako,da isp,ruZenu ruku drhtajem pribliZava sebi, Bto stvara dojamkao da me'dijume privladi.) - Tri! - eetiri! - Pet!< Tu jeuspjeh siguran. Dok je on izbrojao do pet, svi su ved napozornici i spavaju; Publika je u nedoumici, ier ne nalaziobja3njenje, a to je, svakako, senzacija.

I(ako se izvodi ta senzacionalna scena? VjeBtak se nepri-rnjetno obratio nekolicini medijuma, i to Sapatoml (onima kojimu se uiine najpogodniji). >Kada je odem iza pozornice, vimoZete jedan po jedan si6i dolje. - Znam da ste ve6umorni. ..< Naravno, da bi opravdao pred publikom taj minutodsutnosti, donosi u ruci novine, tako da bi prisutni stekliutisak da su mu one potreb,ne za izvodenje neke druge scene.Efekat ove tadke stvorilo je vje5takovo lukavstvo. Dogafta sepokatkad da neki ,od medijuma, poslije neke Saljive sceneizvedene s njim, svojevoljno napusti pozornicu i ne Zeli vi5esudjelovati. U ovom sludaju ne6e pobje6i. VjeStak mu, dak,dozvoljava i da sjedne na svoje mjesto u sali, a zatirn gana isti nadia povladi natrag. Najpogodnije je da, kada do-tidno lice ve6 Zuri kroz redove do svog mjesta, vjeStak povide:>Sa tog mjesta se ne moZete maknuti! - Vi moZete samo,ovamo do6i!< Zeljeni rezultat je postignut. Medijum je ve6toliko pod sugestijom da mu sav njegov umni otpor nepomaZe.

Ovo je jedna vrsta hipno,tisanja na prepad. Svi dosada-Snji uslovi (hipnotiika psihoza) oslabili su joi viBe mediju-movu volju. tl samom podetku rada joS bi i uspio da seodupre, ali sada je prekasno.

U vezi s tim opisa6u trik jednog inostranog hipnotizera.On je u samom podetku programa ispitao medujume, a dvojicu,koji su mu se dinili najpogodniji, poslao na njihovo mjestou dvoranu sa ovim rijedima: >Sa varna ne mogu raditi! -(Pri tome bi se nasmijeSio i slegao ramenima.) - Idite nasvoje mjesto!< Ovaj gest ruSio je, na prvi pogled, njegovautoritet. Iz sale su se dule podsmje5ljive primjedbe, a ovadvojica su uzdignute glave i s osmijehom omalovaZavanjaprolazili mirno redova posjetilaca. Kada su veC poodmakli udvoranu, on bi p'ovikao: >Ali sada vi htjeli to ili ne, morate do6iovamo'!< Kada su ovi u polubudnom stanju do,3li na pozornicu,on je ljutito nastavio: Ja sam vas na pristojan nadin poslaona mjesto a vi ste htjeli da izvodite Salu sa mnom! - Nezaboravite da nemam namjeru da s vama izvodim Salu!< Sanjima bi obidno izvodio nekoliko najSalj ivi i ih scena. To je biogest sa ko,jim je on veoma brz,o stekao veliki autoritet upublici. oSada idite na svoje mjesto!< Dok ova dvoiica silazeniz stepenice on opet kaZe: >A sad 6ete za kaznu na jednoj

60

nozi stajati na tim stepenicama! - Tako 6ete stajati dok jabudem htio!< Obidno bi ih nakon kratkog vremena oslobodio>kazne<. Kako vidite, ova senzacionalna tadka zasniva se napsiholo5kom triku, a vje5taku je donijela autoritet ve6 u sa-mom podetku programa. Medutim, ovaj metod moZe za daljirad imati i nepoZeljnih posljedica.

XUI

Vje5tak sada rnoZe po vlastitoj Zelji, da izvede neke odsljedetih scena: masovne pjesme, poplavu, ples, poZar, svadu,igranje odbojke, da jedan drZi govor, drugi telefonira, tredimuze kravu, detvrti peca ribu, kao i mnoge druge slidne scene.Kao zavrSna scena, vrlo je pogodna sljede6a: po5to eksperi-mentator sve osobe p'ostavi u sugestivan san, sugeri5e svako,mpojedinom da drZi u ruci neki muzidki instrument. Zenskimosobama je najbolje sugerisati da su virtuozi na klaviru.Jednu osobu postavlja kao di.rigenta ispred njih. Zatim imopet sugeriSe da su veliki umjetnici na sugerisanim instru-mentima. Ova tadka traje oko dvije minute, a u meduvremerulse eksp'erimentator obra6a publici: >Muzika, koiu sada slu-Sate (pri tome se nasmije5i) - posljednja je tadka naSegp.rograma!<

Ova posljednja scena ne zavrSava se kao sve dosada5nje.Koncentracija misli umara medijuma i moZe vrlo lako, pro-uzrokovati glavobolju ili iscrpenost. To je prouzrokovala su-gestija, ali ona to moZe i otkloniti. Zbog toga ne smijemozaboraviti sugestiju prijatnog osje6anja. U interesu mediju-movog zdravlja i njegovog dobrog osje6anja poZeljno je datisljede6e sugestije: >Sugeriiem vam da sada svirate i da bu-dete vrlo raspoloZeni! - Niste uopSte umornil - Osie6ate seugodno! - Dok izbrojim do tri, vi 6ete biti budni i raspolo-Zeni! - Jedan! - Vi se sve bolje osje6ate! - Dval - Pot-puno ste raspoioZeni! - Prestanite sviratil - Niste uopSteumorni! - Vrlo dobro 6ete se osjeCati kada se probudite! -Glava vas ne6e nimalo boljeti! - Vi se budite i izvrsno seosje6ate! - Potpuno ste budni!< Poslije o,vakvih sugestijamedijum se zaista osje6a vrlo ugodno.

t ) l

, ' )

HIPNOTISANJE NA PREPAD

Poslije jednog vrlo uspjeiog programa poslao sam medi-jume na njihova mjesta u sali sa namjerom da zavr5im pro-gram. Jedan od njih, sa kojim su do sada svi eksperimentiuspijevali, podeo je iz dvorane pr,otestovati ovim rijedima:>Ako ja ne budem mislio na ono Sto mi vi govorite, onda samnom ne moZete uspjeti. PokuSao sam objasniti publici dase zaista i sugestija i hipnoza baziraju na koncentraciji misli,ali je ta koncentracija kod medijuma potrebna samo u prvim,podetnim eksperimentima. Kada se ostvari ta koncentracija isa njom p,ostigne uspjeh ili, bolje redeno, kada s,e na medi-juma ve6 uplivi5e, onda on moZe docnije i suprotno misliti iopirati se snagom svoje vo,lje, ali mu to vi5e ne6e koristiti. Izpublike se opet dulo podrugljivim tonom: >Vi sada sa mnomne moZete uspjeti! Pokuiajte!< Bilo mi je jasno da me ovajposjeti lac, i p'osli je uspjeha, Zeli provocirati. No, i ovdje samse posluZio jednim od psiholo5kih trikova. Dotidnom licu samrekao da je u pravu, a zatim poieo obja3njavati neke sasvimdruge stvari, nastoje6i na taj nadin skrenuti paZnju publike sate njegove tvrdnje. Prida,o sam o katalepsiji, to jest kako seona izvodi i kakve rnogu biti njene posljedice, ako se ne izvodivrlo oprezno. Ovom temom bila je uspje3no skrenuta paZnjapublike i medijuma, tako da su svi u dvorani bili ubiiedeni daremam namjeru ni da poku5am eksperiment s njim. eimsam prihvatio ovu njegovu tvrdnju, bilo mi je jasno da samizgubio u odima publike, dok je on pomalo triiumfovao. Ne-primjetno, pri objaSnjavanju katalepsije, uspio sam da se pri-bliZim medijumu. Naravno, on se trenutno nije odup,irao sna-gom svoje volje, a to mi je za uspjeh ba3 bilo potrebno. Izne-nada pogledao sam ga i snaZnim glasom izgovorio: >Htjeii

i1i ne, rnorate ustati!< Pri tome sam, da bih ga joS viSe zbunio,

::apra.vio rukom jedan snaZni omagnetski potez< odozdo prema

,62

gore, a lice mi je drhtalo od napregnutosti. On je ponovo osje-tio moj upliv i izbezumljeno ustao, a ja sam produZio ovimrijedima: >VaSe se oEi same zatvarajul - Sve vi6e! - Vi spa-vatel - Spavajtel< Izveo sam ga tada na pozornicu te mu su-gerisao da mu je vru6e. Kada je svukao sa sebe kaput, koiuljui. izuo cipele, onda sam ga tako raskomo6enog probudio..

Ova scena izazvala je oduSevljenje u publici. D,otidnommedijumu sam se obratio rijeiima: >Kako vidite, sa vama sene mroZe uspjeti, ako vi ne mislite na ono Sto vam se govori!<Svaki njegov pokuSaj opravdavanja bio je suvi5an.

SuStina hipnoze na prepad sastoji se u tome Sto se isko-risti trenutak kada osoba ne misli ni na Sta, odnosno kad sene ,opire ili nema vremena da se odupre snagom svoje volje.Dakle, medijum je naglo bio zbunjen i on nije mogao uop5tepokuSati da se odupre. To se sve mora odigrati u roku oddvije do tri sekunde. Dovoljno je da se sa nekom osobom ve6radilo, to jest da su sa njom ranij i eksperimenti bil i uspje5ni,makar to bilo prije nekoliko dana ili nekoliko mieseci. Zaizvoetenje ove vrste hipno,ze treba uviiek, kako sam ve6 ra-nije rekao, traLiti i dekati najpogodniji momenat, to iest tre-nutak kada su medijumove misli slobodne.

Na5ao sam u jednom udZbeniku za vis'oke Skole, izmeduostaloga, i ovo: > ... hipnotisanje >na prepad<, bez ikakvihpripremanja i iznenadno, izvodljivo je samo od motnih hipno-tizera<. I l i : >Postoje hipnotizeri snaZne i slabe sugestivnemo6i<. Da li je hipnotisanje mo6? Naravno, nije! Hipnotisanjeje samo vjeStina. Fraksa je pokazala da postoje samo hipnoti-zeri slabijih i jadih intelektualnih sposobnosti. Razumljivo jeda jedan hipnotizer-intelektualac moZe, u svakom sludaju,bolje p'oznavati l judsku psihu, pronalaziti p'ogodnije naiineprilaZenja osobama, bolje se sna6i u momentu sludajnog ne-uspjeha, i naravno, postizati veti uspjeh. Da Ii se za hipnoti-zera koji je doZivio veliki uspjeh u programu moZe re6i dap'osjeduje snaZnu mo6? Ne, to ne bi bilo tatno. Svaki hipnoti-zer je doZivljavao i neuspjeh a za taj neuspjeh postojali suobjektivni razlozL Vrlo je vaZan kvaiitet mediiuma. Publika,koja je gledala neuspjeli ili nedovoljno uspjeli program, obid-no kaZe da hipno,tizer ima vrlo slabu sugestivnu mo6 ili jeuopite nema. Zamislite da ste posjetili jedan program ovakvevrste i da je hipnotizer podeo pridati neke gluposti a, osim

63

toga, kao pojava djeluje sirovo i grubo. MoZe li takav dovjekstedi autoritet u publici? Da li se moZe oiekivati pod takvimokolnostima nekakav veliki uspjeh? Sljede6a redenica u knjiziodakle su uzeti prethodni citati glasi: >Hipnotrsati se moze unekoliko trenutaka (sluiaj snaZnih hipnotizera na Istoku) ilisa izvjesnim uvoelenjem u hip,nozu<. Kada je rijed o hipnoti-zerima sa Istoka, onda je to problem koji bi trebalo opBirnoi duZe obja3njavati. Da li je istina da su hipnotizeri na Istokutoliko mo6ni? Ubijediti ljude da to nije tadno, zaista nije takojednostavno. Na Zalost, ovo mi.Sljenje zastupaju i neki nauE-nici, te bi bilo isuvi5e smjelo tvrditi suprotno. No, nije ni 6udojer je ba5 takve pogre5ne tvrdnje objavljivala go'tovo svasvjetska literatura. Iz ve6, dosad iznesenog ditalac je mogaoda zakljudi da nacionalnost, pol i rasa ne dine hipnotizeramo6nim ili slabim. Istok je zaista kolijevka okultizma, ali to,opet ne znadi da su hipnotizeri sa Istoka mo6niii i bolji odhipnotizera u Evropi.

Bez sumnje, kad bi se kod nas p,ojavio neki hipnotizerKinez ili Japanac, pobudio bi ve6i interes - ve6 zbog ovogmi5ljenja koje smomalodas iznijeli. Razumljivo je da bi, zbogpredubjedenja publike, IakSe stekao njeno povjerenje, a sa-rnim tim i sebi osigurao uspjeh. Ved sama psihoza ubrzavauspjeh. Meelutim, baS ti hipnotizeri sa Istoka najde56e i neizvode hipnozu nego genijalne maelionidarske trikove i iluzije,a publika to ne moZe objasniti, i onda se prepridavaju najfan-tastidnije pride. Takvi genijalni trikovi servira.iu se publicipod imeno,m >masovna hipnoza<. No, i o tome 6e io5 bitigovora.,,) ,

TEMPIRANA HIPNOZA ILI POSTHIPNOTICKASUGESTIJA

Dok se osoba nalazi u sugestirmom stanju ili hipnotidkomsnu, mogu6e je na njoj izvoditi veliki broj pokusa. .U takvornstanju osoba ne posjeduje svoj <Ja< i prirnorana je da ne-svjesno izvr5ava data nailenja. Da li je mogu6e da osobaizvr5ava hipnotizerove sugestije i poslije hipnotidkog sna, da-kle, kada je potpuno svjesna, budna, i kada uopSte ne zna dasu joj ta narectenja data? Mogu6e je. postoii velika mo,gu6nostda medijum izvr5i razna nareflenja poslije duZe vremena i tou budnom stanju. Razumljivo je, kada osobu probudimo izhipnotidkog sna, ona se ne sje6a Sta je radila, govorila, kao i5ta joj je naredivano u takvom stanju.

Kako se izvodi p,osthipno,tidka sugestija? Mediiuma trebadovesti u Sto dublji hipnotidki san, te mu, u takvom stanju,re6i, na primjer, ovo: >Vi morate dana toga i toga, u to iko itoliko sati, do6i na to i to mjesto i udiniti to i to!< Takvu su-gestiju potrebno je tri do detiri puta ponoviti med.ijumu, i tou obliku naredbe, a zatim zahtijevati od njega d.a dva puta,od rijeEi do rijedi, ponovi. Kada se osoba probudi, ne6e se sie-6ati Sta joj je naredivano.

Pretpostavimo da ta posthipnotidka sugestija mora bitiizvr5ena tek poslije deset dana. U tom periodu nije uopBtepotreban kontakt izmeclu hipnotizera i medijuma. Medijumje za sve to vrijeme bio potpuno budan i svjestan. Kada na-stupi odreileni dan ili sat, medijum sam zapada u jednu vrstupoluwjesnog stanja i izvrSava sugestiju koja mu ie data. priizvotlenju posthipno'tidke sugestije glarmu ulogu ima mediju-mova podsvijest, kao i osje6aj za vrijeme, ako ga smijem takonazvati. Kako god medijumova podsvijest registruje data na-reflenja u stanju hipnoze, tako isto ona biljeZi i vrijeme kadase ta nareilenja moraju provesti u djelo. U vi3e navrata pro-

5 - Tajne profesionalnih hipnotizera 65

ditao sam o posthipnotidkoj sugestiji da ista ne smiie biti po-niZavaju6a za'medijuma, jer je u protivnom medijum ne6eizvr5iti. Ta tvrdnja nema osnove. Po pridanju medijuma, kadanastupi vrijeme za izvriavanje p'osthipno,tiike sugestije, onzapada u polusvjesno stanje i nesvjesno osje6a da mora nare-denje izvr5iti. Pos'lije izvr5enog dina medijum se ne sje6a damu je to bila data zapovijest.

Posthipno,tidku sugestiju moZemo uvrstiti u najkompliko-vanije procese ljudske psihe. Medutim, nastoia6u da taj pro-ces objasnim na Sto je mogu6e jednostavniji naEin.

Jednom prilikom p,roditao sam u no,vinama kako je nekistarac-hipnotizer nekoliko godina drZao u stanju hipnozemladu djevojku i na taj nadin odrZavao vanbradnu vezus njom. Da li je to zaista mogu6e? Mogu6e je, ali kako? Bilo'bi zaista nemogu6e drZati osobu tako dugo vremena u stanjuhipnoze jer bi ona bila nesposobna za bilo kakav rad, a Stoje najvaZnije, stanje hipnoze bitno se razlikuie od svjesnogi budnog stanja. Ali kako god je mogu6e sugerisati medijumutrajnu mrZnju i odvratnost prema nekoj osobi, tako je isto'mogu6e

sugerisati i ljubav, privrZenost i vjernost. U stvari,i ljubav i mrZnja, koje proZimaiu na5 svakodnevni Zivot, p'ro-izvo'd su sugestije. Prvi simptom mrZnje bila bi antipatija, aljubavi simpatija prema nekoj os'obi. Osje6anje simpatije ili'antipatije moZe biti izazvano autosugestijom, dakle, naBim1i6nim ubjetlenjem o kvalitetima neke osobe. Dru5tvo kojenas okruiuje svo,jim opStim mi5ljenjima (pod pretpostavkom dadrZirno d,o suda tih osoba) u nama desto izazove jedno od ovadva osje6anja p,rema nekoj osobi. Osoba koja vo;li uvijek je poduticajem onoga koga voli. Onaj ko viSe vo i uvijek manjesumnja u ljubav, ukoliko je partner barem prividno uzvra6a.Mi moZemo glumiti ljubav prema onome ko nas zaista voli, ion 6e nam vjerovati. ElastiEnost iovjedje psihe je bezgranidnaa formira je bezbroj okolnosti.

Da se vratimo na sluEaj koji sam pomenuo. MoZda 6emo,dobiti jasniju predstavu o svemu tome. Hipnotizeru je bilopotrebno da djevojku dovede u stanje duboke hipnoze. U tornstanju on joj je mogao sugerisati osje6anie neodoljive ljubaviprema'osobi ko,ja se zove tako i tako, tj. prema sebi samom.Takve sugestije p'otrebno je davati samo neko'liko minuta.Zatim joj je mogao sugerisati da vidi (pri zatvorenim odima)

66

njegov l ik pred sobom, jer se na taj nadin produbljuje osje*6anje ljubavi, koje 6e djelovati u posthipnotiEkoi sugestiji. Saovakvim sugestijama medijumovi osje6aji dostiZu vrhunac teih kao takve gotovo neizbrisivo registruje podsvijest. NajEe-56e ostaju trajni. Kad se osoba probvdi iz stanja hipnoze,osja6nja su joj toliko jaka da tako re6i ona zavladaiu njome,ali osoba nije svjesna da su joj nametnuta kao posthipnotitkasugestija.

U okulistidkoj literaturi na5ao sam, na prim'ier, da zaposthipnotidko izvr5enje treba dati samo jednu i to ne kom-plikovanu zapovijest. Zar je dovjedja psiha tako jednostavnada usvaja samo prosta i jednostavna naredenja. Ne. Praksadokazuje da je ta tvrdnja pogre5na i neosnovana.

Dr Emanuel l{amer, jedan od naj,po,znatiiih svjetskih na-udnika kaZe o trajanju posthipnoze: >Posthipnoza moLe datraje prema raznim nalazima do osam mjeseci, pa dak i dogodinu danan. Iz toga se moZe zakljuditi da je mogu6e medi-jumu dana.s dati po,sthipnotidko naredenje, koje 6e on tek na-kon osam mjeseci i1i godinu dana provesti u djelo. Ovaj periodvremena, od naredenja do p,novoitenja u djelo, moZe biti duZiili kra6i. U svakom sludaju ako je taj period kra6i, sigurnostizvrSenja je ve6a. fz svega ovoga zakljudujemo da su za izvo-denje posthipnotiEke sugestije p,otrebni sljede6i uslovi:

1. NuZno je postaviti medijuma u najdublji hipnotidkisan. Kako 6emo biti sigurni da je on zaista u tome potrebnomstanju? t r - l

a) Sugeri5emo mu anesteziju ruke (neosjetljivost premabolovima), te mu ruku bodemo iglom ili

b) Da na ruci medijuma polagano gasimo zapaljenu ei-garetu, a o'n pri tome ne srnije ni mimikom odati izraz ne-ugodnosti.

2. Naredenja moraju biti ub.iedljivo izgovorena, a rijedirazumljive medijumovom nadinu izra?avanja.

3. Tri do detiri p'uta treba ponoviti ta naredenia, a zatimod medijuma zahtijevati da ponovi Sto mu je naredleno i

4) Za sludaj da bi naredenja bila protivna mediiumovornkarakteru, neophodno je potrebno servirati i izrni3ljene kri-titrre okolnosti. Te oko,lnosti moraju biti logidne.

61

KATALEPSIJA

Pod ovim nazivom obiino se izvodi atrakcija, koja je go-tovo uvijek posljednja tadka ovakvog programa. Hipnotizernareduje medijumu sljede6e: >Stanite potpuno usprarmo iukodite se. - Jedan pogled molim. - Tako! Dok izbrojimdo deset, vi 6ete biti u dubokorn hipnotiikom snu!<

Da bi se ovo izvelo s punim uspjeho,m, zaista je potrebnorp'ostaviti medijuma u s'tanje duboke hipnoze. Kada je to sta-nje postignuto, eksperimentator nastavlja: >Dok izbrojim doosam, cijelo tijelo bi6e vam ukodeno kao drvo,. - Jedan! --Dva! - Osje6ate da vam se mi5i6i poEinju koditi! - Tri! -Mi5i6i se ko6e sve jade! - eetiri! - JoS jadel - pet! - Sest!Potpuno ste odrvenjeli! - Sedam! Vi 6ete ostati tako uko-ieni sve dok ja ne povratim gibljivost vaSem tijetu! - Osam!<Hipnotizer tada razmje$ta na odstojanju dviie stolice, te me-dijuma postavi tako da mu naslon jedne stolice dode pod vra-tom, a naslon druge pod no.gama. Medijum leZi tako ukodenna dvije stolice. Da bi pokus udinio o6iglednijim, €ksp,g1i-"n-tator postavlja komad papira ili maramu na stomak ukode-nog, a zatim ditavom svojo,m teZinom stane na to. U tome,po-loZaju ostane desetak sekundi; saop,Bti svo,ju teZinu publici, azatim opet side do,lje. Dakle, eventualna ilelja za senzacijornkod posjetilaca je zadovoljena. Medijum se opet postavlja ustoje6i stav, naravno', uz porno6 eksperimentatora, a obratnimpostupko,m mu se povrati gibljivost ditavo,g tijela i tek tadase smije probuditi.

PoZeljno je da osoba sa kojom se izvodi katalepsija budepotpuno zdiava, a p'ogotovo treba izbjegavati one sa srEanommanom. Kako 6emo to provjeriti? Da li je neka osoba bolesnaili ne, moZerno, donekle, zakljuEiti prema njenoj vanj5tini, alito ni u kom sludaju ne smije biti p,ravilo. Za nas je najvaZnijesaznanje da medijum u dubokoj hipnozi ne poznaje osjeEanje

68

nelagodnosti i da uvijek govori samo istinu. Stoga treba me-dijuma u tom stanju diskretno upitati da li mu je srce potpu-no zdravo i, naravnq kakvo mu je op6enito zdravlje. Osvje-dodivSi se prethodno ng taj naiix, eksperimentator tek tadadovodi dotidnu osobu u kataleptidno (ukodeno) stanje. U tokusvoje prakse izvodio sam rnnogo puta katalepsiju, i to ne sasvojim partnerom ili partnerko,m nego sa ,osobama iz p,ublike,te su mi zato bile potrebne ove mjere predostroZnosti. Hipno.tizeri-profesionalci izvo.de katalepsiju ugla\,Trom sa svojimpartnerom, ali ako se izvodi sa nekim od posjetilaca - postiZese jod ve6i efekat. Dakle, osobu je potrebno dovesti u stanjeduboke hipnoze, pa joj tek onda sugerisati kodenje ditavogtijela. Takode se ne smije zaboraviti sljede6e: osobu je naj-prije potrebno vrati.ti u normalno (neukodeno) stanjg pa jetek onda probuditi. Od ogromne je vaZnosti kako 6e se medi-jum osje6ati kasnije, tj. kada se probudi. Medijum ne6e imatinrkakvih neugodnih posljedica pod uslovorn da mu se dadneposthipnotidka sugestija dobrog osje6anja. Eksperimentatormora najprije povratiti medijuma u gibljivo stanjg ali gaodmah ne budi nego nastavlja sa sugestijama: >Kada se do-taknem va5eg dela, vi 6ete zaboraviti sve Sto se je sa vamadogodilo za ovih 5 minuta. Ne sje6ate se nidegal - Vi 6ete sejedino sje6ati onoga Sto 6ete od sada vidjetil pogledajte predvama je prekrasno jezero. - Setate! - (pri to,me ga trebavoditi tamo-amo po pozornici.) - Vi se osje6ate veoma ugod-nol Do,bro ste se naspavali, tako da ne osjedate ni najmanjiurnor. - Vrlo ste raspoJ.oZenil - Dok izbrojim do p,et, vi 6etebiti potpuno budni i dobro 6ete se osje6ati!<

Za moje eksperimente iz katalepsije ko,mentari su bilisljededi: >Ukoiio je osobu kao drvo, podmetnuo joj naslonjedne stolice pod vrat a naslon druge pod. pete, te joj stao nastomak i stajao tako neko vrijeme<.. Ipak to nije bilo ba5 tako.MoZda bi pod takvim uslovima katalepsija doZivjela katastrofu.Vrat bi trpio ogromni teret i bila bi sre6a ako se ne bi dogodio,nesretan sludaj. Vrat iovjeka je osjetljiv i stoga napominjemda je opasna igra. Katalepsija se moZe izvod.iti bez bojaznijedino na nadin koji 6emo opisati. Naslon jedne stolice postavise pod medijumove ple6ke (oko 15 do 20 centimetara niZevrata), a naslon druge na sredinu nogu izmeclu koljena i peta.I po fizidkom zakonu, Sto su stolice jedna drugoj bliZe, me-

69

dijum 1ak5e izdrZava i ve6u teZinu. Posmatraiu6i neke hip-notizere, koji su izvodili kataiepsiju sa svojom partnerico,m,primijetio sam da nisu stali tadno na stomak medijuma nego,na kukove ili butine nogu. Na ovaj nadin katalepsija se moieizvoditi sa jo3 manje opasnosti i bez ikakvih neugodnih po-sljedica p,o zdravlje medijumg. Publika te varijante ne zapala,tako da opet katalepsija ne gubi niSta od svoje senzacio-nalnosti.

'i07L

HIPNOZA NA DALJINU

O hipnozi na daljinu pisano je poneito ali su ta, uglav-nom, tvrdenja bez osnova, gotovo fantazije. Mogu6e je hipno-tisati na izvjesnom rastojanju ali medijum u tom sluiajuipak rnora da duje glas hipnotlzera. U ovom sludaiu medijumne mora vidjeti hipnotizera jer ovaj m'oZe biti i iza neke pre-preke. Verbalna sugestija je najvaZniji fakto'r za uspjehhipnor" na daljinu, tj. na izvjesnoj udaljenosti' Vjerujem da

nije mali broj osoba koje su dule ili ditale kako duveni hipno-

tizeri sa Istoka hipnotiSu ljude na udaljenosti od nekoliko'de-setina kilometara. Zar ie to mogu6e? Nije! Gotovo sva litera-

tura jz ove oblasti tvrdi da je to istina ali p'ri tome ne donosi

logiina objaSnjenja. Na Zalost, mo'ra se priznati da su i neki

tru,rerri.i bili obmanuti i prevareni lukavim psiholoikim, pa

iak i madioniiarskim trikovma. U glavi VIII, u kojoj smo'govorili o pokusima iz hip'noze, opisao sam jedan od psiho-

loikih trikova. Sada 6u dati jedan jasniji primjer. Reeimo da

dovedemo jednu osobu u hipnotidki trans, te joj u tom stanju

clamo sljede6e posthipnotiike sugestije: >Sutra, tadno u 12

sati, vi 6ete sami pasti u hip'notidki san, koji 6e trajati 15 mi-

nuta! - Prekosutra, tadno u 14 sati, vi 6ete opet pasti u stanje

duboke hipnoze, a zatim u kataleptidno stanje' U kataleptiE-

norn stanp biCete 5 minuta, zalim te kodenje prestati i vi

6ete se sami probuditi! - Desetog dana od danas vi 6ete tadno'

u 10 sati prije po'dne pasti opet u stanje duboke hipnoze, i

obje vase ,"r." -oa

ramena bi6e skamenjene! Neeete osjetiti

nikakav bo'I ili dodir. U takvom stanju ostacete 10 minuta, a

tek onda 6e vase ruke biti opet normalno osjetljive i vi 6ete

se probuditi<. Medijum se onda moZe udaljiti od hipnotizera

i nltolit<o sto ina kilometara, ali ta udaljenost ne igra ni-

kakvu ulogu. Kada nastupi o'drecleno vrijeme, medijum izvr-

Sava zapovijesti, iako ne zna da su mu date za vriieme hipno-

-tiikog sna. Da bi ljude nadmudrio i ubijedio u svoju mo6,hipnotizer-hohitapler saziva komisiju. polovina ljudi u tojkomisiji ostaje da njega kontroli5e, dok drugi odlaze sa med"i-jumom desetine kilometara dalje i savjesno proudavaju mo-gudnost hipnoze na daljinu. Na primjer, prvog dana hipnotizerse podeo >naprezati< tadno u 12 sati i ozbiljno izjavio ko,misiji,koja ga iuva, da je osoba bila 1b minuta u hipnozi. i da 6eje sada probuditi. Onaj dio komisije koji je pratio medijumaopisao je pro.mjene, i podaci su. se u potpunosti podud.arali.Drugi dan taino u 14 sati hipnotizer je pod istim okolnostimaizjavio da 6e sada dovesti osobu u kataleptidno stanie. Komisijaje odvela medijuma tako da ni hipnotizer nije znao gdje senalazi i duvala ga. Ishod je opet bio pozitivan ier su se podaciobje komisije tadno podudaraii. Komisija koja je desetog danaduvala medijuma mogla je u njegove Sake staviti Zivu Zera-vicu, izbosti mu ruke igtrom i slidno. Na taj nadin doneseni su,bez sumnje, zakljudci da je na medijumu zaista izvedenauspjeSna hipnoza na daijinu, i zatim, iak, anestezija ruku.Zar je bilo uop5te potrebno da se hipnotizer >umno nap,reZe<da bi medijuma doveo u stanje hipnoze na tolikoj udaljenosti?Nije. Medijum bi u to odreileno vrijeme i bez njegova >napre-za\ja< sam zapao u potrebno stanje. Dakle, u pitanju jeposthipnoza i psiholoSki trik. Zar bi se uopBte moglo posum-'njati u mo6 takvoga hip,notizera ne poztravaju6i ove mogu6-nosti? Ima mnogo trikova pomo6u kojih se hipnoza moZeservirati kao velika mo6. U tome se, uglavnorn, i sastoji tajnamo6i duvenih hipnotizera sa Istoka.

DA LI MEDIJUMOVA INTELIGENCIJA UTIEENA ISHOD EKSPERIMENTA

Praksa je pokazala da se, bez sumnje, sa publiko,m vi5ihumnih sposobnosti postiZe ve0i uspjeh. Zaito? Da bi se posti-gao puni uspjeh programa, potrebna je ozbiljnost osoba sakojima se radi, kao i ozbiljnost i odrZavanje ti5ine od stranepublike. Takode, ako se izvode fizioloBki pokusi na rukama iodima sa cijelom dvoranom, kod inteligentnijih posjetilacavlada ve6a ozbiljnost i tiSina, a to, je osnova za uspjeh. Nemaposla, bio on fizidki ili umni, koji 6e dati iste rezultate ako gashvatimo neozbiljno ili ako mu prilazimo s paZnjom i ozbilj-no56u. Ovo pogotovo kod pokusa sugestije ili hipnoze, diji jeobjekt ljudska psiha, gdje neozbiljnost bilo medijuma, pu-blike ili samog eksperimentatora ide na uStrb pokusa.

Samo se po sebi namede pitanje: da li je za uspjeh ovihpsiholo5kih eksperimenata od znadaja to ho6e li. eksperimen-tator raditi sa medijurnom slabijih intelektuatnih sposobnostiiii sa inteligentnijom osobom.

PogreSno je miSljenje da se sa jednom primitivnijom oso-bom lak5e moZe uspjeti. Kod takve osobe postoji strah a to jenegativan faktor. Strah i bojazan su, u stvari, Stetna autosu-gestj.ja, te ako to eksperimenator ne uspije u samom poietkusuzbiti, doZivje6e neuspjeh i pored odlidnih mediiuma. Ogrom-n"a je razlika u rezultatu ako se ovi eksperimenti izvode, na.iximjer, sa dvije stotine studenata ili ako se izvode u nekomselu sa isto tolikim brojem posjetilaca.

Kad je ve6 rijed o inteligenciji medijuma, htio bih uka-zati na to da ona neodgovornim hipnotizerima desto sluZi kaoizgovor za eventualni neuspjeh. Ovakav metod, na kraju, vri-jetla medijurnovu lidnost. Evo primjera. Bio sam svjedok kadje eksperimentator, u toku programa, dovev5i na pozornicudovoljan broj osoba, odrZao jedno >predavanje< medijumima

i publici, koje je, otprilike, glasilo ovako: >E.ksperimenti izsugestije i hipnoze uspijevaju samo sa inteligentnim osobama.Sa glupim, priglupim, neinteligentnim i nenormalnim osobamaovi eksperimenti ne rnogu uspjeti. Takve osobe nisu sposobneda koncentri5u svoje misli, i svaki pokus propada. Iz loga ra-zloga bi6u prisiljen da takve iskljuiim sa p'ozornice.< Onda jerekao medijumima na pozornici: >Molim vas lijepo buditepristojni, ozbiljni i ,pona5ajte se inteligentnol<

Ko ne Zeli da bude pametan i inteligentan? Naravno', neki{ od medijuma, da bi dokazao da je inteligentan, nastoji, makar

i simulirajuCi, da ispuni hipnotizerovo naredenje. Niko ne Zeli(izuzev rijetko pojedinca) da bude iskljuden sa pozornice.Ovakvim nedosto,jnim i vulgarnim trikovima moZe se sluZitisamo hipnotizer koji nije dovoljno spreman za svoj poziv'C)vakvima je cilj trenutni uspjeh u publici, pa makar on bio'postignut i sa simulantima. Uzgred budi redeno obidno setakvi predstavljaju kao dokto,ri, profesori diste filozo{ije ilisu, po njihovim rijedima, dip,lomirali na nekom drugom fakul-tetu. Da bi publika u tg povjerovala, naravno', drZi se uvodnigovor na esperantu ili nekom drugom stranom jeziku.

MASOVNA HIPNOZA

Da bih ovaj po,jam Sto preciznije objasnio, p,osluZi6u sejednim svojim doiivljajem koji je ujedno i jedan od mojihnajve6ih uspjeha. Bilo je to prije nekoLiko godina. Dvorana jeimala oko p'et stotina sjedi5ta, ali je zbog nevremena bilo svbgaoko tri stotine posjetilaca. To je bilo drugo' veie gostovanjai poslije vrlo usp,jele prve ve.deri bio sam razodaran ovakoslabom posjetom. Atmosfera praznine u dvorani stvorila jekod mene neraspoloZenje. Publika je te vederi bila zaistadisciplinovana, ali, iskreno reden,o, nisam sa nadao nikakvomnaro'ditom uspjehu. Mnogo je ugodnije raditi u manjoj dvo-rani, ali punoj nego u ve6oj, polupraznoj.

fzveo sam nekoliko tadaka iz magike i iluzionistike, tezakljudio da pred sobom imam vrlo zahvalnu publiku. Toosjetanje povratilo mi je volju za rad. Na moj poziv na pozor-nicu je doSlo oko tridesetak osoba. Pokusi ravnoteZe izvedenisu s velikim uspjeho,m, naravno, zahvaljujudi disciplini posje-tilaca, i ,ozbiljnosti onih koji su doBli na pozornicu. Dva putasam izveo pokus stezanja ruku i na taj nadin do5ao do za-kljuika da imam preko dvadeset o'dlidnih medijuma, Sto mi jeodmah zagarantovalo uspjeh. Takva situacija me joB viSe ra-spoloZila. Publici sam se obratio ovim rijedima: >Kako vidite,rra pozornici imam dovoljno osoba za na5 dalji rad, dak i pre-viSe. Meni nije potrebno viSe osoba i stoga ne treba da sesusteZete i plaSite da 6e jod neko od vas izaCi na pozornicu.Ukoliko biste Zeljeli, izveo bih ovaj pokus jo.S jedanput saditavom dvoranom kako biste se sami uvjerili u njegovu isti-nitost. Molim vas udestvujte slobo'dno, garantujem vam dane6u nikoga od vas izvesti na pozornicu. Da li ste saglasni?<Publika je prihvatila n'loj poziv. Nakon izvedenog pokusapreko dvadeset osoba (mu5kih i Zenskih) nije moglo rastavitiruke. Moje rijedi da niko viSe iz dvorane ne6e biti izveden na

75

pozo,rnicu otklonile -su strah posjetilaca i njihovo ozbiljnije

sudjelovanje omogufilo je zeljeni rezurrat. Rastavio r"* rrrr.*svima onima koli to nisu rnogti udiniti i dobro *, ,"pa*tio,Nastavio sam prograrn samo sa onima koji su mi biti. na po_zornici.. Uspjeh je bio. na zavid"noj visini. Hipnotidka puifror.predstavljala je kulminaciju. program sam izvodio pirna trisata, i to u najveCem raspoloZe4lu" fe vederi ni:e minijeAanpokus zatajio. pri samom kraju irrograma zahvalio ,a* ,. *"_dijumima i poslao ih na njihovi mlesta. Fublika je odekivalazavrSetak i samo je joS dekala na zavrSnu fijet. Za mene suto bili trenuci nedoumice. Napokon sam odlu8io: iti pokvariiis3v. svoj dosadaSnji uspjeh ili ga joS viSe poveiati. U svat o*ylyf.aju za mene je to bio izvjestan rizik. bbratio sam

"u p"_

blici oviln rijedima: >Sa ovim bi prograrn trebao biti zavrien.Vjerujem da ste zadovoljni. (U sali je odjeknuo

"pl",rr.; SJu

6u jos izvesti nekoriko eksperimenaia. ovo sto 6u sada izvo-diti ne pripada programu. program je zavrSen, ;;ki",-;;pokuse izveB6u disto sebe radi. Da li sie s tim saglasni?< Bu-du6i da se publika rado sioZiia, moj rizik donio mi j" ,r"*u_kodnevni uspjeh.

Stao sam mirno na sredinu pozornice, zamolio sve onek_oji su bili na pozornici da stanu na sredinu sale, i nastavio:>-Vas trojica (pokazao na njih) dok izbrojim do pet, htjeli toili ne, do,6i 6ete na p,ozornicu!<

Tako sam izvodio trojicu po trojicu, dok ih sve nisamopet izveo na pozornicu. Ovo sam radio tako Sto s"m ufoJ"_nim kaziprsto'm pokazivao na osobe i obratao im se dub,okimi energidnim glasom. ?ri.tome sam pravio snaZne >magnetskepoteze(, Sto je izazvaio utisak kao d"a ih vudem nekirn-nevid_ljivim konopcima. Dok je na pozornici stajala orr. grrp" ,r.p".v_anih osoba, nastavio sam: >Sada 6erno malo raditii sa vama!Vi! - Vi! i Vil, dok kaZem pet, svi 6ete, takoele, aoti, p;;;vase volje, na pozornicu! Jedanr - Htjeli ili ne, morate istatilDva! vi ustajetel rri! porazite! eetirir sve brZe idete!< T,o.samnastavio, naravno, sa onima ko,je sam zapamtio medu posje_tiocima, koji nisu mogli prije rastaviti ruke. pri tome s^am"sesluZio i nekim psiholoSkim trikovima, kao, na primjer: >Vi!lamo...sakrivajte glavu, to vam ipak ne6e pomo6i! .. . Vi steskeptidni i mislite da sa vama ne6u uspietit Varate se! . . .Smijte se i vi samo, mislite da 6e vam to po,mo6i?!< Ovakvi

76

psiholo5ki trikovi sve su vi5e udvr5divali vjeru prisutnih utnoje sp'osobnosti, odnosno pove6avali su mo6 hipno,tidke psi-hoze. Grupa od detrdesetak ljudi na pozornici djelovala je naprisutne fascinantno. Nastavio sam sa tim pokusima bez ika-kvog izbora; kako sam koga p,ogledao, on je u polusvjesno.mstanju dolazio. Bio sam svjestan da mi se ve6 sada niko udvorani ne moEe oduprijeti. Moje duboko ubjedenje potvrdiloje to Sto sam dak uspio i sa onima koje sam pri pokusu gub-ljenja ra'u-noteZe vratio Sa pozornice. Vrhunac uspjeha posti-gao sam nakon ovih iijeii: >Dok izgovorim p,et, iitav tre6i red(koji je brojao dvadeset ietiri os,obe), do6i 6e ovamo pred po-zornicu!< eim sam izgovorio dva, osobe su iedna za drugomustajale, dok konaEno nisu sve doSle do pozornice. Ovom sce-nom zavrBio sam program. Vrijeme mi niie dozvolilo da na-stavim dalji rad, iako sam tada mogao izvoditi sve Sto bi mipalo na pamet. Iz ovoga primjera moZemo izvu(i zakliudak: uovom sludaju je hipnoza postala, ako to smiiem tako re6i, za-raza, tako da su i oni, sa kojima se nije radilo, postojali svepodloZniji njoj. Sama duZina trajanja ovoga programa takotleje u izvjesno'j mjeri uticala na uspje5niji ishod. Treba ista6ida se vrlo rijetko de3ava da se tako uspjeSno izvede mbsovnahipnoza, jer ona dolazi spontano,. Uko iko bismo EeE6e zale-ljeli ovakav rezultat, mo,rali bismo se posluZiti dogovorima,a ovim sredstvima se ozbiljniji profesionalac nikad ne6eposluZiti.

Poznate su pri6e o hipnotizerima sa Istoka i njihovoj>hipnozi mase(. U svakom sluEaju, rijed je, kako sam ve6 ra-nije naglasio, o genijalnim iluzionistidkim trikovima ili opti6-kim varkama. Najde56e je rije6 o izmi5ljotinama koje se pre-priEavaju. einienica je da su neki hipno,tizeri izvodili i takvestvari, kao ito su, na primjer, poplava u sali, p,o1ar, kiBa, sni-jeg, grmljavina i slidno. Ovakvi genijalni trikovi servirani supublici kao nmasovna hipnoza<, a ne kao trikovi i iluziie, izve-deni pomo6u preparata, aparata i hemikatija. Poznati trik kojise najde56e prepridava kao >hiprioza mase( jeste bacanje ko-nopca u zrak, penjanje po njemu, iako nije >nidim priEvr56en<.U ovom triku rijeE je o optidkoj varci ili o >crnom kabineTilu,a nema govora o masormoj hipnozi. eesto i neke blaZe iluzijepoku5avaju prikazati kao hipnozu mase.

77

Stvarna hipnoza mase mogu6a je, ali se u praksi vrlo, vrlorijetko postiZe. Kod stvarne hipnoze mase, svakt posjetilac udvorani osjeCa da na momenat gubi kontrolu i zap,ada u suge-stivno ili hipnotidko stanje, dok kod iluzije i ove laZne >hip-noze mase< - toga nerna,

MoZda 6e ditalac p,omisliti da bi se mogao oduprijeti hip-notisanju (buduti da je sad upoznat sa osnormim elementimahipnoze). eini se da nije ba5 tako. Kada se postigne tako in-tenzivna hipnotiika psihoza, p,omo,6u koje se vlada masom,pojedinac je gotovo nemo6an. I najoko,reliji skep,tik je tadapodloZan sugestiji. Sugestibilnost je svojstvena svim ljudimai svi su jo'j podloZni. Same Zivotne okolnosti dine nas podlo-Znim sugestiji od ranog djetinjstva. Na svakom koraku u Zi-votu susre6emo se sa sugestijom i ona p'ostaje dio nas to jestiini nas sugestibilnim, iako mi toga i nismo sviesni.

7B79

IZVODENJE SUGESTIJE I HIPNOZE U PRIVATNOMDRUST\rU

Kako izvoditi ove eksperimente u privatnom druStvu?Kao 5to je potre'bno psihidki pripremiti publiku za rad na po-zornici, tako je isto potrebno prip'remiti dru5tvo. Kao lto jepotrebna izvjewra dovitljivost za rad na pozornici, tako je istopotrebna dovitljivost i u privatnom druitvu. Rijed je o poku-sima sa ljudskom psihom i uspjeh 6e uvijek biti ve6i ukolikoje eksperimentator ve6i psiholog. Uvijek se rnora prona6i na-6in koji bi mogao zainteresovati dru5tvo ili po'jedinca. Ukolikoeksperimentator ima vi5e prakse, to 6e imati i vi5e izgleda nauspjeh. Prije svega,'po,trebno je u dru5tvu pobuditi interes zaove eksperimente. Ako je dru3tvo neozbilino,, sklono 5a1i, iliako je skeptidno, onda je bo je i ne up,u5tati se u eksperi-mentisanje.

Eksperimentator nikada ne smije priznati svo:ju slabost.Naprotiv, on mora osobu psihidki predisponirati i uibijediti jeu svoje sposobnosti, te na taj nadin pokolebati njeno pred-ubjeelenje. U dru5tvu prijatelja i poznanika vrlo ie te3ko po-sti6i uspjeh i zato je najbolje, pogo,tovo za podetnika, da svojeprve eksperimente izvodi u potpuno nepoznato,m druStvu, gdjemu se pruZa ve6a mogu6nost za uspjeh. Uko'liko se eksperi-mentator namjeri na dru5tvo skeptika ili onih sa kojima jeve6 neko pokuBavao raditi, ali bez uspjeha, onda je potrebnomalo viSe opreznosti. Takve os.obe vjeruju da ih ie nemo,gu6ehipnotisati. Njihove tvrdnje ne srniju nikada pokolebati eks-perimentatora; on ih m.ora sa osmijeho,m primiti i potp'unohladnokrvn,o s njima razgovarati. Nepovjerljivca 6e, na pri-mjer, zamoliti da mu ispriEa opSifnije o tome sluEaju, kakobi do3ao do materijala kojim 6e opovrgnuti te njegove tvrd-nje. Time 6e ujedno ddbiti vremena za razmiBljanje i p'ronala-Zenje pogodne metode. Prije wega, poku5a6emo osobu ubije-

diti u to da hipnotizer, koji je s njom radio, nije bio dovoljnospreman. Osim toga, treba da se posluZimo psiholoBkim tri_kom: >eudio bih se da je taj hipnotizer uspio i sa jednomosobom. To su podetniEke ili amaterske metode, sa kojima nebih ni ja postigao niSta. Zato ne treba da polazite b predubje-denjem da sa vama ne moZe niko uspjeti!< Treba paZljivopratiti reagovanje osobe i, ako je ono povoljno, to jest akosmo je uspjeli imalo p,okolebati, onda je obasuti novlm pri-mjerima i fabulama, kojih uvijek treba imati dovoljno.

Privatna druStva uvijek ZeIe da se podne eksperimentisatiodmah dim im to padne na pamet. Dru5tvo nikada ne smijeuplivisati na eksper"imentatora i on taj rad mora, za desetakminuta, odgoditi. Njemu je taj mali period. potreban i kori-stan za psihidko pripremanje osoba. To njegovo odgatlanjemora imati logidan rnotiv, jer bi u protivnorn moglo o,slabitipovjerenje prisutnih, zapravo, mogli bi pomisliti da nlje sigu-ran u sebe. Za to vrijeme dlanovi dru3tva se psihidki pripre-maju, iako sami nisu toga svjesni. Pozitivna strana rada u pri-vatno,m druitvu sastoji se u torne ito osobe bez straha i suste-zanja zudjeluju, a to je veorna vaZan faktor. Kad eksperimen-tato'r: stvo'ri pogodnu atrnosferu, kao i interesovanJe za pokuse,postigne potrebnu hipnotibku psihozu i odtuEi se sa kojornosobom 6e prvom zapodeti - prelazi na rad. Najbolje je akou tom druStvu p,ostoji osoba sa kojo,m je on ve6 radio,, ,jer 6enekoliko pokusa izvedenih sa istom osobom uEvrstiti vjeruprisutnih. Ako mu je dru5tvo potpuno nepoznato, o,nda je pri-siljen da sam izabere najpogodniju osobu. Kao prvi pokusnajbolje je izvoditi poreme6aj ravnoteZe, zatim pokus sa ru-kama, pokus sa o.dima, a poslije tih uspjeha pre6i 6e na jedno-starrnije p'rirodne sugestije, pa tek onda na uspavljivanje me-dijuma ili hipnozu. Prednost rada na pozornici .sastoji ,se utome Sto prisutnost publike stvara kod medijuma intenzirrnijuhipnotidku psihozu od o;ne koja se rnoZe postiCi u privatnomdru5tvu. Opisa6u vam, radi bolje orijentacije, RETTINA uput-stva podetnicima za rad u privatnom dru5tvu, ako pred sobomimaju slabijeg medijuma:

>PoSto ste ga prethodno svo,jirn govorom predisponirali,medijum treba da sjedi komotno na udobnoj stolici, najboljena fotelji, a svjetlo da mu dolazi s leda. Stanite ispred njegai naredite mu neka vas ra5irenim o6ima stalno posmatra u

80

nosni korijen tj. u sredinu iz.medu obadva oka. VaBa glava jeza trideset do detrdeset centimetara udaljena od nlegove, talioda on mora da gleda na gore, jer se na taj nadin njegovi odninervi brZe zarnore. PoSto ste ga nekoliko sekundi netremicefiksirali od$trdnim mu glasom govorite:

Po vaSoj Zelji ja 6u sada sa vama izvesti nekoliko suge-stivnih eksperimenata. - Radi boljeg vaieg osie6anja i boljegrezultata, vi 6ete sada lagano zaspati. - Ovi eksperimenti susasvim neSko'dljivi i p,oslije njih'ne6ete trpjeti nikakvih fizid-kih niti psihidkih posljedica. - Usredsredite svoje misli samona ono Sto vam ja govo,rim. - Imajte ozbilinu votrju meneu mojoj namjeri poduprijeti. - Samo slu3ajte mene i mislitena san, koji 6e sada nastupiti. - Vi sada joB uvijek doibro,vidite. Posmatrajte moje desno oko sa obadva va5a oka. - Viga vrlo dobro vidite. - Konture rnoga desnog oka su jawre.Sad rnoje desno oko uzima sve ve6e dimenziie. - To izazivaumor va5ih odiju. - Konture moga desnoga oka postaju svenejasnije.

(Tu podnete povladiti magnetske poteze od Eela na doleduZ cijela njegova lica).

Kapci va5ih odiju postaju sve teZi. - Vi ste ve6 jako,trrnorni. - Konture moga oka postaju jo3 nejasnije. - Mojeoko se rasplinjava. - Vi vi5e nikako ne vidite rno,je oko. -VaSe odi se zatvaraju. - Vi 6ete sada ugodno zaspati. - Vive6 spavate - Spavajte - Vi tujete sanao mojglas. - Vi spavate. - Sp,avajte. - Probudit 6ete se dobroodmoreni, tek kad vas ja pozovem. - Zatvorite odi!

(Kada on zatvo,ri odi, stavite svoje palce na njegove kapkei nastavite s daljnjim sugestijama):

Spavajte. Vi rnoZete odgovoriti na svamoja pitanja, raditi sve Sto vam kaZem: ustati. hodati itd.a da se ne probudite. - Spavajte i odgovarajte mi. eujete limoj glas? - VaB san je sve dublji. - Vi spavate tvrdo,!

Svaka daljnja redenica ima da se izgovara sve niZimglasom,

'sve mon.otonije i sa sve ve6im razmakom iedna od

druge. Kad je medijum ve6 zaspao, o,nda mu moZete sugerisatiSto god ho,6ete, on 6e reagovati na sve i vjerovati u najnevje.rovatnije<"

6 - Tajne profesionatnlh hipnotizera 81

Smatram da 6ete sami uoditi da je ovaj metod hipnotisanjazastario i da djeluje isuviSe podetnidki. MoZemo slobodno re6ida na ovaj nadin san nastupa fiziolo5ki izazvan monotonom te-hnikom samoga rada. Podetniku ovaj metod moZda i moZe ikoristiti, ali vjerujem da bi se mogli koristiti njime samo,oni koji ne poznaju savremenije i efikasnije naEine. Ovajmetod, kao Sto ste vidjeli, iziskuje mrnogo trl.da i vremena.Kao Sto brzinu u eksperimentisanju zahtijeva rad. na pozor-nici, tako je ona poZeljna i za rad u privatnorn druStvu. Akobi, za rad, sa nekom osoborn trebalo utro5iti mnogo vremena,o'nda je bolje i ne up,u5tati se u dalja eksperimentisanja, jerusp'jeh postignut na taj nadin, nema za prisutne efekta, samostvara kod njih monotoniju i dosadu.

lJ sarnom podetku rada na po,zornici bilo je govora orpokusima gubljenja ravnoteZe. Za ovaj eksperimenat mozemo,slo'bodno re6i da p'redstavlja najvaZniji i najinteresantnijipsiholo5ki trik profesionalnih hipnotizera. Evo, da objasnimsuStinu toga trika. Gotovo svaka osoba koja je koncentrisalasvoje misli i koja se zaista pridrZava datih uputstava odstrane hipnotizera, (proditajte, ako Zelite, p,onovo naprijedopisane pokuse gubljenja ravnoteZe) ne rnoZe da osjeti mo-menat kada je hipno'tizer lakim pritiskom prsta potisne izstanja stabilnosti. Osoba, potisnuta na taj na6in, pada na ledai Eim dospije u k,osi poloZaj od oko 20-30 stepeni, eksperi-mentatorov pomo6nik je dvrsto dodeka. U istom trenutku osobase trgne, naglo prekida koncentraciju misli, otvara o'di i ulaZemaksimum truda da se uspravi u no'rmalan stoje6i stav, a tozaista nije lako. To je momenat kada osoba (medijum) po6injeslijepo da vjeruje u mo6 hipnotizera. Medijum uvida da ses njim ne5to dogada, ali sam ne moZe da objasni. Uspjeh togaeksperimenta trenutno je stvorio kod medijuma ubjedenje ohipnotizerovoj mo6i, i on 6e od tog trenutka, ne razmi3ljaju6i- izvrBavati sva njegova nareelenja. Dakle, kao Sto vidite,hipnotizerima ne ide u radun da gledaocima objaBnjavajupostojanje dula rarmoteZe. Ovim psiho o5kim trikorn ostvarujese povjerenje i publike i medijuma. Kao Sto smo ve6 naglasili,samo osobe sa kojima uspije taj eksperimenat podesne su zadalji rad.

eim sa nekorn osobom taj pokus uspije, odmah s njorntreba izvr5iti p'okus stezanja ruku, pokus stezanja odiju a

82

zatim joj sugerisati da ne moZe izgovoriti slovo ili broj. Tosve treba obavljati brzo jer na taj nadin medijum nema vre*m,ena da se pribere. eim sve to uspije, onda ga hipnoti3emo,a to' je vrlo jednostavno. Dovoljno mu je samo reei: >Dokizbrojim do pet, vi 6ete zaspati!< Poslije ta3-4 uspjela pokusamedijumov >JA< je nestao i on 6e, bez sumnje, odmah izvr5itii taj nalog, tj. zapa56e u stanje hipnoze. Dakle, vjerujem daste sami do5li do zakljudka da hipno,tizeru nije po'trebna ni-kakva mod ni snaZna volja nego samo, kao i svakom drugomzanatliji, odreeleno teo'retsko i praktidno znanje.

83

BUDENJE MEDIJUMA

Meni se jod nije dogodilo da mi se osoba s koiom samradio nije mogla probuditi, iako o to,me govori literatura.Dogada se da je nekada malo teZe probuditi one sa kojima jepotrebno utroBiti duZe vremena da bi bili dovedeni u stanjehipnoze. Kao Sto vidite, u op'i.sano,m programu osoba se jedno-sta'rno budi onim >Hop!<. Drugi nadin budenja je bro,janje,recim'o do pet, a moZe se re6i i medijumu da sam bro,ji, te kadizbroji do pet, da se proibudi. Takode je jedan od poznatihnadina taj da se osobi jednostarmo puhne u lice, ,odnosno u odi.MoZemo zapitali medijuma na ko,ji nadin Zeli da ga probud.irno.Zar moLe ne5to medijum zaieljeti 3to mu se ne bi. mogloispuniti u stanju hipnoze? Ne moZe. Svakoj Zelji dovitljivieksperimentator rnoZe udovoljiti.

euo sam za sludaj je'dnog eksp.erimentatora koji je biozavr5io svoj program, ali koga su no6u zvali, jer je jedna Zena- medijum, s kojorn je te vederi radio, kod ku6e pala u stanjehipnoze. Tako je ta ista Zena u roku od dva dana nekolikoputa zapadala u stanje hipnoze i bez prizutnosti eksperimen-tatora. Da li moZemo u o,vom sLudaju baciti krivnju na ekspe-rimentat,ora? Ne, ni u kom sludaju. Ovaj primjer nas dovodido zakljudka da je u ovo{n slu6aju rijed o neko,m psihidkornporeme6aju. Meni se dogodilo ve6 neko iko p,uta da mi hipno-tisana osoba drhti i malo teZe se budi. Sta je potrebno udinitiu to'm sludaju? Bez p,redomi5ljanja treba takvu osobu pro-buditi i malo ohrabriti, te je izolovati od daljeg eksperimen-tisanja.

Opisa6u vam sludaj ko,ji mi se dogodio prije desetak go-dina. fzvo'dio sam program za udenike i ve6 pri zavr$etkuudinilo mi se da jedan od njih simulira. Doveo sam ga nasredinu pozornice i snaZno pogledao s namjerom da ga dove-dem u dublji hipnotidki san. Na moje zaprepa5tenje on je,

B4

u tom rnomentu, pao na pod. Digao sam ruke i dao znak pu-blici da ostane mirna. To su m,omenti u kojima eksperimen-tator ne smije izgubiti p'risebnost. Podigao sam ga s poda,protrljao po delu i razbudio. Odmah mi je priSao, direktorSkole i rekao: >Vi niste krivi. On ima prve simptome p,adavice.To se ved dva puta dogoditro i u 3koli.<

Drugi slidan sludaj mi se dogodio u privatnoni dru5tvu.Bio je topao ljetni dan tako da je u sobi bilo, sparno'. Radiosam pokuse sa jednom punijom Zenskom osobom, Kada sam jedoveo u stanje hipnozg na li.cu su joj se pojavile graSke znojai po,iela je da pada. Ostao sam priseban jer mi je bilo jasnoda je rijei o nesvjesti, koju je p,rouzrokovala vrutina. Vratiosam je svijesti, kao Sto bih i u normalnim priiikama udinio.MoZda 6e vas iznenaditi kada vam kaZem da sam istu osobunakon jedne minute, poBto sam je povratio iz nesvijesti, opetdoveo u stanje hipnoze. Da, ali pod drugim okolnostima. Iako'se ona naprosto kupala u zno,ju, pri ponovnom dovoelenju uhipnotiiko stanje sugerisao sam joj da ,osje6a hladno6u i vrloprijatan svjeZ povjetarac. Pod tim okolnostima radio sam sanjom joS nekoliko minuta.

Kao podetniku dogodio mi se ovaj sludaj: sugerisao samjednorn mLadi6u da je golman i da njegovi p,rijateiji igrajunogomet. Zatim sam mu sugerisao da je on jedan od najdu-."'enijih golmana i nastavio: >Vi ste pripravni, sada 6e seizvesti jedanaesterac. Lo,pta ide u desni gornji ugao,!< Togarno'menta pretrnuo sam. Pozornica je bila visoka oko sto dva-deset centimetara, i on je napravio zalet tako_ da je doSao do'ruba p,ozornice i skodio u parter. eitava dvorana skoEila jena no'ge. Na veliko zaprepa56enje sviju nas spretno je ustao,i >degaZirao loptu<<. Doveo sam ga tako neprobudenog napozornicu i probudio na stolici. Da bi stvar bila jo,S intere-santnija, nije se ni najmanje povrijedio. Kako je do togado6lo? Bila je to moja verbalna gre5ka. Urnjesto da sam rnusugerisao: >Lopta ide u gornji lijevi ugao(, ja sarn rekao:>Lopta ide u desni gornji ugao(. Ovo je rad takve vrste dazahtijeva punu koncentraciju, pogotovo ako se radi sa vi5eosoba u jedan mah. Dakle, iako je p'rouzrokovan taj neodeki-vani pad oso'be, ip,ak se ona nije p,robudila. Medijum je biodvrsto ubijeden da je jedan od iuvenih golmana. Sam pad bioje za njega ne5to obiino. Drugi i najvaZnij i faktor bio je taj

85

Sto sam mu sludajno dao joi pri samom sugerisanju sljededusugestiju: >Vi se ne moZete probuditi prije nego Sto vam jato kaZem!<

RETTA za budenje medijuma kaZe sljede6e: >Razumije se,najprirodnije bi bilo pustiti medijuma barem dva sata da seispava. To se moZe dozvoliti samo o,nda ako se eksperimenti5eu privatnom druStvu. Meelutim, kod javnog nastupa, na po-zornici, medijum se mora odmah probuditi..

Ako bismo osobu ostavili dva sata da se ispava, to bi zna-dilo da bismo je dva sata drZali u pasivn.om staniu. Obziromda hipnoza nije san nego posebno stanje sviiesti, to ovajsavjet ne moZemo prihvatiti. Tokom prakse izveo sam ukupnopreko 200.000 eksperimenata, te na temelju toga donosimsljedeci zakljuiak: osobu moZemo probuditi uvijek kad godto zaLelimo, o'dnosno kada je to potrebno.

Ako bi se dogodio sludaj da neko ne moZe biti odmahprobuclen, ne treba ga pla5iti, polijevati vodom ili vikati nanjega. Za takav sludaj bi6e najbolje ako se sugeri5u kritiineokolnosti kao, na primjer: >Vi vet tri dana niste niSta jelilStraSno ste gladni! Evo, deka vas izvrstan ruEak! Probudite sei jedite!< Da bi bilo jo5 sigurnije, moZe se sugerisati ovako:>Vas straSno boli zubl Vi jaudete od bo,lova! Dok iz;brojimdo f,ri, vi 6ete se probuditi, a dim se probudite, zub 6e vasprestati boljeti!<

Ovakve sugestije nisu Stetne, a njima 6e se najsigurnijep'osti6i Zeljeni cilj.

86

87

VJEZBE OEIJU I VJAZBE ZA JAEANJE VOLJE

Kada je rijed o vjeZbama oiiju, koje hipnotizeri, navo'dno,moraju vr5iti, onda se moZe re6i da su o tome plsane raznebesmislice. U literaturi iz ove oblasti >strudtljaci< preporu-duju, izmedu ostalog, i ovakve vjeZbe: gledanje u jednu tadkuili kvadrati6, ispiranje odiju vodom, koiutanje odima -

gimnastiku oiiju, masaZu odiju, gledanje u tadku korijenanosa na p'ovetanoj slici, a tek poslije toga, taj pogled primje-njivati u svakodnevnom saobra6aju s ljudima. Te vjeZbe bise morale izvoditi i po nekoliko mjeseci, a to je upravo tolikoda onaj ko se striktno pridrZava svih datih uputstavapostane - fanatik.

Profesionalnom hipnotizeru, kao Sto ste vidjeli u opisa-nom programu, nije ni kod jedno,g eksperimenta potrebno' danetremice gleda vi5e od dvije minute. Prema tome. ne6e bitiniSta neobidno ako kaZem da profesionalni hiprrotizeri nemoraju da izvode nikakve naporne i dugotrajne vjeZbe. Svakaosoba je u stanju (pod uslovom da ima notmalno zdrave odi)da prirodno otvorenim odima, bez treptanja i skretania po-gleda u stranu, gteda u neki predmet ili taiku do dvije rn-inute

vremena, a da je pri tome odi ne peku ili da se u njima nep'ojave suze.

Evo S,ta je od svega toga jedino poZeljno da udini pr'o-

fesionalac pola sata p'rije javnog nastupa. Treba 'da sjedne

na stolicu i zagleda se u neki predmet iii taEku, a da pri to'me

ne skre6e pogledom i ne Zmirka. U toj, ako je tako moZemo'

nazvati, vjeZ' i, odi treba da budu normalno otvorene. Nakort

tri minute odi podinju da peku i ispune se suzama' Odmah

zatim treba odi o;brisati. eitava vjeZba traje najvGe p'et mi-

nuta a njome se postiZe sljede6e: odi se zagriju, izazow suze,

a time malo i ojadaju, tako da poslije vjeZbe mogu gledati

i do pet minuta bez treptanja, pri to'me ne peku I u njima se

ne pojavljuju suze.

Za vrijema rada na pozornici, kako je ve6 ranije napo,me*nuto, stavlja se joi tamna Sminka kako bi se izraz odiju jo5viSe p'otencirao. Ako se radi u privatno,m dru5tvu, onai niiepotrebna ni ta mala vjeLba, pa ni iminka.

Prilikom hipnotisanja ne treba gledati mediiumu u odinego u tadku koja dini tromedu izmedu obrva i nosa. prednosttoga nadina gledanja leZi u tome ito u tom sluiaju odi medi_juma ne zbuniuju hipnotizera, a takav pogled djeluje i ne5topro'dornije. Prilikom izvodenja hipnoze pogled nije prirodanve6 ukoden i snaZan, tako da se stiie dojam da ie u njemusadrZana energija i snaZna volja. pitamo se zbog dega je topotrebno? Na to pitanje nije te5ko odgovo,riti. Vjeruje se d.ahipnotizer posjeduje snaZan pogled i jaku volju, koja se na-vo'dno prenosi na medijuma. To vjerovanje, makar bilo samoplod podsvijesti, predstavlja zabludu, koja je, kako znate,do'minirala vijekovima, i u velikoj mjeri viada joi i danas uditavom svijetu. Dakle, hipnotizerima ne preostaje ni5ta drugonego da se pona5aju tako da zaista p,osjeduju snaZnu volju* koju pomoCu neke specijalne mo6i prenose na medijumeda bi im uspjeh bio zagarantovan.

Za vrijeme vi5egodiinje turneje dolazio sam na raznimrnjestima u kontakt sa bezbroj ljudi ko,ji su mi govorili da semoje odi razlikuju od odiju ostalih ljudi i da se ne usudujuda u mene gledaju. Naravno, lo su zapazili tek tada kada susaznali da sam hipnotizer diji su plakati izlijepljeni. po gradu.Ipak sam kasnije nastojao da mi pogled bude Sto je mogu6eblaii. Sto god sam vi5e mogao, izbjegavao sam da direktnogledam ljudima u odi. Medutim, ni to nije po,moglo. Ljudi sui dalje nalazili da imam >famozne< odi i da iz nj|n izbijaneka mo6.

Imao sam priiike da posmatram p,rogram jednog hipnoti-zera koji je inade kratkovidan, a koji izvodi ove eksperimentesluZe6i se naodalama. To mu, ipak, nije smetalo da u eksperi-mentima postigne vrlo dobar uspjeh. Kako da protumadimoovaj sludaj? Nikako drugaiije nego time Sto dovjek moZe danosi i naodale, pa da se opet vjeruje da ima snaZan hipnoti-zerski p,ogled.

Dogodiio mi se neko,Iiko puta da sam, izvode6i pokus ste-zanja ruku sa vi5e osoba ili ditavom dvorano,m u isti mah,morao jedanput i l i dvaput da trepnem, jer bi mi se u protiv-

88

nom u odima pojavile suze. (Ovo je jedini pokus i i je izvodenjemoZe da traje do tri minute vremena.) U ovakvom sludajubolje je da hipnotizer i dva puta trepne nego da mu medijumii publika vide suzne odi. Ako bismo htjeli da za ovo nademoneko opr,avdanje, onda bismo rnogli re6i o,vake: uVrlo vaZno!Ako neko ima snaZni hipnotizerski pogled, onda mu se moZedozvoliti i da trepne<.

Da li je potrebno da hipnotizer izvodi i neke vjelbe zajadanje svoje volje? I o tome je pisano u postoje6oj l i teraturi,ali te besmislice prelaze granice i obiinih gluposti. Izmeeluostalog, hipnotizerima se preporuduje da no6u gledaju u mje-sec, jer 6e odatle crpsti neku posebnu snagu i mo6. Nije po-trebno naglaBavati koliko se fanatizma krije u ovom uputstvu.

Zar uop5te postoji potreba da se profesionalni hipnotizeritrude da vjeZbaju svoju volju kada postoji uko,ri ienjeno vje-rovanje da oni, ne samo da moraju imati snaZnu voliu, negoje zaista i posjeduju.

Dakle hipnotizerima opet ne preostaje niSta drugo negoda uglumeu ljude snaZne volje, i mo6ne, kako bi bar donekleopravdali to povjerenje koje i.m se tako nesebidno ukazuje.

Fl'aeBlB'

Ako ste od poietka paZljivo pratili moje izlaganje, o,ndase nadam da ste bar neito viSe saznali o sugestiji, hipnozi,lidnosti. profesionalnog hipnotizera i njegovom cielokupnompraktidnom i teoretskom znanju koje treba da posjeduje ikojim treba da se sluZi. Bez sumnje, ima i profesionalnihhipnotizera koji ove metode, koje sam opisao, u cjelini nepoznaju. Proveo sam vas kroz ditav jedan improvizirani pro-gram smatraju6i da 6e to biti najbolji naiin da se u potpu-nosti skine veo mistike i fanatizma sa ovog nedovoljnoispitanog p,odrudja ljudske psihe. Svjestan sam da ie sve ovoSto sam napisao >otkrivanje profesionalnih taini< i da rnoZdaide na Stetu svih onih koji javno nastupaju na p,ozornicama,moZda i na moju lidnu Stetu, jer se ve6 odavno nalazim uredovima profesionalnih hipnotizera. No, jedini je nadin da sedode do materijalne istine da se u potpunosti izloZe sva prak-ti6na i teoretska znanja koja profesionalni hipnotizeri drZeu najve6oj tajnosti.

89

Moja druga knjiga (pod naslovom: ,SKOLA HIPNO-TIZMA<) predstavlja sa ovom knjigom organsku cjelinu izove oblasti.

Cil.j mojih izlaganja bio je da ditaocu pomogne da samsagleda dinjenice koje se, namjerno ili iz neznanja, pogre3notumade.

90

I

S A D R Z A J

Predgovor

Sta je sugestija, a Sta hip,noza?

Metod rada na pozornici

Smje5taj i izgled pozornice

Ostale pripreme

Podetni eksp,erimenti

Maso'rne prob,e

Prvi frapantni uspjesi

Prirodna sugestija

Kako se na p'ozrnici izvodi pojedinadno ili grupnohipnotisanje

Ilitrrnotisanje na prepad

Tempirana hipnoza ili posthipnotiEka sugestija

Katalepsija

Hipnoza na daljinu

Da li medijumova inteligencija utide na ishod ekspe-rirnernta

Masovna hipnoza

Izvodlenje sugestije i hipnoze u privatnorn druStvu

Btrdlenje medijuma

VjeZbe odiju i vjeZbe za jadanje volje

Strana

L e k t o r :SVETT-ANA KRSTIC

K o r e k t o r :MTRA SPTRIE.KRSUIJ

Naslovnu stranu izradio :NIKOI.A MEANDZIJA

I z d a v a d :> H I P N O T I Z A M (

SARAJEVO

PoBtanski fah 214

S t a m p a ;lzdavaeko lorjiiarsko pred,uzece >SVJETLOST( - Saraievo

Za Stampariju: graf. inZ. Sulejman Fejzagid

I .

2.

3 .

4.

6.

n

8.

9 .

10.

I 1

1 t

13.

74.

15.

16.

T7,

18.

19.

5

1 1

L7

1 9

22

29

Q A

42

48

62

65

6B

7L

73

75

?9

84

87