69
1 MINISTRY OF EDUCATION Republic of Ghana TEACHING SYLLABUS FOR GHANAIAN LANGUAGE (NZEMA) (SENIOR HIGH SCHOOL 1 - 3) Enquiries and comments on this syllabus should be addressed to: The Director Curriculum Research and Development Division âCRDD) P.O. Box 2739 Accra, Ghana Tel: 021-683668 021-683651 September, 2010

MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

1

M I N I S T R Y O F E D U C A T I O N

Republic of Ghana

TEACHING SYLLABUS FOR GHANAIAN LANGUAGE (NZEMA)

(SENIOR HIGH SCHOOL 1 - 3)

Enquiries and comments on this syllabus should be addressed to:

The Director Curriculum Research and Development Division âCRDD)

P.O. Box 2739 Accra, Ghana

Tel: 021-683668 021-683651

September, 2010

Page 2: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

2

ALILALÂ: NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ KPANUYE (ELECTIVE) SELABÔSO SIANE BULU, 2010 MUKENYE: Nwomazukoalâ Nzenzanleâ Fofolâ Selabôso Neânleanu Eku ne môô bâfâlâ ye Nrenlenza nu “The New Educational Reform Syllabus Review Committee” (NERSRC) la, gyinlanle Nwomazukoalâ Nzenzanleâ Fofolâ Eku, “The New Educational Reform Implementation Committee” (NERIC) ne môô nleanle maanle Gana Nwomazukoalâ Ngyehyâleâ Fofolâ ne hôle zo la edwâkâ môô luale CRDD anwo zo vale dole gua la azo a yâle bâ neânleanu ne a. Edwâkâ môô NERIC vale dole gua la a le kâ, ôwô kô debiehilelâ nee debiezukoalâ gyinla Selabôso zo. Âhye baboa amaa debiehilelâ nee debiezukoalâ ahola anyia ngyegyelâ bebelebee môô âme maanlema la anloa sôbelâ. Zâhae bodane ne kile kâ, ôwô kâ yânyia selabôso môô baboa amaa sukoavoma adwenle nu api na babizebiza deâmôti bâhyia nwomazukoalâ adengilelâ la. DEÂMÔTI MÔÔ BÂKILE NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ LA Aneâ ângyi âkâ âmmaa ngitanwolilâ angomekye. Ôle sieleka ômaa ninyâne ngakyile môô le kâ maandeâ, maamâla nee maamulâ, adwenlenyianlâ, mbulalâ nee suazilâ gyimalilâ, ayile nee ayileyâlâ nee môô bokâboka nwo la. Aneâ tâkô zo tâyâ fealera nu edwâkâ môô aneâ ekpunli biala dua zo fa tânla aze na eza ôle adenle môô anwo hyia môô yâfa zo yâda maandeâ ali yâkile ôvi awolândoôdoazo ko anwo zo kôdwu bieko anwo zo la. Maandeâ kile kâsi menli bie ânee le, kâsi ânâ bâde yââ kâsi kenle bie bâbayâ la. Zôhane ati, Nzema Aneâ nee Maandeâ Ezukoalâ:

i. boa maa sukoavoma adwenle môô bâlâ wô bâ aneâ ne anwo la nyia anyunluhôlâ. ii. buke sukoavoma adwenle nu maa bâava sukoanyia môô bânyia ye wô aneâ nee maandeâ nu la bâaboa menli fofolâ wô nwomazukoalâ nu.

iii. boa maa sukoavoma te bâ maandeâ ne abo kpalâ, nwu bolâ môô ôsonle amaa bâakpogya ye zo na bâabô nwolâ bane kpalâ.

iv. baboa amaa sukoavoma alie ngyehyeleâ môô wô âbâlabôlâ nu, ezukoa gyinlabelâ nu nee maanyâlâ nu wô bâ maanzinli ne mô nee Gana maanle

ne anu ado nu.

v. bayâ ngyinlazo môô bamaa sukoavoma ava âbulâ amaa Gana aneâ aneâ gyâne nee bâ maandeâ. BODANE NGAKYILE Bâhyehyâ âzukoalâdeâ âhye amaa yeaboa sukoavoma amaa bâanwu âhye mô: i. kâsi bâkâlâ nee ndenle môô bâdua zo bâte ninyâne bie mô abo wô Nzema aneâ ne anu la. ii. kâ bâbade na bâanwu na bâalie Nzema aneâ ne nee maandeâ ne bâado nu.

iii. kâ bâbava âbulâ bâamaa Nzema aneâ ne, mgbanyidwâkâ nee bâ tete maandeâ ne môô bâ mgbanyima vale gyakyile bâ la.

Page 3: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

3

iv. kâ bâbaye adwenle âtane biala môô bâlâ kâ, Abibile debie biala anwo ânde la bâavi bâ adwenle nu. v. kâ bâbanwu kâ anloanudwâkâ le adenle anzââ debieyâlâ ngyehyâleâ môô bâdua zo bâkakyi sonla subane na ômaa ôdi munli wô menli avinli. iv. kâ bâbayâ nvedenvedenu wô Nzema maamulâ nee maandeâ ne anu amaa bâayâ nzenzanleâ kâ môô ôfâta la wô nuhua ne môô ânle kpalâ la anu.

SELABÔSO NE NGYEHYÂLEÂ Bâgua Selabôso ne môô bâfa bâyâ gyima wô âvolâ ko biala anu la anu ngyânu nna. Bâmâ âne: NGYÂNU 1: Fônôlôgyi NGYÂNU 2: Âgengalâ nee Edwâbodelâ NGYÂNU 3: Âhâlâlâ NGYÂNU 4: Edwâkâ (Litilikya), Maandeâ nee Maamulâ

Ngyânu âhye mô kile sukoanyia nee adwenle ngakyile môô ôwô kâ sukoavoma nyia wô Nzema aneâ ne nee maandeâ ne anwo la. NGYÂNU 1: FÔNÔLÔGYI Ngyânu âhye kile ngyehyâleâ bie môô finde Nzema aneâ ne âhanlâ nu nee nyâleâ bie môô kô zo wô âdendâlâ nu la. NGYÂNU 2: ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ Zâhae âgengalâ ye fale môô anu pi (intensive reading), ôbuke adwenle nu na bâfa bôsô adwenle bânea nee môô sukoavoma lâ nwolâ adenle kenga mbuluku ngakyile dôônwo fa dielie bâ nye (extensive reading) nee ndelebâbo nwo. Bodane môô ngyânu âhye gyi zo la a le kâ, ômaa sukoavoma nyia anyunluhôlâ wô âgengadeâ môô bânyia ye dâba la anu. Môô ôwô kâ yânwu ye la a le kâ, âzukoalâdeâ môô sukoavoma ne mô nyia fi âgengalâ nee edwâbohilelâ nu la boa maa bâkola kile edwâkâ bo maa ndelebâbo ba nu.

NGYÂNU 3: ÂHÂLÂLÂ Ngyânu âhye kile Aneâmâla yââ Nwobiehâlâlâ. NGYÂNU 4: EDWÂKÂ (LITILIKYA) MAANDEÂ NEE MAAMULÂ Ngyânu âhye lâ tidwâkâ môô fale anloanudwâkâ, ngâlâhâlâdwâkâ maandeâ nee maamulâ nwo yââ adwuleso ninyâne môô âlâsisi môô anwo hyia la anwo. Bâda Nzema mbuluku môô sukoavoma ne mô bâagenga la ali bâkile bâ. Akee bâkile bâ ndenle môô bâfa zo bâfedevede zâhae mbuluku ne mô anu la.

ÂHILEDENLE Nzuzuleâ dôônwo môô bamaa âzukoalâdeâ ne dôônwo agyinla sukoavoma ne anwo zo la da ali wô Debiehilelâ nee Debiezukoalâ Gyimalilâ âleka ne môô wô selabôso âhye anu la azo. Mgbodabulâ âhonlone âleka ne kile kâsi sukoavoma ne bâava adwenle fofolâ môô bâbanyia la atoto bâdabâ bâ âbâlabôlâ nwo la. Kilehilevolâma lâ adenle fa âhiledenle biala môô

Page 4: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

4

bamaa sukoavoma ne ava bâ nwo awulowula âzukoalâdeâ ne anu mekâ biala. Âhye maa âzukoalâdeâ ne gyinla sukoavoma ne anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ.

Âzukoalâdeâ môô wô Selabôso ne anu la Ngyehyâleâ: Bodane Ngakyile Ngyânu ko biala môlebâbo lâ bodane ngakyile dôônwo. Bodane ngakyile ne mô ka adwenlenyianlâ, sukoanyia nee nvasoâ môô ôwô kâ sukoavoma ne nyia na bâda bâ ali wô âzukoalâdeâ ne awieleâ la. Kenga bodane ngakyile ne boâ kpalâ kolaa na wôabô ô bo kâ âkile ngyânu ne. Saa âwie âzukoalâdeâ ne môô wô ngyânu ne anu la amuala kile a, sia â nzi na kenga bodane ngakyile ne mô bieko nwu kâ amgba wôli gyima ne kâ môô âzukoalâdeâ ne kile la. Ngyânu nee âzukoalâdeâ ne mô Bâlua Ngyânu nee Âzukoalâdeâ adenle zo a bâyâ Selabôso ne a. Âvolâ ko biala gyimalilâ ne, bâhyehyâ nu Ngyânu Ngyânu. Ngyânu biala lâ adwenle ko môô fale âzukoaledeâ ne anwo a. Ngyânu ko biala noko wô nu âzukoalâdeâ ngakyile ngakyile. Âzukoalâdeâ ko biala kile adwenlenyianlâ nee sukoanyia môô nee ô gônwo sâ atipâne wô debiezukoalâ ngyehyâleâ ne anu la. Selabôso ngyehyâleâdeâ ne gua ye âhonlone nnu: Âzukoalâdeâ, Bodane kpôkyee, Nuninyâne, Debiehilelâ nee Debiezukoalâ Gyimalilâ (D/DG) yââ Mgbondabulâ. Kâsi bâhilehile âzukoalâdeâ môô wô âhonlone ko biala anu la a le âhye mô: Âhonlone 1 – Âzukoalândeâ: Âzukoalândeâ môô wô Âhonlone 1 anu la kile Tidwâkâ titili môô wô ngyânu ne anu la. Yâlâ anyelazo kâ âbalua ngyehyâleâ adenle ne môô kile kâsi ôwô kâ âkile tidwâkâ môô wô âzukoalâdeâ ne anu la azo kâ môô ôfâta la. Emomu, saa âzukoalâdeâ ne bie wô âkâ môô saa âbô âtâla âkôkile fofolâ kolaa na wôazia wôarahile a ôbayâ nvasoâ yeamaa sukoavoma ne a, âkola âyâ ye zô. Âhonlone 2 – Bodane kpôkyee: Âhonlone âhye da bodane kpôkyee môô wô âzukoalâdeâ ko biala anu la ali. Bodane kpôkyee ne kile adwenlenyianlâ, sukoanyia anzââ ninyâne kpalâ môô ôwô kâ sukoavo ne da bâ ali kile wô debiehilelâ nee debiezukoalâ ne anzi la. Bodane kpôkyee ne mô fa nôma môô le kâ 1.3.5 anzââ 2.2.1 a bô bâ bo a. Yâfâlâ nôma âhye mô “Selabôso Moalâleka Nôma” môô ye Nrenlenza nu a le “Syllabus Reference Number” la. Nôma ne môô li moa la kile ngyânu; môô tô zo nwiô la kile âzukoalâdeâ yââ nuhua ne môô tô zo nsa la gyi âkâ maa bodane kpôkyee kâ môô bâhyehyâ bâvi anwuma badwu aze la. Ndonwo; 1.3.5 kile kâ: Ngyânu 1, Âzukoalâdeâ 3 (wô Ngyânu 1) yââ Bodane kpôkyee 5. Eza noko ôkola ôkile Bodane kpôkyee 5 môô wô Âzukoalâdeâ 3 môô wô Ngyânu 1 anu la. Zôhane ala noko yââ Selabôso Moalâleka Nôma 2.2.1 sikalâ kile Bodane kpôkyee 1 môô wô Âzukoalâdeâ 2 môô wô Ngyânu 2 anu la a. Selabôso Moalâleka Nôma boa kpalâ wô ahilehilevolâ nee nwoma adekilevolâma ngitanwolilâ nu. Eza ôboa ndândâ wô mekâ môô âkpondâ bodane bie wôabiza nwolâ kpuya wô sônea nu la. Maa yâva ye kâ, âzukoalâdeâ 2 môô wô Ngyânu 2 anu la, lâ Bodane kpôkyee nnu le kâ: 2.2.1 – 2.2.5. Kilehilevolâ ne bahulo kâ ôbagyinla bodane 2.2.3 yââ 2.2.4 azo yeayâ sônea, na yeagyakyi bodane nsa ne môô âha la. Saa ôba ye zôhane a ôbayeye bodane ngakyile dôônwo yeavi âzukoaledeâ ne nee ngyânu ne mô anu, na âhye baboa amaa yeanyia sônea môô di munli wô debie môô yehile sukoavoma ne mô la anu. Eza âkola ânwu kâ, bâva sukoavo ne bâzie bâ nye zo wô bodane kpôkyee ne âhâlâlâ nu. Ôkola ôyâ “debie môô sukoavo ne bahola ayâ wô debiehilelâ nee debiezukoalâ nu wô âzukoalâdeâ ne awieleâ la”. Âhye ati bodane kpôkyee biala bô ô bo zâ: “Sukoavo ne bahola...” Âhye abo kile kâ ôwô kâ ânyia

Page 5: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

5

ngyegyelâ biala môô si sukoavo ne nwomazukoalâ aze la anwo sôbelâ. Âhye eza kile kâ, ôwô kâ âbô môdenle âboa sukoavoma ne ngoko ngoko amaa bâ nuhua dôônwo ne ala ahola anwu bodane ne mô môô wô âzukoalâdeâ ne mô môô wô selabôso ne anu la. Âhonlone 3 – Nuninyâne: Nuninyâne môô wô âhonlone 3 ne môô wô selabôôso ne anu la lâ edwâkâ anzââ ndenle dôônwo môô kilehilevolâ ne bava zo ahile debie wô zôhane âzukoalâdeâ ne anu a. Ôdwu mekâ ne bie a, nuninyâne ne môô kilehilevolâ ne kola fa di gyima la zonle. Saa ôdwu mekâ ne bie noko a, ôwô kâ ôbô môdenle na ôfa edwâkâ ne bie ôboka nuninyâne ne mô anwo. Âhye gyi tidwâkâ ne nee âleka môô âzukoalâdeâ ne âlâkô zo la azo. Âhonlone 4 – Debiehilelâ Nee Debiezukoalâ Gyimalilâ (D/DG) Debiehilelâ nee Debiezukoalâ Gyimalilâ môô bamaa sukoavoma ne ava bâ nwo awula âzukoalâdeâ ne anu la wô âhonlone âhye anu. Bô môdenle kâ ânrâmaa sukoavoma ne ânrâhwi deâ ne “baaba” anzââ kâ bânrâva bâ nloa bânrâha ala môô bânde ô bo la. Na emomu, sukoavoma ne bâava bâ nwo awulowula debiehilelâ nee debiezukoalâ ne anu. Maa bâva bâ adwenle nee nganeâdelâ môô bâlâ la bâli gyima môô nvasoâ wô zo la. Âlâ adenle âkakyi kâsi bâkyehyâ debiehilelâ nee debiezukoalâ ne na âyâ ye fofolâ anzââ âfa bie âboka nwo môô baboa sukoavoma ne wô bâ debiezukoalâ nu la. Kâmô yâ li moa yânwu ye la, bodane titili môô wô debiehilelâ nee debiezukoalâ nu la a le kâ sukoavoma bâahola ava bâ adwenle môô bânyia la ali gyima wô bâ âbâlabôlâ nu; sua nu o anzââ sukulu o. Wô Nzema aneâ ne nee maandeâ âzukoalâ nu, âhyianlâdeâ ne gyi kâsi sukoavoma bâahola ava aneâ ne ali ngitanwo yââ adwenle môô bâbanyia bâavi Nzema mandeâ ne anwo la azo. Âzukoalâdeâ ne mô bie wô âkâ môô âkola âsia âhyehyâ bodane kpôkyee ne mô bieko môô bamaa âzukoalâdeâ ne ali munli a.

Âhonlone 5 – Mgbondabulâ: Nzuzuleâ anzââ adwenlehilelâ nee gyima môô bâfa bâbu âzukoalâdeâ ko biala anwo mgbonda la wô âhonlone âhye anu. Mgbondabulâ gyimayâlâ wô nuhua ngakyile dôônwo. Bie mô a le bâ-nloa-nu kpuyabizalâ, sônea ekyi, sukulu sua ne anu gyima, nwobiehanlâ, edwâkâmiza môô bâdo bâ râle aze bâziezie la, sua nu gyima, gyima môô sukoavoma fa mekâ tendenle yâ nee môô bokâboka nwo la. Bô môdenle na bizebiza sukoavoma ne kpuya na eza maa bâ gyima môô anu yâse la. Âhye baboa bâ amaa bâanyia sukoanyia môô di munli wô Nzema aneâ ne nee Maandeâ nwo wô mekâ môô bânyia ndetelâ wô âzukoalâdeâ âhye anu la. Gyima môô wô mgbondabulâ nzuzuleâ ne anwo la anzo, yemôti âlâ adenle âkyehyâ gyima ne bie âboka nwo amaa wôahola wôanwu kâ sukoavoma ne âde adwenlenyianle nee sukoanyia ne môô bâla bâ ali wô bodane kpôkyee wô âzukoalâdeâ ko biala anu la abo kpalâ. Kakye na nwu ye kâ ânrâhola ânrâva selabôso ne ânrâzie âzukoalâdeâ ngyehyâleâ ne agyakâ anu. Yemôti ôwô kâ dahuu âyâ gyima ne nee âzukoalâdeâ ne anwo ngyehyâleâ na wôava wôahile âzukoalâdeâ ne mô môô wô selabôso âhye anu la. Môô li awieleâ bôkôô la, kakye kâ ânrâhola ânrâva selabôso ne ânrâli âzukoalâdeâ ngâlâlera ne agyakâ anu yemôti ôhyia kâ dahuu âkâyâ âzukoalâdeâ ngâlâlera môô âbava wôahile âzukoalâdeâ ko biala môô wô selabôso ne anu la. ADWENLE NGAKYILE ÂNYIANLÂ NGILENU Adwenle môô wô Adwenle Ngakyile Ânyianlâ nu yâle debie titili wô selabôso ne môô bâhyehyâle wô âvolâ 1998 nee ô nzi la anu. Adwenle Ânyianle le “adwenle nu nvoninli” âhyelâ môô yâfa yâkile debiezukoalâ subane bie la. Adwenlenyianlâ môô tâla ko nee ô nzi maa yâ Adwenle Ngakyile Ânyianlâ dôônwo. Saa yâkâlâ bodane kpôkyee a, ôwô kâ yâfa yâkpôkâ le kâ âhye: Sukoavo ne bahola “ahile nu” anzââ “aha”. Saa sukoavo ne kola kile debie nu wô âzukoalâdeâ ne anzi a, ânee ôkile kâ yenyia “Adwenle”. Saa ôkola, ôkilehile debie nu, ôpâ edwâkâ anzââ adawu bie sinli na ômaa ndonwo dôônwo nee môô bokâboka nwo la a, ânee ôkile kâ yede âzukoalâdeâ ne môô bâhile ye la abo kpalâ.

Page 6: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

6

Zôhane ala noko yââ saa sukoavo ne kola siezie debie, yâ ngyehyâleâ, nyia ngyegyelâ bie mô anwo sôbelâ, nee môô âha la a, ânee ôkile kâ ôkola “Ôfa” adwenle môô yenyia la ôdi gyima wô adenle fofolâ bie azo a. Bodane kpôkyee ko biala môô wô selabôso âhye anu la lâ “yâkpôkâ môô di gyima” môô kola kile subane môô sukoavo ne bahola ala ye ali wô âzukoalâdeâ ne anzi la a. “Adwenlenyianlâ“, “Gyimalilâ” nee môô âha la a ôwô kâ yâfa yâsie yâ nye zo wô debiehilelâ nee debiezukoalâ nu wô sukulu ne mô anu a. Debie ko môô yânwu ye na ôyâ nyane môô tâkô zo wô sukulu ne mô anu la a le kâ, kilehilevolâma ânâ nee ânâ ala kile ninyâne môô âmmaa sukoavoma ândwenle ângô moa na bâbu bâ nye bâgua nuhua ne môô bamaa bâadwenle bâahô moa la azo. Debiehilelâ mekâ dôônwo ne ala gyi adwenlenyianlâ angomekye zo tâla môô maa sukoavoma da subane ngakyile le kâ fayâ âgyimaliâ), nvedenvedenu nee môô âha la ali la.

Mekâ dodo môô âhye mô kô zo wô sukulu ne mô anu la kile kâ sukoavoma ne mô bahola ali kunimi wô edwâkâmiza môô sukoavoma bôbo ninyâne bie mô aluma ala la anu. Na bânrâbô môdenle wô nuhua ne môô hyia ndwenlenwo anzââ adwenle môô anu pi la anu. Saa ôba ye zôhane a ânee ômmaa sukoavoma ne mô ângola ânva Nzema aneâ ne ângâlâ nwomazukoalâ nwo ninyâne wô Nzema aneâ ne anu. Amaa nzenzanleâ ara wô nwomazukoalâ nu wô sukulu ne mô anu la, ôwô kâ yâsi sukoavoma adua âsesebâ amaa bahola bâava adwenle môô bâkânyia ye la bâayâ nvedenvedenu môô anu pi, bâahyehyâ ninyâne ngakyile, bâayâ nzuzuleâ nee adwenle fofol môô bâbahola bâava bâazô ngyegyelâ ngakyile ne mô anloa la. Zôhane ala noko yââ bâbahola bâava bâ adwenlenyianlâ ne bâali gyima ngakyile dôônwo môô le kâ, âdendâlâ, âhâlâlâ, edwâkâdwândolâ nee nwôhoa âhâlâlâ yââ ninyâne môô anwo hyia wô Nzema aneâ ne anu la a. Kenga bodane ko biala kpalâ na nwu adwenlenyianlâ ngakyile holâ ko mô ôwô kâ âkile la. Adwenlenyianlâ ngakyile ne mô môô yâfâlâ ye Nrenlenza nu “Profile Dimensions” la. “Profile Dimensions” kile subane ne môô yâfa yâdi gyima wô debiehilelâ, debiezukoalâ yââ sôneayâlâ nu la. Wô Nzema aneâ nee maandeâ âhilelâ, âzukoalâ nee sôneayâlâ nu, adwenlenyianlâ ngakyile nwiô nee sukoanyia ngakyile nna a wô âkâ a.

Adwenlenyianlâ ne mô âne: Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo: Âya ko ngyânu abulansa (30%) Adwenlenyianlâ Gyimalilâ: Âya ko ngyânu abulasuu (70%)

Sukoanyia nna ne mô âne: Âdielâ nee Edwâbodelâ: Âya ko ngyânu bulu (10%) Âgengalâ nee Edwâbodelâ: Âya ko ngyânu abulanwiô (20%) Âdendâlâ (Bâ-nloa-nu edwâkâhanlâ): Âya ko ngyânu abulasa (30%) Âhâlâlâ: Âya ko ngyânu abulanla (40%)

Yâkola yâfa Adwenlenyianlâ ngakyile yââ sukoanyia ne mô yâbô nu yânyia âhye mô: Âdielâ - Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo Âgengalâ - Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo Âdendâlâ - Adwenlenyianlâ Gyimalilâ Âhâlâlâ - Adwenlenyianlâ Gyimalilâ

Aneâ nee maandeâ nwo debiezukoalâ kile kâ âbanyia subane titili nwiô. Bâmâ a le “Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo” yââ “Adwenlenyianlâ Gyimalilâ” môô le kâ yâsi yâava adwenlenyianlâ yeayâ gyima la. Yâkola yâdua “Âdielâ” nee “Âgengalâ” zo yâkile “Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo”. Zôhane ala noko yââ yâkola yâdua “Âdendâlâ” nee “Âhâlâlâ” zo yâkile “Adwenlenyianlâ Gyimalilâ” a. “Âdielâ” nee “Âgengalâ” le “Diefi sukoanyia” (Receptive Skills)

Page 7: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

7

yââ “Âhanlâ” nee “Âhâlâlâ” le “Deâyâlâ Sukoanyia” (Productive Skills). Wô Nzema aneâ nee maandeâ âzukoalâ nu, sukoavo ne môô bâwo ye bâdo Nzema aneâ ne anu la ângyia “Âdielâ” subane kpalâ biala bôbô sukoavoma môô wô SHS la. Yâdie yâdi kâ yenyia subane âhye wô JHS âkâ ne dâba, âhye ati, âdielâ sukoanyia ne hyia debiehilelâ mekâ ne âya ko ngyânu bulu (10%) ala. Ôlua âhye ati, sukoanyia môô le kâ “Âdendâlâ”, “Âgengalâ” nee “Âhâlâlâ” a bâzi bâ adua âsesebâ âsesebâ wô selabôso âyeka anu a. Aneâ nee Maandeâ ko biala lâ sâkâlândeâ dôônwo môô sonla baka ne fa ka edwâkâ a. Eza noko ôlâ ânelâ ne anwumahôlâ nee ye azehanlâ ne môô kola fa ndelebâbo ba wô âdendâlâ nu la. Âhye mô a yâfâlâ bâ Nrenlenza nu “Kinesics” yââ “Paralang” wô aneâ ne anu a. Âhye môô a le sukoanyia ngyikyi ngyikyi môô ôwô kâ bâkile wô “Âdielâ nee Edwâbodelâ” ngyehyâleâ ne anu wô môlebâbo mbia ne mô anu la. Adwenlenyianlâ ngakyile yââ sukoanyia ko biala lâ mra ngyânu âya ko. Ôwô kâ bâda ali wô debiehilelâ, debiezukoalâ yââ sôneayâlâ nu. Mra anzââ nzuzudeâ môô wô fema zo môô ânwu bâ wô Adwenlenyianlâ Ngakyile nee sukoanyia wô âkponle ne môô wô aze âke la anu la , kile ngyianlâdeâ môô ôwô kâ kilehilevolâ ne fa maa sukoavoma wô debiehilelâ, debiezukoalâ nee sôneayâle nu la. Âvalâ môô yâfa Adwenlenyianlâ ngakyile nee sukoanyia nna ne mô yâabô nu wô yâ debiehilelâ nee debiezukoalâ nu la baboa amaa Nzema Aneâ nee Maandeâ Âhilelâ nee Âzukoalâ ahô zo kânlâma bie wô yâ sukulu ne mô anu.

Nvoninli ne môô wô aze âke la kile ngamônulilâ môô wô Adwenlenyianlâ Ngakyile nee Sukoanyia ne mô avinli la. Adwenlenyianlâ Ngakyile Diefi Sukoanyia Yâkile Sukoanyia Dodo

Âdielâ Âgengalâ Âhâlâlâ Âdendâlâ Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo

10

20

-

-

30

Adwenlenyianlâ Gyimalilâ

-

-

40

30

70

Anloaboalâ (Boa-ô nloa)

10

30

30

30

10

“Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo” lâ mra âya ko ngyânu abulasa (30%) yââ “Adwenlenyianlâ Gyimalilâ” lâ mra âya ko ngyânu abulasuu (70%) kâ môô ânwu ye wô âhonlone ne môô li awieleâ wô nvoninli ne azo la anu la. “Yâkile” anzââ’’ “Deâyâlâ” sukoanyia lâ mra âya ko ngyânu abulasuu (70%) yâ “Diefi” sukoanyia lâ mra âya ko ngyânu abulasa (30%). Edwâkâmgbôkâ ne mô anwo ngilenu wô Adwenlenyianlâ ngakyile ne mô anu la âne. Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo (AN) Adwenlenyianlâ: Môô kola boa yâ maa yâkakye, yâsuzu nwo, yâkilehile nu, yâbobô aluma, yâfa yâtoto nwo, yâka yâmaa debie ba nu, nôhalâ edwâkâ nee môô yâkye ye nvoninli wô yâ adwenle nu la a yâfâlâ ye adwenlenyianlâ a. Ye sikalâ a le kâ, adwenlenyianlâ a le kâ âbahola wôabô môdenle na wôhakye debie môô wôazukoa ye dâba la. Âhye a le môô ônyâ se fee wô debiezukoalâ nu a. Ndelebâbo: Môô boa maa yâkola yâkilehile debie nu, yâpâ ye sinli, yâkile edwâkâ bo, yâkâlâ ye fofolâ wô adenle bie azo, yâmaa ndonwo, yâfa yâ nye yâbu anzââ yâkola yâka môô bazi wô adenle bie azo anzââ edwâkâ bie anzi la a le Ndelebâbo a. Mekâ dôônwo ne ala saa yâlâkile Ndelebâbo anu a, ânee ôkile kâ wônyia bâ nloa-anu-edwâkâ, nvoninli anzââ sâkâlâneâ bie anu ndelebâbo. Adwenlenyianlâ Gyimalilâ (AG)

Page 8: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

8

Âhye a le kâsi yâfa adwenlenyianlâ môô yânyia ye la yâdi gyima la; yâkola yâfa adwenlenyianlâ môô yânyia la yâdi gyima kâ môô bâhâlâ wô selabôso ye anu; yâfa yâda gyinlabelâ bie môô yâdwu la ali. Zâhae gyinlabelâ ne môô yedwu nee kâsi yâfa adwenlenyianlâ ne yâyâ gyima, yâfa yâtoto nwo, yâfedevede nu, yâbukebuke nu la yââ yâzusu a. Yâbahola yâadwenle âhye mô anwo na yâava bâ ngoko ngoko yâahilehile nu noko akee ôwô kâ yâkyâ mekâ ne pâpâpâpâ yâmaa nuhua biala. Adwenlenyianlâ Gyimalilâ ne a le sinlipâlâ maa adwenlenyianlâ ngakyile nna ne môô wô debie zukoalâ nu la. Bâmaa yânlea adwenlenyianlâ ngakyile nna ne mô ngilehile nu ne mô: Fayâ: Kâ yâfa mâla, âhiledenle, nyâleâ nee môô bokâboka nwo yeayâ ninyâne fofolâ. Eza ôkile kâ yâbazi yâayâ debie, yâanyia sôbelâ wô ngyegyelâ bie anwo, yâayâ ngyehyâleâ bie, yâala debie ali, yâanleânlea debie nu nee môô âha la. Nvedenvedenu: Kâ âbahola wôabubu debie nu wôagua ye afoa afoa, wôanlea ngakyile môô deda ninyâne bie mô anu wôala debie ali, wôava ninyâne nwiô wôatoto nwo, wôanleânlea môô ôdi munli wô debie nu, môô âfa adwenle wôazuzu, môô âfa â nye wôabubu nee môô âha la. Kehabônu (Mbônu): Kâ âfa debie ebule ebule wôabôbô nu wôamaa yâayâ debie fofolâ. Ôkile kâsi âbahola wôaha ninyâne bie wôabobô nu, wôaha wôaboôboa ô nloa, wôalua nwanwane adenle bie azo wôayâ debie, wôazuzu, wôahakyihakyi, wôahyehyâ, wôaziezie, wôayâ debie fofolâ nee môô bokâboka nwo la. Âzuzulâ/Mgbondabulâ: Âbahola wôazuzu, wôahanvo, wôava ninyâne bie wôatoto nwo na wôabua nwolâ ndâne, wôanlea ngakyile môô wô ninyâne bie mô anu la, wôaha debie nwo edwâkâ, wôahile deâmôti deâ ne bie le zôhane la, âbavoa debie zo anzââ âbazi adua, âbali nwolâ adwelie, âbalie wôado nu, âbahile wô adwenle, wôayâ nzuzuleâ nee môô bokâboka nwo la. Saa ânea môô yâheha la boâ a, âbanwu kâ mgbondabulâ a le adwenlenyianlâ môô anu pi anzââ di munli na ôhyia ndwenlenwo kpalâ a. Âhye ati sukoavoma nee menli dôônwo ne ala ângola âmbô môdenle wô sônea môô hyia âdwenlenlâ môô anu pi la anwo. Kâ môô yâli moa yâha la, bô môdenle kâ â nee wô sukoavoma ne mô bâabô ô bo ndândâ kâmô âwôlâ ayile bâte ye ndâ la, wôava sônea ngakyile môô bamaa bâadwenle bâahô moa la anu, wô mekâ môô bâlâsukoa Nzema aneâ ne la. ÂVOLÂ NGYÂNU NSA SÔNEA Âvolâ ngyânu nsa awieleâ biala, bâyâ sônea. Ôwô kâ zâhae sônea ne yâ nyeye nu môô fale debie môô kilehilevolâ ne âhile wô âvolâ ne ngyânu nsa ne amuala anu la. Yâfâlâ âhye Nrenlenza nu “Summative Assessment System”. Âvolâ ne awieleâ sônea ne, ôwô kâ fale debie môô bâzukoa ye wô âvolâ ne amuala anu la anwo. Ôwô kâ yâpe adenle fofolâ bie azo yâkyâ mra ne yâmaa ninyâne môô yâhile wô âvolâ gyânu nsa ne anu kâ môô ôfâta la. Kilehilevolâ ne bahola ahyehyâ nu kâ âhye la. Debie môô bâsukoa wô âvolâ ngyânu nsa môô li moa bava 20%, môô tô zo nwiô noko la bava 20%, na môô tô zo nsa ne la ava mra 60%. Âkponle ne môô wô aze âke la kile âvolâ ngyânu nsa awieleâ sônea titili ne ngyehyâleâ. Ngyehyâleâ ne le sônea kâlata ko môô bâgua ye ngyânu nwiô a. Bâmâ âne: Ngyânu “A” yââ Ngyânu “B”. Zâhae sônea ne a bâfa bâboka Sukulu Sua nu Gyimalilâ ne anwo na bâfa bânea sukoavoma ne môdenlebôlâ a.

Page 9: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

9

Âvolâ ngyânu nsa awieleâ sônea ne ngyehyâleâ bayâ sônea môô hyia nyeleb nloa ko pâ ala bie yââ edwâkâmiza môô fale âgengalâ nee edwâbodelâ yââ nwobiehanlâ nwo. Sônea âhye bagyinla “Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo” yââ “Adwenlenyianlâ Gyimalilâ” zo. SHS 1 Kpuya abulasa wô miniti abulanla nee nnu anu. SHS 2 Kpuya abulanla wô miniti abulasia anu. SHS 3 Kpuya abulanla wô miniti abulasia anu. Ôwô kâ kilehilevolâ ne gyinla sukoavoma môdenlebôlâ ne azo amaa yeahola yeanwu edwâkâmiza dodo môô ôbava yeamaa bâ la. Môô wô âke la le ndonwo ala. Mâla ânkyekye wô kâ âva âli gyima. Sônea ngyehyâleâ ne môô wô âke la kile kâsi kilehilevolâ ne bahyehyâ ye âvolâ ngyânu nsa sônea ngâlata ne mô la.

Sônea Ngyehyâleâ Môô Kile Sôneayâlâ Ngâlata, Adwenlenyianlâ Ngakyile Ne Mô, Mra Môô Wô Nwo La

Adwenlenyianlâ Ngakyile KÂLATA 1 KÂLATA 2 Mra ne Anloaboalâ/Do

do

Adwenlenyianlâ Mra (Âya ko ngyânu

ya ko) Adwenlenyianlâ nee Ndelebâbo

Ngyânu A: Edwâkâmiza Môô Hyia Nyelebânloa Ko Pâ La (Kpuya 40) (Objective Questions) wô: 1. Anloanudwâkâ/ Litilikya 2. Maamâla nee Maamulâ 3. Aneâmâla Ngyânu B: Edwâkâmiza Môô Sukoavoma Yâ Môô Bâ Nye Die Nwo La (Structured Questions) wô: Aneâmâla (Edwâkâmiza 5) Ngyânu D: Fônôlôgyi Ngyânu Â: Edwâkâbohilelâ

100

60%

Adwenlenyianlâ Gyimalilâ

Ngyânu A: Nwobie (mra 50) Ngyânu B: Edwâbodelâ (mra 20) Ngyânu D Âhâlâlâ nu nvedenvede (mra 30) 1. Adawu (Âhyâ/Âmianlâ) 2. Nwôhoa anzââ Edwâkâdwândolâ

100

40%

Mra ne Anloaboalâ/Dodo 100

100

200

Page 10: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

10

Adwenlenyianlâ Ngakyile KÂLATA 1 KÂLATA 2 Mra ne Anloaboalâ/Do

do

Adwenlenyianlâ Mra (Âya ko ngyânu

ya ko) Adwenlenyianlâ mra môô wô Sônea ngâlata ne mô anu-âya ko gyânu

60

40

100

100

Sônea Ngyehyâleâ Ne Mô Anu Ngilenu A Le Âhye Mô: Kâlata 1: Kâlata 1 ne bâgua ye ngyânu nna môô lâ edwâkâmiza wô âhye mô anwo la. Ngyânu A: (Mra 40) Edwâkâmiza môô wô âke la le abulanla môô hyia nyelebânloa ko pâ ala. Kâlata ne bagyinla âzukoalâdeâ âhye mô azo:

- Anloanudwâkâ/ Litilikya - Maamâla nee Maamulâ - Aneâmâla

Ôwô kâ edwâkâmiza abulanla (40) ne fa miniti abulanlu (50). Ngyânu B: (Mra 15): Ngyânu âhye lâ edwâkâmiza nnu, ko biala lâ mra nsa môô saa âfa ômuala âbô nu a ânyia mra bulu nee nnu a. Ngyânu D: (Mra 25): Ngyânu âhye fale Fônôlôgyi nwo yââ ôlâ mra abulanwiô nee nnu (25). Edwâkâmiza ne le nwiô na sukoavoma ne mô aye ko pâ anloa. Ngyânu Â: (Mra 20): Ngyânu âhye fale edwâbohilel nwo. Ye mra le abulanwiô. Mra dodo môô wô kâlata 1 anu la le âya ko (100) na bâazonyi zo bâara âya ko ngyânu abulasia (60%). Kâlata 2: Kâlata nwiô ne bamaa sukoavoma bava adwenle môô bânyia la ali gyima. Ngyânu ne mô môô wô kâlata âhye anu la sônea ngyehyâleâ âne. Ngyânu A: Ngyânu âyeka lâ nwobiehanl kâlata, bâ-nloa edwâkâ âhâlâlâ yââ edwâkâ môô bâkâlâ bâkô Adwelie Ngâlata ne mô anu la. Sukoavoma bâaye edwâkâmiza ko pâ anloa wô âke. Ôlâ mra abulanlu (50). Ngyânu B: (Âgengalâ nee Edwâkâbodelâ): Ngyânu âhye lâ adawu môô ôwô kâ sukoavoma kenga na bâyeye edwâkâmiza môô wô nwo la anloa a. Ôlâ mra abulanwiô (20). Ngyenu D: Edwâkâ (Litilikya): Ngyânu âhye lâ edwâkâmiza môô fale litilikya nwo. Edwâkâmiza ne bagyinla mbuluku môô sukoavoma ne mô âzukoa la azo. Ôlâ mra abulasa (30). Mra dodo môô wô kâlata 2 ne anu la le âya ko (100) na bâazonyi zo bâara âya ko ngyânu abulanla (40%). Ôwô kâ kilehilevolâ ne tu ye S. H. S. 3 sukoavoma ne folâ na ôkilehile bâ kâsi bâhyehyâ WASSCE Sônea ne nee kâsi bâbaziezie bâ nwo bâahendâ sônea ne la. Eza nwu ye kâ, saa âdi zâhae sônea ngyehyâleâ môô wô anwuma âke azo kpalâ a, wô sukoavoma ne mô dahuu baho adô zo wô WASSCE Sônea biala anu. DAHUU SUKULU SUA NU GYIMALILÂ NWO ADENGILELÂ Ôvi Siane Âhônla, 2008 ne bâbahakyi ngyehyâleâ dâba ne môô bâfâlâ ye Dahuu Sônea (Continuous Assessment) ne. Fofolâ môô bâbamaa bâava bâanlea sukoavoma môdenlebôlâ wô âzukoalâdeâ nu kolaa na bâahâlâ sônea ne môô li awieleâ la a bâdo ye duma Nrenlenza nu “School Based Continous Assessment”. Ye sikalâ a le “SBA”. Saa yâfa zâhae SBA ngyehyâleâ ne yâyâ gyima kâmô ôfâta la a, ôbamaa debiezukoalâ nee ye âhilelâ anyia anyunluhôlâ. Zâhae SBA ngyehyâleâ fofolâ ne baboa yâ sukulu ne mô (SHS) amaa bâanyia bodane âhye mô:

Page 11: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

11

Ôbamaa adenle môô bâfa zo bâsô sukoavoma môdenlebôlâ wô sukulu ne mô amuala anu wô maanle ye anu la ayâ debie ko. Ôbamaa gyima ngakyile bebelebee môô yâfa yâmaa sukoavoma wô bâ âzukoalâdeâ ne mô anu la azo ade. Ôbamaa kilehilevolâma anwu adenle môô bâbava zo bâabizebiza kpuya wô sônea nee sônea ngyehyâleâ biala anwo. Ôbamaa âzukoalâdeâ ko biala môô wô sukulu ko biala anu la anyia anyunluhôlâ. Ôbahile adenle môô yâfa zo yâfa mra yâmaa kpuya ko biala wô sôneayâlâ biala anu. Ôbabuke adenle amaa nôhalâlilâ nee koyâlâ ara mra môô kilehilevolâma fa maa sukoavoma la anu. Âhye ânrâmaa nzisi biala ânrâra. Ôbaboa kilehilevolâma amaa bâanwu âleka môô sukoavoma tô sinli na bâanwu adenle môô bâfa zo bâyâ bâ moalâ la.

Dâba ne sônea ngyehyâleâ ne môô le “C.A”ne la, gyima môô ânee sukoavoma yâ wô âvolâ ko biala anu la le abulasa nee nsa. SBA ngyehyâleâ fofolâ ne lâ gyimalilâ bulu nee nwiô pâ. Âhye kile kâ, bâde dâba ne azo bâra âya ko ngyânu abulasia nee nna (64%). Sônea bulu nee nwiô ngyehyâleâ ne gua ye ekpunli mgbole nsa. Bâmâ a le Gyima 1, Gyima 2, Gyima 3 yââ Gyima 4. Bâyâ Gyimalilâ 1 - 4 wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô li moa la anu; bâyâ 5 – 8 wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô tô zo nwiô ne la anu. Bâyâ gyimalilâ 9 – 12 wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô li awieleâ la anu. Gyimalilâ 1 bayâ sukoavo ko biala ati anwo gyima. Bâbayâ ye wô siane ko ne môô li moa âvolâ ko ngyânu nsa ne anyunlu la. Gyimalilâ 1, 5 nee 9 le debie ko pâpââpâ. Âhye ati bâbayâ Gyimalilâ 5 ne wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô tô zo nwiô ne anu yââ Gyimalilâ 9 ne noko bâayâ ye wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô li awieleâ la anu. Gyimalilâ 2 bayâ ekpunli gyima môô kilehilevolâ nea a ye âhilelâ nee ye âzukoalâ bayâ se ekyii la. Bodane kpôkyee môô wô Gyimalilâ 2 ne anu la le bodane môô anwo hyia na ôhyia kâ sukoavoma kânyia mekâ dôônwo wô ye âyâlâ nu a. Bâyâ âhye wô siane nwiô ne môô wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô li moa la anu. Gyimalilâ 3 ne noko le sukoavo ko biala ati anwo gyima môô kilehilevolâ ne nea zo wô dapâne bulu nee ko anzââ bulu nee nwiô ne anu wô âvolâ ko ngyânu nsa ne môô li moa la anu. Gyimalilâ môô tô zo nna (4), môtwâ (8) yââ bulu nee nwiô (12) ne mô le gyimalilâ môô fa mekâ dôônwo a. Yemôti, kâ bâbuke sukulu ala la, ânee bâva bâmaa sukoavoma ne mô. Bâdie ye wô mekâ môô bâlâtua sukulu la. Bâbamaa sukulu biala gyima môô fa mekâ dôônwo la ngakyile ngônla. Bâbahyehyâ nu âzukoalâdeâ Ngane nsa wô âvolâ ko ngyânu nsa biala anu. Sukoavo ko biala bayâ nuhua ko âvolâ ko ngyânu nsa ko biala anu. Âvolâ ko ngyânu nsa ne môô tô zo nwiô ne gyimalilâ deâ ne bayâ Ekpunli Gyima. Bodane môô gyi zâhae gyimalilâ ne mô azo la a le kâ, ôbawula sukoavoma ne anwosesebâ amaa bâava âzukoalâdeâ môô bâbanyia wô nwomazukoalâ nu la bâayâ nvedenvedenu nee neânleanu wô ninyâne ngakyile môô âbô yâ nwo mgbôlôka âyia la anu. Âhye eza baboa amaa bâahâlâ mbuluku môô da ninyâne fofolâ bie mô ali anzââ bâahâlâ edwâkâdwândolâ ngakyile dôônwo wô Nzema aneâ ne anu. Saa âye SBA sônea ngyehyâleâ ne âfi âkâ a, kilehilevolâma lâ adenle maa sukoavoma gyima ngakyile wô sukulu sua ne anu, sua nu gyima nee môô bokâboka nwo la dahuu biala. Âhye baboa amaa bâanyia akânrasesebâ wô bâ debiezukoalâ nu na bâ môdenlebôlâ ahô zo. Kâsi Bâ Maake SBA Gyimalilâ La. Kâmô ôle zô wô môlebâbo sukulu (JHS) ne mô anu la, zôhane ala noko yââ yâkpondâ kâ gyima môô bâbava bâamaa bâ la, bayâ môô bâkola bâyâ nvedenvedenu nee debie môô bamaa bâahola bâahâlâ bâahô moa (bâ nyunlu) kâ môô ôfâta wô Nzema aneâ ne anwo la. Môô wô âke la le neazodeâ môô âbahola wôava wôayâ nzuzudeâ wôamaake wô sônea a: 1. Mukenye/Abobôlâ - Âya ko ngyânu abulanwiô (20%) 2. Gyima titili (nuninyâne) - Ngilehilenu, nvoninli, azâlâkâlata - Âya ko ngyânu abulasia (60%) 3. Awieleâ/Adwulaleâ - Âya ko ngyânu abulanwiô (20%)

Page 12: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

12

Ôwô kâ bâkile sukoavoma ne mô adenle môô bâdua zo bâyâ nvoninli nee nvoninli nwo ninyâne ngakyile bâfa bâwulowula bâ âhâlâdeâ ne mô anu. Ôwô kâ bâkile bâ kâsi bâbô mukenye/abobôlâ ne abo yââ kâsi bâwie anzââ bâdwula bâ âhâlâlâ ne mô la. Mra môô bânyia bâfi gyimayâlâ môô fa mekâ dôônwo boka siane awieleâ sônea yââ sua nu gyima ne mô môô bâhyehyâ bâmaa SBA ne la baha abô nu amaa wô mra âya ko ngyânu abulasia (60%) wô SBA ngyehyâleâ ne anu. Ye bodane a le kâ ôbamaa sukoavoma ne anyia anwosesebâ nee anyelielâ wô edwâkâdwândolâ, nwobiehanlâ, nwôhoalilâ nee môô bokâboka nwo la âhâlâlâ nu. Âhye ati SBA ne bayâ: Siane awieleâ sônea Sua nu gyima (ne môô bâhyehyâ bâmaa SBA ne la) Gyimalilâ môô fa mekâ dôônwo la (Pulogyâte gyima) Gana Debiezukoalâ Kuane ne (G.E.S) bava ngyehyâleâ môô bâbava zo bâava SBA ngyehyâleâ ne bâali gyima la bâamaa sukulu ne mô. SBA mra nee âvolâ ko ngyânu nsa mra ne anu âbôlâ. SBA ngyehyâleâ fofolâ ne le debie môô baboa sukoavoma ne mô amaa bâabô môdenle wô bâ nwomazukoalâ nu. Âhye ati SBA mra abulasia ne bâbazonyi zo bâamaa yeayâ abulanlu. Zôhane ala yââ bâbazonyi sônea ne môô bâyâ ye wô âvolâ ne anu ngyânu nsa ne awieleâ azo bâayâ ye abulanlu kolaa na bâaha bâ mu nwiô bâabô nu na wôava wôanwu sukoavoma ne mô môdenle. Yemôti, SBA mra ne nee âvolâ ngyânu nsa ne anu sônea mra ne, bâbayâ bâ muala abulanlu/abulanlu (50:50) Zâhae ngyânu pâpââpâ ne bava ngyegyelâ amaa sukulu sua nu gyimalilâ ne angomekye ala. Ônrâva ngyegyelâ biala ônrâmaa SBA mra âya ko ngyânu abulasa (30%) ne môô WAEC bava anwu/akpondâ sukoavoma ne môdenlebôlâ wô WASSCE sônea ne anu la. Adenle môô bâdua zo bâgua sukoavoma ekpunli ekpunli wô sônea ne awieleâ la âne. Saa âlâmaake sukoavoma ne mô sônea ne a, ôwô kâ âkyehyâ Neazodeâ (Marking Scheme) môô âbanlea zo wôamaake a. Kâmô yâ muala yâze la, neazodeâ âhye a baboa amaa wôanwu edwâkâmiza ko biala anwo nyelebânloa; nyelebânloa dodo môô ôwô kâ sukoavoma fa ye edwâkâmiza ko biala anloa la yââ mra dodo môô edwâkâmiza ko biala lâ ye la. Maa yânlea âhye. Saa edwâkâmiza bie fâta mra bulu na âkpondâ kâ sukoavoma ne maa nwolâ nyelebânloa nna a, âbahola wôamaa nyelebânloa ko biala mra nwiô (anzââ nuhua foa). Mra môô âbava wôamaa bâ la bagyinla kâsi sukoavoma bâahilehile nyelebânloa ne mô anu la. Saa âmaa nyelebânloa ko mra nwiô na âka nyelebânloa nna mra ne âbô nu a, âbanyia mra môtwâ. Mra nwiô ne môô âha la, âbahola wôava nuhua bie anzââ ômuala wôamaa adenle môô bâluale zo bâyele kpuya ne anloa la. Saa ôle edwâkâmiza môô hyia nyelebânloa ko pâ a, ôwô kâ âyâ ngyehyâleâ bie môô bamaa ye âmaakelâ ne ayâ ndândâ la. Ngyehyâleâ âhye môô wô aze âke la kile adenle môô bâdua zo bâfa ngavonlâ bâmaa sukoavoma wô sôneayâlâ nu la. Ôbamaa koyâlâ môô nzisi biala ânle nu la ara wô sukulu ne mô anu. Gyinlabelâ A: 80 - 100% Mo Gyane Arizi Gyinlabelâ B: 70 - 79% Mo somaa Gyinlabelâ C: 60 - 69% Mo Gyinlabelâ D: 45 - 59% Ôle kpalâ Gyinlabelâ E: 35 - 44% Ôle kpalâ ekyi Gyinlabelâ F: ≤ - 34% Wôanyâ deâ (wôvua asakpanye)

Page 13: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

13

Ngavonlâ ngyehyâleâ ne môô wô anwuma âke la kile ngâlâleramgbôkâ môô gyi âkâ maa môdenlebôlâ ndidizo a. Saa âlâfa ngâlâleramgbôkâ ne wôazuzu sukoavoma sônea a, âbahola wôava ngilehilenu ne mô wôaboka nwo. Ngilehilenu (Mo Gyane Arizi, Mo somaa nee môô âha la) kile sukoavo ne môdenlebôlâ anzââ azedôlâ (asakpanyevualâ). Mo Gyane Arizi kile kâ sukoavo ne nyianle mra 80 – 89. Saa âkâlâ âya ko ngyânu abulatwâ (80%) ne angomekye na ngilenu biala amboka nwo a, ômmaa sukoavo ne ânde ye môdenlebôlâ ne abo kpalâ. Zôhane ala noko yââ saa âkâlâ “Mo gyane Arizi” ne na nwolâ mra ne amboka ye a ânee sukoavo ne anwo ândâ ye kpalâ a. Yemôti, saa âkâlâ mra dodo môô ônyianle ye la a, ôwô kâ âfa ngilenu ne âboka nwo. Saa âwie âhye mô amuala yâ a, ôwô kâ âbô môdenle na âmaa sukoavoma ne mô nwu bâ sinlidôlâ amaa bâabô môdenle bâakpogya bâ debiezukoalâ ne zo wô sônea bieko anu. Âbahola wôava edwâkâmgbôkâ âhye mô môô didi zo wô âke la wôaboka nganvolâ ne anwo. - Kô zo zôhane ala. - Wôkpogya â nwo zo/wôra anwuma - Âbahola wôayâ môô tâla âhye la - Wôyâ gyima kpalâ. - Âmbô môdenle wô sukulu sua nu - Ôhyia kâ âmia ânwo - Âbahola wôayâ Nwu ye kâ zâhae nganvolâ ngyehyânu âweâne ne mô (80 – 100%; 70 – 79%....) môô wô anwuma âke la a, yâfâlâ ye Nrenlenza nu “grade cut-off scores” la a. Saa âfa nzuzudeâ bie âyâ ngyinlazo âfa âyâ nganvodeâ âmaa sukoavoma a, bâfâlâ ye Nrenlenza nu “Criterion-Referenced” ngavolâ. Saa yâfa zâhae adenle ne azo a, sukoavo ne kola nyia ngavonlâ môô fâta la. Âhye boa sukoavoma na ômaa bâmia bâ nwo bâsukoa kpalâ amaa bâanyia ngavonlâ môô sô ânyelâ a.

Page 14: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

14

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABÔSO

ÂVOLÂ KO (SHS 1)

ÂVOLÂ NWIÔ (SHS 2)

ÂVOLÂ NSA (SHS 3) NGYÂNU 1: FÔNÔLÔGYI Âzukoalâdeâ 1: Aneâ Âzukoalâdeâ 2: Ninyâne môô boa maa yâkola yâtendâ la Âzukoalâdeâ 3: Ngakyile môô la ânelâ nee ngâlâlerambgôkâ avinli la Âzukoalâdeâ 4: Kâsi yâbô vawolo ânelâ ne mô la Âzukoalâdeâ 5: Kâsi vavolo ânelâ ne di gyima la NGYÂNU 2: ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ Âzukoalâdeâ 1: Âgengalâ môô anu pi a. Âgengalâ ndândâ môô bâfa bâkpondâ debie la (Skimming) b. Âgengalâ môô ânle ndândâ kpalâ môô bâfa bâkpondâ edwâkâ titili bie la (Scanning) Âzukoalâdeâ 2: Âdendâmunli Titili nee Moalâ âdendâmunli Âzukoalâdeâ 3: Aneâ-nu ninnyâne Âzukoalâdeâ 4: Aneâhakyilâ

NGYÂNU 1: FÔNÔLÔGYI Âzukoalâdeâ 1:

i. Vawolo ndoôdoazo ii. Vawolo môô ane minli la

Âzukoalâdeâ 2: Kâsi yâbô kônsônante ânelâ ne mô la nee gyima môô bâdi la Âzukoalâdeâ 3: i. Bâ-nloanu ânelâ ne mô ii. Bâ-bonyinu ânelâ ne mô iii. Abonyibôlâ Vawolo Âzukoalâdeâ 4: Ânelâkpôkâ Âzukoalâdeâ 5: Ânelâ NGYÂNU 2: ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ Âzukoalâdeâ 1: Âgengalâ môô anu pi la Âzukoalâdeâ 2: Âgengalâ môô yâta yâfa yâdielie yâ nye la Âzukoalâdeâ 3: Aneânu ninnyâne Âzukoalâdeâ 4: Aneâhakyilâ

NGYÂNU 1: FÔNÔLÔGYI Âzukoalâdeâ 1: Vawolo koyâlâ/ngamônulilâ Âzukoalâdeâ 2: Vawolo agônwolâvalâ Âzukoalâdeâ 3: Kônsônante mônwo nee metanwo NGYÂNU 2: ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ Âzukoalâdeâ 1: Mobônu a. Âgengalâ ndândâ môô bâfa bâkpondâ debie la (skimming) b. Âgengalâ môô ânle ndândâ kpalâ môô bâfa bâkpondâ edwôkâ titili bie wâ adawu nu la (scanning) Âzukoalâdeâ 2: Sinlipâlâ Âzukoalâdeâ 3: Aneâhakyilâ

Page 15: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

15

ÂVOLÂ KO (SHS 1)

ÂVOLÂ NWIÔ (SHS 2)

ÂVOLÂ NSA (SHS 3) NGYÂNU 3: ÂHÂLÂLÂ Âzukoalâdeâ 1: Âdwâkâkpôkâ ekpunli ekpunli Âzukoalâdeâ 2: Âdendâmunli ngakyile ne mô Âzukoalâdeâ 3: Âdendâfoa Âzukoalâdeâ 4: Dôônwoyâlâ Âzukoalâdeâ 5: Edwâkâkpôkâyâlâ Âzukoalâdeâ 6: Âdendâgbakyemgbakyedeâ Âzukoalâdeâ 7: Nwobiehanlâ i. Kolakoladulâ ii. Kâside iii. Kâsi bâyâ debie Yâkpôkâ ndoôndoazo

NGYÂNU 3: ÂHÂLÂLÂ Âzukoalâdeâ 1: Nyiavo yââ Nyiavo anva yâkpôkâ Âzukoalâdeâ 2: Yâkpôkâ Ndâlânu (Kâkalahilelâ, mgbanwohilelâ, Ngôzohilelâ môô kile kâkalahilelâ, Ngôzohilelâ môô kile mgbanwohilelâ, Kenlebiehilelâ) Âzukoalâdeâ 3: Duma âdendâsinli Âzukoalâdeâ 4: Yâkpôkâ âdendâsinli Âzukoalâdeâ 5: Yâkpôkângilenu âdendâsinli Âzukoalâdeâ 6: Dumangilenu âdendâsinli Âzukoalâdeâ 7: Edwâkpâkâ ekpunli ekpunli Ngyebangyeba (ndeanu, nzizo neazo, âlekakpôkâ, mônukpôkâ) mônukpôkâ ne môô âha la) Âzukoalâdeâ 8: Nwobiehanlâ i. Kolakoladulâ ii. Kâside iii. Kâsi bâyâ debie iv. Kpolerazulâ v. Kâlatahâlâlâ (môô yâkâlâ yâmaa yâ gônwo mô la)

NGYÂNU 3: ÂHÂLÂLÂ Âzukoalâdeâ 1: Âdendâmunli ngyehyâleâ (SVO)- (YYN)→Yâvo (Yv), Yâkpôkâ (Ykp), Nyiavo (Nyv) Âzukoalâdeâ 2: Yâkpôkâ ndoôndoazo Âzukoalâdeâ 3: Kyâkyâhanlâ Âzukoalâdeâ 4: Tieka/Ndiegeha Âzukoalâdeâ 5: Nwobiehanlâ Kolakoladulâ Kâside Kpolerazulâ i. Bâ nloadwâkâ ii. Kâlata âhâlâlâ iii. Edwânwowô iv. Adwelielilâ v. Edwâkâ môô bâkâlâ bâkô Adwelie ngâlata nu la (Articles)

Page 16: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

16

ÂVOLÂ KO (SHS 1)

ÂVOLÂ NWIÔ (SHS 2)

ÂVOLÂ NSA (SHS 3)

NGYÂNU 4: EDWÂKÂ (LITILIKYA), MAANDEÂ NEE MAAMULÂ Âzukoalâdeâ 1: Edwâkâ (Litilikya) alilalâ i. Ngilenu ii. Ngakyile (anloadwâkâ nee ngâhâlâdwâkâ) iii. Ninyâne môô da bâ ali la v. Môô wô nu la: bodane, kâsi bâhyehyâ ye la, numenli, folâdulâ, âhakyelâ nee môô âha la Âzukoalâdeâ 2: Aneâ nu ninnyâne: Ârâlâdendâ Edwâkânzôho, Sonlayâlâ Âzukoalâdeâ 3: Nwôra Âzukoalâdeâ 4: Azezielâ/fuamunli âkpokpalâ Âzukoalâdeâ 5: Subane

NGYÂNU 4: EDWÂKÂ (LITILIKYA), MAANDEÂ NEE MAAMULÂ Âzukoalâdeâ 1: Awolâyelâ Âzukoalâdeâ 2: Agyebâ nee Agyiba Âzukoalâdeâ 3: Mgbanyidwâkâ Âzukoalâdeâ 4: Edwâne: Edwâne môô bâto bâka mbôdôma nwôhoa, Gyima edwâne, Konle edwâne Âzukoalâdeâ 5: Kyibandeâ nee Ndane Âzukoalâdeâ 6: Edwâkâlilâ Âzukoalâdeâ 7: Tumililâ Âzukoalâdeâ 8: Ngitanwolilâ i. Kenle aneâ ii. Sâkâlândeâ iii. Sonla baka ne âleka bie mô môô bâfa bâka edwâkâ la.

. NGYÂNU 4: EDWÂKÂ (LITILIKYA), MAANDEÂ NEE MAAMULÂ Âzukoalâdeâ 1: Mrâlâ Âzukoalâdeâ 2: Âdeneyelâ Âzukoalâdeâ 3: Âzâneyâlâ Âzukoalâdeâ 4: Agyalilâ Âzukoalâdeâ 5: Adwuleso ninyâne môô âlâsisi la (âbâlabôlâ nu, anwondelâ, Ezukoa nwo ngyegyelâ) Âzukoalâdeâ 5: Agyalâ nee Ewolebôlâ

Page 17: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

17

Nzema Mbuluku môô bâfa bâkile nee môô bâfa bâsukoa debie bie mô a wô âke la. 1. ADAWU (PROSE) Buluku K l vo

a. Adendulâ F. A. Hemans b. Âb lalekonle Nicholas Âzenrane d. Fa Edwâkâ Kyâ J. A. Essuah â. Awie Ânze Awieleâ A. Sobo-Blay

2. NWÔHOA (DRAMA/PLAY) Buluku K l vo a. Ama Kodwo J. K. Anlimah b. Ayekpa Anr ne Bo J. Crosby Annan d. Nyamenle Sa Ânlomboâ Ne A. Sobo-Blay â. Ôdi Ye Kânlâma Nzi J. S. Blay 3. EDWÂKÂDWÂNDOLÂ (POETRY)

Buluku KÂLÂVO a. Âzunlâ Nee Edwâne P. K. K. Quarm b. Ekuzoa Mese Me Ne P. A. K. Asilijoe d. Nyanza Anloma F. C. Ainooson

â. Meka Bie F. Ehoma Kwaw 4. ANEÂMÂLA (GRAMMAR/SYNTAX) Buluku KÂLÂVO a. Nzema Grammâar J. A. Essuah b. Nzema Ane mâla Tagyee Ne E. Kwaw 5. FÔNÔLÔGYI (PHONOLOGY) Buluku KÂLÂVO a. Nzema Fônôlôgyi J. Crosby Annan

Page 18: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

18

6. MAAMÂLA NEE MAAMULÂ (CUSTOMS AND INSTITUTIONS) Buluku KÂLÂVO a. Nzema Maamâla J. A. Essuah & A. K. Mensah b. Sukoa Nzema Maamâla Ne Bie P. A. Aboagye d. B nlea Maam la F. K. Eboyi-Anzah â. Maandeâ Yâ Ânlomboâ F. Ehoma Kwaw 7. MBULUKU GYÂNE BIE MÔ Buluku KÂLÂVO a. Nzema Edwâkânzôho P. A. K. Aboagye b. Nzema Âdendâdenle J. M. Ngoah d. Duma Nee Mgbayelâ J. S. Blay â. Nzema Mrâlâ G. B. Kwesie

Page 19: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

1

SENIOR HIGH SCHOOL 1

NGYÂNU 1

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABÔSO

FƆNƆLƆGYI

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anyia adwenle wɔ Nzema aneâ ne nee ye ngane ngane ne mô anwo. 2. ade ninyâne môô boa ânelâ âyâlâ, ngâlâleramgbôkâ môô bâfa bâkâlâ ânelâ ne mô nee kâsi bâhyehyâ bâ la abo. ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPÔKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: ANEÂ ÂZUKOALÂDEÂ 2: NINYÂNE MÔÔ BOA MAA YÂKOLA YÂTENDÂ LA

Sukoavo ne bahola: 1.1.1 ahilehile edwâkâkpɔkâ

aneâ anu. 1.1.2 ahile gyimalilâ nsa mɔɔ

aneâ di la. 1.2.1 ahilehile ninyâne môɔ boa maa yâkola yâtendâ la na yeabobɔ nuhua nna aluma.

Adenle môɔ menli dua zo fa ânelâ di ngitanwo la. Gyima môô aneâ di la - Ngitanwolilâ - Ôda maandeâ ali - Yâfa yâkile awolândoɔdoazo yâ Maandeâ - Ôle subane ndetelâ mɔlebâbo nee môô âha la Ninyâne mɔɔ boa wɔ âdendâlâ nu la Sonla baka ne âleka bie mɔ mɔɔ boa wɔ âdendâlâ nu a le âvovoa, âkominzalâ kpɔkâ, ânloanlâ mbabonle, âtafinlimalâ,

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu na bâdwenledwenle ânelâ ngakyile bie mô môô bâlie bâdo nu wɔ ngitanwolilâ nu la anwo. Kilehilevolâ ne gua sukoavoma ne ekpunli ekpunli na bâ dwenledwenle gyima bie noko mɔɔ Nzema aneâ ne di la anwo. Kilehilevolâ ne kilehile edwâkâkpɔkâ ‘âdendâlâ’ nu na ɔdi sukoavoma ne anyunlu bâbobɔ kɔnsɔnante ânelâ ne bie mɔ amaa bâahola bâanwu âleka mɔɔ bâbobɔ bâ la.

Sukoavoma kile edwâkâkpɔkâ aneâ nu na bâkâlâ ye ngane ngane ne mɔ. Ekpunli ekpunli ne mô fa gyimalilâ ne mô to gua maa bâ muala bâdwenledwenle nwolâ. Kilehilevolâ ne kâlâ ânelâ sâkâlândeâ bie mɔ taboa bile ne azo maa Sukoavoma kilehile ninyâne môɔ bâfa bâbobɔ

Page 20: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

2

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPÔKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: NGAKYILE MÔÔ LA ÂNELÂ SÂKÂLÂNDEÂ NEE NGÂLÂLERA- MGBÔKÂ AVINLI LA

Sukoavo ne bahola: 1.3.1 ahile ngakyile môô la ânelâ sâkâlândeâ nee ngâlâleramgbɔk avinli la. 1.3.2 ahile Nzema kɔnsɔnante ânelâ ne mɔ.

nee môɔ bokâboka nwo la. Âdendâdeâ ne mɔ a le ninyâne mɔɔ boa maa yâkola yâbobɔ ânelâ ngakyile bie mɔ la. Ndonwo: âtafinlimalâ, velam, egyele, nee mɔɔ âha la. Vawolo ânelâ sâkâlândeâ nee bâ ngâlâleramgbɔkâ ne mɔ VÂ VN /a/ /^/ a /e/ / I/ e /â/ â /i/ i /ɔ/ ô /o/ /û/ o /u/ u Kɔnsɔnante ânelâ sâkâlândeâ ne mɔ KÂ KN /b/ b /m/ m /n/ n /ŋ/ n /ɲ/ ny

Ndonwo: /p,b,m,s,t/ Kilehilevolâ ne dua kpuya âbizalâ adenle zo maa sukoavoma nwu ngakyile mɔɔ wɔ ninyâne mɔɔ boa maa yâkola tendâ nee âdendâdeâ ne mɔ avinli la Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne toɔdoa adwenle wɔ edwâkâmgbɔkâ mɔɔ vawolo ânelâ ne mɔ mɔɔ wɔ nuhua la âhâlâlâ nee bâ ngâlâleramgbɔkâ ne mɔ le ko la anwo. Ndonwo Edwâkpɔkâ /Ânelâ /Ngâlâleramgbɔkâ Bana /a/ ‘a’ kâlâ /â/ ‘â’ fele /e/ ‘e’ bolo /o/ ‘o’ bɔ /ô/ ‘ô’ Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne toɔdoa adwenle wɔ edwâkâmgbɔkâ mɔɔ kɔnsɔnate ânelâ ne mɔ mɔɔ wɔ nuhua la âhâlâlâ nee bâ ngâlâleramgbɔkâ ne mɔ le ko la anwo. Ndonwo Edwâkpɔkâ /Ânelâ /Ngâlâleramgbɔkâ Bane /b/ ‘b’

ânelâ ne mɔ la. Kilehilevolâ ne kâlâ edwâmgbɔkâ bie mɔ gua taboa bile ne azo na ɔpepâ vawolo ânelâ ne mɔ mɔɔ wɔ va edwâmgbɔkâ ne mɔ anu la abo na sukoavoma ahâlâ bâ ânelâ sâkâlândeâ ne mɔ. Ndonwo aleâ akuba kale Kilehilevolâ ne kâlâ edwâmgbɔkâ ngakyile gua taboa bile ne azo na sukoavoma fa ânelâ sâkâlândeâ kâlâ Ndonwo: Akyâ /aʨâ/ Nyâlâ /ɲâlâ/ Dwâtâ /ʨʸtâ/

Page 21: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

3

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPÔKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 4: KÂSI YÂBÔ VAWOLO ÂNELÂ NE MƆ LA

Sukoavo ne bahola: 1.4.1 ahile vawolo ânelâ ne mɔ môô wɔ Nzema aneâ ne anu la.

/ʨ/ ky / ʨʸ/ tw /ʥ/ gy /ɕ/ hy Ânelâ ne mô môô yâbô a debie biala ânzi anwoma ne môô vi âvovoa ne anu finde adenle la. Kâ yâsi yâbô vawolo ne mô la Ânloanlâ mbabonle ne gyinlabelâ

1. Ânloanlâ mbabonle tâtâlâyâlâ/ 2. Ânloanlâ mbabonle kulukuluyâlâ

Âtafinlimalâ ne anwumahôlâ i. Ôbikye kpalâ kpalâ ii. Ôbikye ekyii iii. Ôbuke ekyii iv. Ôbuke kpalâ kpalâ

Âtafinlimalâ ne âleka môô yâfa yâbô la a. Ô ti/nyunlu b. Avinli d. Ô nzi

Âtafinlimalâ ne abo azo âkpogyalâ a. Âtafinlimalâ ne abo azo

âkpogyalâ b. Âtafinlimalâ ne abo aze âhanlâ

Kyekye /ʨ/ ‘ky’ Dwâkâ /ʥʸ/ ‘dw’ Egya /ʥ/ ‘gy’ Ngakula /ŋ/ ‘n’ Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâkilehile edwâkâkpôkâ ‘vawolo’ anu. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâkilehile bâ adwenle wô kâsi bâbobô vawolo ânelâ ne mô la anwo. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâkye vawolo âkponle ne nvoninli.

Sukoavoma kâlâ edwâmgbôkâ bie mô môô finde Nzema aneâ ne âhanlâ nu la na bâkile ndenle ngakyile nna môô bâdua zo bâbobô vawolo ânelâ ne mô la. Sukoavoma ne kye vawolo âkponle ne nvonlinli.

Page 22: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

4

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPÔKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 5: VAWOLO NE MÔ GYIMALILÂ

Sukoavo ne bahola: 1.5.1 ahile âleka mɔɔ vawolo ânelâ ne mɔ findevinde wɔ edwâkâmgbɔkâ bie mô anu la.

Âleka mɔɔ vawolo ânelâ ne mɔ kola findevinde wɔ edwâmgbɔkâ nu la.

i. Edwâkâkpɔkâ môlebâbo, ii. Edwâkâkpɔkâ avinli yââ iii. Edwâkâkpɔkâ awieleâ

Kilehilevolâ ne maa ngilenu wô âleka ngakyile môô vawolo ânelâ ne mô kola findevinde wô edwâmgbôkâ nu la anwo. Edwâkâkpɔkâ môlebâbo /a, ^, â, e, o/ Edwâkâkpɔkâ avinli /a, ^, â, e, I, i, ô, o, û, u/ Edwâkâkpɔkâ awieleâ /a, ^, â, e, I, i, ô, o, û, u/ Kilehilevolâ ne kâlâ edwâkâmgbɔkâ bie môô na ôkilehile âleka mɔɔ vawolo ânelâ ne mô findevinde la. Edwâkâkpɔkâ môlebâbo (EMÔ) ârâlâ /ârâlâ/ ebia /ebi^/ awule /^wule/ Edwâkâkpɔkâ avinli (EAV) ârâlâ /ârâlâ/ ebia /ebi^/ awule /^wule/ abokâ /abûkâ/ bana /bana/ Edwâkâkpɔkâ awieleâ (EAW) abeâkô /ab Iâkô/ ebia /ebi/ abokâ /abûkâ/ bolo /bûlû/ kuku /kuku/ bele /bIlI/

ÂKPONLE

EMÔ EAV EAW

Sukoavoma fa edwâkâmgbɔkâ wulowula âleka mɔɔ ânelâ âhye mɔ môɔ wɔ âkponle ne mɔɔ wɔ anwuma âke la anu. /a, e, ɔ, o, u, i, â/

Page 23: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

5

SENIOR HIGH SCHOOL 1

NGYÂNU 2

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anyia sukoanyia wɔ âgengalâ nee edwâbodelâ nu.

2. anwu âdend â denle ngakyile nee adenle mɔɔ ɔbava zo yeava yeali gyima la. 3. anyia adwenle wɔ kâsi bâkakyi edwâkâ bâfi ane â ko anu bâkɔ fofolâ nu la.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: ÂGENGALÂ MƆƆ ANU PI LA (a) Âgengalâ ndândâ mɔɔ bâfa bâkpondâ adwenle la (skimming) (b) Âgengalâ ndândâ mɔɔ bâfa bâkpondâ edwâkâ agbɔkâ wɔ âgengalâ nu la (scanning)

Sukoavo ne bahola: 2.1.1 agenga buluku biala ɔ ti anwo anzââ awie banlea ɔ nwo zo wɔ mekâ mɔɔ ɔlâkenga la. (a) anwu adwenle titili mɔɔ wɔ buluku ne mɔɔ ɔkâkenga la anu. (b) ayâ âgengalâ mɔɔ nuhua pi na yeava yeayeye edwâkâmiza nloa la.

Kenga adawu anzââ buluku.

Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne ɔmaa bâfa tidwâkâ, âzukoalâdeâ ngane, nvoninli, azâlâ kâlata nee mɔɔ âha la bâkile nuninyâne mɔɔ wɔ adawu anzââ buluku ne anu la. Kilehilevolâ ne dua adwenlewowɔlâ adenle zo kilehile edwâkâmgbɔkâ, âdendâsinli. âdendâdenle nee adwenlenu nvoninli nee mɔɔ bokâboka nwo la anu. Ɔkola ɔyâ bâ nloa nu anzââ âhâlâlâ edwâbodelâ. - Neazo âkengalâ hyia. - Koonwu âgengalâ.

Sukoavoma yeye edwâkâmiza wɔ adawu ne mɔɔ bâgenga la anloa.

Page 24: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

6

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: ÂDENDÂMUNLI TITILI NEE ÂDENDÂMUNLI EKYI ÂZUKOALÂDEÂ 3: ÂDENDÂDENLE ÂZUKOALÂDEÂ 4: ANEÂHAKYILÂ

Sukoavo ne bahola: 2.2.1 anwu âdendâmunli titili mɔɔ wɔ âdendâkpunli biala anu la.

2.3.1 ahile edwâkâkpôkâ âdendâdenle nu, amaa nwolâ ndonwo ngakyile na akee yeava yeali gyima wɔ âdendâmunli nu. 2.4.1 ahile edwâbohilelâ/ Aneâhakyilâ nu na yeanyia sukoanyia mɔɔ bâfa bâkakyi âdendâmunli ekyi nee âdendâkpunli la.

Âdendâmunli titili nee âdendâmunli ekyi. Ndonwo dɔɔnwo mɔɔ wɔ Nzema aneâ ne anu la. Yeli twea gyakâ. Yehô ye âkâla nzi. Ôlâkpula ô sa.

Adenle mɔɔ bâfa zo bâkakyi edwâkâ bâfi aneâ ne mɔɔ adawu ne wɔ nu bâkɔ aneâ fofolâ nu la.

- Aneâ mɔɔ edwâkâ ne wɔ nu la. - Aneâ mɔɔ âkakyi edwâkâ ne wɔahɔ nu la. - Adwenlenyianlâ môô wô aneâ nwiô ne aneâmâla nee aneândelebâbo ne mô anwo la.

Kilehilevolâ ne bahâlâ edwâkâ mɔɔ bâha la wɔ taboa bile ne azo. Sukoavoma ne ka anzââ kâlâ debie fa foa anzââ ânvoa zɔhane edwâkâhanlâ ne. Kilehilevolâ ne maa ndonwo kâyâ nsa anzââ nna na ɔwie a akee yeahilehile Âdendâmunli titili nee âdendâmunli ekyii anu. Kilehilevolâ ne maa âdendâdenle ko na ɔkilehile nu ɔkile sukoavoma ne. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne mɔ anyunlu na bâmaa âdendâdenle ndonwo dɔɔnwo. Kilehilevolâ ne maa sukoavoma ne maa âdendâdenle ndonwo mɔɔ kile kâ belemgbunli anzââ koahweabane bie âwu la. i) Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne na bâfa anluma nee ndelebâbo bâmaa Nrelenza edwâkâmgbɔkâ âhye mɔ wô Nzema aneâ nu. Yâkpôkâ, duma, dumangilenu, yâkpôkângilenu ii) Kilehilevolâ ne maa sukoavoma ne gyima dɔɔnwo mɔɔ bamaa bâahakyi edwâkâkpɔkâ, âdendâsinli, âdendâmunli nee âdendâkpunli bâahɔ Nrelenza aneâ ne anu la.

Sukoavoma kpondâ âdendâmunli titili mɔɔ wɔ âdendâkpunli anzââ adawu ne anu la. Sukoavoma kâlâ âdendâdenle nnu na bâfa bâdi gyima wɔ âdendâmunli nu. Sukoavoma kâlâ âdendâdenle nnu na bâfa bâdi gyima wô âdendâmunli nuô Sukoavoma kakyi âdendâmunli nee âdendâkpunli ngakyile fi Nrelenza nu kɔ Nzema nu anzââ vi Nzema nu kɔ Nrelenza nu.

Page 25: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

7

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

Sukoavo ne bahola:

- Adwenlenyianlâ nee maandeâ mɔɔ wɔ aneâ nwiɔ ne anwo la hyia. Ɔwô kâ aneâhakyilâ yâ debie mɔɔ ndelebâbo wɔ nu la. - Adwenlenyianlâ nee maandeâ mɔɔ wɔ aneâ nwiɔ ne anwo la hyia. Ɔwô kâ aneâhakyilâ yâ debie mɔɔ ndelebâbo wɔ nu la.

Page 26: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

8

SENIOR HIGH SCHOOL 1

NGYÂNU 3

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂHÂLÂLÂ BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anwu Nzema aneâmâla nee kâsi ɔbava yeali gyima la.

2. anyia sukoanyia wɔ nwobiehanlâ âhâlâlâ nu.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: ÂDWÂMGBƆKÂ EKPUNLI EKPUNLI

Sukoavo ne bahola: 3.1.1 anwu na yeahilehile edwâmgbɔkâ ekpunli ekpunli ne mô.

Edwâmgbɔkâ ekpunli ekpunli: duma, yâkpɔkâ, dumagya, dumangilenu, yâkpɔkângilenu, âlekakpɔkâ, mɔnukpɔkâ nee mɔɔ bokâboka nwo la.

Kilehilevolâ ne dua kpuya nee nyelebânloa adenle zo boa sukoavoma ne maa bânwu edwâkpɔkâ ekpunli bie mɔ, Ndonwo: - Duzu duma a yâfa yâmaa edwâkâmgbɔkâ âhye mɔ: âleka, menli, adwenle, ninyâne nee mɔɔ bokâboka nwo la a? - Duzu duma a yâfa yâmaa edwâkâmgbɔkâ mɔɔ lâ baholâ nee dɔɔnwoyâlâ la a? - Duzu duma a yâfa yâmaa edwâkâmgbɔkâ mɔɔ kile nyâleâ, kâsi edwâkâ bie sisi nee kâsi debie de la a? - Duzu duma a yâfa yâmaa edwâkâmgbɔkâ mɔɔ kile mekâ la â? - Kâ yâfâlâ edwâkâmgbɔkâ mɔɔ yâfa yâka duma nwo edwâkâ â? - Duzu duma a yâfa yâmaa edwâkâmgbɔkâ mɔɔ lâ kɔmpalative (comparative) nee supalative (superlative) la â?

Kilehilevolâ kâlâ edwâkâmgbɔkâ mɔɔ duma, yâkpɔkâ, dumangilenu, yâkpɔkângilenu, nee mɔɔ bokâboka nwo wɔ nu la wô taboa bile ne azo na sukoavoma gua bâ ekpunli ekpunli nu.

Page 27: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

9

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: DƆƆNWOYÂLÂ/ DƆƆNWOHILELÂ ÂZUKOALÂDEÂ 3: KYÂKYÂHANLÂ

Sukoavo ne bahola: 3.1.2 azia agua edwâmgbɔkâ ekpunli ekpunli ne mɔ ekpunli fofolâ nu amaa bâayâ Titili yââ Ekyi. 3.2.1 ahile dɔɔnwoyâlâ nu. 3.2.2 anwu dɔɔnwoyâlâ sâkâlâneâ ne mɔ mɔɔ wɔ Nzema aneâ ne anu la. 3.3.1 ahile ngakyile mɔɔ wɔ âhâehanlâ nee kyâkyâhanlâ âdendâmunli nu la.

Edwâmgbɔkâ ekpunli Titili nee Ekyi ne mɔ. 1. Titili 2. Ekyi Duma Âlekakpɔkâ Yâkpɔkâ Mɔnukpɔkâ Dumangilenu Deâholâkilevolâ Yâkpɔkângilenu nee mɔɔ bokâboka nwo la Baholâ: ko Dɔɔnwo: mɔɔ bo ko la Aluma mɔɔ ânlâ dɔɔnwoyâlâ sâkâlâneâ la. Sâkâlâneâ nee edwâmgbôkâ mɔɔ yâfa yâkile dɔɔnwoyâlâ wɔ Nzema aneâ nu la bie mɔ a le âhye mô: a, m, n, ma, amra, dôônwo Âhâehanlâ âdendâmunli. Mefa mekyâ. Kyâkyâhanlâ âdendâmunli. Menva mengyâ.

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâkile ngakyile mɔɔ wô edwâmgbɔkâ ekpunli titili nee ekyi avinli la. Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ baholâ nee dɔɔnwoyâlâ aluma bie mɔ wɔ taboa bile ne azo na ɔboa ômaa sukoavoma ne nwu ngakyile mɔɔ wɔ ekpunli nwiɔ ne avinli la. Kilehilevolâ ne kilehile bâ kâ, baholâ kile debie ko yââ dɔɔnwoyââ kile debie mɔɔ bo ko la. Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ yâkpɔkâ ne mɔ mɔɔ kile mekâ ngakyile ne mɔ la na ɔboa sukoavoma ne ɔmaa bâkakyi bâ bâkɔ kyâkyâhanlâ nu.

Sukoavoma sia gua edwâkâmgbɔkâ ne mɔ âdendâmunli nsa anu fa kile edwâmgbɔkâ ekpunli titili nee ngyikyi ne mɔ. Kilehilevolâ ne kâlâ aluma bie mɔ na ɔmaa sukoavoma kâlâ bâ dɔɔnwoyâlâ. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâkpondâ anluma mɔɔ bânlâ dɔɔnwoyâlâ sâkâlâneâ la. Sukoavoma kakyi âhâe edwâkâ bie mɔ kɔ kyâkyâhanlâ nu.

Page 28: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

10

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 4: EDWÂKPƆKÂYÂ-LÂ ÂZUKOALÂDEÂ 5: MGBAKYEMGBAKYEDEÂ

Sukoavo ne bahola: 3.3.2 anwu kâsi bâda Kyâkyâhanlâ ali wɔ Nzema aneâ nu la. 3.4.1 ahilehile kâsi bâyâ edwâkâmgbɔkâ ngakyile nee fofolâ wɔ Nzema aneâ nu la. 3.5.1 ava gyinla, kpuya, ngilenu, sinze sâkâlândeâ ne mɔ ali gyima mɔɔ di munli wɔ âhâlâlâ nu la.

Sâkâlâneâ mɔɔ yâfa yâkile kyâkyâhanlâ wɔ Nzema aneâ nu la a bie mô âne: m, n, an, am. Ndonwo Fa-nva Ko-ngo ba-amba Edwâkpɔkâyâlâ: metanwo, mɔnwo nee mɔɔ bokâboka nwo la. Mgbakyemgbakyedeâ ne mô: i. Kpuya ( ? ) ii. Ngilenu ( : ) iii. Sinze ( ; ) iv. Siyepi ( . )

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bânwu kyâkyâhanlâ sâkâlâneâ ne mɔ mɔɔ wɔ âdendâmunli ne mɔ anu la. Kilehilevolâ ne kilehile ndenle ngakyile mɔɔ bâdua zo bâyâ edwâkâmgbɔkâ fofolâ bie mɔ la. i. Metanwo ii. Mɔnwo iii. Abonyibɔlâ

iv. Ânelâ v. Ndiazo Kilehilevolâ ne dua kpuya nee nyelebânloa nee taboa bile zo âhâlâlâ adenle zo kilehile deâ mɔɔ bâfa sâkâlândeâ ne mɔ bâyâ la anu.

Sukoavoma kâlâ metanwo, mɔnwo, abonyibɔlâ nee mɔɔ bokâboka nwo la ko biala mɔɔ le edwâkâkpɔkâ fofolâ la anwo ndonwo nwiɔ. Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli bie mɔ anzââ adawu ezinra bie na ɔmaa bâfa sâkâlândeâ ne mɔ bâwulowula nu.

Page 29: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

11

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 6: NWOBIEHANLÂ KOLAKOLADULÂ KÂSIDE DEBIEYÂLÂ/KÂSI BÂYÂ DEBIE LA

Sukoavo ne bahola: 3.6.1 ava mekâ ngakyile ne mɔ azo ahâlâ anzââ aha mɔɔ bânwu anzââ edwâkâ bie mɔɔ âsisi la bieko amaa yeadoɔdoa zo kâ mɔɔ ɔsisile la. 3.6.2 ahile kâsi ninyâne bie mɔ de, nyâleâ bie mɔ hɔle zolâ ngoko ngoko la. 3.6.3 ava aneâ mɔɔ di munli la ahilehile nyâleâ mɔô kɔ zo la anu.

Kâsi mɔɔ ninyâne ne mɔ sisile la. Maa mekâ ngakyile ne mɔ noko âyâ zɔ. Kâ âfa aneâ ne mɔɔ nee nyâleâ ne kɔ zolâ, dumangilenu nee yâkpɔkângilenu wɔaha nwo edwâkâ la. Âfa aneâ mɔɔ di munli la wɔaha kâsi bâyâ debie la. Ndonwo: Kâsi bâto ahule tolo la.

Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne ka debie mɔɔ bânwu ye âlâ la anwo edwâkâ. Kilehilevolâ ne nea nwu kâ ninyâne mɔɔ bâka nwo edwâkâ la doɔdoa zo kâ mɔɔ ɔfâta la. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâwowɔ adwenle bâkile kâsi debie de, sonla titili bie de, guabɔlâ bie hôle zo nee mɔɔ bokâboka nwo la .Kilehilevolâ ne dua âzukoalâdeâ ngane zo nee sukoavoma ne fa ndenle ngakyile ne mɔ anu na ɔkâlâ mɔɔ bâdwenledwenle nwo la ɔgua taboa bile ne azo.

Sukoavoma fa edwâkâ- mgbɔkâ âya nwiɔ abulanlu kâlâ kolakoladulâ nwobie. Sukoavoma kâlâ deâhilelâ nwobie. Sukoavoma kâlâ nwobie mɔɔ kâyâ edwâkâmgbɔkâ âya nsa abulanlu la.

Page 30: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

12

SENIOR HIGH SCHOOL 1

NGYÂNU 4

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

LITILIKYA NEE MAAMÂLA NEE MAAMULÂ BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. ade anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ abo na yeanwu ninyâne mɔɔ da edwâkâ ali la.

2. anwu na eza yeahilehile maandeâ ngakyile mɔɔ kɔ zo wɔ Nzema la. 3. anwu nvasoâ mɔɔ wɔ subane kpalâ zo la.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: EDWÂKÂ (LITILIKYA) ALILALÂ

Sukoavo ne bahola: 4.1.1 ahile edwâkâkpôkâ ‘edwâkâ’ abo. 4.1.2 abobɔ edwâkâ ngakyile nwiɔ ne mɔ aluma. 4.1.3 ahâlâ ninyâne mɔɔ da

anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ ali la.

Edwâkâ – ɔle edwâkâ mɔɔ bâkpomgba la anzââ âhâlâlâ mɔɔ kâlâvo/kpomgbavo ne dua zo da âbâlabɔlâ nu edwâkâ bie ali la. Anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ Edwâkâ Subane Anloanudwâkâ i. Ɔnlâ kpomgbavolâ anzââ nwovolâ kpɔkyee

ii. Ɔkakyihakyi iii. Ɔlâ nwɔhoadivo

Kilehilevolâ ne bu ârâlâ na ɔkile nu. Ɔboa ɔmaa sukoavoma ne nwu kânlâmaleâ mɔɔ wɔ kâsi awie bayeye edwâkâmgbɔkâ yeaziezie yeamaa menli anye alie la. Ndonwo “Abotane tudu awoka” Kilehilevolâ fedevede edwâkâ âhye mɔ anu. Abotane, tudu, awoka. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne nwu Edwâkâ ngakyile nwiɔ ne. Kilehilevolâ ne dua edwâkâmiza adenle zo maa sukoavoma ne bobɔ ninyâne mɔ da anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ bie mɔ ali la.

Sukoavoma bɔ mɔdenle kâ bâkile edwâkâkpɔkâ Edwâkâ anu. Sukoavoma kâlâ Nzema Edwâkâ mɔɔ bâhâlâ la mbuluku ne mɔ bie aluma. Sukoavoma kâlâ ninyâne nsa mɔɔ da anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ ali la.

Page 31: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

13

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

EDWÂKÂ ALILALÂ (NZƆZO) ÂZUKOALÂDEÂ 2: ANEÂ-NU NINYÂNE

Sukoavo ne bahola: 4.1.4 anwu ninyâne mɔɔ findevinde anloanudwâkâ nee ngâlâhâlâdwâkâ nu la. : 4.2.1 anwu aneâ-nu ninyâne

bie mɔ mɔɔ finde edwâkâ nu la.

iv. Ɔle maanlema ne mɔ amuala agyapadeâ nee mɔɔ bokâboka nwo la. Ngâlâhâlâdwâkâ i. Ɔlâ kâlâvo ii. Ɔngakyi iii. Bâhâlâ iv. Ɔnlâ nwɔhoadivo biala nee mɔɔ âha la. Ninyâne ngakyile mɔɔ finde anloanu- dw k nee ngâlâhâlâdwâkâ anu la i. Edwâkâ titili ne ii. Bodane iii. Nzileka (Âleka mɔɔ nyâleâ ne kɔ zo la) iv. Numenli v. Ngyehyâleâ vi. Ngyegyelâ vii. Ngakyelâ Aneâ-nu ninyâne bie mɔ mɔɔ finde adwenle nu nvoninlihyelâ nu la. i. Ârâlâdendâ ii. Edwâkânzɔho iii. Sonlayâlâ iv. agolobânwodwâkâ

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu bâwowɔ adwenle wɔ ninyâne mɔɔ finde anloanudwâkâ nee Ngâlâhâlâdwâkâ anu la. Kilehilevolâ ne fa ndonwo kilehile aneâ-nu ninyâne bie mô.

Sukoavoma kpondâ na bâkâlâ âhye mɔ mɔɔ bânwu bâ wɔ adawu nu la: numenli, ngyegyelâ, nzileka nee mɔɔ âha la. Sukoavoma ne maa aneâ-nu ninnyâne bie mô anwo ndonwo.

Page 32: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

14

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: NWƆRA ÂZUKOALEDEÂ 4: AZEZIELÂ/ FUAMUNLI ÂKPOKPALÂ

Sukoavo ne bahola: 4.3.1 ahile nwɔra nu. 4.3.2 ahile nwɔra ngyyehyâleâ. 4.4.1 ahile kâsi bâsie kakula raalâ aze wɔ mekâ mɔɔ ɔkâbɔ fuamunli la. 4.4.2 ahile kâ saa nvasoâ wɔ anzââ ânle fuamuanli âkpokpalâ zo wɔ adwuleso mekâ âhye anu. .

Adawu mɔɔ menli anzââ ninyâne mɔɔ ânle menli da menli subane ali amaa bâava bâadu folâ la. Nwɔra Ngyehyâleâ i. Abobɔlâ ii. Nwɔra mumua ne iii. Adwulaleâ iv. Nwɔra bo âkpalâ (edwânedolâ) Kile azezielâ/fuamnli âkpokpalâ anu. Yâ maandeâ. Ɔda menli mɔɔ lâ ye la ali.

Ɔyâ bâ nzonlâ. Nuhua ne mɔɔ ɔwɔ kâ yâkakyi bâ la.

Kilehilevolâ ne to nwɔra ko fa yâ ndonwo na ɔto âsalâ ɔfâlâvâlâ sukoavoma ne ɔmaa bâdabâ noko bâto bie. Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne dwenledwenle nvasoâ/gyima mɔɔ ngyehyâleâ ko biala lâ/di wɔ nwɔradolâ nu la. To nwɔra fa kilehile nu. Kilehilevolâ ne kola to âsalâ fâlâ awie wɔ sua ne azo ɔmaa ɔbakilehile kâsi bâsie kakula raalâ mɔɔ âbɔ fuamunli la aze wɔ maanzinli ne anu la. Kilehilevolâ ne kyehyâ kpolerazulâ wɔ âhye anwo maa sukoavoma ne. “Asoo fuamunli âkpokpalâ anwo hyia wɔ adwuleso mekâ âhye mɔɔ anyebukelâ âra la anu ô?” .

Sukoavoma kâlâhâlâ nwɔra ngakyile . Kilehilevolâ neânlea nu; yâ bâ boâ na bâfa bâmentâmenta sukulu sua ne anu. Sukoavoma fa nwɔhoalilâ adenle zo kile kâsi bâsie awie aze la. Sukoavoma siezie bâ nwo na bâzu kpolera ne mɔɔ wɔ.debiehilelâ nee debiezukoalâ gyimalilâ âleka ne la.

Page 33: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

15

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 5: SUBANEHILELÂ (BÂNWONILILÂ)

Sukoavo ne bahola: 4.5.1 aha ninyâne nsa mɔɔ wɔ bânwonililâ nu la. 4.5.2 ahile ndenle nsa mɔɔ bâfa bâkile subane kpalâ la

Ndenle ngakyile mɔɔ yâfa yâkile bânwonililâ 1. Âdendâlâ Modolâ, kyâlâkpalâ edwâmgbɔkâ mɔɔ yâka ye âdwâkâhanlâ nu la. Ndonwo: me kpa wɔ kyâlâ; mebodo wɔ nee mɔɔ bokâboka nwo la. 2. Sâkâlâneâ i. Âka ânwo aze wɔava debie anzââ wɔalie/wɔamaa anzââ wɔavi awie âkâ ii. Kâsi âbayâ sonla baka ne la. iii. Koonwuyâlâ iv. anloanwo monvoyâlâ Subane kpalâ i. kile ndetelâ kpalâ ii. fa koyâlâ ba iii. maa menli bu wɔ

Kilehilevolâ ne yâ ngyehyâleâ bie mɔ mɔɔ kile: a. Âdendâlâ mɔɔ ângile bânwonililâ la b. Sonla baka ne âleka bie mɔɔ âfa wɔayâ nyâleâ bie mɔɔ ângile subane kpalâ la Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu wɔ nwɔhoalilâ nu bâfa bâkile nyâleâ mɔɔ kile subane âtane la. Kilehilevolâ ne fa adwenlewowôlâ adenle zo da ngyegyelâ môô subane âtanehilelâ hwehwe maa:

i. menli ii. ahenle môô bâgyegye ye la iii. ahenle anwo amra ezuavolâ

Sukoavoma kâlâ ndenle nsa mɔɔ bâdua zo bâfa bâsâlâ debie la. Sukoavoma kâlâ dendâ-munli nsa mɔɔ bâfa bâkpo debielielâ la Sukoavoma ne kile subane mɔɔ saa bâwula awie anyebolo a, ɔkile la.

Page 34: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

16

SENIOR HIGH SCHOOL 2

NGYÂNU 1

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

FƆNƆLƆGYI BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. ahile vawolo ndoôdoazo anu.

2. ahile kâsi yâbô kônsônante ânelâ ngakyile ne mô nee gyima môô bâdi la 3. ahile ânelâ nee ânelâkpôkâ anu na yeahile kâsi ânelâkpôkâ de wô Nzema aneâ ne anu la.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: VAWOLO NDOÔDOAZO NEE VAWOLO MÔÔ MINLI LA

Sukoavo ne bahola: 1.1.1 ahile ‘vawolo ndoôdoazo’

anu. 1.1.2 ahile vawolo ndoôdoazo

môô finde edwâmgbɔkâ bie mô anu la.

Vawolo ndoôdoazo kile vawolo ngakyile môô kola toôdoa bâ gônwo mô anwo zo wô edwâkâkpôkâ nu môô ndelebâbo wô nu la. Ndonwo fia /fi^/ tea /t Ia/ bua /bu^/ moa /mûa/ Vawolo ndoôdoazo anwo ndonwo bie mô. aleâabo /al Iâabû/ abialeâ /^bial I â/ /tuodua/ /tuodoa/ /ketee/ /ketee/

Kilehilevolâ ne dua adwenlewowôlâ adenle zo boa sukoavoma ne maa bâkilehile ‘vawolo ndoôdoazo, anu. . Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâkilehile edwâmgbôkâ bie mô môô vawolo ndoôdoazo wô nu la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâkola bâkile vawolo ndoôdoazo ngyehyâleâ ne mô môô finde aneâ ne anu la.

Gua sukoavoma ne ekpunli ekpunli na nuhua ko biala kâlâ edwâmgbâkâ bulu môô vawolo ndoôdoazo ngakyile wô nu la.

Page 35: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

17

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: KÂ BÂSI BÂBƆ KƆNSƆNANTE ÂNELÂ NE MƆ LA NEE BÂ GYIMALILÂ

Sukoavo ne bahola: 1.1.3 ahile kâsi vawolo bie mô

minli wô edwâkâhanlâ nu la.

1.2.1 ahile Nzema kɔnsɔnante ânelâ ne mɔ môô wô aneâ ne anu la.

Ôle adenle môô vawolo bie mô kola dua zo minli wô edwâkâkpôkâ bie âbôlâ nu la. Vawolo âminlilâ Ndonwo “Meali” -------------- “Mali” Bâahɔ” -------------- “Bahɔ” Fâlâ âhyelâ -------------- “Fâlâhyelâ Ninyâne môô yâgyinla zo yâbobô kônsônante ânelâ ne mô la i. vokale kôôdo ne gyinlabelâ ii. âleka môô bâbô ânelâ ne mô la iii. kâsi bâbô ânelâ ne mô la Âleka môô kônsônante ânelâ ne mô finde wô edwâkâkpôkâ môlebâbo, avinli, anzââ awieleâ la.

Kilehilevolâ ne dua ndonwo zo boa sukoavoma ne maa bâkile ndenle ngakyile mɔɔ vawolo dua zo minli wɔ edwâmgbɔkâ mɔɔ bâha la anu la. Ôwô kâ âmaa sukoavoma ne te ô bo kâ vawolo môô minli la mekâ dôônwo ne ala ta finde aneâ âhanlâ nu tâla ye âhâlâlâ nu wô aneâ ngakyile bie mô anu. Kilehilevolâ ne dua yâkile adenle zo boa sukoavoma ne maa bânwu ninyâne môô bâfa bâbobô kônsônante ânelâ ne mô la. Kilehilevolâ ne dua yekile adenle zo di sukoavoma ne anyunlu maa bâkile ngakyile môô wô kâsi bâsi bâbô ânelâ môô anu pi nee môô ômpi la. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâmaa edwâmgbôkâ bie mô môô kôsônante ânelâ finde bâ môlebâbo, avinli yââ awieleâ la anwo ndonwo.

Sukoavoma ne kâlâ edwâmgbɔkâ anzââ âdendâfoa môô lâ vawolo mɔɔ minli la. Sukoavoma ne kile ndenle ngakyile nsa mɔɔ vawolo dua zo minli la. Sukoavoma ne fa ndenle ngakyile nsa ne azo kile kônsônate ânelâ âhye mô: /b, d, f, z, h/ ÂKPONLE

EMÔ EAV EAW

Sukoavoma fa edwâkâmgbɔkâ wulowula âleka mɔɔ ânelâ âhye mɔ môɔ wɔ âkponle ne mɔɔ wɔ anwuma âke la anu. /b, d, g, m, n, w/

Page 36: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

18

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: ÂNELÂKPƆKÂ ÂZUKOALÂDEÂ 4: ÂNELÂ

1.2.2 ahile âleka môô kônsônate ânelâ ne mô ko biala finde wô edwâkâkpôkâ nu la. 1.3.1 ahile ânelâkpɔkâ wɔ edwâkâmgbɔkâ ngakyile nna mɔɔ Nzema aneâ ne anu la anu. 1.3.2 ahile kâsi ânelâkpɔkâ ngyehyâleâ ne mɔ de wɔ Nzema aneâ ne anu la.

1.4.1 ahile edwâkâkpɔkâ ânelâ anu.

Ânelâkpɔkâ ngyehyâleâ Ndonwo v: akɔlâ kv: kɔ kvv: saa k: mgba kkv: mgba

Ânelâ ne anwuma âhɔlâ nee ye aze âralâ wɔ edwâkâmgbɔkâ, âdendâsinli nee âdendâmunli nu.

Kilehilevolâ ne fa ngâlata azinli mɔɔ bâhâlâhâlâ edwâkâ agbɔkâ wɔ zolâ la boa maa sukoavoma ne bâbobɔ edwâkâmgbɔkâ ne mɔ. Ɔmaa bâbobɔ ye kâ mɔɔ bâhyehyâ nu la. Kilehilevolâ ne fa edwâkâmgbɔkâ dɔɔnwo boa maa sukoavoma ne nwu ânelâmgbɔkâ ngakyile mɔ wɔ Nzema aneâ ne anu la. Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ edwâkâmgbɔkâ mɔɔ lâ ânelâ subane ngakyile na ɔfa sukoavoma ne ɔfa nu na ɔboa bâ maa bâda ânelâ ngakyile ne mɔ ali.

Sukoavoma ne maa edwâkâmgbɔkâ ndonwo bie mɔ na bâkyehyâ nu. Kilehilevolâ ne kâlâ edwâkâmgbɔkâ wɔ taboa bile ne azo na ɔmaa sukoavoma ne kâlâ wɔ bâ mbuluku ne mɔ anu na bâfa âpenlâ sâkâlâneâ bâkile âleka mɔɔ ânelâmgbɔkâ ne mɔ wɔ la. Sukoavoma âha edwâkâmgbɔkâ dɔɔnwo mɔɔ lâ ânelâ ngakyile la.

Page 37: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

19

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

1.4.2 anwu ânelâ ngakyile mɔɔ wɔ Nzema aneâ ne anu la. 1.4.3 ahâlâ gyima nwiɔ anzââ nsa mɔɔ ânelâ di la.

Ânelâ ngakyile ne mɔ: anwuma nee aze. Gyima: i. kile ngakyile mɔɔ wɔ aneâ ngyeba gyeba ne anu la.

ii. kile ngakyile mɔɔ edwâkâmgbɔkâ nwiɔ mɔɔ bâ âhâlâlâ le ko anzââ zɔho bâ nwo la.

iii. kile ngakyile mɔɔ wɔ edwâmgbɔkâ, âdendâfoa yââ âdendâsinli avinli wɔ aneâmâla nu.

Kilehilevolâ ne dua yâkile adenle zo fa ânelâ âhakyihakyilâ boa maa sukoavova nwu ngakyile ânelâ môô finde aneâ ne anu la. Ndonwo Anwuma (´) Aze (`) Kilehilevolâ ne dua adwenlewowôlâ adenmle zo boa sukoavoma maa bânwu gyima ngakyile môô ânelâ di wô Nzema aneâ nu la.

Kilehilevolâ ne kâlâ edwâmgbôkâ môtwâ gua taboa bile ne azo ômaa sukoavoma kâlâ na bâfa ânelâ sâkâlândeâ ne mô bâtoto zo.

Page 38: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

20

SENIOR HIGH SCHOOL 2

NGYÂNU 2 NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anyia sukoanyia ngakyile dɔɔnwo wɔ Âgengalâ nee edwâbodelâ nwo.

2. anyia sukoanyia dɔɔnwo wɔ aneâhakyile/edwâbohilelâ nwo. ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: ÂGENGALÂ MƆƆ ANU PI ÂZUKOALÂDEÂ 2: MBULUKU ÂGENGALÂ DƆƆNWO

Sukoavo ne bahola: 2.1.1 agenga buluku ɔ ti anwo anzââ awie banlea ɔ nwo zo wɔ mekâ mɔɔ ɔlâkenga la. 2.2.1 ava âgengalâ nwo sukoanyia môô yenyia agenga mbuluku dɔɔnwo mɔɔ wɔ mbulukuzielâ âleka ne, adwelie ngâlata nee mɔɔ bokâboka nwo la.

Kenga adawu anzââ buluku. Âboalâ mɔɔ bâfa bâboa sukoavoma bâmaa bâfa mbuluku mɔɔ le kpalâ kâ bâkâgenga bâkâvi mbulukuzielâ âleka ne.

Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne fa tidwâkâ, âzukoalâdeâ ngane, nvoninli, azâlâ kâlata, nee mɔɔ âha la kile ninyâne mɔɔ wɔ adawu/buluku ne anu la. Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne dwenledwenle- -Âdendâsinli, edwâkâmgbɔkâ, Âdendâdenle nee mɔɔ bokâboka nwo mɔɔ wɔ âgengadeâ anzââ buluku ne anu la. Neazoyâ âgengalâ hyia. Koonwu âgengalâ. Kilehilevolâ ne kilehile sukoavoma adenle mɔɔ bâfa zo bâkenga mbuluku, adwelie ngâlata, nee mɔɔ âha la.

Sukoavoma ne yeye edwâkâmiza nloa wɔ âgengadeâ ne anwo. Sukoavoma kâlâ mbuluku mɔɔ bâgenga la anwo edwâkâ.

Page 39: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

21

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: ANEÂ-NU NINYÂNE ÂZUKOALÂDEÂ 4: ANEÂHAKYILÂ

Sukoavo ne bahola: 2.3.1 ahile ‘aneâ-nu ninyâne’ anu na yeamaa nwolâ ndonwo wô âdendâmunli nu. 2.4.1 ava aneâhakyilâ sukoanyia ne yeahakyi adawu yeavi Nrelenza aneâ nu yeahɔ Nzema nu anzââ yeavi Nzema nu yeahɔ Nrelenza nu.

Aneâ-nu ninyâne anwo ndonwo bie mô

1. Edwâkânzôho. Ô nwo âyâ fâ kâ atôfolâ.

2. Ârâlâdendâ Ôle abizi

3. Sonlayâlâ Yeva anye tele yebu tâladeâ yewula

4. Âdendâdenle Yevo anwuma

5. Mrâbudwâkâ Âbâla le konle

Funla ndenle mɔɔ bâfa zo bâkakyi edwâkâ bâfi aneâ ko anu bâkɔ fofolâ nu la anu. Maa bâyâ aneâhakyilâ gyima dɔɔnwo.

Kilehilevolâ ne kâlâ adawu na ɔmaa aneâ-nu ninyâne bie mô anwo ndonwo. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâmaa aneâ-nu ninnyâne bie mâ anwo ndonwo. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma kakyi edwâkâ mɔɔ wɔ edwâkâkpunli nu la dɔɔnwo.

Sukoavoma kakyi adawu ezinra fi Nrelenza nu kɔ Nzema nu.

Page 40: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

22

SENIOR HIGH SCHOOL 2

NGYÂNU 3

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂHÂLÂLÂ BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anwu aneâmâla ne dɔɔnwo.

2. anyia sukoanyia mɔɔ kɔ ɔ nyunlu wɔ nwobie ngakyile âhâlâlâ nu la. ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1 NYIAVO-YÂKPƆKÂ NEE NYIAVO-ANVA YÂKPƆKÂ

Sukoavo ne bahola: 3.1.1 ahile ngakyile mɔɔ wɔ nyiavo-yâkpɔkâ nee nyiavo-anva yâkpɔkâ avinli la. 3.1.2 ava nyiavo nee nyiavo- anva yâkpɔkâ ne mɔ ali gyima wɔ âdendâlâ nee âhâlâlâ nu.

Nyiavo nee nyiavo-anva yâkpɔkâ ne mɔ. Nyiavo yâkpɔkâ lâ nyiavo; nyiavo- anva yâkpɔkâ ne mɔ ânlâ nyiavo. Nyiavo Nyiavo-Anva di sele kâlâ su ka dafe soa wu te bebe

Kilehilevolâ ne bizebiza sukoavoma kpuya maa bâkile bâ adwenle. i. Duzu debie a âlile anoma nɔsolâ a? ii. Mekâ ne boni a âhɔlale anoma nɔsolâ ne â? iii. Mɔɔ âkɔ sukulu la, nwane a âyiale ye a? iv. Kâsi âyâle âdwule sukulu ânâ â? Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ sukoavoma ne nyelebânloa ne mɔ wɔ taboa bile ne azo na ɔ nee bâ di nwo adwelie. Ɔkilehile ngakyile mɔɔ wɔ nyiavo nee nyiavo-anva yâkpɔkâ ne mɔ anu la ɔkile bâ.

Sukoavoma fa nyiavo nee nyiavo-anva yâkpɔkâ ne mɔ wulowula âdendâmunli nu na bâmaa ko biala anwo ndonwo nnu.

Page 41: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

23

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBNDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: YÂKPƆKÂ NDÂLÂNU MEKÂ (KÂKALA, MGBANWO, NGƆZOHILELÂ MƆƆ KILE KÂKALAHILELÂ, MGBANWO- HILELÂ, KENLEBIEHILELÂ) ÂZUKOALÂDEÂ 3: DUMA ÂDENDÂSINLI

Sukoavo ne bahola: 3.2.1 anwu yâkpɔkândâlânu ngakyile ne mô na yeava yeali gyima kâ mɔɔ ɔfâta la. 3.3.1 ahile kâsi duma âdendâsinli de la. 3.3.2 anwu ninyâne mɔɔ wɔ duma âdendâsinli nu la. 3.3.3 ahile âleka mɔɔ âdendâsinli mɔɔ wɔ âdendâfoa nu di la na yeaha gyima mɔɔ bâdi la.

Ndonwo - Kâkalahilelâ: Ama si abâlâ. - Mgbanwohilelâ: Ama zile abâlâ. - Kenlebiehilelâ: Ama bazi/kâzi abâlâ. Âdendâsinli a le edwâkâkpɔkâ anzââ edwâkâmgbɔkâ ekpunli bie mô mɔɔ bâkola bâtu wɔ âdendâfoa nu la. Duma âdendâsinli mɔɔ le edwâkâkpɔkâ ko. Kofi, Amina Duma âdendâsinli mɔɔ bâdâlâ nu. - Kakula nrenyia ne, me diema raalâ, - Kakula nrenyia tendenle ne. - Kakula raalâ ezinra ne.

Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli sikalâ bie mɔ gua bâ nwiɔ nwiɔ wɔ taboa bile ne azo. Nwiɔ biala kile kâkala/mgbanwo âhilelâ. Kilehilevolâ ne nee sukoavoma di âdendâmunli ne mɔ anwo adwelie na ɔboa bâ ɔmaa bânwu ngakyile mɔɔ wɔ kâsi mɔɔ yâka edwâkâ bie wɔ kâkalahilelâ nee mgbanwohilelâ nu la. Kilehilevolâ ne yâ zɔhane ala wɔ mɔɔ âha la anwo na ɔkɔ zo ɔmaa ngilenu wɔ âleka mɔɔ ɔhyia la amaa bâanwu ngakyile mɔɔ wɔ mgbanwohilelâ nee ngɔzohilelâ mɔɔ kile kâkalahilelâ anu la. Kilehilevolâ ne dua adwelielilâ adenle zo boa maa sukoavoma kile âdendâsinli anu. Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ âdendâmunli sikalâ ndonwo bie mɔ wɔ taboa bile ne azo na sukoavoma kilehile aluma ngakyile mɔɔ wɔ nu la. Na eza bâadwenledwenle gyima mɔɔ bâdi wɔ âleka mɔɔ bâfinde la anwo. i. Kofi vâlâle Amina. ii. Kakula nrenyia ne vâlâle me diema raalâ ne. iii. Kakula nrenyia tendenle ne âlâfâlâ kakula raalâ ezinra ne.

Sukoavoma gyinla yâkpôkâ bie mô azo maa âdendâmunli nwiô nwiô. Sukoavoma maa duma âdendâmunli nsa mɔɔ lâ edwâkâkpɔkâ ko la na eza bâmaa nsa noko mɔɔ lâ âdwâkâmgbɔkâ mɔɔ bo ko la. Sukoavoma kile gyima mɔɔ duma âdendâsinli di wɔ âdendâmunli mɔɔ bâmaa la anu.

Page 42: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

24

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 4: YÂKPƆKÂ ÂDENDÂSINLI ÂZUKOALÂDEÂ 5: YÂKPƆKÂNGILE- NU ÂDENDÂSINLI ÂDENDÂSINLI ÂZUKOALÂDEÂ 6: DUMANGILENU

Sukoavo ne bahola: 3.4.1 ahile kâsi yâkpɔkâ âdendâsinli de la. 3.4.2 anwu ninyâne mɔɔ wɔ yâkpɔkâ âdendâsinli nu la. 3.4.3 anwu âleka mɔɔ yâkpɔkâ âdendâsinli ne di wɔ âdendâfoa nu la. 3.5.1 ahile kâ yâkpɔkângilenu âdendâsinli si de la. 3.5.2 anwu âdendâsinli ngakayile bie mɔ mɔɔ kola di gyima kâ yâkpɔkângilenu di la. 3.5.3 anwu na yeava yâkpɔkângilenu âdendâsinli ne yeali gyima kâmɔ ɔfâfa la. 3.6.1 amaa dumangilenu anwo ngilenu wɔ kâsi ɔdi gyima nee âleka mɔɔ ɔfinde wɔ âdendâmunli nu la. 3.6.2 anwu dumangilenu ngakyile ne mɔ. 3.6.3 ava dumangilenu ngakyile nwiɔ ne yeali gyima kâ mɔɔ ɔfâta la.

i. Yâkpɔkâ titili ii. Yâkpɔkâ ekyi + titili Ndonwo Yâkpɔkâ titili 1. Kofi vâlâle Amina. Yâkpɔkâ ekyi + titili 2. Kakula nrenyia tendenle ne âlâfâlâ kakula raalâ ezinra ne. - Yâkpɔkângilenu - yâkpɔkângilenu +yâkpɔkângilenu. Gyima Dumangilenu ka duma bie anwo edwâkâ, anzââ kile duma bie anu. Âleka mɔɔ dumangilenu ngakyile ne wɔ Mɔɔ di duma nyunulu la. Mɔɔ toa yâkpɔkâ zo la.

Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli sikalâ ndonwo bie mɔ wɔ taboa bile ne azo na ɔboa sukoavoma ɔmaa bâkpondâ yâkpɔkâ âdendâsinli ne mɔ môô wɔ nu la. Eza ɔ nee bâ di adwelie wɔ kâsi yâkpɔkâ âdendâsinli ne mɔ de nee âleka mɔɔ bâdi wɔ âdendâmunli nu la anwo. Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ âdendâmunli ndonwo bie mɔ wɔ taboa bile ne azo na ɔmaa sukoavoma kpondâ yâkpɔkâ- ngilenu âdendâsinli ne mɔ. Eza ɔ nee sukoavoma wowɔ adwenle nwu kâsi bâde, gyima mɔɔ bâdi nee âleka mɔɔ bâfinde wɔ âdendâmunli nu la. Kilehilevolâ ne fa duma âdendâfoa boa maa sukoavoma nwu: i. âleka nee gyima mɔɔ dumangilenu mɔɔ di duma nyunlu di la. ii. âleka nee gyima mɔɔ dumangilenu mɔɔ toa yâkpɔkâ zo di la.

Sukoavoma ne âva yâkpɔkâ âdendâsinli nsia âdoɔdoa duma âdendâsinli ne m mɔɔ bâzukoa dâba la azo âmaa bâli munli. Sukoavoma maa yâkpɔkâ -ngilenu âdendâsinli nsia bâfa bâsosɔ yâkpɔkâ âdendâsinli ne mɔ mɔɔ bâ ha nwo edwâkâ dâba la azo bâmaa ɔdi munli. Sukoavoma maa âdendâmunli nna mɔɔ dumangilenu ne mɔ li aluma ne mɔ anyunlu yââ nna noko mɔɔ dumangilenu ne mɔ doɔdoa yâkpɔkâ ne mɔ azo la

Page 43: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

25

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 7: EDWÂKÂMGBƆ-KÂ NGYIKYI (MƆNƆKPƆKÂ, NZIZO, ÂLEKAKPƆKÂ NDEANU, NEE MƆƆ BOKÂBOKA NWO LA)

Sukoavo ne bahola: 3.7.1 ahola anwu gyima mɔɔ edwâkâmgbɔkâ ngyikyi ne mɔ di wɔ âdendâmunli nu la.

Edwâmgbɔkâ Ngyikyi Mɔnukpɔkâ, nzizo, ndeanu, deâholâkilevolâ, yâkpɔkâ ekyi, âlekakpɔkâ nee mɔɔ bokâboka nwo la.

Kilehilevolâ ne maa âdendâmunli ndonwo nwo boa sukoavoma maa bânwu gyima ngakyile mɔɔ Edwâmgbɔkâ Ngyikyi ne mɔ di la. Mɔnukpɔkâ ndonwo bie mɔ a le; nee, yââ anzââ, na, eza. i. nee: yâfa yâka ninyâne nwiɔ anzââ mɔɔ bo zɔ la yâbɔ nu. Ndonwo: Kofi nee Ama. ii. na: yâfa yâkile kâsi nyâleâ bie mɔ doɔdoale zo la. ndonwo: Nrenyia ne dole ye âkpa ne na ɔlale. iii. anzââ: yâfa yâkile debie mɔɔ yâ nye die nwo la. ndonwo: bile anzââ kɔkɔlâ. iv. na: yâfa yâkile ninyâne nwiɔ mɔɔ bânnyia la. ndonwo: Ama hôle âkponledolâ ne abo na Akasi angɔ. v. abo (âlekakpɔkâ): kile âleka mɔ debie la la. ndonwo: Kusu ne la âkponle ne abo.

. Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli bulu mɔɔ bâpepâ edwâmgbɔkâ ngyikyi ne mɔ abo la. Ɔwɔ kâ sukoavoma kile gyima mɔɔ edwâmgbɔkâ ngyikyi âhye mɔ di la.

Page 44: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

26

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 8: NWOBIEHANLÂ KOLAKOLADULÂ, KÂSIDE, DEBIEYÂLÂ (Mobɔnu) KPOLERAZULÂ KÂLATA ÂHÂLÂLÂ (Mɔɔ yâkâlâ yâkɔmaa yâ gɔnwo mɔ la)

Sukoavo ne bahola: 3.8.1 ahakye ndenle mɔɔ bâfa zo bâkâlâ Kolakodulâ, Kâside, nee Debieyâlâ nwobie ne mɔ la. 3.8.2 ahile ye adwenle kâ ɔdie edwâkâ bie mɔɔ bâla ye ali la ɔto nu anzââ ɔnlie ɔndo nu. 3.9.3 alua kâlata âhâlâlâ adenle nee aneâ mɔɔ di munli zo ahâlâ kâlata ahɔmaa ɔ gɔnwo mɔ.

Kolakoladulâ, Kâside, Debieyâlâ. Su kpolera maa anzââ tia edwâkâ bie môô bâla ye ali la. Kâlata mɔɔ yâkâlâ yâkɔmaa yâ gɔnwo mɔ la: Aneâ ne mɔɔ kâlâvo ne fa ahâlâ kâlata ne la la aze fâânye. Kâlatahâlâlâ ngyehyâleâ. Kâlata mɔɔ bâkâlâ bâkɔmaa bâ gɔnwo mɔ la anwo ngyehyâleâ.

Mobɔnu – Nea SHS 1 ngyânu 3, âzukoalâdeâ 7. Kilehilevolâ ne ka edwâkâ le kâ “Mraalâ anye di bâ ti anwo tâla nrenyia” na ɔkâlâ ɔgua taboa bile ne azo. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bânyia sukoanyia wɔ kâsi bâbava aneâ ne bâala bâ adwenle ngakyile ne mɔ ali la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne maa bâyâ kâlata mɔɔ bâkâlâ bâmaa bâ gɔnwo mɔ la anwo ngyehyâleâ i. Adolɔse ii. Mekâ iii. Ahyebizalâ iv. Edwâkâ mumua ne v. Adwulaleâ vi. Duma

Sukoavoma ne kâlâ nwobie wɔ tidwâkâ bie anwo. Sukoavoma siezie bâ nwo wɔ gyimalilâ ne anwo. Kilehilevolâ ne maa âzukoalâdeâ ngane bie maa sukoavoma kâlâ. Sukoavoma gyinla âzukoalâdeâ nganeâ bie azo kâlâ kâlata kɔ maa bâ gɔnwo mɔ.

Page 45: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

27

SENIOR HIGH SCHOOL 2

NGYÂNU 4 NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

EDWÂKÂ/MAAMÂLA NEE MAAMULÂ

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anwu nvasoâ mɔɔ wɔ maandeâ ngakyile bie mɔ azo nee ninyâne mɔɔ bâfa bâyâ nvedenvedenu wɔ aneâ ne anu la. 2. anyia sukoanyia mɔɔ bâfa bâyâ buluku nu nvedenvedenu na akee bâala mbuluku mɔɔ ɔsukoa la ali bâahile ye. ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: AMODINLIBƆLÂ NEE AWOLÂYELÂ

Sukoavo ne bahola: 4.1.1 ahilehile kâsi amodinlibɔlâ nee awolâylâ de la. 4.1.2 aha nvasoâ mɔɔ wɔ amodinlibɔlâ nee awolâyelâ zo wɔ ye maanle ne anu la.

Ninyâne mɔɔ bâdwendwenle nwo la: i. Aneâ-nu ninyâne mɔɔ maa aneâ ne gyimalilâ yâ fâ la, ndonwo, ndiazo ârâlâdenle. ii. Âgyinlagyinlalâ, awolâyevo ne

agyakâ mɔɔ tudu la, kâ tievoma ne nwu ye la, nee mɔɔ âha la.

Nvasoâ (a) Bâfa bâwula awie mɔɔ âwu la anyunlunyia. (b) Ɔtenrâdenrâ awolâyevo ne edwândolâ subane mɔɔ ɔlâ ye la. (d) Ngakula sukoa debie vi bâ âkâ. (Âzunlâ nee awolâyelâma) (â) Mekâ mɔɔ bâfa bâtwi âtanevolâma anyunlu. (e) Ɔmaa yâ maandeâ ne kɔ zo dahuu. (f) Bâfa bâkyekye menli arâle.

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu na bâdwenledwenle deâmɔti menli kpomgba na bâbô amodinli na bâyâ awolâ la. Kilehilevolâ boa sukoavoma ne mɔ na bâdwenledwenle kâsi bânwu amodinlibɔlâ nee awolâyelâ la. (Kilehilevolâ ne kola to âsalâ fâlâ awie gyâne mɔɔ âbe amodinlibɔlâ nee awolâyelâ nu la ɔmaa ɔbakile zɔhane âzukoalâdeâ ngane ne.

Sukoavoma kâlâ amodinlibɔlâ anzââ awolâyelâ ezinra mɔɔ ye tendenle bayâ âhonlone mɔtwâ la.

Page 46: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

28

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: AGYEBÂ NEE AGYIBA ÂZUKOALÂDEÂ 3: MGBANYIDWÂKÂ

Sukoavo ne bahola: 4.2.1 ahilehile ngakyile mɔɔ wɔ Agyebâ nee Agyiba anu la. 4.2.2 ahile nvasoâ mɔɔ wɔ

Agyebâ nee Agyiba zo la. 4.3.1 anwu mgbanyidwâkâ bie mɔ na yeahilehile nvasoâ mɔɔ wɔ zâhae mgbanyidwâkâ ne mɔ azo la.

Agyebâ le bâ-nloa-nu nwɔhoalilâ mɔɔ bâdua edwâkâmiza adenle zo bâfa bâsɔ menli adwenle bânea a. Mbâda a ta di zâhae nwɔhoa ne a. Bâlâ nyelebânloa mɔɔ ndelebâbo wɔ nu yââ bie mɔ nyelebânloa ânlâ ndelebâbo biala. Agyiba: Edwâkâmiza nwɔhoalilâ mɔɔ âfâ na wɔanyia edwâkâmiza ne anwo nyelebânloa la. Ɔhyia adwenle mɔɔ nuhua pi la. Ngyehyâleâ (i) Âbukelâ/Abobɔlâ (ii) Edwâkâhanlâ (iii) Edwâkâmiza Mgbanyidwâkâ Adawu mɔɔ fale (Nzema aneâ ekpunli/ menli ekpunli bie) mgbanyidwâkâ nwo la.

Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâkilehile ngakyile mɔɔ wɔ Agyebâ nee Agyiba anu la. Kilehilevolâ ne gye agyebâ na sukoavoma ne maa nwolâ mualâ. Kilehilevolâ/Sukoavoma maa agyebâ ndonwo dɔɔnwo na sukoavoma ne mɔ maa nwolâ mualâ. Bâyâ zɔhane wɔ Agyiba noko anwo. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma na bâkpondâ ngakyile mɔɔ wɔ Agyebâ nee Agyiba avinli la. Kilehilevolâ ne kilehile Agyebâ nee Agyiba ngyehyâleâ ne anu kile sukoavoma ne. Kilehilevolâ ne maa ndonwo na ɔfâlâvâlâ sukoavoma ne mɔ na ɔmaa bâka mɔɔ bâze ye wɔ bâ menli ne mɔ anwo la. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne kpondâ na bâkâlâ nvasoâ mɔɔ wɔ mgbanyidwâkâ nwo la.

Kilehilevolâ ne maa sukoavoma su wɔ Agyebâ nee Agyiba âlilâ nu. Sukoavoma kɔ kpondâ âleka mɔɔ Nzemama vi rale la.

Page 47: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

29

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 4: EDWÂNE (MBƆDƆMA NWƆHOAHANLÂ, GYIMAYÂLÂ, KONLE)

Sukoavo ne bahola: 4.4.1 ahile kâsi edwâne de na yeaha nvasoâ mɔɔ edwâne fa maa ezuavolâ ne la.

Edwâne i. Mbɔdɔma edwâne a le edwâne mɔɔ bâto bâka mbɔdɔma nwɔhoa anzââ bâfa bâbobo mbɔdɔma bâmaa bâda la. ii. Gyimayâlâ edwâne - Edwâne mɔɔ bâto wɔ mekâ mɔɔ bâlâyâ gyima la. iii. Konle Edwâne - Edwâne mɔɔ bâto wɔ konle mekâ anzââ mekâ mɔɔ esiane kâzi la. Nvasoâ i. Mbɔdɔma edwâne maa mbɔdɔma anye die, bâgyakyi âzunlâ, na bâda botoo. ii. Gyimayâlâ edwâne wula gyimayâvoma anwosesebâ na ɔmaa bâyâ gyima bâkyâ. iii. Konle Edwâne wula menli mɔɔ kɔ konle la anwosesebâ wɔ konle ne âhonlâ nu. Kilehilevolâ ne fa bie dɔɔnwo boka âhye mɔ anwo.

Kilehilevolâ ne maa ndonwo na ɔmaa sukoavoma noko maa bâ deâ. Kilehilevolâ ne ye edwâne ne mɔ bie na ɔ nee sukoavoma dwenledwenle nwo.

Sukoavoma kâlâ edwâne ne mɔ mɔɔ bâdwenledwenle nwo wɔ debiehilelâ nee debieyâlâ gyimalilâ âleka ne la.

Page 48: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

30

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 5: KYIBANDEÂ NEE NDANE

Sukoavo ne bahola: 4.5.1 ahilehile kyibandeâ anu na yeamaa bie mô anwo ndonwo 4.5.2 aha debie nsa mɔɔ yemɔti ɔwɔ kâ yâsɔ kyibandeâ nu dwaa anzââ yâkâgyakyi bâ nzi âlilâ.

Nyâleâ nee edwâkâ bie wɔ âkâ ne mɔɔ bâmkponle zo wô bâ âyâlâ anzââ âhanlâ nu wɔ debie bie ati. Bie noko gyi diedi bie azo. Kyibandeâ Ngakyile i. Kyibadeâ mɔɔ bâfa bâ nloa bâka la Ndonwo: - Âfa â ye mraalânu anzââ â hu mrenyia nu wɔayâ ye aholoba - Ralâ mɔɔ fâlâ ɔ ze anzââ ɔ nli ayâne la. - Âbɔ awie duma wɔavâlâ ye alevinli nwiô avinli nee nwiɔ la, nee mɔɔ âha la. Nyâleâ Kyibadeâ Ndonwo:- Âfa ayile wɔagua awie aleâ anzââ nza nu. - Mogyafonla. - Â nee raalâ yâ nrenyia nee raalâ wɔ mekâ mɔɔ yebu ɔ sa anzââ wɔ âbɔ nu. - Âbayâ gyima wɔ kenle mɔɔ bânva bânyâ gyima la. - Âbahɔ bakazo wɔ azule nu, bozonle sua nu nee mɔɔ âha la. - Âbâlabɔlâ nu nee subane/folâdulâ ndenle zo - Kpɔkâdelâ ti - Yâ nwo bɔkɔbɔkɔ âyâle nee mɔɔ bokâboka nwo la ati.

Kilehilevolâ ne maa sukoavoma bobɔ kyibandeâ ne mɔ bie anluma. Bâwie a bâagugua bâ edwâkâ nee nyeleâ kyibandeâ nu. Kilehilevolâ ne kilehile kyibandeâ môlebâbo nu kile sukoavoma ne. Kilehilevolâ ne di sukoavoma anyunlu na bâdwenledwenle kyibandeâ nwo. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma na bâkilehile kyibandeâ mɔɔ anzohwenlâ wɔ nwo nee nuhua ne mɔɔ anzohwenlâ ânle nwo la. Kilehilevolâ ne kpondâ kyibandeâ nwiɔ na ɔ nee sukoavoma dwenledwenle nwo wɔ adwuleso mekâ âhye anu.

Sukoavoma kâlâ kyibandeâ nna mɔɔ bâfa bâ nloa bâka la. Adwenlewowɔlâ Nvasoâ mɔɔ wɔ kyibandeâ nwo la. Âkola âfa âmaa bâ sua nu gyima

Page 49: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

31

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

NDANE ÂZUKOALÂDEÂ 6: EDWÂKÂLILÂ

4.5.3 anwu Nzema ndane ngakyile ne bie mɔ na yeahilehile nu. 4.5.4 anwu na yeadwenledwenle anzohwenlâ mɔɔ wɔ ndane bie mɔ âdonlâ zo la. 4.6.1 anwu manzonle nee Edwâkâ ngakyile ne mɔ mɔɔ kɔ zo wɔ yâ azua ne mɔ azo la. 4.6.2 anwu ndenle mɔɔ bâfa zo bâdi edwâkâ la. 4.6.3 ahile nvasoâ nsa mɔɔ wɔ edwâkâlilâ nwo la.

Edwâkâkpɔkâ mɔɔ sonla dua bozonle, nyâleâ/edwâkâ bie mɔɔ âzi la anzââ bia bie azo fa sa ɔ ne anzââ fa kile diedi mɔɔ ɔlâ wɔ zɔhane deâ ne anu la. Sua nu Sua zo Sonla ko nee maanle ne Maanzinli ne anu Azua azua avinli. Azua azua avinli Baholâ nee Maanzinli ne. - koyâlâ nee ngamɔnulilâ - ɔnle kakâ - ɔbuke adenle ɔmaa menli kile na eza bâsukoa edwâkâlilâ nwo ngyehyâleâ.

Kilehilevolâ ne kola to âsalâ fâlâ awie mɔɔ lâ adwenle wɔ Nzema kyibandeâ nwo ɔmaa ɔbatendâ ɔkile sukoavoma ne. Kilehilevolâ ne maa sukoavoma bobɔ ndane ngakyile mɔɔ bâze bâ wɔ bâ azua ne mɔ azo la na bâkilehile nu. Kilehilevolâ ne kilehile ndeanlâ/ anzohwenlâ mɔɔ wɔ ndane âdonlâ nwo la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâkpondâ edwâkâ (maanzonle) mɔɔ sisi âleka âleka mɔɔ wɔ nuninyâne ne anu la. Kilehilevolâ ne kilehile ndenle ngakyile mɔɔ bâfa zo bâdi edwâkâ la. (Nea Nuninyâne ne anu). Kilehilevolâ ne di sukoavoma anyunlu na bâdwenledwenle anwosesebâ nee sinlidɔlâ mɔɔ wɔ yâ edwâkâlilâ ngyehyâleâ ne anwo la. Nuhua ne mɔɔ bâdi wɔ yâ azua, maangyeba nee mɔɔ âha la anu la.

Sukoavoma ne kâlâ ndane mɔɔ fale bozonle, edwâkâ anzââ bia nwo la. Ko biala âdeâ nwiɔ. Sukoavoma kâlâ ndane nwiɔ nee nwolâ ndeanlâ/anzohwenlâ. Sukoavoma ka edwâkâ nwiɔ mɔ sisi: i. sua/aako nu ii. sua zo nee menli mɔɔ zɔhane edwâkâ ne sisi bâ avinli la. Sukoavoma kile kâsi bâsɔ edwâkâ bie anloa la. Sukoavoma dua adwenwowɔ adenle zo kile bâ adwenle wɔ tidwâkâ âhye anwo. “Yâ maanle edwâkâlilâ ngyehyâleâ ne sonle bolâ tâla kɔɔto âdeâ ne”.

Page 50: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

32

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 7: TUMI

Sukoavo ne bahola: 4.7.1 ahile edwâkâkpôkâ tumi

nu na yeanwu âleka ngakyile mɔɔ bâfa tumi bâdi gyima la.

4.7.2 ahieâ gyima nsa mɔɔ menli mɔɔ menli môô lâ gyinlabelâ la. 4.7.3 ahâlâ ninyâne nnu mɔɔ kile deâmɔti ɔwɔ kâ yâfa âbulâ yâmaa tumi la.

Tumi le debie mɔɔ awie fa ye dibil ne bie maa awie fofolâ sie menli amaa anzondwolâ nee koyâlâ ara la. Tumililâ âleka i. sua nu ii. sukulu iii. sua zo iv. gyima nu v. maanle ne anu i. Nea kâ menli di mâla zo. ii. Nea maa anzodwolâ nee koyâlâ ba sua zo. iii. Nea kâ menli âbâlabɔlâ nee bâ tânlabelâ nu yâ kpalâ, nee mɔɔ bokâboka nwo la. - Ɔfa anzodwolâ ɔba - Ɔfa koyâlâ ɔba - Ɔbɔ sonla ko biala anwo bane - Ɔmaa awie biala yâ ye gyima kâ môɔ ɔfâta la.

- Ɔmaa awie ko biala asa ka ye afoa nu deâ wɔ maanle agyapadeâ âhyâlâ nu. - Ɔwula kpanyinli ne anwosesebâ wɔ ye gyimalilâ nu.

Kilehilevolâ ne dua edwâkâmiza nee nyelebânloa adenle zo na ɔ nee sukoavoma wowɔ adwenle wô kâsi tumi de la anwo. Ndonwo; Nwane a lâ tumi wɔ i. sua nu a? ii. sukulu a? iii. sua zo a? iv. gyima nu a? v. maanle ne anu a? Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâdwenledwenle gyima mɔɔ menli mɔɔ lâ gyinlabelâ di la anwo. Kilehilevolâ ne dua adwenlewowɔlâ zo di sukoavoma ne anyunlu na bâkile deâmɔti ɔhyia kâ yâkâva âbulâ yâkâmaa menli mɔɔ tumi wɔ bâ sa nu la.

Sukoavoma kile deâmɔti mɔɔ awovolâ lâ tumi wô sua nu wɔ nu la. Sukoavoma kâlâ gyima nnu mɔɔ menli âhye mɔ di la. i. Sukulu kpanyinli (sukoavo) ii. Sukulu kpanyinli iii. Belemgbunli iv. Mâlalilânli v. Maanzinli kpanyinli nee mɔɔ âha la.

vi. Mâlalilâ ayianli Sukoavoma kâlâ ninyâne nnu mɔɔ kile deâmɔti ɔhyia kâ sukoavoma di sukulu mâla zo la.

Page 51: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

33

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 8: NGITANWOLILÂ ÂZUKOALÂDEÂ 9: NGÂLÂHÂLÂ- DWÂKÂ (ADAWU NEE NWÔHOA)

Sukoavo ne bahola: 4.8.1 anwu na yeahile ndenle ngakyile môô yâfa zo yâdi ngitanwo, saa âye bâ nloa anu edwâkâ âfi âkâ a. 4.8.2 ayâ nyâleâ ahile na yeamaa ngilenu wô ninyâne/nyâleâ ngakyile bie mô mɔɔ yâfa yâdi ngitanwo la anwo. 4.8.3 aha gyima mɔɔ kenle/aweâne (begila) aneâ di la. 4.9.1 ahile ngakyile mɔɔ wɔ Adawu nee Nwɔhoa anu la.

S kâlândeâ aneâ/nyâleâ mɔɔ yâfa sonla baka ne âleka bie mɔ y kile/yâyâ wô edwâkâhanlâ nu la, sâkâlândeâ nee nzonlâyâlâdeâ, kenle/aweâne aneâ. Sonla baka ne âleka bie mô mɔɔ yâfa yâka edwâkâ la, sâkâlândeâ nee ninyâne mɔɔ yâfa yâyâ debie nzonlâ la: etile aze âbɔlâ, âsalâ ânwɔhanlâ, bâ nloa anwo monvoo âyâlâ, toba mɔɔ âfa wɔahenda baka, âdanlâ kɔkɔlâ mɔɔ bâfa bâakyekye bâsa nee mɔ âha la. Kenle/aweâne edwâkâ: Anwoziezielâ, nganvolâ, ayia âvâlâ nee mɔɔ bokâboka nwo la. Adawu nee Nwɔhoa Adawu: Âhâlâlâ mɔɔ doɔdoa zo: bâhyeyâ nu mgbakyelâ mgbakyelâ nee âdendâkpunli âdendâkpunli. Nwɔhoa: Bâhâlâ kâ bâfa bâayâ yâkile (nwɔhoalilâ). Bâhyehyâ nu nyâleâ nyâleâ nee mɔɔ lâ adenle âhilelâ ngakyile dɔɔnwo la.

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu na bâkpondâ nyâleâ ngakyile mɔɔ yâfa zo yâdi ngitanwo la. Nyâleâ edwâkâ ngakyile mɔɔ yâfa yâdi ngitanwo mɔɔ kilehilevolâ ne nee sukoavoma yâ ahile nee bâ ngilehilenu. Ndonwo: bâ nye âbɔlâ Kilehilevolâ ne dua edwâkâmiza nee nwolâ nyelebânloa zo boa maa sukoavoma ne mɔ nwu gyima mɔɔ kenle/aweâne aneâ di la. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne bobɔ Adawu mbuluku bie mɔ mɔɔ wɔ Nzema aneâ ne anu la aluma. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne bobɔ Nzema Nwɔhoa mbuluku ne mɔ bie aluma. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bânwu ninyâne titili mɔɔ fa ngakyile ba Adawu nee Nwɔhoa avinli la.

Sukoavoma ka sâkâlândeâ nna yââ ninyâne nna mɔɔ yâfa yâyâ debie nzonlâ la na bâkilehile nu. Sukoavoma kâlâ ninyâne ngakyile nwiɔ mɔɔ fa ngakyile ba Adawu nee Nwɔhoa avinli la.

Page 52: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

34

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 9: NGÂLÂHÂLÂ- DWÂKÂ (NƆHALÂ NEE MƆƆ ÂNLE NƆHALÂ LA) NGÂLÂHÂLÂ-DWÂKÂ (ÂZUKOALÂDEÂ TITILI NEE BODANE)

Sukoavo ne bahola: 4.9.2 ahile ngakyile mɔɔ wɔ Adawu mɔɔ ânle nɔhalâ nee Adawu mɔɔ le nɔhalâ la anu. 4.9.3 anwu âzukoalâdeâ titili nee bodane mɔɔ wɔ edwâkâdwândolâ nu.

Adawu mɔɔ ânle nɔhalâ le adawu mɔɔ bâbɔ bâ ti anu bâhâlâ la. Adawu mɔɔ le nɔhalâ le adawu mɔɔ le nɔhalâ tagyee wɔ awie anzââ menli âbâlabɔlâ nu. Awie Anwo Edwâkâ mɔɔ le nɔhalâ mɔɔ sonla gyâne kâhâlâ la (Bayogilafi). Awie Anwo Edwâkâ Mɔɔ Ahenle Mumua

ne kâhâlâ La (Ɔtobayogilafi). Edwâkâ/Âzukoalâdeâ titili: Adawu ne sikalâ anzââ sinlipâlâ mɔɔ bâva edwâkâkpɔkâ anzââ âdendâsinli ko bâha la. Bodane: Âzukoalâdeâ /folâdulâ mɔɔ âkânyia wɔ adawu ne âgengalâ nu la. Yânyia bodane ne mɔ yâfi edwâkâ titili mɔɔ wɔ adawu ne anu la anu. Bâfa âdendâmunli ko a bâkâlâ a.

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu na ɔmaa bâsia bâgugua adawu mbuluku ne ekpunli nwiɔ: - Adawu mɔɔ le nɔhalâ âdeâ - Adawu mɔɔ ânle nɔhalâ la âdeâ Kilehilevolâ boa maa sukoavoma ne sia gugua Adawu mɔɔ le nɔhalâ la ekpunli nwiɔ: - Mɔɔ sonla gyâne kâhâlâ mɔɔ fale awie gyâne anwo la - Mɔɔ ahenle mumuane kâhâlâ kâvane ɔ nwo la. Kilehilevolâ ne fa âgengadeâ, adawu ezinra, edwâkâdwândolâ ezinra; ɔfedevede nu na ɔfa ɔkile ngakyile mɔɔ wɔ edwâkâ titili nee bodane avinli la anu.

Sukoavoma yâ edwâkâdwândolâ sikalâ nu nvedenvede na bâka edwâkâ titili ne nee bodane ne mɔɔ wɔ nu la.

Page 53: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

35

SENIOR HIGH SCHOOL 3

NGYÂNU 1

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

FƆNƆLƆGYI

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anwu Fɔnɔlɔgyi nwo ninyâne mɔɔ finde aneâ ne âhanlâ nee ye âhâlâlâ nu na yeahola yeahile nu. ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: BÂ-NLOANU, BÂ BONYINU NEE, BONYIBƆLÂ ÂNELÂ NE MƆ

Sukoavo ne bahola: 1.1.1 ahile kâsi bâbɔ bâ-nloa-nu, Bâ-bonyi âbɔlâ nee abonyibɔlâ ânelâ ne mɔ la.

1.1.2 anwu ânelâ ne mɔ mɔɔ kola yâ abɔnyibɔlâ la. 1.1.3 anwu gyima mɔɔ abonyibɔlâ di wɔ Nzema aneâ ne anu la.

Bâ-nloanu ânelâ ne mɔ Anwoma ne mɔɔ yâfa yâyâ ânelâ ne mɔ la dua yâ nloa-nu angome ala /a,e i...p f z.../ Bâ-bonyi nu ânelâ ne mɔ Anwoma ne mɔɔ yâfa yâyâ ânelâ ne mɔ la dua yâ bonyi-nu ala /m n å.../

Abonyibɔlâ ânelâ ne mɔ Anwoma ne mɔɔ yâfa yâyâ alâra ne mɔ la dua yâ nloa nu nee yâ bonyi nu mekâ ko ne ala anu. /§, Ÿ, ˆ, •, ‰, ã/. Vawolo mɔ kola nyia abɔnyibɔlâ la ndonwo: /a i û, ô/ Gyima mɔɔ abonyibɔlâ di la 1. abonyibɔlâ boa wɔ edwâkâmgbɔkâ fofolâ âyâlâ nu. 2. da ngakyile mɔɔ wɔ aneâ ngyeba ne mɔ anu la ali.

Kilehilevolâ ne dua yâkile adenle zo kilehile ngakyile mɔɔ wɔ nelâ ekpunli ngakyile nsa ne: bâ-nloanu, bâ bonyinuâ yââ abɔnyibɔlâ anu la. i. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bâbɔ mɔdenle bâbɔ bâ-nloanu kɔnsɔnante ne bie mɔ bâ bonyi nu, ndonwo /s,k, f.../. ii. Kilehilevolâ ne dua adwelielilâ zo boa sukoavoma ne maa bâbobɔ abɔnyibɔlâ vawolo ne mɔ. Ndonwo: /a (ã), â (›), ɔ (Ÿ), u (•)/ nee mɔɔ bokâboka nwo la. Kilehilevolâ ne dua adwelielilâ zo boa sukoavoma ne maa bâkâlâ gyima ngakyile mɔɔ abonyibɔlâ di la.

Kilehilevolâ ne maa sukoavoma ne mɔ bobɔ Bâ-nloanu, Bâ bonyinu yââ abonyibɔlâ nelâ ne mɔ. Sukoavoma ne yâ dii na bâkâlâ bâ-bonyinu anzââ abonyibɔlâ ânelâ ne mɔ mɔɔ finde edwâkâ agbɔkâ ne mɔ mɔɔ kilehilevolâ ne bobɔ la. Wɔ bâ ekpunli ne mɔ anu, sukoavoma ne kâlâ edwâkâmgbɔkâ abulanwiɔ mɔɔ lâ abonyibɔlâ ânelâ ne mɔ bie wɔ nu la.

Page 54: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

36

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: AGƆNWOLÂVALÂ ÂZUKOALÂDEÂ 3 KƆNSƆNANTE MƆNWO NEE METANWO

Sukoavo ne bahola: 1.2.1 ahile mekâ ngakyile mɔɔ agɔnwolâvalâ ne kɔ zo wɔ edwâkâ agbɔkâ bie mɔ nee âdendâsinli bie mɔ anu wɔ Nzema aneâ ne anu la. 1.3.1 amaa ônelâ ndonwo bie mɔ mɔɔ kɔnsɔnante ne bie mɔ bobɔ nwo anzââ betabeta nwo wɔ bâ âbɔlâ nu la.

Agɔnwolâvalâ: Saa ngâlâlerakpɔkâ bie sua ɔ gɔnwo na ɔmaa ye âbɔlâ ne kakyi a ânee yâse bâva bâ nwo agɔnwolâ. i. ânelâ ne mɔ mɔɔ bobɔ nwo wɔ bâ âbɔlâ nu la ndonwo /kp, gb, gy, mgb/ ii. ânelâ ne mɔ mɔɔ beta nwo wɔ bâ âbɔlâ nu la ndonwo:/dw, tw, nw, hw/

i. Kilehilevolâ ne maa ndonwo bie mɔ kile kâ vawolo bie mɔ mɔɔ zua bâ gɔnwo mɔ la âlâmaa bâ âbɔlâ ne ahakyi.

ii. Kilehilevolâ ne gyinla ndonwo ne mɔ azo na ɔkilehile kâsi agɔnwolâvalâ zɔhane ba la.

iii. Ɔwɔ kâ sukoavoma ne te ɔ bo kâ

agɔnwolâvalâ zâhae le debie mɔɔ wɔ âdendâlâ nu wɔ aneâ bie mɔ anu.

Kilehilevolâ ne dua yâkile adenle zo boa sukoavoma ne maa bânwu ânelâ ne mɔ mɔɔ bobɔ nwo nee mɔɔ beta beta nwo la.

Sukoavoma ne kâlâ edwâkâ agbɔkâ nnu mɔɔ lâ agɔnwolâvalâ alâra la. i. sukoavoma ne kâlâ edwâkâmgbɔkâ nsia mɔɔ kɔnsɔnante mɔnwo wɔ nu la. ii. sukoavoma ne kâlâ edwâkâmgbɔkâ nsia mɔɔ kɔnsɔnante metanwo wɔ nu la.

Page 55: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

37

SENIOR HIGH SCHOOL 3

NGYÂNU 2

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂGENGALÂ NEE EDWÂBODELÂ BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. azɔ âgengalâ nwo sukoanyia ne mɔɔ yenyia la anu kpundii.

2. anyia sukoanyia bie mɔ wɔ edwâkâ/adawu sinlipâlâ âhâlâlâ nu. 3. azɔ aneâhakyilâ sukoanyia ne mɔɔ yenyia la anu boâ.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: (a) ÂGENGALÂ NDÂNDÂ (MOBƆNU) (b) ÂGENGALÂ NDENDÂ MƆƆ ANU PI (BÂFA BÂKPONDÂ DEBIE KPƆKYEE LA - MOBƆNU

Sukoavo ne bahola: 2.1.1 agenga mbuluku ngakyile dɔɔnwo ndândâ akpondâ adwenle bie. 2.1.2 agenga mbuluku dɔɔnwo ndândâ ava akpondâ edwâkâ kpɔkyee wɔ âgengadeâ ne anu.

Kenga adawu anzââ buluku.

Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma kenga âdendâkpunli ne mɔɔ li moa nee âhonlone nwiɔ ne mɔɔ li moa wô âdendâkpunli ne mô mɔɔ doa zo la, na bâava bâamia bâ nzuzuleâ ne anu kpalâ. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne mɔ kenga adawu ne amuala ndândâ na akee bâado bâ râle aze bâagenga bâava bâakpondâ ninyâne titili mɔɔ wɔ adawu ne anu la.

Sukoavoma kenga adawu mɔɔ bânze ye dâba na bâyeye edwâkâmiza ne mɔ anloa.

Page 56: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

38

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2: SINLIPÂLÂ ÂZUKOALÂDEÂ 3 EDWÂBOHI LELÂ (MOBƆNU)

Sukoavo ne bahola: 2.2.1 anwu ndenle ngakyile mɔɔ bâfa zo bâyâ sinlipâlâ wɔ âhâlâlâ nu. 2.2.2 ayâ sinlipâlâ âhâlâlâ gyima dɔɔnwo. 2.3.1 anyia aneâhakyilâ sukoanyia dɔɔnwo mɔɔ ɔbava yeahakyi edwâkâ yeavi aneâ ko anu yeahɔ aneâ fofolâ anu la.

Âdendâmunli titili nee moalâ âdendâmunli (moalâ âdendâmunli) nee bâ gyima ngakyile mɔɔ bâdi. Bobɔ ndenle mɔɔ bâfa zo bâkakyi edwâkâ bâfi aneâ ko anu bâkɔ aneâ fofolâ nu na bâyâ aneâhakyilâ gyima dɔɔnwo.

Kilehilevolâ ne dua adwenlewowɔlâ zo boa sukoavoma ne maa bâyâ gyima âsesebâ wô kâsi bâkpondâ âdendemunli titili nee moalâ âdendâmunli la anwo. Kilehilevolâ ne dua edwâkâmiza nee nwolâ nyelebânloa adenle zo boa maa sukoavoma nwu moalâ âdendâmunli gyima mɔɔ ɔdi la. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma yâ sinlipâlâ gyima dɔɔnwo mɔɔ bâfa ngyehyâleâ ngakyile mɔɔ kile adwenle ko ne ala la. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne kakyi edwâkâ dɔɔnwo mɔɔ wɔ âdendâkpunli dɔɔnwo anu fi aneâ ko anu kɔ aneâ fofolâ nu.

Sukoavoma sinlipâlâ gyima. Sukoavoma kakyi edwâkâ mɔɔ bâhâlâ wɔ Nrelenza nu kɔ Nzema aneâ ne anu.

Page 57: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

39

SENIOR HIGH SCHOOL

NGYÂNU 3 NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

ÂHÂLÂLÂ

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anyia âdendâfoa nee ye ngyânu ngyânu ne mɔ anwo adwenle fɔɔnwo. 2. anyia sukoanyia mɔɔ bâfa bâkâlâ fɔɔnwo nee tieka/ndiengeha edwâkâ la. 3. ava sukoanyia ne mɔɔ yenyia la ali gyima wɔ nwobie âhâlâlâ nu.

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1: ÂDENDÂMUNLI NGYEHYÂLEÂ (NINYÂNE MƆƆ WƆ NGYEHYÂLEÂ NE ANU LA)

ÂZUKOALÂDEÂ 2: YÂKPƆKÂ NDOƆDOAZO

Sukoavo ne bahola: 3.1.1 anwu aneâmâla gyimalilâ ngakyile ne mɔ mɔɔ ɔbanwu wɔ âdendâmunli nu la. 3.1.2 ahyehyâ âdendâmunli ne mɔ anu ahɔ bâ ekpunli ngakyile ne mɔ anu. 3.2.1 ahile adwenle mɔɔ ɔlâ wɔ nyâleâ ndoɔdoazo nwo la. 3.2.2 ava yâkpɔkâ ndoɔdoazo awulowula âdendâfoa bie mɔ anu na yeakpondâ yâkpɔkâ ne mɔ mɔɔ wɔ âdendâfoa ne mɔ anu la.

Aneâmâla gyimalilâ Yâvo (Yv) Yâkpɔkâ (Ykp) Nyiavo (Nyv) Boavo (Bv) Agyante (Agt) Yâkpɔkâ nwiɔ anzââ dɔɔnwo mɔɔ toɔdoa zo wɔ âdendâmunli nu mɔɔ mɔnukpɔkâ biala ânle nu la. Kâ yâkpɔkâ ne mɔ si de na bâfa bâdi gyima wɔ âdendâmunli nu la. Ndonwo Aka dwazole hɔle hɔdânlanle ebia ne azo.

Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne nwu aneâmâla gyimalilâ âleka ne mɔ mɔɔ wɔ âdendâfoa nu la. Bâfa nvedenvede nu adenle zo a bâyâ ngyehyâleâ ne kâ mɔɔ wɔ aze âkâ la. Ndonwo i. Kofi lale (Yv) (Ykp) ii. Kofi hunle âwɔlâ ne. (Yv) (Ykp (Nyv) iii. Mieza le belemgbunli. (Yv) (Ykp) (Bv) iv. Anoma yâ/nwunle nrenyia ne. (Agt) (Yv) (Ykp) (Nyv) Kilehilevolâ ne dua ndonwo ne mɔ mɔɔ wɔ taboa bile ne azo la boa maa sukoavoma nwu kâsi nyâleâ yâkpɔkâ ndoɔdoa ngyehyâleâ wô âdendâmunli nu de la.

Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli nnu maa sukoavoma ne kile (Yv, Ypk, Nyv) mɔɔ wɔ n u laô Sukoavoma kâlâ âdendâmunli nnu mɔɔ yâkpɔkâ ndoɔdoazo finde nu la.

Page 58: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

40

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: KYÂKYÂHANLÂ ÂZUKOALÂDEÂ 4: TIEKA/NDIENGE- HA

Sukoavo ne bahola: 3.3.1 ahile ngakyile môô âhâehanlâ nee kyâkyâhanlâ âdendâmunli nu la. 3.3.2 anwu kâsi bâda kyâkyâhanlâ ali wô Nzema aneâ nu la. 3.4.1 ahile ngakyile mɔɔ wɔ âdendâtenlene nee ndiengeha avinli la.

Âhâehanlâ âdendâmunli. Mefa mekyâ. Bâze akônde di. Kyâkyâhanlâ âdendâmunli. Menva megyâ. Bânze akônde di. Sâkâlâneâ môô yâfa yâkile kyâkyâhanlâ wô Nzema aneâ nu la bie mô âne: m, n, an,am Ndonwo fa nva ko ngo ba amba Âdendâtenlene - Âka edwâkâ agbɔkâ kâ mɔɔ ɔde la.

- Ɔhyia nzonlâyâlâ nee ngilenu sâkâlâneâ ne mɔ. Tieka/ ndiengeha - Kakyi yâkpɔkândâlânu, dumagya, yâkpɔkângilenu mɔɔ kile mekâ nee âleka. - Ângyia nzonlâyâlâ sâkâlâneâ.

Kilehilevolâ ne kâlâhâlâ yâkpôkâ bie mô môô kile mekâ ngakyile ne mô la na boa sukoavoma ne âmaa bâkakyi bâ bâkô kyâkyâhanlâ nu. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu maa bânwu kyâkyâhanlâ sekâl/neâ ne mô môô wô âdendâmunli ne mô anu la. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu ɔmaa bâmaa âdendâmunli bie mɔ mɔɔ le âdendâtenlene la. i. Mebadu adenle âhyema. Ɔhanle kâ, “Mebadu adenle âhyema” ii. Âhɔne ku yâ. Ɔhanle kâ, “Âhɔne ku yâ”. Kilehilevolâ ne kile sukoavoma ne adenle maa bâkakyi âdendâmunli mɔɔ wɔ âdendâtenlene nu la bâkɔ ndiengeha nu. i. Ɔhanle (kâ) ɔbadu adenle alehyenlâ ne. ii. Ɔhanle (kâ) âhɔne âlâku bâ.

Sukoavoma ne kakyi âhâe edwâkâ bie kô kyâky/hanlâ nu. Kilehilevolâ ne kâlâ âdendâmunli mɔɔ wɔ âdendâtenlene nu la maa sukoavoma ne kakyi kɔ ndiengeha nu.

Page 59: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

41

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 5: (a) NWOBIEHALÂ I. KOLAKOLADU- LÂ II. KÂSIDE III. DEBIEYÂLÂ IV. KPOLERAZU- LÂ (b) BÂ NLOA- DWÂKÂ ÂHÂLÂLÂ

Sukoavo ne bahola: 3.5.1 ahakye ndenle mɔɔ bâdua zo bâkâlâ i. kolakoladulâ ii. kâside iii. debieyâlâ iv. kpolerazulâ nwobie ne mɔ la. 3.5.2 ayâ ngyehyâleâ mɔɔ bâfa zo bâkâlâ bâ nloadwâkâ la. 3.5.3 ahâlâ bâ nloadwâkâ mɔɔ

di munli kpalâ la.

Kolakoladulâ Kâside Debieyâlâ Kpolerazulâ Ɔwɔ kâ bâ nloa edwâkâ nyia i. Tidwâkâ ii. Mukenye - (Yâmenle ebia nu tânlavolâ ...) iii. Nuhua edwâkâ ne iv. Adwulaleâ Nidimaalâ Ndonwo: yâmenle ebia nu tânlavolâ, Nana mɔ, ne mɔɔ bokâboka nwo la. Adwulalâ edwâkâ Ndonwo: Me nloa âdɔ, meda bâ ase.

Mobɔnu-nea (SHS 2) Ngyânu 3 Âzukoalâdeâ 9. Kilehilevolâ ne tie fi sukoavoma ne âkâ kâ saa bâde bâ nloadwâkâ anzââ bâgenga bie âlâ na ɔgyinla bâ nyelebânloa ne azo ɔ nee bâ di adwelie wɔ bâ nloadwâkâ âhâlâlâ nu. Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne di ninyâne mɔɔ wɔ nuninyâne ne abo la anwo adwelie. Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne di adwelie wɔ nvasoâ mɔɔ wɔ ngyehyâleâ ne azo la. Kilehilevolâ ne maa sukoavoma tidwâkâ maa bâdwenle nwolâ.

Sukoavoma ne gyinla tidwâkâ bie azo kâlâ nwobie. Sukoavoma ne gyinla tidwâkâ bie azo kâlâ nwobie ne.

Page 60: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

42

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

(d) AVINLI KÂLATA ÂHÂLÂLÂ ÂZUKOALÂDEÂ 5 (â) EDWÂNWOWƆ (e) ADWELIELILÂ

Sukoavo ne bahola: 3.5.4 ava aneâ mɔɔ di munli

nee ngyehyâleâ kpalâ ahâlâ avinli kâlata amaa yeali munli. 3.5.5 ahâlâ ndenle mɔɔ bâfa zo bâkâlâ edwânwowɔ la. 3.5.6 ahâlâ edwânwowɔ wɔ Tidwâkâ bie mô anwo. 3.5.7 abobɔ ninyâne nee ndenle ngakikle mɔɔ bâfa zo bâdi adwelie la.

Kâlâta mɔɔ yâkâlâ yâkɔmaa mgbanyima, yâ gɔnwo mɔ mɔô yânze bâ kpalâ anzââ menli mɔɔ yâ nee bâ yâ gyima la. Ngyehyâleâ i. Adolɔse ii. Mekâ iii. Ahyebizalâ iv. Nuhua adwâkâ v. Adwulaleâ (Ɔnle kâ aneâ ne mɔɔ bâfa bâara nu la anu to somaa yââ ɔnle kâ ɔpi dɔɔnwo. Ngyehyâleâ Ɔ nyebukelâdwâkâ mɔɔ bâwowɔ adwenle wɔ nwo la, edwâkâ mɔɔ yâfa yâfoa zo nee mɔɔ yâfa yâbɔ ɔ nzi la, aneâ mɔɔ anwo te la. Ɔwɔ kâ adwulaleâ edwâkâ ne yâ mɔɔ foa edwâkâ ne anzi anzââ mɔɔ bɔ edwâkâ ne mɔɔ bâwowɔ nwo adwenle la anzi. Ngyehyâleâ Tendâvolâ ne duma, mɔɔ ahenle hanle la pâpâpâpâ. Edwâkâ fofolâ bie mɔ

Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne di ngyehyâleâ ne nee aneâ mɔɔ bâfa bâkâlâ kâlata zâhae mɔ la anwo adwelie. Kilehilevolâ ne fa tidwâkâ bie na ɔmaa sukoavoma ne dua edwânwowɔ adenle zo kile bâ adwenle wɔ nwo. Kilehilevolâ ne maa sukoavoma nwiɔ bâadi adwelie fa yâ ndonwo. Kilehilevolâ ne fa edwâkâ bie to gua maa sukoavoma ne kile bâ adwenle kâ bâfoa anzââ bânvoa zo.Sukoavoma ne ka edwâkâ ne mɔɔ nwɔhoadivoma ne hanle la pâpââpâ.

Sukoavoma ne gyinla tidwâkâ bie azo kâlâ kâlata. Sukoavoma ne gyinla tidwâkâ bie azo kâlâ edwânwowɔ nwobie. Sukoavoma ne kâlâ bâdabâ bâ deâ.

Page 61: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

43

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

(f) EDWÂKÂ MƆƆ BÂKÂLÂ BÂKƆ ADWELIE NGÂLATA NU LA

Sukoavo ne bahola: 3.5.8 abobɔ ndenle nee ngyehyâleâ mɔɔ bâdua zo bâkâlâ ngâlata bâkɔ adwelie kâlata nu la.

Ngyehyâleâ - Tidwâkâ - Nuhua edwâkâ - Adwulaleâ - Duma nee adolɔse (Telefuu nɔma boka nwo) - Maa âbulâ ârâla wɔ âdendâlâ ne anu

Kilehilevolâ ne maa tidwâkâ mɔɔ bâdwenledwenle nwo la. Ɔwɔ kâ bâgua nuhua edwâkâ ne mɔ âdendâkpunli âdendâkpunli. Ôwɔ kâ âdendâkpunli ko biala ka âzukoalâdeâ ngane ne anwo bie. Ɔwɔ kâ adwulaleâ ne ka edwâkâ fa âdendâmunli titili ne mɔɔ wɔ ali moa âdendâkpunli ne anu la anwo.

Sukoavoma ne kâlâ ngâlata kɔ adwelie ngâlata ne mɔ anu kile bâ adwenle wɔ nyile ânlonlâ mgbanemgbane nwo.

Page 62: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

44

SENIOR HIGH SCHOOL 3

NGYÂNU 4

NZEMA ANEÂ NEE MAANDEÂ (KPANUYE) SELABƆSO

EDWÂKÂ/MAAMELA NEE MAAMULÂ

BODANE: Sukoavo ne bahola:

1. anwu aneâ mɔɔ bâfa bâdi gyima wɔ mbuluku âhâlâlâ nu na eza yeanwu adwuleso ninyâne mɔɔ âlâsisi la. 2. ade mbuluku mɔɔ bâsukoa la abo kpalâ kpalâ

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 1 MRÂLÂ

Sukoavo ne bahola: 4.1.1 ahile kâ ârâlâ si de la. 4.1.2 aha ninyâne mɔɔ da mrâlâ ali la. 4.1.3 anwu na yeahilehile mrâlâ ngakyile nu.

Edwâkâ ezinra mɔɔ bâfa bâpâ edwâkâ tendenle bie sikalâ môô nrâlâbâ wô nuhua la. Mrâlâ: a. le edwâkâ ezinra b. kile nɔhalâ d. tu folâ â lâ ndelebâbo mɔɔ vea, nee mɔɔ âha la Bodane mɔɔ bâgyinla zo bâgua mrâlâ ekpunli ekpunli la.

Kilehilevolâ ne bu ârâlâ sikalâ ko na ɔboa ɔmaa sukoavoma ne fedefede nuhua. Kilehilevolâ ne kola bu mrâlâ dɔɔnwo na ɔboa ɔmaa sukoavoma nwu mekâ mɔɔ bâfa bâbu zɔhane mrâlâ ne mɔ la. Kilehilevolâ ne dua adwenlewowɔlâ zo boa maa sukoavoma ne mɔ nwu ninyâne ngakyile bie mɔ mɔɔ da ârâlâ ali kâ mɔɔ wɔ nuninyâne ne anu la. Kilehilevolâ ne maa sukoavoma ne bu mrâlâ ngakyile dɔɔnwo na ɔboa bâ ɔmaa bâgugua bâ ekpunli ekpunli kâ môô bodane âhye mɔ de la. Ndonwo. i. anwoazehanlâ ii. anyebolo iii. abotane iv. adubânwo, nee mɔɔ bokâboka nwo la.

Sukoavoma kâlâ mrâlâ nwiɔ na bâkile mekâ mɔɔ bâfa bâbu bâ la. Sukoavoma kâlâ mrâlâ nwiɔ na bâkile folâdulâ mɔɔ wɔ zɔhane mrâlâ ne mɔ anu la. Sukoavoma kâlâ mrâlâ nwiɔ mɔɔ ko biala bodane gyi âhye mɔ azo la: i. anwoazehanlâ ii. anyebolo

Page 63: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

45

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 2 ÂDÂNEYELÂ

Sukoavo ne bahola: 4.1.4 aha nvasoâ mɔɔ wɔ mrâlâbulâ zo la. 4.2.1 ahile âdâneyelâ anu. 4.2.2 anwu mekâ mɔɔ bâfa bâye âdâne la. 4.2.3 aha nvasoâ mɔɔ wɔ âdâneyelâ zo la.

Mrâlâ nvasoâ bie mɔ Bâboa bâmaa: - yâpâ adawu tendenle sinli - aneâ âhanlâ bɔ âvuanlâ - yâtu folâ - yâkakyi subane - yâfa âbulâ yâmaa menli mɔɔ fa di gyima la - yâkile nɔhalâ mɔɔ awie biala ze la Adenle mɔɔ Nzema pe nu nee sunsum mɔɔ le kâ Nyamenle, azâlâ, awozonle nee mɔwuamra di ngitanwo, fa bâ nzâlâlâ to bâ nyunlu la. Bâfa bâkile bâ die di mɔɔ bâlâ wɔ sunsum ne mɔ anu la. Âdâneyelâ mekâ: - Agyalâhɔlâ - Adɔma dumadonlâ - Âzâneyâlâ (funlizielâ - Biabialâ - Anwodolâ - Âvoyalilâ Nee mɔɔ bokâboka nwo la. - Kile diedi mɔɔ awie lâ wɔ sunsum bie anu la. - Ɔfa ngitanwolilâ ɔba menli nee sunsum mɔɔ bâdie ye bâdi avinli - Ɔle mekâ mɔɔ yâta yâkile na yâsukoa debie nee mɔɔ âha la.

Kilehilevolâ ne nee sukoavoma ne mɔ toɔdoa adwenle ngakyile zo na bâkpondâ nvasoâ ngakyile mɔɔ wɔ mrâlâbulâ zo. Kilehilevolâ ne ye âdâne fa yâ ndonwo na ɔboa sukoavoma ne mɔ ɔmaa bâdwenledwenle edwâkâ ne mɔɔ wɔ âdeneyelâ ne anu anwo. Kilehilevolâ ne dua adwenlewowɔlâ zo boa maa sukoavoma ne nwu mekâ mɔɔ ôhyia kâ bâye âdâne la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma ne mɔ na bâwowɔ adwenle bânwu nvasoâ mɔɔ wɔ âdâneyelâ nwo nee kâsi bâye âdâne la.

Sukoavoma kâlâ nvasoâ nnu mɔɔ wɔ mrâlâbulâ zo la. Sukoavoma sukoa âdâneyelâ fi mgbanyima âkâ na bâkâlâ âdâneyelâ. Sukoavoma kâlâ mekâ ngakyile bulu mɔɔ bâfa bâye âdâne la. Sukoavoma dwenledwenle nvasoâ mɔɔ wɔ âdâneyelâ nwo wɔ adwuleso mekâ âhye anu la

Page 64: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

46

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 3: ÂZÂNEYÂLÂ NEE ZOLÂ NVASOÂ

Sukoavo ne bahola: 4.3.1 ahile ninnyâne nsa môô ôlua zo bâyâ âzâne wô sua zo la. 4.3.2 ahile ngakyile môô wô mômoane âzâneyâlâ nee adwuleso nu la. 4.3.3 ahile maanlema adwenle môô bâlâ wô ewule nwo la. 4.3.4 ahile ewule ngakyile ne mô.

Diedi môô bâlâ wô ewule nzi la. Ôle anyunlunyiawulalâ. Ôle ɛbɛlabôlâ nu ndenle ne mô anu ko. Ôle debie kyengye ôwô kâ bâyâ a. Mômoane nee adwuleso âzâneyâlâ ngyehyâleâ. Âkâla ne kô ewiade fofolâ nu. Bâ ti anwo ewule yââ arâlevilenu ewule.

Suokavoma twe bâ adwenle kô nvasoâ môô wô âzâneyâlâ. Kilehilevolâ ne di sukoavoma anyunlu, dua adwenlewowôlâ adenle zo kile ngakyile môô la mômoane nee adwuleso âzâneyâlâ nu la na bâfa bâtoto nwolâ. Sukoavoma dwenledwenle adwenle môô maanlema lâ wô ewule nwo la wô bâ ekpunli ekpunli ne anu. Ekpunli ko biala fa ye gyima to gua na bâdwenledwenle nwolâ. Wô adwenlewowôlâ nu, kilehilevolâ ne di sukoavoma anyunlu maa ewule ngakyile ne mô. (Kilehilevolâ ne kola âsalâ fâlâ ezuavolâ ne bie môô lâ tidwâkâ ne anwo adwenle).

Ôwô kâ ekpunli ko biala kile deâmôti (nwiô) bâyâ âzâne la na bâkile kâ bâdie bâto nu anzââ bânlie bândo nu. Sukoavoma wowô adwenle wô ndenle ngakyile môô mômoane nee adwuleso amra fa zo yâ âzâne la. Sukoavoma ekpunli ekpunli ne mô anu ko biala kile kâsi adwenle môô yâlâ wô ewule nwo kakyi yâ âbâlabôlâ la. Sukoavoma kâlâ ndenle ngakyile nwiô môô bâdua zo bâwu a bânyâ bâ âzâne la. Sukoavoma kâlâ ndenle ngakyile nwiô môô bâdua zo bâwu a bâyâ bâ âzâne la.

Page 65: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

47

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 4: AGYALILÂ ÂZUKOALÂDEÂ 5 ADWULESO TÂNLABELÂ NU, SUBANE NEE EZUKOADWÂKÂ NGYEGYELÂ

Sukoavo ne bahola: 4.4.1 ahile agyalilâ nu (maandeâ). 4.4.2 ahile agyalilâ ngakyile nwiô wô Ghana maanle ye anu la na maa nwolâ ndonwo. 4.4.3 ahile kâsi bâkyâ awie môô kâwu môô yeanyâ wele (will) agyapandeâ kâ môô ‘PNDC Law 111’ ne kile la na yeava yeatoto maandeâ âdeâ ne anwo. 4.5.1 anwu adwuleso tânlabelâ nu subane nee ezukoa edwâkâ ne mɔ bie mɔɔ gyi senle zo âsesebâ âsesebâ la.

Adenle môô bâpe bâye koliagya la. Nvasoâ nee ngyegyelâ môô wô maandeâ agyalilâ zo la. Adenle môô bâdua zo bâfa agyapadeâ nee gyinlabelâ bie môô awie môô kâwu la gyi bâkâwula koliagya asa nu la. Selâ nzi agyalilâ. Ninli nzi agyalilâ. ‘PNDC Law 111’ Nvasoâ nee ngyegyelâ môô wô nwolâ la. Tânlabelâ/âbâlabɔlâ nu, subane nee ezukoa edwâkâ nwo ngyegyelâ mɔɔ yâbanwu bâ la bie mɔ âne: - awuleyâlâ - nyidane ânlonlâ - Kakula raalâ mɔɔ bɔ âbâla âtane le kâ Mrenyiahulolâ - Kakula âdɔnelâ - Nzabolâ - Adalâbɔlâ mɔɔ bâfa bâsâkye awie la.

Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâdwenledwenle adenle môô bâpe zo bâye koliagya la. Kilehilevolâ ne kile sukoavoma ne nvasoâ nee ngyegyelâ môô wô agyalilâ zo la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâdwenledwenle agyalilâ nwo. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bânwu ngakyile môô wô selâ nzi agyalilâ nee ninli nzi agyalilâ avinli la. Kilehilevolâ ne boa sukoavoma maa bâkile nvasoâ anzââ ngyegye wô awie môô kâwu na yeanyâ wele azo la. *Nea ‘PNDC Law 111’ Si sukoavoma adua maa bâkpondâ ngyegyelâ mɔɔ wɔ bâ azua ne mɔ azo la.

Sukoavoma gua bâ nwo ekpunli ekpunli na bâdwenledwenle nvasoâ nee ngyegyelâ môô maandeâ agyalilâ twehwe ba na bâfa bâto gua maa bâdwenledwenle nwolâ. Sukoavoma gua bâ nwo ekpunli ekpunli na bâdwenledwenle agyalilâ ngakyile nwiô ne anwo. Sukoavoma wowô adwenle wô tidwâkâ âhye anwo; ‘PNDC Law 111’ di munli tâla maandeâ agyalilâ âdeâ ne. Gua sukoavoma ne mɔ ekpunli ekpunli maa bâdwenledwenle ngyegyelâ bie mɔ mɔɔ bânwu bâ la.

Page 66: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

48

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ GYIMALILÂ

MGBONDABULÂ

ÂZUKOALÂDEÂ 6: AGYALÂ NEE EWOLEBƆLÂ

Sukoavo ne bahola: 4.5.2 anwu ngyegyelâ nee ninyâne mɔɔ fa ezukoa, subane yââ tânlabelâ nu ngyegyelâ ba. 4.5.3 anwu na yeadwendwenle ndenle ngakyile môô yâbalua zo yâanyia ngyegyelâ ne mɔ anwo sɔbelâ la. 4.6.1 ahile agyalâ anu na yeaha nvasoâ mɔɔ wɔ agyalâ nwo la.

Ninyâne mɔɔ fa ngyegyelâ ba âbâlabɔlâ/tânlabelâ nu la. Ndonwo: - ehyia - gyima mɔɔ bânnyia bânyâ - awovolâ mɔɔ ânlea bâ mra la - adendulâ - agɔnwolâ Sɔbelâ bie mɔ - Ôwɔ kâ awovolâ ne mô nea bâ mra - Ngilehilelâ - Maa menli âyâ bâ neazovoma. Agyalâ: Nrenyia nee raalâ mɔɔ fa bâ nwo abɔ nu adânla kâ kunli nee yelâ wɔ maamulâ adenle zo la. Nvasoâ mɔɔ wɔ agyalâ zo la - awolâ - nrenyia nee raalâ âyâlâ - anyunlunyia - moalâ (kunli nee yelâ) nee mɔɔ bokâboka nwo la.

Sukoavoma kpondâ ninyâne mɔɔ fa ngyegyelâ ngakyile mɔɔ bâbobɔ bâ aluma ba la. Gua sukoavoma ne ekpunli ekpunli na maa bâdwenledwenle ninyâne mɔɔ fa ngyegyelâ ne mɔ ba la anwo. Adwenlewowɔlâ mɔɔ bâfa bâkpondâ adwuleso ngyegyelâ ne mɔ mɔɔ âzɔ tâkâ la anwo sɔbelâ. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne mɔ anyunlu na bâkile ngitanwolilâ mɔɔ wɔ nrenyia nee raalâ avinli mɔɔ bâfâlâ ye agyalâ wɔ Nzema la.

Sukoavoma fa ninyâne mɔɔ bânwu bâ la to gua. EKPUNLI GYIMA Sukoavoma mɔɔ wɔ ekpunli ko biala anu la fa ngyegyelâ, kpondâ deâ mɔɔ fa zɔhane ngyegyelâ ne ba la, yâ nwolâ nzuzuleâô. Sukoavoma yâ agyalâ yekile.

Page 67: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

49

ÂZUKOALÂDEÂ BODANE KPƆKYEE NUNINYÂNE DEBIEHILELÂ NEE DEBIEZUKOALÂ

GYIMALILÂ MGBONDABULÂ

Sukoavo ne bahola: 4.6.2 anwu agyalâ ngakyile mɔɔ wɔ Nzema la. 4.6.3 ahâlâ adenle fɔɔnwo mɔɔ bâfa zo bâkpondâ bâ nwo kavolâ la. 4.4.4 akpondâ/anwu ninyâne nna mɔɔ fa ewolebɔlâ ba la.

- Asoazulâ agyalâ - Kɔɔto agyalâ - Kilisiâne/Nganlamo agyalâ Ninyâne mɔɔ ɔwɔ kâ yânea la - âvolâ - âhulolâ - aneâ - âzonlelâ - subane nee mɔɔ âha la Ninyâne mɔɔ fa ewolebɔlâ ba la - mota - awule - adubânwo - âzonlelâ - kavolâ - ehyia nee mɔɔ âha la.

Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu bâkpondâ agyalâ ngakyile mɔɔ wɔ bâ azua ne mɔ azo la. Kilehilevolâ ne di sukoavoma ne anyunlu na bâwowɔ adwenle wɔ ninyâne mɔɔ ɔwɔ kâ bânea bâ boâ wɔ nwolâ wô bâ nwo kavolâ âkpondâlâ nu la. Kilehilevolâ ne boa maa sukoavoma ne mɔ dwenledwenle ninyâne mɔɔ twehwe ewolebɔlâ ba la.

Sukoavoma kâlâ ndonwo nnu mɔɔ wɔ Asoazulâ agyalâ nu la. Sukoavoma gua ye ekpunli ekpunli na bâdwenledwenle ninyâne nnu mɔɔ ɔwɔ kâ bânea bâ nwo boâ wɔ bâ nwo kavolâ âkpondâlâ nu la. Sukoavoma kâlâ ninyâne nsia mɔɔ maa agyalâ tânla âkâ dahuu la.

Page 68: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

50

NWOBIEHANLÂ TIDWÂKÂ BIE MÔ ÂNE KPÔKÂDELÂ NEE ALEÂLILÂ ZO ÂNLEANLÂ KPALÂ TIDWÂKÂ:

1. Âleka môô yânyia nzule yâfi la. i. Nyangonzule ii. Azule iii. Tandane iv. Azudenle v. Paepe vi. Bula

1. Nvasoâ môô nzule zo maa sonla anzââ ezuavolâ la 2. Ânwomenlelielâ nee kpôkâdelâ

NYAMENLEZONLENLÂ, SUBANEHILELÂ, YÂÂ ADWULESO NINYÂNE BIE MÔ MÔÔ ÂLÂKÔ ZO LA TIDWÂKÂ:

1. Mgbavolâ nee Mbâlâra Nyilenlonlâ mgbane mgbane a. Ninyâne môô fa ba la b. Ngyegyelâ môô ôtwehwe ôba la d. Ndenle môô yâdua zo yâazi ngyegyelâ ne anloa la

2. Kpôkâdelâ nee Bânwobôkôbôkôyâlâ

3. Ngakula mraalâ âkolâvalâ

a. Ninyâne môô fa ba la b. Ngyegyelâ môô ôtwehwe ôba la d. Ndenle môô yâdua zo yâanyia bâ sôbelâ la

Page 69: MINISTRY OF EDUCATION, SCIENCE AND SPORTS · 2020. 11. 5. · anwo zo na ôwula bâ anwosesebâ ômaa bâkile bâ adwenle wô debiezukoalâ ne anu kpalâ. Âzukoalâdeâ môô wô

51

4. Baholâ ngakulanleanlâ 5. Debiezâkyelâ

a. Nzule b. Anwoma d. Azâlâ â. Ninnyâne môô âbô yâ nwo mgbôlôka eyia la

6. Mbakalualâ nee mbakabubulâ

a. Nvasoâ môô wô ko biala azo la b. Ngyegyelâ môô ko biala fa ba la

7. Aleâzâkyelâ (food poisoning)

8. Esiane- kale, âlâne, senlezôlâ

9. Banebôlâ- aleâ aleâ, nzule, azâlâ

10. Mgbavolâ nee mbâlâra adâladeâwulalâ